LISTOPAD 2013. ISSN 1331-1476 · 2015-01-29 · s marijom po svijetu Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn 10 (559) LISTOPAD ISSN 1331 - 1476 Isusov put Kao najvrsniji umjetnik, Bog

LIST

OPAD

201

3.

10 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

I napokon, po Mariji Duh Sveti poËinje uvoditi u zajedniπtvo s Kristom ljude, ”miljenike” Boæje ljubavi, i uvijek ga prvi primaju ponizni: pastiri, mudraci, ©imun i Ana, zaruËnici iz Kane i prvi uËenici.

(Katekizam KatoliËke Crkve, 725)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn

10(559)

LISTOPADISSN 1331 - 1476

Isusov put

Kao najvrsniji umjetnik, Bog nas je, svakoga, stvorio kao izvornik, jedin-stvenu i neponovljivu osobu. Zato svat-ko od nas ima i svoju sliku o sebi, dru-gima oko sebe, svojem narodu i Domovini. Ta slika utemeljena je na naπim iskustvima, spoznajama i æivotnim okolnostima. Stoga ne znaËi da je uvijek ispravna, jer ponekad pro-izlazi iz osobnih prosudbi da smo pametniji i sposobniji od drugih, pa i od onih koje smo izabrali da nas vode i predstavljaju... I ako sve nije onako kako smo zamislili i planirali, uzvraÊamo æestokom kritikom.

U Godini vjere, koja se primiËe kraju, Majka Gospodinova pred nama se istiËe kao uzor vjernice. Ona oduvijek nadahnjuje vjerniËke naraπtaje, uzviπen je primjer nasljedovanja sva-kom Isusovu uËeniku u svakom vreme-nu i narodu, pa tako i u naπe doba. Upravo nam ona najbolje moæe otkriti put koji bismo, kao vjernici, i u ovom trenutku trebali izabrati, a to je put Isusov. Njega nam nitko ne moæe bolje pokazati od nje: ”©to god vam rekne, uËinite!” (Iv 2, 5). Na tom putu ona je ustrajala sve do kriæa.

Kad Aneo dolazi k Mariji s Boæjom ponudom da bude Majka Spasiteljeva,

ona se ne protivi i ne kritizira zaπto baπ ona, zbog Ëega nije koja druga... Ona Ëvrsto vjeruje da je u Boæjoj ruci sudbina ljudi, pa tako i njezin æivot, te da je u svemu tome Bog na djelu. U odluËnom trenutku Ëuva svoje ljudsko dostojanstvo i slobodu kojima ju je Bog obdario. Radije sluπa i pita Anela kako Êe se to dogoditi, jer je njezin æivotni plan bio drukËiji. I nakon πto je Ëula objaπnjenje i o svemu pomnjivo razmislila, odluËuje se na suradnju s Bogom. PrihvaÊa Boæju volju i stavlja mu se na raspola-ganje. Uvjerena je da sluπajuÊi i razmiπljajuÊi moæe dalje dospjeti i viπe postiÊi negoli kritizirajuÊi sve i svako-ga. Nebi li i nama, po Marijinu uzoru, bilo puno pametnije i korisnije od kritiziranja svega πto vidimo i Ëujemo budnije pratiti πto nam tko nudi u politici i gospodarstvu, kulturi i zdravstvu, odgoju i obrazovanju te o tome temeljitije razmiπljati i propitki-vati tko nam to i zaπto nudi?! Tako bismo jasnije prozreli ideologe i kori-stoljupce koji nas podmuklo iskoriπta-vaju i potkradaju naπu slobodu te im se na vrijeme usprotivili. Poput Majke Isusove, koja sluπa, razmiπlja i odluËuje, Ëuvajmo svoje ljudsko dosto-janstvo i slobodu, slijedimo Isusov put i njezinu preporuku: ”©to god vam rekne, uËinite!” (Iv 2, 5).

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

282 - ”MARIJA” 10/2013.

Gospa Trsatska u NazaretuPovodom jubileja koji se ovih godina ispunjaju u svetiπtu Gospe Trsatske, zagrebaËki franjevci molili su 18. prosin-ca 2012. franjevce u Svetoj Zemlji da im dopusti postaviti mozaik s likom Gospe Trsatske u Nazaretu. Nazaretski gvardi-jan odobrio je 16. veljaËe 2013. postav-ljanje mozaika, za koji je predvieno mjesto veliËine 1 x 1,5 m. (O)

150. obljetnica krunjenjaOve godine navrπava se 150. godina od krunjenja kipa Gospe s Djetetom u svetiπtu na talijanskom otoËiÊu Barbana u Gradu. Kip je okrunio 15. kolovoza 1863. krunom za koje su troπkove priku-pili hodoËanici udinske biskupije u ime vatikanskog kaptola tadaπnji goriËki nadb. Andrej Gollmayr. (O)

Lurdsko svetište opet poplaviloGospino svetiπte u Lurdu u osam mjese-ci poplavilo je drugi put. Zbog nemo gu-Ênosti pristupa, 20 lipnja zatvorena je gornja bazilika, nakon πto je veÊ ranije poplavila πpilja ukazanja i kupaliπte za bolesnike. Voda je uπla i u baziliku sv. Pija X., a oko 1000 gosta iz hotela uz Gavu moralo se premjestiti. (GK)

Radio Marija i u Indiji30. lipnja otvorena je postaja Radija Marije u Cochinu, u dræavi Kerala u Indiji. BuduÊi da je tamoπnji puk vrlo odan Majci Boæjoj, nova radijska postaja bit Êe mu vrlo korisna. (RV)

300 godina kipa Gospe JudskeU maarskom svetiπtu Mariagyud, 7. srp nja proslavljena je 300. obljetnica Gospina kipa. Sudjelovali su gotovo svi maarski biskupi, a iz Slatine pridruæilo se 150 hodoËasnika s biskupom A. ©kvo rËeviÊem. Na poËetku je predvodi-telj kardinal P. Erdö blagoslovio umjet-niËku kopiju kipa Gospe Judske. (IKA)


Svjetski dan mladihOd 22. do 29. srpnja papa Franjo boravio je na prvom apostolskom putovanju izvan Italije, u Brazilu. Meu ostalim, posjetio je 24. srpnja brazilsko nacionalno Gospino

svetiπte u Aparecidi, zadræao se u molitvi u kapeli s kipom crne Gospe i izmolio s

nazoËnima molitvu Gospi od Aparecide te joj povjerio svoj æivot i poslanje. Onda je u

crkvi predvodio misno slavlje i zavrπio molitvom Gospi. Oduπevljenje je izazvao rijeËima ”Do vienja do 2017.”, kad se

slavi 300. obljetnica pronalaska Gospina kipa u rijeci Paraiba.

Prije polaska u Brazil, Papa je pohodio rimsku baziliku sv. Marije Velike i pomo-

lio se pred starom Gospinom slikom Spasa rimskoga puka za sretan ishod

putovanja. Zatim je poloæio cvijeÊe i zapa-lio svijeÊu. Prije izlaska zaustavio se pred glavnim oltarom i zamolio okupljene da molitvom poprate njegovo putovanje i

susret s mladima. Po slijetanju u rimsku zraËnu luku na povratku, automobilom je svratio u istu baziliku i pred istom slikom

zahvalio Gospi na prvom pastirskom pohodu izvan Italije. (IKA-GK)


”MARIJA” 10/2013. - 283

Prvi automat s krunicamaU predvorju æupne crkve sv. Josipa u Wandsbeku (Hamburg, NjemaËka) postavljen je automat s krunicama, prvi u svijetu, Ëime se æeli vjernike potaknuti na molitvu. Automat je opskrbljen i narukvicama s religioznim motivima, a tu je i opis kako se moli krunica. (FP)

Biskup V. Huzjak u RumunjskojZa posjeta Hrvatima u Rumunjskoj, biskup V. Huzjak predvodio je 1. srpnja veËernje misno slavlje u svetiπtu Majke Boæje u Ciklovi, a 2. srpnja jutarnje, na koje su se okupili brojni karaπevski Hrvati. U Karaπevu je doËekao hodoËa-snike na povratku i predvodio klanjanje s blagoslovom, a 4. srpnja posjetio je svetiπte Marije Radne. (IKA)

90. hodočašće Gospi CeljanskojOd 23. do 25. kolovoza odræano je 90. hodoËaπÊe gradiπÊanskih Hrvata Gospi u Mariazell, a sudjelovalo je oko tri tisuÊe hodoËasnika, od kojih petstotinjak pjeπaka. Glavni dogaaj bila je procesija sa svijeÊama 24. kolovoza i euharistijsko slavlje koje je 25. kolovoza predvodio biskup E. ÆivkoviÊ. On je odlikovao poglavara mariaceljskog samostana o. K. Schauera Ordenom sv. Martina u zlatu, najviπim odliËjem biskupije. (IKA)

Izvanredni mariološki kongresU Sevilli Êe se od 27. do 30. svibnja 2014. odræati izvanredni Meunarodni marioloπko-marijanski kongres koji Êe raspravljati na temu Pozvani na ”æivotnu nadu” (1 Pt 1,3). Nakon uvodnih pozdrava, predstavljanja i uvoda predsjednika Papinske meunarodne marijanske akademije fra V. Battaglie predviena su predavanja: Marija kao otajstvo nade (Antonio María Calero de los Ríos), Antropologija i nada u Marijinu svjetlu (Marie-Thérèse Huguet), Svadba u

Kani: nadajuÊi se svakom nadom (Luis Díez Merino), Uz kriæ je stajala njegova majka (Francisco María Fernández Jiménez), Pedesetnica: izmeu nade i iπËekivanja (M. Isabell Naumann), U nadi smo spaπeni. Marija kao eshatoloπka ikona nade (Salvatore M. Perrella), nakon Ëega slijedi akademski zakljuËak tijekom kojega Êe svaka sku-pina predstaviti rezultate svoje raspra-ve, a zavrπit Êe ga Antonio Escudero Cabello predavanjem Crte koje proizla-ze iz marioloπkoga govora u razmiπljanju i u praksi. (WPAMI)

Nadb. Eterović u RumunjskojNadb. N. EteroviÊ slavio je blagdan Male Gospe s Hrvatima u Rumunjskoj. U najveÊem Gospinu svetiπtu Marija Radna predvodio je 7. rujna misu za Hrvate, 8. rujna glavnu misu na latinskom i propo-vijedao na njemaËkom i hrvatskom, a naveËer u hrvatskom mje stu Lupak te 9. rujna u JabalËu. (IKA)

25 godina povjerenstvaSlovenci slave 25 godina djelovanja Povjerenstva za Svetu Zemlju koje je ponovno povezalo Sloveniju i Isusovu domovinu. Kroz to vrijeme Povjerenstvo je organiziralo hodoËaπÊe za gotovo 10.000 Slovenaca u Svetu Zemlju. Zato Êe se 9. studenoga 2013. odræati zahval-no hodoËaπÊe Gospi na Brezje. Na pro-gramu je krunica, misno slavlje i pred-stavljanje biltena Sveta Zemlja. (BF)

MagnificatTo je naslov meunarodne revije koja se pojavila i na slovenskom jeziku, a iz koje svaki dan mole brojni katolici po Ëitavom svijetu. U njemu su uvodi i razmiπljanja, blagoslovi, marijanske anti-fone, svagdanja jutarnja i veËernja moli-tva, misna Ëitanja, æivotopisi svetaca i meditacija za svaki dan, kalendar, tumaËenje slike na naslovnici...

p a p a o m a r i j i

Prije nego sam uπao u Svetiπte zajedno s vama moliti krunicu, zau-stavio sam se nakratko na grobu bl. Bartula Longa, i moleÊi se pitao: ”Ovaj veliki Marijin apostol, odakle je vukao snagu i ustrajnost potreb-ne za dovrπenje tako vaæna djela, veÊ poznata u Ëitavom svijetu? Nije li upravo iz krunice, koju je on pri-hvatio kao istinski dar Gospina srca?” Da, bilo je uistinu tako. To svjedoËi iskustvo svetaca: ta popu-larna marijanska molitva dragocjeno je duhovno sredstvo za rast u pri-snosti s Isusom kao i da se u πkoli presv. Djevice nauËimo uvijek ispu-njavati Boæju volju. To je kontem-placija Kristovih otajstava u duhov-nom jedinstvu s Marijom, kao πto istiËe sl. Boæji Pavao VI. u apostol-skoj pobudnici Marialis cultus (br. 46), i kao πto je zatim moj Ëasni prethodnik Ivan Pavao II. na πiroko osvijetlio u apostolskom pismu Rosarium Virginis Mariae, πto danas idealno ponovno preda-jem pompejskoj zajednici i svako-me pojedinom od vas. Vi koji æivite i radite ovdje u Pompejima, posebno vi, dragi sveÊenici, redovnici, redovnice i vjernici laici koji ste namjeπteni na ovom jedin-stvenom djeliÊu Crkve, svi ste

pozvani uËiniti svojom karizmu bl. Bartola Longa i postati, u mjeri i na naËine koje Bog udjeljuje svakome pojedinom od vas, autentiËni apo-stoli krunice.Meutim, da bismo bili apostoli krunice, nuæno je osobno iskusiti ljepotu i dubinu te molitve, jedno-stavne i dostupne svima. Potrebno je, prije svega, pustiti se da nas bl. Djevica Marija povede rukom u razmatranju Kristova lica: lica radosna, svijetla, æalosna i slavna. Tko kao Marija i zajedno s njome, ustrajno Ëuva i razmatra Isusova otajstva, stalno sve viπe asimilira njegove osjeÊaje i s njima se usklauje. Kad je rijeË o tome, drago mi je navesti jednu lijepu misao bl. Bartola Longa: ”Kao πto se dvojica prijatelja”, piπe on, ”koji su Ëesto u druπtvu jedan s drugim, obiËno suobliËe i u navikama, tako i mi, razgovarajuÊi uËestalo prisno s Isusom i bl. Djevicom, u razmatranju otajstava krunice, kao i dijeleÊi isti æivot u svetoj PriËesti, moæemo postati, koliko nam to dopuπta naπa malenost, sliËni njima, i od tih najuzviπenijih uzora nauËiti æivjeti ponizno, siromaπno, skrovito, strpljivo i savrπeno” (I Quindici Sabati del Santissimo Rosario, 27. izd., Pompei, 1916., str. 27: cit. u Rosarium Virginis Mariae, br. 15).

BENEDIKT XVI.(Iz meditacije po zavrπetku molitve krunice

u Pompejima, 19. listopada 2008.)

Krunica - dar Njezina srca

284 - ”MARIJA” 10/2013.

U tvoje ruke, Majko!U tvoje ruke, Majko!U Tvoje ruke, Majko, postavljam svoju duπu sa U Tvoje ruke, Majko, postavljam svoju duπu sa svim njezinim moÊima, Tebi darujem sve svoje svim njezinim moÊima, Tebi darujem sve svoje zasluge, svoje molitve, svoja dobra djela, zasluge, svoje molitve, svoja dobra djela, svoju ËistoÊu, svoje poteπkoÊe i svoje odnose s svoju ËistoÊu, svoje poteπkoÊe i svoje odnose s drugovima. Tebi prikazujem svoje tijelo, svoja drugovima. Tebi prikazujem svoje tijelo, svoja sjetila, da mogu biti u Tvojoj sluæbi. U Tvoje sjetila, da mogu biti u Tvojoj sluæbi. U Tvoje ruke predajem sve Ëasti, sva djela, bilo tjele-ruke predajem sve Ëasti, sva djela, bilo tjele-sna bilo duπevna. Sve: duπu i tijelo zatvori u sna bilo duπevna. Sve: duπu i tijelo zatvori u svoje preËisto Srce i oËuvaj mene Ëista i svoje preËisto Srce i oËuvaj mene Ëista i ljubeæljiva. Sav hoÊu da budem tvoj. HoÊu da ljubeæljiva. Sav hoÊu da budem tvoj. HoÊu da se ærtvujem svaki dan za Te. Slatko Srce se ærtvujem svaki dan za Te. Slatko Srce Marijino, moje Majke, budi spasenje moje!Marijino, moje Majke, budi spasenje moje!Bl. Miroslav BULE©IΔ (†1947.)Bl. Miroslav BULE©IΔ (†1947.)

k r o z o v a j m j e s e c

286 - ”MARIJA” 10/2013.

Nailazimo Ëesto na podijeljena miπljenja oko toga kako bi trebalo pri-stupati Gospi, na koji se naËin prema njoj odnositi ili pak koje joj mjesto u æivotu ustupiti. Osim πto su miπljenja podijeljena, ona su i opreËna jer se u potpunosti razilaze izmeu onih koji je ne bi ni spominjali, do onih koji bi je Ëastili gotovo boæanskom ËaπÊu. I dok se tako mnogi bore, pa i mimoilaze u miπljenjima, ne preostaje nam pouzda-vati se u ljudska miπljenja, nego vidjeti πto nam sam Bog ima reÊi glede odno-sa i stava prema bl. Djevici koju je sam izabrao.VeÊ reËeno prva je naznaka πto nam je Ëiniti. Ako ju je sam Bog izabrao, i sami se trebamo znati zaustaviti pred tom Ëinjenicom i istinom. Stoga u svom stavu prema Mariji neÊemo pogrijeπiti ako joj dademo ono mjesto koje joj je Bog udi-jelio u svijetu i u povijesti spasenja te je stoga cilj ovog razmiπljanja otkriti koje je to mjesto. A kako to otkriti? Koliko god nam se moæe ta zadaÊa Ëiniti teπkom ona je jednostavna. Mjesto od Boga joj dano otkrivamo po anelu Gabrijelu koji je bio poslan u Nazaret da joj pre-nese Boæju poruku.

PRISTUPATI POPUT ANĐELA Poslan od Boga, aneo Gabrijel pristupa Mariji i pozdravlja je: Zdravo, milosti puna! Nakon πto te rijeËi i sami Ëujemo, ne samo πto nam moraju odjeknuti u uπima nego nam trebaju doÊi do uma.

A kad dou, um se mora zapitati o nji-hovu znaËenju i otajstvenoj dubini koju u sebi kriju. Ne moæe ostati pasivan pred Ëinjenicom da aneo pozdravlja Mariju prepun poπtovanja, a da mi sebi dopustimo umovanja bez imalo poπtovanja i ljubavi prema njoj. Ako je Gabrijel tako susreÊe, naπe poπtivanje trebalo bi biti joπ veÊe, jer je izmeu nas i nje veÊa razlika nego izmeu anela i nje. Ako joj se aneo divi jer je puna milosti, koliko tek trebamo mi koji teæimo k istoj milosti i ponizno prosimo od nje da nas zagovara i pomogne da doemo do nje?! Ako aneli, koji se samo Bogu klanjaju i navijeπtaju njegovu veliËinu, Ëaste presvetu Djevicu, to treba biti smjerokaz i nama ljudima da joj pronaemo pravo mjesto u æivotu te da joj iskaæemo duænu zahvalnost i Ëast. Aneo nas uËi svojim primjerom kako joj pristupiti. Ako on pristupa s poπtovanjem, ni mi ne smijemo sebi dopustiti prema njoj povrπan ili bahat odnos. Ne moæemo je gledati s visoka, ako je aneo s neba doπao k njoj i iska-zao joj πtovanje. Ako joj je aneo donio Boæju poruku, ne smijemo ni mi sebi priuπtiti promatrati je svojim ljudskim predrasudama i povrπnoπÊu duha.I zdrava logika æivota i Boæji aneo uËe nas da ne trebamo bjeæati od poπtovanja prema nebeskoj Majci, pod izgovorom da izravno saobraÊamo s Bogom. No, znamo da nismo baπ tako duhovni i sigurni u svoje zajedniπtvo s Bogom, da s njime moæemo izravno i bez drugih stupiti u zajedniπtvo, jer nema nas baπ toliko u mistiËnu zanosu. Zato nam dobro doe Ëastiti nebesku Majku, jer nam je upravo po njoj Bog sve posredo-vao, πto znaËi da je nije smatrao toliko sporednom i suviπnom. Pa i Posrednika

Krunicom častiti Mariju

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 10/2013. - 287

spasenja posredovao nam je po njoj i ne moramo se bojati da Êe doÊi do ”sukoba interesa” budemo li se njoj utjecali.

PRIMATI MARIJU POPUT ELIZABETERijeËi anelova pozdrava Mariji izgova-ramo svagdano u Zdravomariji koja je bitan dio krunice, pa tako i listopadske poboænosti. Ako nas aneo u Zdravomariji uËi kako Mariji pristupati, na neki naËin πto Ëiniti da doem u nje-zin dom, u drugom dijelu te molitve Elizabeta nas uËi na koji naËin Mariju primati u svoj dom. I dok nas aneo potiËe da Mariju Ëastimo kao onu s kojom je Gospodin, Elizabeta nam je primjer kako je treba primati kao onu koja nam nosi utjelovljenoga Sina Boæjega: Blagoslovljena ti meu æenama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Stoga ne moæemo ne uoËiti dubinu znaËenja njihovih pozdrava Mariji, koji nas potiËu da i sami upijamo i stjeËemo poboæan stav ËaπÊenja njezine svete pri-sutnosti koja je bila potpuno proæeta trojstvenim Bogom.PromiπljajuÊi dosljedno ono πto molimo, shvaÊamo da je listopad milosni mjesec kad se uËimo Ëastiti Mariju kao onu koja se Bogu klanjala svim svojim biÊem i s kojom je Gospodin stalno prisutan. Jednako tako i drugi nas dio molitve, preuzet iz Elizabetina svjedoËanstva,

potiËe da Mariju prihvaÊamo onim duhom kojim ju je roakinja pozdravila kao blaæenu meu æenama. Elizabeta ju je doista prva otkrila kao blaæenu meu æenama, jer je nosila kao blaæeni plod utrobe - Sina Boæjega.Marija je, dakle, blagoslovljena, ali i meu muπkarcima i meu æenama. Ona je blaæena jer moæe blaæeno roditi Ëist plod, jer je njezino biÊe bilo Ëisto od grijeha. Blaæena je jer moæe roditi Boga, tj. Boæji plod, za razliku od svih drugih æena kojih je plod zaraæen grijehom. To je Elizabeta dobro osjetila i tome se zadivila slaveÊi Boga zbog milosti koju je imala: primiti Majku svoga Gospodina. Njezina radosna pjesma zahvalnica ostaje i nama primjer kako se nadahnjivati na Marijinu djelu za nas i kako je primati u svoj æivot i dom blagoslivljajuÊi Boga koji nam po njoj dolazi. Ako aneo Gabrijel i Elizabeta pred njom nisu imali nikakve zadrπke, ni mi se ne trebamo bojati da Êe nas udaljiti od Gospodina ona koja je pot-puno æivjela s njime i za njega. Prema Mariji najbolji je stav ponizne molitve. A molitva krunice uËi nas tom ispravnu stavu i pomaæe da Mariji dade-mo i u svom æivotu ono mjesto koje joj je Gospodin namijenio, pa Êe nam po njoj, koja je bila milosti puna, udijeliti i potrebne milosti æivota. Ako je Bog htio da bude vaæna u njegovu æivotu na zemlji, pogotovo bi trebala biti vaæna u naπemu ljudskom æivotu na zemlji. Stoga nam krunica i listopadska poboænost uli-jevaju aneosko poπtovanje prema Majci Mariji, te nam æele prenijeti osjeÊaje koje je njegovala i Elizabeta, kako bismo i sami, po toj molitvi, osjetili njezinu blaæenu prisutnost u svom æivotu. Ivan BODROÆIΔ

m i d a n a s i o v d j e

288 - ”MARIJA” 10/2013.

Baviti se samim sobom - to moæe biti i dobar i loπ posao, ovisno o tome kako se to radi i s kojom svrhom.Jedna od temeljnih preporuka drevne mudrosti jest: Upoznaj samoga sebe! Pa i da bismo slijedili ono: Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!, moramo ponaj-prije sebe valjano i uredno ljubiti. A Latini rekoπe: “Nihil volitum nisi praeco-gnitum - Niπta se ne moæe voljeti a da se to prije ne upozna!” Dakle, da bih mogao voljeti druge, moram voljeti sebe, a da bih volio sebe, moram sebe poznavati. Jer - kako napisa naπ Tin: “Tajanstvo stvari i æivota zebe, ne poznam niπta, a najmanje sebe!” Zato je bavljenje sobom potreba koju odgovor-na osoba ne izbjegava.S druge, pak, strane: pretjerano bavlje-nje sobom moæe biti simptom bolesti Ëovjekova znaËaja: narcisoidnosti, egoiz-ma, taπtine i oholosti, ali i kompleksa manje vrijednosti.

BAVI LI SE CRKVA SOBOM?Sve se to moæe primijeniti i na razliËite skupine, zajednice, pa tako i na Crkvu. Postavimo pitanje: Bavi li se Crkva u Hrvatskoj previπe sobom?U svoje vrijeme, pred raspad Jugoslavije, nasluÊujuÊi njezino pucanje po πavovima, strani su novinari pitali viso-koga dræavnog funkcionara Dolanca o

politiËkim frakcijama i sve veÊim nesu-glasicama meu pojedinim grupacijama, nacijama ili republikama. Odgovorio je otprilike da toga ima, “ali ako nas tko napadne, mi Êemo biti jedinstveni”. A jedan novinar na to je domiπljato uzvratio: “Druæe Dolanc, a πto ako vas nitko ne napadne?!” Vidjeli smo i, na æalost, iskusili πto je bilo: napadaËi, i to strahotni i bezduπni, poja-vili su se - iznutra.Crkva se kroz prva tri stoljeÊa nije dos-pijevala odveÊ baviti sobom jer je bila izloæena stalnim napadima i krvavim progonima u kojima je trebalo preæivjeti! Tek poslije Konstantinova Milanskog edikta i proglasa slobode, Crkva je na ekumenskim i pokrajinskim saborima te na mnogim drugim razinama poËela stvarati svoje strukture, formule, teologi-ju, razliËite zakone. Na æalost, ubrzo se pojavio i “cezaropapizam” - tj. mijeπanje vlasti i politike u crkvena pitanja te upli-

Uz 1700. obljetnicu Milanskog edikta:

Pripitomljavanje Duha Svetoga(Ajme Crkvi ako nije napadana!)


”MARIJA” 10/2013. - 289

tanje Crkve i njezinih poglavara u svje-tovnu vlast. StoljeÊima je to bila opaka bolest krπÊanstva, osobito na Istoku, koja joπ nije sasvim izlijeËena. Ta sprega “oltara i prijestolja”, duhovne i svjetovne vlasti uvijek je bila na πtetu istinskog krπÊanstva i prave vjere, pa i onda, ili Ëak osobito onda, kad se Ëinilo da je Crkva u tome bila nadmoÊna i da je profitirala. U pravilu se pokazivalo da su i u samoj Crkvi “sinovi ovoga svijeta mudriji od sinova svjetlosti”, tj. da su Ëlanovi Crkve, laici i klerici, a osobito crkveni “velikodostojnici” Ëesto puno vjeπtiji i uspjeπniji u svijetu nego u Svjetlu! Taj osjeÊaj nadmoÊi i trijumfaliz-ma prijeËio je Crkvu da se ponizno sagleda u svjetlu istine Evanelja Isusa Krista i, dok je pomno nadzirala pravo-vjerje (ortodoksiju), manje se brinula za dosljednost u svome djelovanju (orto-praksu). Recimo ovako: »uvala je svoj “kredo” (vjerovanje), ali je gubila svoj kredibilitet (vjerodostojnost)!

PROROČKI GLASOVINaravno, uvijek je u Crkvi bilo ljudi pre-danih Evanelju koji nisu odustajali ni posustajali u nastojanju da budu pro-roËki glas prosvjeda protiv takva stanja i svjedoËenja istinskih evaneoskih vrijed-nosti: monasi, pustinjaci, cenobiti, stiliti, potom svakojaki redovnici. Ponekad su ti prosvjedniËki putovi odvodili i u sekte ili krivovjerja. Ali i svekolika Crkva uvi-jek iznova se na razliËite naËine obraÊeniËki posveÊivala duhovnoj obno-vi i vraÊala izvorima, zdravim svojim korijenima.Posljednji takav veliki pokret Crkve, na svjetskoj razini, bio je II. vatikanski sabor koji je sazvao karizmatski papa Ivan XXIII., a nastavio Pavao VI. U spo-

men na taj veliki Sabor, o njegovoj 50. obljetnici, papa Benedikt XVI. proglasio je Godinu vjere, a kroza nju je nastavio voditi Crkvu papa Franjo. Zanimljivo, papa Ivan Dobri i Franjo izabrani su u istoj æivotnoj dobi, a moglo bi se nave-sti joπ i drugih podudarnosti. Onomad je, na poËetku Sabora, g. 1962. Ivan XXIII. govorio o “skoku naprijed”, ali je taj izraz kasnije “ublaæen” i preveden u “novo pouËavanje”, pa se neki pitaju zaπto se Crkva boji skoka i je li II. vati-kanski sabor zaustavljen u svom plani-ranu hodu. »ini se da tako misli papa Franjo: “Sabor je bio lijepo djelo Duha Svetoga. No, jesmo li nakon 50 godina uËinili sve ono na πto nas je na Saboru potaknuo Duh Sveti? Ne. Slavimo ovu obljetnicu, gradimo spomenik, ali da nam ne dosauje. Ne æelimo se promi-jeniti. Joπ i viπe: ima onih koji bi htjeli poÊi unatrag. To znaËi biti tvrdoglav, to znaËi htjeti pripitomiti Duha Svetoga, to znaËi postati ‘bezuman i srca spora’ (Lk 24, 25).” To je rekao u homiliji 16. travnja, a na zboru kardi-nala prije konklava, citirajuÊi velikog teologa de Lubaca, govorio je o “samo-dostatnoj Crkvi” i o njezinoj “duhovnoj svjetovnosti u kojoj se æivi da bi se meusobno davalo poËast”.O takvu mentalitetu i duhu (ali ne po Duhu) u Crkvi, pa i kod nekih “vidjela-ca i poboænjaka” bilo je viπe u ovoj rubrici po izboru novog pape (“SreÊa naπa - Duh Sveti ne Ëita svaπta!”). »ini se da se moæe govoriti i o nekoj “svje-tovnoj duhovnosti” u kojoj bi mnogi krπÊani - svejedno je li klerici ili laici, je li s lijeva ili s desna - svakako htjeli pripitomiti sve svoje protivnike, izvanj-ske i unutarnje. »ak i - oprosti Boæe - Duha Svetoga!


290 - ”MARIJA” 10/2013.

ZAŠTO SE BOJIMO NAPADA?Postali smo preosjetljivi na svaki napad. Htjeli bismo odgovoriti, pa i uzvratiti je dnakom mjerom, na svaku ruænu izja-vu o Crkvi nekog politiËara ili zloban tekst bilo kojeg novinarËiÊa. A ima toga koli ko hoÊete, Ëini se da su napadi pone kad bezoËniji negoli za vladavine bolj πe vizma! I kao πto smo za Domovin-skog rata, pod pritiskom straπnih zala izvana podcijenili svoja, pa su ona u nama nesputano bujala i s krajem rata poËela sve straπnije izbijati, tako i sada u Ëvrsto zauzetu “obrambenom gardu” ne vidimo i baπ ne æelimo priznati da barem dio svih tih kritika i zasluæujemo.Ali osobito, zar bismo zaista htjeli “pri-pitomiti” rijeËi UËitelja i ostalih uËitelja naπe vjere: “Ako su mene progonili, i vas Êe” (Iv 15, 20). ”Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; no buduÊi da niste od svijeta, nego sam vas ja iza-brao iz svijeta, zbog toga vas svijet mrzi” (Iv 15, 19).”Ljubljeni! Ne Ëudite se poæaru πto bukti meu vama da vas iskuπa” (1 Pt 4, 17). ”Tek neka nitko od vas ne trpi kao uboji-ca, ili kradljivac, ili zloËinac, ili ma kar i kao nametljivac; ako li kao krπ Êanin, neka se ne stidi, nego slavi Boga zbog tog imena” (1 Pt 15-16).”Jao vama kad vas svi budu hvalili” (Lk 6, 26). “A πto ako vas nitko ne napadne?” I zaπto nam je baπ toliko stalo da nas nitko ne napada? Mudro kaza naπ narod: “Kakve vajde kad te ra hvali!” Valjda vrijedi i obrnuto. Doista, ako bi se to dogodilo, ako bi nas prestali napadati ili Ëak previπe poËeli hvaliti, tek bismo se onda trebali zabrinuti. I opipati se, jesmo li joπ æivi!Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Sina Majke Božje zakloništeCynoglossum officinale

BuduÊi da je vrlo ljekovit, Sina Majke Boæje zakloniπte ili gavez mali naziva se i ljekoviti pasji jezik. Dvogodiπnja je to zeljasta biljka, koja ima vretenasto razvijen i jak korijen, iz kojeg izrasta visoka debe-la stabljika veÊ od polovice razgra-nana i gusto pokrivena produæenim i uskim listovima. Cvjetovi su joj svih prelaznih boja, od mutnocrve-ne do ljubiËaste. Raste uz putove i na rubovima polja. Biljka se koristila, osobito njezin korijen, ponajaviπe za lijeËenje razliËitih krvarenja. Naziv pasji jezik samo je prijevod latinskog imena povezana s brojnim legendama. Nagnuta prema dolje, biljka sliËi skloniπtu, pa je stoga i prozvana zakloniπtem Sina Majke Boæje. Tà tko ga moæe bolje skriti i zakloniti negoli biljka u svoj svojoj ljepoti, jer on je ljepota sama?!Mario CRVENKA

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 10/2013. - 291

Ampèrov primjerGlasoviti francuski fiziËar i matema-tiËar André-Marié Ampère (+1836.), poznat po pionirskim istraæivanjima s podruËja elektriciteta i magnetiz-ma, bio je praktiËan katolik. Iako je u njegovo doba u Francuskoj bilo mnoπtvo mladih, koji su u toj dobi postali bezvjerci, on se nije stidio svoje vjere. »itali su svega i svaËega, druæili se s kojekakvim druπtvom, pa se nije Ëuditi da su brojni i vjeru svoju pritom izgubili.U Pariz iz Liona doe na studij prava i knjiæevnosti u to doba mladi Anto-ine Frederic Ozanam (+1853.). Imao je tada 18 godina. Nije bio bezvjerac, ali se kolebao u vjeri. GledajuÊi oko sebe svega i svaËega, bio je u velikoj pogibli i borio se sam sa sobom.

SreÊom, upoznao je u Parizu Ampè ra. Za njim se zanio i u njemu gle dao uzor znanja i uËena Ëovjeka. Jed nog dana u kutu neke pariπke cr kve pri-mijeti nekog starca na koljenima s krunicom u ruci kako pobo æno moli. Pribliæi se, pogleda ga ma lo bolje i u njemu prepozna - Ampè ra! Taj prizor odigrao je presudnu ulogu u Ozanamovu æivotu. Ganuo ga je toli-ko da se i sam bacio na koljena, iz srca mu se Bogu vinula pou z dana i æarka molitva, a niz obraze su mu se oborile suze. Bio je to tre nutak milo-sti i ljubavi Boæje. Pobije dila je vjera! Otada se Ozanam u njoj viπe nije kolebao. Ostao je Ëvrst i uvijek vjeran Bogu. Domalo je i on postao velik uËenjak i, poput Ampè ra, ostao prak-tiËan katolik. Pravi svetac! S nekoliko prijatelja osnovao je Druæbu sv. Vinka Paulskog, laiËku udrugu za ublaæavanje bijede. I od mah nakon njegove smrti poËelo se govoriti kako treba povesti postupak za njegovo proglaπenje svetim. To je i uËinjeno. Svetim je i proglaπen. Eto koliko vri-jedi dobar primjer!Mladi gledaju i sluπaju. To se usauje u njihovo biÊe. Zato bi roditelji tre-bali biti onakvi kakva æele da budu njihova djeca, a ne da ih samo pou-Ëavaju, upuÊuju rijeËima kakva Êe biti, πto Êe Ëiniti, kako da se pona πa-ju. Najviπe dobra svojoj djeci mogu uËiniti svojim primjerom i uzornim æivljenjem. Ozanam je znao govoriti da mu je Ampèrova krunica, kad je vidio da je moli, uËinila viπe dobra negoli sve knjige koje je proËitao i sve propovijedi koje je Ëuo!Pere MARIN

292 - ”MARIJA” 10/2013.

Sv. Ante Padovanski izvanredna je poja-va u povijesti KatoliËke Crkve. Nadaleko je poznat kao onaj koji je kadar kod Boga isprositi svakojaka Ëudesa onima koji mu se utjeËu. No Ante nije samo Ëudotvorac, nego i rado sluπan propovjednik te vrstan bogoslo-vac, zbog Ëega je i proglaπen crkvenim nauËiteljem (1946.). Svetac je roen u uglednoj obitelji u Lisabonu oko g. 1195., naobrazbu stjeËe kod augustina-ca. U æelji da πto potpunije æivi po Evanelju, pristupa franjevcima. Umjesto u misije u Afriku, lau njegova æivota vjetar baca u Italiju. Ondje susreÊe Franju Asiπkog koji mu povjera-va sluæbu propovjednika i uËitelja mlade braÊe. Djeluje u Padovi po kojoj je i prozvan ”Padovanski”. Iako æivi svega 36 godina, ostavlja neizbrisiv trag, koji traje gotovo osam stoljeÊa. Godinu nakon smrti (1231.) proglaπen je svetim.

POZNAVATELJ SV. PISMASv. Ante poznavatelj je Sv. pisma i struË-njak u njegovu tumaËenju, izvrstan bogoslovac, oπtrouman mislilac i nenadmaπiv uËitelj u nasljedovanju Krista. Zbog poznavanja Sv. pisma zovu ga “πkrinjom zavjetnom”, kovËegom koji Ëuva RijeË Boæju sadræanu u Pismima, razmiπlja o njoj i navijeπta je puku. Nauk mu je sadræan u govorima, tzv. “Sermones”. SaËuvana su 53 za nedjelje,

4 za Gospine blagdane i 20 o svetkovi-nama. U njegovo vrijeme, u 13. st., “ser-mones” nisu samo jednostavne propovi-jedi, nego knjiæevna vrsta, mudri spisi, uËene poslanice napisane na temelju Sv. pisma koje pruæaju praktiËne upute za krπÊanski æivot. Piπe i govori latinski, stil mu je praktiËan, sluæi se slikama i pri-mjerima iz svagdanjega æivota.SveËeve misli o Djevici Mariji, njezinu liku i ulozi u povijesti spasenja nalaze se u njegovim govorima. Imamo ih saËuvane o DjeviËinu roenju, njezinu oËiπÊenju i uznesenju kao i o navijeπtenju. U svom nauku o Isusovoj Majci Ante ostaje vjeran sljedbenik uËe-nja svetih otaca i crkvenih pisaca prvih stoljeÊa. No, ne ograniËava se na ponav-ljanje onoga πto su Ëasni oci izrekli ili napisali. Trudi se prikazati tradicionalan nauk Crkve æivim govorom i originalnim opisom sluæeÊi se rjeËitim slikama i sim-bolima. Razmatra gotova sva otajstva i dogaaje iz Marijina æivota, ali se najviπe zadræava na tajni njezina boæanskog materinstva i djeviËanstva. PrebiruÊi nje-

Marija u propovijedima sv. Ante

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 10/2013. - 293

gove govore, dobiva se dojam kao da predosjeÊa da Êe oni jednoga dana postati sastavnim dijelom crkvenog poklada marijanske istine koje su tek u novije doba proglaπene pravorijecima vjere: bezgreπno Marijino zaËeÊe i uzne-senje u nebesku slavu.

DJEVIČANSKO MATERINSTVOU svojim propovijedima Evaneoski NauËitelj pun je ljubavi i πtovanja, divlje-nja i pohvale prema izvanrednoj æeni kojoj Bog povjerava posebnu ulogu, jedinstvenu u povijesti ljudskog roda, da postane djeviËanskom majkom Utjelovljene RijeËi. U tom Boæjem pozi-vu i izboru on prepoznaje najvaæniju od svih povlastica i darova po kojima Marija postaje uzviπena osoba koja nadi-lazi sva stvorena biÊa. Tako u govoru o uznesenju tvrdi:„Nijednom anelu i nijednom ljudskom biÊu nije dana niti Êe ikada biti udijelje-na tolika milost sliËna onoj koju je pri-mila blaæena Djevica. Bog Otac htio je da ona bude Majkom njegova vlastitog Sina, koji je njemu u svemu jednak, koji je roen prije svih vjekova... Uistinu milost blaæene Marije nadilazi svaku drugu milost, jer ona je s Bogom Ocem imala istoga Sina, zbog toga je zasluæila biti okrunjena na nebu.“Padovanski Ëesto ponavlja da je Sin Boæji i Sin Marijin ista osoba. Time æeli naglasiti izvanredan stupanj milosnog æivota u kojem se smjeπta Marijin odnos prema Bogu. S istog zrenika promatra i Isusovo prikazanje u hramu: “Danas je sveta Marija donijela i prikazala u hramu Sina Boæjega i Sina svoga.” Marijina izvrsnost poËiva na Ëinjenici da je uvedena u to neizmjerno Boæje otaj-

stvo. U govoru o navjeπtenju, obraÊaju Êi se Kristu veliËa njegovu Majku:„Doista je blaæena utroba koja te nosi-la, Boæe i Sine Boæji, gospodaru anela, stvoritelju neba i zemlje, otkupitelju svi-jeta. KÊerka je nosila Oca, siromaπna djevica nosila je Sina. O kerubi i serafi, aneli i arkaneli, skruπena lica i pognute glave poklonite se s poπtovanjem hramu Sina Boæjega, svetiπtu Duha Svetoga.“

S MARIJOM VELIČATI BOGAU svojim propovijedima Ante potiËe svoje sluπatelje da veliËaju Boga πto nam je dao tu izvanrednu æenu da bismo, ugledajuÊi se u njezin æivot, nasljedovali njezine kreposti. Sebe i svoje sluπatelje rado preporuËuje Gospinu zagovoru: ”Gospe naπa, jedina naπa nado, moli-mo te, sjajem svoje milosti prosvijetli naπu pamet. OËisti nas nevinoπÊu svoje bezgreπnosti, zagrij nas toplinom svoga pohoda. Pomiri nas sa svojim Sinom, da njegovom pomoÊu zasluæimo doÊi do sjaja njegove slave. On koji je po Anelovu navjeπtenju od tebe uzeo slavno tijelo i htio boraviti devet mjeseci u tvom krilu...”Po boæanskom milosnom djelovanju Ma -rija je viπe nego bilo koje drugo stvo -renje utemeljena u ljubavi. Njezino tvor-no sudjelovanje u dogaaju spasenjskog utjelovljenja sadræi tajnovite poje dinosti po kojima je majËinstvo vidljivo u svojoj pojavnosti, ali jednako tako i bitne dije-love po kojima je to majËinstvo prekri-veno velom boæanskog otajstva. To se, prije svega, odnosi na djevi Ëanski znaËaj Marijina majËinstva, koje je u sluæbi Kristova boæanskog sinovstva i tajne otkupljenja ljudskog roda.dar-ko

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

294 - ”MARIJA” 10/2013.

IznoseÊi saæeto mjesto i ulogu puËke poboænosti u vjerniËkom æivotu, Kateki-zam veli: „Osim liturgijom, krπÊanski se æivot hrani i razliËitim oblicima puËke poboænosti, ukorijenjene u razliËite kul-ture. Briæno nastojeÊi da ih rasvijetli svjetlom vjere, Crkva promiËe oblike puË-ke religioznosti, koji su izraz evane-oskog instinkta i ljudske mudrosti te obogaÊuju krπÊanski æivot naroda“ (br. 1679). To je okvir pravilna shvaÊanja i zdrava prakticiranja puËke poboænosti opÊenito, osobito marijanskog sadræaja. Zbog toga „Direktorij o puËkoj poboæ-nosti i liturgiji“ naglaπava da „puËko oËi-tovanje slavljenja bl. Dj. Marije nosi sa sobom antropoloπke vrijednosti koje se ne smiju zanemariti“ (br. 187).

MARIJANSKI LISTOPADPoboænost prema Bogorodici kroz mje-sec listopad jedan je od oblika puËke poboænosti zapadnih krπÊana, a ukljuËuje svagdanje moljenje krunice, Gospinih litanija i pjevanje marijanskih pjesama kroz Ëitav listopad. Leon XIII. naredio je da se u tom mjesecu u svim æupskim crkvama moli krunica na Ëast bl. Djevice Marije. Time se æeljelo pomoÊi vjernicima da napreduju u spo-znaji punine Kristova otajstva. Kao da svagdano sluπaju Marijin poticaj za svadbe u Kani: „Sve πto vam reËe moj sin, uËinite!“ (Iv 2, 4). Poboæna praksa povezana uz neke mje-sece u godini prisutna je kod krπÊana

razliËitih predaja, i na Istoku, i na Zapadu. Oni koji slave Boga po bizant-skom obredu na osobit naËin proæimaju mjesec kolovoz obilnijom marijanskom poboænoπÊu povezujuÊu je sa svetkovi-nom „Marijina usnuÊa“ (15. kolovoza). Kopti u Egiptu Bogorodici posveÊuju mjesec kiah koji obuhvaÊa vrijeme naπeg prosinca i sijeËnja. Tih mjeseci krπÊani se svaki dan okupljaju na moli-tvu da slave i veliËaju Bogoro dicu. I u jednom i u drugom obredu ta je poboænost tijesno povezana s liturgijom dok su na Zapadu marijanski mjeseci svibanj i listopad ispunjeni puËkom poboænoπÊu koja se Ëesto odvijala uspo-redo sa sluæbenom liturgijom Crkve. Zbog toga Direktorij napominje da je to „stvaralo i joπ uvijek stvara neke proble-me liturgijsko-pastoralne naravi πto zasluæuje pozornu procjenu“ (br. 190). Uloæeni trud u pripremi i predvoditelje-va pastoralna razboritost lako Êe pronaÊi naËin da se listopadska poboænost uskladi s ritmom liturgijske godine i sluæbenom liturgijom Crkve koja je „vrhunac prema kojemu teæi djelatnost Crkve i izvor iz kojega proistjeËe sva nje-zina snaga“ (SC 10).A razliËiti oblici krπÊanske poboænosti produæetak su sluæbenog bogoπtovlja Crkve, ali ga nikako ne mogu nadomje-stiti. Konstitucija o liturgiji II. vatikan-

Listopad i pučke pobožnosti

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

”MARIJA” 10/2013. - 295

skog sabora kaæe da „te vjeæbe treba tako urediti da, vodeÊi raËuna o pojedi-nim liturgijskim vremenima, budu u skladu sa svetom liturgijom, da od nje na neki naËin proizlaze i k njoj vode narod, jer ih ona po svojoj naravi daleko nadvisuje“ (br. 13).

EVANĐEOSKI INSTINKT I LJUDSKA MUDROSTPuËka religioznost i njezin izraæaj u razliËitim oblicima poboænosti nalazi svoje mjesto i u vjerniËkom æivotu krπÊana. Takva poboænost nosi biljeg dotiËnog naroda i njegove kulture te je proæeta jaËim emotivnim nabojima. Zbog toga je draga i prihvatljiva πirokim masama vjernika, osobito onima koji su jednostavnije intelektualne naobrazbe.U izraæavanjima puËke religioznosti nije uvijek sve usklaeno s Boæjom obja vom, pa Katekizam, s pravom, upozorava da je „potrebno proËiπÊavanje i ispravljanje religioznog osjeÊaja koji je u pozadini tih poboænosti da bi se moglo napredo-vati u spoznaji Kristova otajstva“ (br. 1676). O tome biskupi na sionodi u Puebli 1979. - meu ostalim - zakljuËuju: „PuËka religioznost je, u biti, skup vred-nota koje, s krπÊanskom mudroπÊu, odgovaraju velikim egzistencijalnim pitanjima. Zdrav katoliËki puËki osjeÊaj jest u sposobnosti sinteze gledom na ljudsko postojanje. Tako on stvaralaËki povezuje boæansko i ljudsko, Krista i Mariju, duh i tijelo, zajedniπtvo i usta-nove, osobu i zajednicu, vjeru i domovi-nu. Um i osjeÊaje. Ta mudrost jest krπÊanski humanizam koji radikalno potvruje dostojanstvo svakog biÊa kao Boæjeg djeteta, uspostavlja temeljno bratstvo, uËi biti u skladu s prirodom i

shvaÊati rad, daje opravdanja za æivot u radosti i vedrini, Ëak i usred æivotnih neprilika. Ta je mudrost, za narod, takoer naËelo razluËivanja, evaneoski instinkt koji daje spontano spoznati kad je evanelje u Crkvi na prvom mjestu, a kad mu je sadræaj is pra ænjen i zaguπen drugim interesima.“

NASLJEDOVANJE MARIJINIH VRLINAUstrajno zazivajuÊi Mariju i razmiπljajuÊi o njezinu prakticiranju vjere i vjernosti Boæjim poticajima kroz listopad, vjernik postupno usvaja Marijin naËin æivota s Bogom. Istovremeno usvaja i usavrπava pravilno svrstavanja Bogorodice u povi-jesti spasenja i oËitovanju Kristova otaj-stva. Zbog toga zdravo prakticiranje puËkih poboænosti zahtijeva trajno upo-znavanje i prihvaÊanje novih biblijskih i teoloπkih istraæivanja, osobito onih πto rasvjetljavaju BogorodiËino pravo mjesto i ulogu u otajstvu Krista i Crkve. Jedan od prigovora marijanskim puËkim poboænostima, osobito molitvi krunice, jest da je to monotono ponavljanje rijeËi πto samo uspavljuje a ne potiËe na dje-lovanje u konkretnom æivotu. I za pot-krepu navode Isusove rijeËi: „NeÊe u kraljevstvo nebesko uÊi onaj koji samo govori: Gospodine, Gospodine, nego onaj koji vrπi volju Oca moga koji je na nebesima“ (Mt 7, 21). Treba prihvatiti Gospodinovu uputu, ali iskrena molitva ne iskljuËuje djelovanje nego do njega dovodi. RijeËi bez konkretnog djelovanja bile bi devalvacija poboænosti. Ali iskre-ne rijeËi iza kojih, po Marijinu primjeru, slijedi primjena u konkretnom æivotu, stvarno omoguÊuju „obilatiji silazak darova boæanskog milosra“.Marko BABIΔ

l i k o v n a k u l t u r a

296 - ”MARIJA” 10/2013.

Po uzoru na srednjovjekovne igrokaze, koji su prigodno prikazivani na glavnim gradskim trgovima ispred mjesnih crka-va, talijanski umjetnik Lorenzo Lotto (oko 1480.-1556.) Ëesto je oslikavao sliËne biblijske prizore kao scenske radnje. Za listopad smo odabrali njego-vu sliku Gospa od Krunice, koju su naruËili Ëlanovi bratvπtine Gospine kru-nice i postavili je kao oltarnu palu u samostanskoj crkvi sv. Dominika u gradiÊu Cingoli u pokrajini Marke.

NEUOBIČAJENA OLTARNA PALAKao dekorativnu pozadinu scenskoga prikaza, Lotto je iza Gospina prijestolja oslikao Drvo æivota s 15 slika medaljo-na obraslih grmolikim ruæama. Polukruæno podijeljeni u tri reda po pet, medaljoni oslikavaju 15 otajstva krunice. Tako su vjernici, slikovito i bez Ëitanja, mogli razmatrati i moliti radosna, æalosna i slavna otajstva. Ako bismo, kao posebnost, izdvojili koji medaljon, onda bismo u 5. slavnom otajstvu zapazili neobiËan umjetnikov vjerniËki izraæaj u kojemu je prikazao kako Presv. Trojstvo kruni, okrenutu leima prema vjernicima, Gospu za kraljicu neba i zemlje.Glavni Ëin, koji se odvija ispred drvene konstrukcije s medaljonima i ruæama, prema krπÊanskoj ikonografiji, prikazuje Gospu na prijestolju s Isusom i svecima u okruæenju. Dok se Gospa u plavoj

haljini okreÊe prema lijevoj skupini molitelja, koju predvodi utemeljitelj dominikanskoga reda, goli Isus izmiËe joj iz naruËja i naginje se prema skupini koju predstavlja mjesni biskup.U lijevoj skupini, kleËeÊi raπirenih ruku, sv. Dominik (+1221.) prihvaÊa krunicu kao Gospin dar. Suprotno od njega, na desnoj strani, takoer u kleËeÊem stavu, mjesni biskup i zaπtitnik Cingolija sv. Esuperanzio (5. st.) daruje Gospi maketu grada. Uz dva glavna aktera, prema zakonima sakralnih scena, nala-ze se i drugi krπÊanski sveci kao prati-telji prizora. Tako, uza sv. Dominika sv. Marija Magdalena s alabastrenom posu-dom i sv. Toma Akvinski podignuta kaæiprsta (+1274.), dok je na suprotnoj strani, uz biskupa, sv. Klara Asiπka s lji-ljanom (+1419.) i sv. Petar MuËenik (+1252.) s kriæem. Po uzoru na marijanske procesije, ispod prijestolja dva anelËiÊa prosipaju ruæine latice iz pletene koπare, dok Ivan Krstitelj, prikazan kao gol djeËak s kriæem, pokazuje na Isusa.

PRAVILA I UMJETNIKOVE IGREIako je Lotto, oslikavajuÊi igrokaz religi-ozne tematike, taj marijanski prizor postavio prema tradicionalnom scen-skom pravilu, koje nije dopuπtalo slo-bodu izraæaja, zahvaljujuÊi pokretima glavnih likova, oæivio je statiËnost poje-dinih cjelina. U prvoj skupini, u kojoj je Gospa na prijestolju s Isusom u naruËju, uspio je, naginjuÊi likove na suprotne strane, pogotovo pokretima ruku i pogledima prema prisutnim sve-cima, pomoÊu iluzionistiËke perspekti-ve oæivjeti glavni prizor u kojem Gospa daruje krunicu, a Isus prima maketu

Prijestolje krunice

l i k o v n a k u l t u r a

”MARIJA” 10/2013. - 297

grada. Zato se drugi prizor, dvojica sve-taca u kleËeÊem stavu uz Gospino pri-jestolje, pomoÊu izpruæenih i raπirenih ruku, upotpunjuju u zajedniËku cjelinu. Zapravo, Gospa na prijestolju s Isusom u naruËju, a sv. Dominik i sv. Esuperanzio uz prijestolje, tvore savrπenu kruænu kompoziciju, oæivljenu upravo nevedenim pokretima. Vjeran krutoj scenskoj postavi, Lotto je, uz dvojicu svetaca kao nositelje dramaturπke radnje, doslovno ubacio u scenu joπ Ëetiri svetaËka lika koji se pojavljuju kao pratitelji. Tim skupinama moramo nadodati joπ jednu zasebnu cjelinu koja se nalazi ispod prijesotolja, odnoso izmeu dvaju glavnih svetaca. Iako dva anelËiÊa u druπtvu Ivana Krstitelja s koπarom izvode djeËju igru posipanja ruæinih latica, njihova je pri-

sutnost oæivjela ozbiljnost odraslih liko-va u scenskom prizoru. Pogotovo kada desni anelËiÊ pruæa ruæu sv. Klari, drugi rasipa latice pod noge sv. Dominika, a sv. I. Krstitelj pokazuje prstom na Isusa kao Jaganjca Boæjega.

JASNA RELIGIOZNA PORUKAMoæda je cjelokupna kompozicija koju je Lotto oslikao preoptereÊena zasebnim cjelinama i ukrasnim sastojcima, kao πto je drvena konstrukcija s madaljonima i ruæama koja zahvaÊa polovicu slike, zapravo zaguπila glavnu ulogu scenskog prikaza. U mnoπtvu medaljona, koji su takoer oslikani prizori, zahvaljujuÊi razliËitim bojama kositiminiranih likova, osobito preko plavetnila Gospine halji-ne, Lotto je ipak postigao da vjernik kao gledatelj moæe shvatiti religioznu poruku nebeskog dara svete krunice.Kao slikar venecijanske tradicije, poznavajuÊi firentinski i rimski naËin likovnog izraæavanja, vjeran svom stilu i krutoj darmaturgiji, u tim prikazima odmaknuo se previπe od renesansne jednostavnosti, umjetniËki reËeno, i naklonio se maniristiËkoj ukoËenosti.Oltarna pala Gospe od Krunice, ulje na platnu (246 x 384 cm), koju je L. Lotto naslikao g. 1539., kako piπe na Gospinu prijestolju (L.LOTIUS.MDXXXIX), ostala je u crkvi sv. Dominika u Cingoliju sve do g. 1970., kad je, radi oËuvanja, prenesena u obliænju crkvu sv. Nikole, a zatim izloæena u gradskoj pinakoteci. Restaurirana je u prigodi retrospektivne izloæbe u Ëast L. Lotta g. 2011. u Palazzo del Quirinale u Rimu. Nakon izloæbe vraÊena je u crkvu sv. Dominika u Cingoliju.Ante Branko PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

298 - ”MARIJA” 10/2013.

Bog nas zove imenom, a ljudi i prezime-nom. Na poËetku nove πkolske godine ne zaboravimo tko smo, πto smo, koji smo razred, koja πkola, koja obitelj i kojem narodu pripadamo. U Godini vjere, krstom obiljeæeni pomolimo se u potrazi za identitetom i prizovimo Gospu, da nam bude Odvjetnica i Zagovornica, da Ëuva naπu vjeru i dom. „Obitelji, ostani to πto jesi - osnovna i bitna stanica druπtva“ i neka te ne zbune nove ideologije koje, boreÊi se protiv diskriminacije, dovode u pitanje bioloπku zakonitost i Boæje zakone, kao i opstanak obitelji kao takve.

U KORAK S VREMENOMVremena se mijenjaju. Crkva je uvijek suvremena, ali i tradicionalna i prilagod-ljiva vremenu i prostoru te zakonima æivota, jer je Boæja. Ako neki njezini i zakaæu, uËinili su to zbog ljudske slabo-sti i nedostatka poniznosti. Stoga im ne zamjerimo, nego ih strpljivo podnosimo praπtajuÊi im, „a povrh svega - ljubav, πto je sveza savrπenstva“ (Kol 3, 14), koja joπ uvijek, uz Boæji blagoslov i vjer-nost obeÊanju, dræi brak, kao bitan i osnovni stup obitelji. U svjetlu novih strujanja u zapoËetoj πkolskoj godini pitanje treba li nam zdravstveni odgoj samo bih izokrenula u: treba li nam zdrav odgoj, tko ga je duæan i sposoban

promicati i tko je za to obrazovan i spo-soban?NekoÊ se æupniku davalo ulje i vino, a danas... Trebamo jedni druge. Duhovnici Êe nas pouËavati Evanelju, a mi njima davati dio zarade ili pomoÊi raditi. Danas sveÊenici proizvode ulje, osvajaju za to nagrade i grade crkve, a laici osni-vaju molitvene zajednice okupljaju izgu-bljene ovce i traæe pastire da ih vode.

DJECU RODITI I ODGOJITIPastire treba roditi i odgojiti, pozvati i formirati te moliti da ustraju. Djecu treba roditi i odgojiti, πkolovati, nahraniti i obuÊi. Roditelji su Ëesto prezauzeti i zabrinuti zbog materijalnoga. Tu i tamo nae se pokoja Marija, koja, sjedeÊi do nogu Isusovih, upija Boæju rijeË i vjeruje u Providnost. Nije poæeljno biti previπe preuzetan, ali nam djecu neÊe odgajati πkola mjesto nas. Prvi koraci, prve rijeËi, prve molitve upijaju se u obitelji. Neka

Obitelj - mjesto cjelovita odgoja

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 10/2013. - 299

djeca nauËe Ëitati i pisati prije πkole, a πkola im pomaæe u naobrazbi, usvaja-nju gradiva i odrastanju, ali ne zamje-njuje roditelje. Roditelji su prvi odgoji-telji. Bog im je dao taj divan dar. Nije lako odgajati. Danas pogotovo. Zato πto ne postoji jedinstvenost u odgoju. U kuÊi se uËi jedno. U jednih je to u skla-du s naukom Crkve, u drugih toga nema, a πkola i svijet oko nas, zadojeni novim strujanjima, uËe neπto treÊe. StruËnjaci kaæu da je dosljednost i usuglaπenost oca i majke, naravno i uz njihovu ljubav, neophodna sastojnica za zdravo odrastanje.

ŠKOLA ZA OBITELJ42. Obiteljska ljetna πkola odvijala se od 29. kolovoza do 1. rujna pod naslovom Obitelj - mjesto cjelovitog odgoja i oku-pila stotinjak sudionika. Roditelji, mala djeca, πkolarci i mladi, u Ëetiri πkole istovremeno su i interaktivno sudjelovali u radu πkole: sluπali predavanja, molili, pjevali, postavljali pitanja, iznosili svje-doËanstva, sudjelovali u radionicama. Djeca i mladi pripremili su i priredbu pod vodstvom Ëasne sestre i animatora. Ima roditelja koji trajno uËe zajedno s djecom i traæe naËina kako da im pomognu u odrastanju. ©kola je upravo namijenjena takvima.

IMA LI JOŠ UVIJEK TABU TEMAU obitelji se roditelji brinu za dobro svoje djece, za hranu, odijelo, πkolovanje, odgoj... U nekim obiteljima razgovara se, malo viπe ili manje, meusobno i s Bogom. Prakticira se obiteljska molitva, πto se na Obiteljskoj πkoli pokazalo neophodnim za zdrav æivot krπÊanske obitelji. Razgovara se o

raznim temama, ali joπ uvijek postoje tabu teme, kao πto su spolnost i smrt. U obiteljima u kojima su roditelji odrasli, govor o spolnosti bio je stran i osku-dan. Ni danaπnji roditelji nisu o tome rjeËitiji. Neki vjeruju da Êe to djeca nauËiti u πkoli kroz zdravstveni odgoj i tako olakπati roditeljima. Upitno je πto Êe sve djeca Ëuti i kako Êe se u tome snaÊi. Ako u obiteljima nisu dobila osnovne smjernice, moæe biti pogubno. Neki pak vjeruju da su svojoj djeci kroz vjerski odgoj dali valjane temelje i da Êe u πkoli djecu odgajati primjereno naËeli-ma vjere te da im nikakva nova ideolo-gija ne moæe naπkoditi. Ima i roditelja budnih, svjesnih i savjesnih, koji su pro-uËili i sadræaj i izvor ponuena zdrav-stvenog odgoja i s pravom prosvjeduju u obranu svoje djece.

GOSPE, POMOZIBoriti nam se i u ovom vremenu pomoÊi djeci da u Svjetlu vjere pronau pravi put, zakljuËili su roditelji. Jedan braËni par svjedoËio je kako se u njiho-voj obitelji svaku veËer moli krunica, televizijske serije svedene su na najma-nje, ali se Ëitaju knjige i æivotopisi sve-taca. I takvi ljudi æive i djeluju meu nama i dokazuju da se to moæe. Gospe, majko naπa, Kraljice i Odvjetnice naroda hrvatskoga, svrni svoje oËi na nas danas i svaki dan da tijekom nove πkolske godine uz kjigu ne zaboravimo molitvu. Divna je prilika da kroz listopad obno-vimo i molitvu krunice u obiteljima, a bit Êe πto Bog da. Gospe naπa, pomozi nam da prvo ugodimo Bogu, a jedni drugima po redu „kao πto dolikuje u Gospodinu“ (Kol 3, 18).Danijela DE MICHELI VITTURI

300 - ”MARIJA” 10/2013.

Diljem kugle zemaljske, Duh Boæji stalno Ëini ”divna djela”. Kako na poËetku za stvaranja, tako i u novije doba, posvuda, i u naπemu hrvat-skom narodu. One u redovniË kim zajednicama prepoznaju se po odije-lu, a u svjetovnim institutima jedino po ponaπanju. Prve su djevojke koje prihvaÊaju Marijin poziv i æive u samostanu, a druge ostaju u svijetu. I jedne i druge svojim æivotom i radom svjedoËe Isusovu nazo Ënost u danaπnjem svijetu. Jedan je od takvih dragulja u kruni Kraljice Hrvata izvorna hrvatska redovniËka Druæba sestara Kraljice svijeta.

OD ZAMISLI DO OSTVARENJASestre Kraljice svijeta utemeljuje isu-sovac o. Ivan Jäger (+1988.). Nakon sveÊeniËkog reenja poglavari mu povjeravaju sluæbe odgojitelja, vodi-telja duhovnih vjeæbi i puËkog misi o-nara. »ovjek molitve i apostolskog æara istiËe se u ljubavi i poboænosti prema Presv. Srcu Isusovu i bl. Dje-vici Mariji. Voen zamislima bl. Iva-na Merza o konkretnim potrebama Crkve, Ëini mu se nuænim da se i on ukljuËi u apostolat izvan samostan-skih zdanja. ÆeleÊi pripomoÊi u du hovnoj obnovi domovinske Crkve, daje se na odræavanje puËkih misija po æupama. Ide tako i propovijeda diljem Hrvatske te zamjeÊuje duho-vnu pustoπ hrvatskih obitelji. Vidi da brojne æupe nemaju svojih æupnika i da je malo sveÊenika za vjerni Ëke potrebe. Osim toga, u susretu sa sveÊenicima upoznaje njihov Ëesto teæak, osamljeniËki æivot po æupama. Potaknut Duhom Boæjim, zajedno s Anom VeseliÊ, daje se na osnivanje

nove æenske redovniËke zajednice koja svoje sposobnosti i snage posveÊuje pomaganju u æupskom apostolatu. Tako upravo prije 50 godina, 6. listopada 1963. u Turnju nedaleko od Zadra nastaje klica danaπnje Druæbe sestara Kraljice svijeta. Prve tri djevojke dolaze iz Zatona kraj Nina, a za njima kreÊu mnoge. OËito im je novost u Crkvi u doba odræavanja II. vati-kanskog sabora pravi izazov.BuduÊi da nova redovniËka zajednica nastaje na podruËju Zadarske nadbiskupi-je, njezino postojanje 11. veljaËe 1966. odo brava ondaπnji nadb. Mate GarkoviÊ (+1968.). Pred BoæiÊ g. 1981. Kongregacija za redovnike i svjetovne us tanove potvr u -je novu redovniËku zajednicu. Istom od -redbom ovlaπÊuje zagreba Ëkog nadb. Fra-nju KuhariÊa (+2002.) da kanonski uz di gne i proglasi Druæbu sestara Kraljice svijeta. On to i Ëini 2. veljaËe 1982. u Za grebaËkoj Dubravi, u ondaπnjoj sestarskoj kuÊi mati-ci. Prva skupina sestara polaæe u toj pri go-di i svoje doæivotne zavjete.

MARIJANSKI DUHDruæba sestara Kraljice svijeta marijanskog je nadahnuÊa, πto lako uoËava i po nadnev-cima koji su zajednici osobito va æni. A kud bi sestre bez svoje Gospe, koja ih najbolje moæe nauËiti kako se Isusa pravo ljubi i u bliænjemu njemu sluæi?! Na blagdan Gospe Lurdske, koje medaljicu sve sestre nose, odobrena je njihova zaje dnica. Svoju nebe-sku zaπtitnicu Druæba slavi 22. kolovoza, na osminu Velike Gos pe, na blagdan bl. Djevice Marije Kraljice, πto je zapravo blag-dan Kraljice svijeta, kad obiËno sestre polaæu svoje redovni Ëke zavjete. Na blag-dan Prikazanja Gospodinova u Hramu, 2. veljaËe 1982., Druæba dobiva iz Rima potvrdu da mogu polagati doæivotne redovniËke zavjete.

Pod okriljem K

”MARIJA” 10/2013. - 301

ÆeleÊi ostvariti geslo Druæbe ”Da se u nama i po nama proslavi Bog”, sestre su pozvane na apostolat molitve i rad meu vjernicima. Svoje posve-Êenje uglavnom ostvaruju baveÊi se æupnim apostolatom, πto je zapravo i njihova karizma. Pomaæu tako u radu po æupama, osobito pouËavaju Êi mlade u vjeronauku. Aktivne su i u voenju biblijskih i liturgijskih sku-pina, u organiziranju duhovnih obnova za djevojke, u radu oko posveÊenja obitelji, kao i u zauzima-nju za siromaπne i nemoÊne.

UDRUGA ZA VJERNIKEPola stoljeÊa nakon poËetka, svoje kuÊe sestre Kraljice svijeta imaju u ZagrebaËkoj Dubravi, Botincu, Veli koj Gorici, Pakracu, Viπnjevcu kraj Osijeka, Tovarniku i Splitu. Uglav nom rade kao pastoralne suradnice i vjero-uËiteljice u æupama i πkolama.Sestre utemeljuju Udrugu Prijatelja blagoslova Marije, Kraljice svijeta, sa sjediπtem u kuÊi Druæbe, ©etaliπte F. LuËiÊa 23, 10410 Velika Gorica. Njezinim Ëlanom moæe postati svaki katolik koji prihvaÊa statut i ispunja pristupnicu. »lanovi surauju sa sestrama u molitvi i apostolatu, sudje-luju u promicanju karizme druæbe, svetku ju nedjelju kao dan Gospo d nji, posjeÊuju bolesne, nemoÊne i napuπtenu djecu, mole za obitelji i duhovna zvanja. U 21 sat mole Ispo-vijest vjere Hrvatâ katolika, a svoju za πtitnicu Mariju, Kraljicu svijeta, Ëa ste moleÊi krunicu. Svaki 22. dan u mjesecu posveÊuju sabranosti i moli-tvi. Nek ih Marija prati svojim zagovo-rom da i druge privode Isusu!Kamenko JOLIΔ

Kraljice svijeta

r a z g o v a r a l i s m o

302 - ”MARIJA” 10/2013.

Dvojica mladiÊa iz zajednice Cenacolo u ©arengradu, Davor iz Mostara i Pavao iz SlovaËke, pohodili su nedavno sla-vonskobrodsko svetiπte Gospe Brze pomo Êi. Obojica su se pribliæila 30. godini. Sa sobom su donijeli knjige, slike i mnoge druge naboæne predme-te, od kojih brojne i sami izrauju i nude na prodaju. Tako doprinose za svoje uzdraæavanje, a u Zajednici su kako bi se izlijeËili od ovisnosti u koju su upali. U tome im uvelike pripomaæe molitva, posebno Gospina krunica. O tome smo s njima razgovarali:- Pavle, otkad ste Vi u zajednici?- VeÊ 15 mjeseci.- Kad je poËela Vaπa stranputica?- Iako je moja obitelj krπÊanska, osobito se u tome istiËe majka, ja sam se bio udaljio od Crkve. U osnovnoj πkoli poËeo sam s marihuanom, a u srednjoj doπao u doticaj s tvrdom drogom. S nekim predasima, punih 14 godina æivio sam u tom paklu. Pokuπao sam nekoliko puta samoubojstvo i zavrπavao na psihijatriji, jednom sam Ëak cijelu godinu na njoj proboravio. Nakon izla-ska, opet bih se vraÊao na staro. Upao sam u taj vrtlog zla iz kojega se viπe nisam znao izvuÊi. Problemi su se gomilali, dugovi bivali sve veÊi i joπ puno toga... Jedini izlaz bio je zatvor, ulica ili ulazak u Zajednicu.- A kako se to odrazilo na braÊu i sestre?- Imam sestru, i to blizanku! Ona je vrlo teπko podnosila takav naËin moga

æivota. Voljela me je i bila nesretna. Sve je pokuπavala kako bi me odvratila od tog zla i moje propasti. Doznala je za Cena colo i na neki me naËin pogurala da idem na lijeËenje. I sad me briæno prati molitvom i svakom vrstom podrπke na tom putu, kao i cijela moja obitelj.- ©to Vam znaËi krunica?- Do Zajednice nije mi znaËila niπta jer za nju nisam ni znao. Upoznao sam je u Zajednici. U poËetku mi je zvuËila mehaniËki, molitva ponavljanja. No, sada dok molim, osjeÊam da krunica i te kako ima smisla. U pojedine njezine desetice stavljam sve probleme svoje i cijele Zajednice. Uzdam se u pomoÊ te molitve. Iako sam ondje kratko, blago-tvornost molitve krunice djeluje kao melem na moje mnoge rane.- Odete li u koje Gospino svetiπte?- Vrlo rado! Gospa je moja druga majka. Svako svetiπte ima svoje poseb-

Krunica nas ozdravlja

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 10/2013. - 303

nosti i uvijek u njemu doæivim neπto novo, duπi korisno, a i tijelu. Svojim svjedoËenjima ukazujemo na strahote posljedica droge, koja uniπtava mnoge mlade æivote. Nastojimo primjerom pro-mjene svojih æivota pokazati da se isplati æivjeti s Isusom i Marijom. U nji-hovoj prisutnosti, sve krize, koje su neizostavni dio obrata, lakπe se podno-se. KrπÊanska vjera svjetlo je u svakoj naπoj æivotnoj tmini.- U kojim ste svetiπtima sve bili?- Relativno sam kratko u Hrvatskoj. Bio sam u Zagrebu kod Majke Boæje od Kamenitih vrata, u Mariji Bistrici, Meugorju i, evo, sada, prvi put, u Slavonskom Brodu kod Gospe Brze pomoÊi.- Vi ste poput sv. Pavla naπli svoja “vrata vjere” na domak Damaska…- Da, i zahvaljujem Bogu i Gospinu zagovoru na tom velikom daru. OËi moje duπe su progledale. Sada trebam ustrajati, da nikakve sjene, magle, ni mrene, ponovo ne poremete taj darova-ni vid koji sam zadobio. - ©to je Vas, Davore, konaËno pokrenulo na lijeËenje?- Pao sam i dotaknuo dno. Nisam viπe vidio izlaza ni smisla. Sva su mi se vrata zatvarala - od strane prijatelja, djevojke, obitelji… PoËeli su problemi sa zako-nom: potjernice, uhiÊenja, sudovi… Nisam viπe imao snage nositi se s takvim paklenim æivotom. Uz pomoÊ obitelji, smogao sam nekako snage za veliki korak u obraÊenju. Roditelji su mi govorili: “Ako, Êeπ na lijeËenje biti Êemo ti na pomoÊi, ako ne, moæeπ iÊi.”- I krenuli ste?!- Nije bilo druge! U Zajednici sam tri godine. Obitelj mi je velika potpora. Rad

i redovita molitva na me djeluju ozdravljujuÊe iz dana u dan.- Vidim krunicu u Vaπoj ruci…- Ona je stalno uz mene. To je moja sigurnost. Nije tako bilo u poËetku. Sje-Êam se, kao dijete, svaku veËer molila se krunica u naπoj obitelji s bakom i djedom. A kada sam u Zajednicu uπao i Ëuo da se moli tri puta dnevno, rekao sam: “Pa, jeste li vi ludi?! Do juËer sam se drogirao, a sad na koljenima moliti. Ma, πto je vama!” Bilo mi je to teπko pri-hvatiti, jer sam doπao iz sasvim suprot-nog svijeta u svijet molitve i uredna krπÊanskog æivota. Jednostav no, nisam æivio te momente nikako, misleÊi da od tog nabrajanja Zdravomarija nema koristi i da su to prazne rijeËi. No, s vremenom je za molitve u mene ulazio mir. Stvari su se polako slagale i dobivao sam snagu da sve viπe molim. Poseban mir i radost unosi mi u srce svako jutarnje klanjanje u tiπini. VeÊ u pet ujutro mi smo na koljenima pred Gospodinom. I tada molim krunicu.- A kako na Vas djeluje zajedniËka molitva?- U tim trenucima osjeti se snaga Zajednice koja te nosi. Svi smo u jed-nom Ëamcu koji plovi istim morem i k istom cilju. Prvu krunicu molimo prije posla, drugu na poslu, a treÊu nakon posla. Na æalost, radio sam puno loπeg u æivotu, ali moleÊi krunicu, uvjerio sam se da je Boæje milosre veliko i otkrio da me Bog i ovakva ljubi. Tà, nije kruni-ca samo puko nabrajanje Zdravomarija! Kad Ëovjek kroz to vrijeme mislima uroni u molitvu, jednostavo osjeÊa kako ozdravljuje. Draga Gospa obilno uzvraÊa milostima. Snaga njezina zagovora kod Isusa, Ëuda Ëini.Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

m o j a d j e c a i j a

304 - ”MARIJA” 10/2013.

Romeo bi nas uvijek pozivao na moli-tvu. Okupljali bismo se oko stola i zajedno molili. Iπlo je tako sve do jed-nog dana kad je na njegov poziv jedno od djece uËinilo:- Ah!A drugo dodalo:- Moramo li baπ?! - Ne moramo! - bez imalo razmiπljanja izletjelo mi je i tako tog dana zajedniËke molitve u obitelji nije ni bilo. Kao πto smo je lako preskoËili toga prvog dana, tako smo joπ lakπe i slijedeÊega, pa onda i treÊega, samo πto nas tada Romeo na nju nije viπe ni pozivao. To je ono, davno reËeno: neπto je najteæe prvi put u æivotu uËiniti ili propustiti, a onda kola lako idu nizbrdo! PreskoËili smo zajedniËku molitvu u obitelji mirne savjesti i ne spominjuÊi se da smo je nekoÊ imali. Opustili smo se. Nikakve obveze. Tà sve je iπlo svojim tijekom. Bilo nam je dobro i lijepo. I darove koje nam je Gospodin udjeljivao i sva dobroËinstva koja nam je Ëinio pripisiva-li smo svojoj pameti, kao i svojoj snalaæljivosti i inteligenciji. Bili smo puni samih sebe. Kao i prvi ljudi u vrtu zemaljskom. Sve je bilo ja, ja, ja, pa opet ja! Sama ja-ja! Sve je bilo dostupno, sve na dohvat ruke! Ja mogu! Ja hoÊu! Ja znam! Ne treba mi nitko drugi! Ja sam poπten Ëovjek! Nisam ja kao on! Nisam ja kao oni! Mi smo drukËiji od njih... Ja...

- HoÊeπ li doÊi k nama, da zajedno molimo? - pitala me susjeda iz kuÊe koja dosad nije poznavala Boga, ali su se, pritisnuti nevoljom, okrenuli. Njihova je kuÊa postala tako i kuÊa molitve. Meni, kojoj se baπ nisu sviali takvi nagli obra-ti, nekako se nije dalo baπ sada moliti pa sam rekla:- Oprosti, ne bih sada!- Nego kada? - pitala me susjeda.- Kako kada?- Ako ne bi sada?- Drugi put! - A kad je taj drugi put?- Sada ne! Ne mogu! Ne da mi se! Ne bih sada!Na tome je ostalo! Viπe me nije ni pozi-vala, iako je k njima u njihovu kuÊu dolazilo dosta svijeta na molitvu. Dolazili su i naπi susjedi, svi osim nas. Usprkos poteπkoÊama i muci, u njihovoj kuÊi neπto se lijepo dogaalo. Imali su neπto πto ja nisam imala i na tome ”neËemu” bila sam im zavidna.Ne znam zaπto sam toga dana spremila fin blagdanski ruËak, prostrla stol i napravila u obiËan dan tjedna sve kao da je slavlje. Zaista ne znam zaπto, ali sam tako uËinila. »im su zaklapali tanju-ri, sjatila se cijela moja obitelj oko stola. Zauzeo je svatko svoje mjesto. Stigao je i Romeo. I dok su se djeca æalila da poæurimo, da umiru od gladi, Romeo je - skupio naπe tanjure sa stola. Gledali smo ËudeÊi se.- Jesi li ti normalan? Mi... - skoËila sam.- Neπto smo zaboravili! - odgovorio je.- ©to?- Sjetite se...- On se igra kviza, a mi umiremo od gladi.

Što bi tek bilo...

- Daj da jedemo, pa nam onda postavljaj pitanja.- Ja sam gladan.- »ovjeËe, daj mi jesti! - prπtali su komentari.- A molitva?- Ma tko Êe sada moliti?! - Ëuju se uzdasi sa svih strana.- Tko Êe sada jesti?! Vidite kako se æestoko borimo za hranu, kako tijelo traæi, a molitvu smo lako i brzo odbacili. Bez ikakve bune! A i duh je gladan. ©to mislite, ne bi li u Godini vjere trebalo vratiti i molitvu u naπ dom?! ©to Êe nam ostati od Godine vjere, ako neÊemo neπto konkretno poduzeti? Poznato je da bez molitve nema vjere, a bez vjere nema ni molitve!Sagnuli smo glave u znak odobravanja, a onda se Ëuo πapat:- HoÊemo li?Tiho i pokorniËki potekla je iz naπih usta molitva. Najprije molba za oproπtenje πto smo molitvu onako olako i brzo napustili i zapustili... Molili smo, molili pa onda jeli. I tako odluËili nastaviti svake veËeri. Osobito Gospinu krunicu, u kojoj smo se izmjenjivali za svaku deseticu drugo da predmoli.NaveËer smo otiπli k susjedima, ali su nam oni rekli da su se u njih stvari sre-dile i da oni - viπe ne mole, ali, kad smo veÊ doπli, da moæemo zajedno izmoliti krunicu.Ubrzo su nas pritisnule muke i tegobe. No, upornom i redovitom svagdanjom zajedniËkom molitvom uspijevali smo sve to sretno prebroditi. Ono nekadaπnje ”Ne bismo sada!” - nije se viπe Ëulo iz naπih usta. Naprotiv, dræali smo se onoga πto je rekla Emanuela: ”©to bi tek bilo da ne molimo?!”R. T.

m o j a d j e c a i j a

Gorska otajstvaSjedim na suncuNa gorskom vrhuncu,Okruæen tiπinom,Opijen visinomI prebirem zrncaGospine krunice.

Bljeπte na suncuNa gorskom vrhuncuKao perle biserne,Male sedefne kugliceKao nebeske zvjezdice.Zdravko ©ILIΔ

u z o r i

306 - ”MARIJA” 10/2013.

„Sveta Marijo, moja Majko nebeska, Tvoj sam, dræi me za ruku Ëvrsto i vodi me da nikada ne zalutam.” To je vapaj koji je zapisao mladi sveÊenik, muËenik i novi blaæenik Miroslav BuleπiÊ u svomu duhovnom dnevniku na poËetku breme-nitih i krvavih godina II. svjetskog rata, 13. svibnja 1942. godine. I Majka Isusova zaista ga povede pravim putem. Nadalje, „OËe, budi volja Tvoja”, rijeËi su Isusove koje su bile geslo za njegovu Mladu misu. Gospodin ga je odabrao za sebe, a, po uzoru na Mariju, spremno se odazvao: „Neka mi bude po rijeËi Tvojoj!” To ukazuju da niπta nije sluËaj-no, da za sve postoji razlog i sve ima svoj smisao u kratku, ali plodonosnu æivotu hrvatskoga novog blaæenika.Sveviπnji postavlja sve na svoje mjesto kako je pravo i spasonosno za sve nas. I kad je poËinjeno veliko zlo na nevinu Ëovjeku, okrene tijek zbivanja na dobro i korist svima. Stoga nije sluËajno da u Godini vjere i ulaska u “novu” europsku zajednicu naroda doæivljavamo ponos, Ëast i radost da smo izravni svjedoci sveËanosti proglaπenja novoga blaæenika 28. rujna 2013. u pulskoj areni.

SPASONOSAN TRENUTAKKrasan mladi sveÊenik, bl. Miroslav, izraæajne tjelesne i duhovne ljepote i snage, Ëestit, neustraπiv i nesalomljiv u obrani vjeËne istine i krπÊanskih vrijed-nosti, ideala i Boæjega zakona, podsjeÊa na dragocjen biser koji kao da je kanuo

iz dubine Boæjeg oka na tlo voljenoga istarskog zaviËaja Hrvatske domovine u najpotrebnijem trenutku. Æivimo u doba izokrenutih æivotnih vrijednosti i opÊega javnog ignoriranja, omalovaæavanja, is mijavanja i zatiranja istine i pravde. Stoga je ovo spasono-san trenutak kad slavimo Boga u blaæeniku koji je u si novskoj odanosti Ocu, svoj æivot mu ËeniËki poloæio kao ærtveni jaganjac. Poput njega, pozvani smo i mi zastupati Boæji zakon i braniti krπÊanske vrijedno sti u svakidaπnjim naπim æivotnim pote πkoÊama: onda kada se zalaæemo za ustavnu definiciju braka kao zajednice æene i muπkarca, ili kad se protivimo uvoenju neprimje-rena i izopaËena (ne)zdravstvenog odgoja za naπu djecu i mlade u πkolama, ili kad se borimo za pravo na priziv savjesti pri obavljanju svoga posla, ili kad se protivimo manipulaci-jama ljudskim æivotima kod medicinski potpomognute oplodnje i sliËno. Novi blaæenik svjetionik nam je i puto kaz u vremenu maglovitih zaostataka pogub-nih utjecaja bezboænoga i agresivnog komunizma, kojega je ærtva i sam bio. Æivimo u vremenu niπta viπe humanije-ga ni manje pogubna liberalizma koji se uznosi i kiti pseudoznanoπÊu i privi-dom demokracije kao i laænih sloboda. S bl. Mirom vrijedi zavapiti u ime cije-loga hrvatskog naroda: „Sveta Marijo, Majko naπa nebeska, Tvoji smo, dræi nas za ruku Ëvrsto i vodi nas da nika-da ne zalutamo.”

OD ČABRUNIĆA DO LANIŠĆABl. M. BuleπiÊ roen je 13. svibnja 1920. u istarskom mjestancu »abruniÊi, æupa SvetvinËenat. PotjeËe od skromnih, vri-jednih i poπtenih ljudi, vjernih i odanih

Neka zavlada Tvoje Srce

”MARIJA” 10/2013. - 307

Bogu i svome hrvatskom narodu i domovini, od poærtvovnih roditelja. Uz oca Mihu i majku Luciju, odrastao je i uz tri sestre: Mariju, Luciju, Zoru i brata Josipa. Znakovito je da je roen na dan prvog ukazanja Gospe u Fatimi 13. svibnja, te Êe tako s Gospom i njezi-nim proroËanskim porukama iz g. 1917. biti povezan cijeli njegov æivotni put koji je, iako od samih 27 godina, obilovao bogatstvom plodova s Boæje njive. U katoliËkom i hrvatskom ozraËju u obi telji je nauËio prve moli-tve iz molitvenika biskupa J. Dobrile „OËe, budi volja Tvoja”, koji je imala svaka hrvatska, vjerniËka obitelj u Istri. Odlazio je na πkolovanje u svijet i vraÊao se u vrijeme ljetnog odmora iz Kopra, iz Rima te pomagao roditeljima u poljodjelskim radovima.Opredijelivπi se za Kristov put u opa-kim i opasnim godinama II. svjetskog rata i poraÊa, novi blaæenik zapisat Êe u svome duhovnom dnevniku na blag-dan Gospe Bezgreπne 8. prosinca 1942.

posvetu svega sebe Isusovoj Majci. Oslonjen na nju, pouzdan u njezinu majËinsku ljubav i moÊan zagovor, mogao je stoga odvaæno reÊi u propo-vijedi za BoæiÊ g. 1944. u Baderni: ”NiËe ga se ne bojim, jer znam da Ëinim u svemu svoju duænost i miran sam pred Bogom i pred ljudima... Bez stra-ha Êu svakome kazati πto je poπteno i ono πto nije poπteno. Prema tim Êu naËelima uvijek æivjeti.” No, upravo je to nekima smetalo.Ubijen je ubodima noæa u grlo iz mrænje prema vjeri i Bogu upravo u vrijeme slavljenja svete Krizme u LaniπÊu, 24. kolovoza 1947. Tako je postao zaπtitnikom krizmanika, a joπ su æivi krizmanici, svjedoci tih tuænih i straπnih zbivanja. Pod prijetnjom batina i smrti, organizirana i razularena πaËica “narod-ne omladine” uspjela je sprijeËiti dijelje-nje svete Potvrde u Buzetu, ali ne i u LaniπÊu. Naoruæani kolcima, kamenjem i noæima pokuπali su na silu provaliti u crkvu kroz straæe roditelja i kumova krizmanika. Kako nisu uspjeli u svom naumu, upali su poslije sv. mise u æupni stan i pretukli mons. Jakova Ukmara, djelitelja svete Potvrde, a bl. Miroslava muËili su i zaklali. Vlasti nisu dopustile da se pokojnikovo tijelo poloæi u grob u rodnoj æupi, nego ostaje u laniπkom gro-blju do 13. svibnja 1958., kad su njegovi tjelesni ostaci preneseni u rodnu æupu SvetvinËenat. Za to se æarko molila, pa je to i doËekala njegova majka. Od g. 2003. poËivaju u æupnoj crkvi Navjeπtenja Marijina u SvetvinËentu. Mnogi mu se utjeËu za zagovoru u svo-jim potrebama.Neka zavlada Tvoje Srce, Majko Marijo, u srcima svih ljudi! (M. BuleπiÊ)Vinka TOKIΔ BUROLO

u z o r i

p r i g o d e

308 - ”MARIJA” 10/2013.

Beauraing je tiho belgijsko seoce na granici s Francuskom. Ondje se 29. stu-denoga 1932. Gospa ukazuje braÊi Albertu (11 godina), Gilberti (13 godi-na) i Fernandi (15 godina) Voisin i sestrama Andreini (14 godina) i Gilberti (9 godina) Degeimbre. Te veËeri tata πalje Alberta i Fernandu pred Gilbertu koja ima iziÊi iz πkole, da je ne bude strah. Oni pozivaju i sestre Degeimbre, da im prave druπtvo. IduÊi onako, u svom nestaπluku zabavljaju se kucajuÊi na vrata kuda prolaze i otvaraju tako vrata trgovinice stare ge Marije, koja na to izlazi na ulicu mrmljajuÊi.

PRVO UKAZANJEVeÊ je noÊ. Oko 18, 30. Albert trËkara prvi, zvoni na brojna vrata, kuca, okreÊe se natrag prema djevojËicama. Najednom ponad stabala ugleda neki svijetli lik. ”Gledajte, Gospa πeta po sta-blima!”, poviËe. BuduÊi da je poznat kao vragoljan, sestra mu Fernanda odgovara na to odmah oπtro a da se pritom i ne okrene: ”©uti, moæda se radi o svjetlima kakva automobila koji prolazi!” No, Albert je uporan. Kad se djevojËice okrenu, ugledaju sjajan lik mlade æene, sklopljenih ruku, odjevene u bijelu dugu haljinu modrih preljeva. Od glave, pokrivene koprenom, idu svijetle zrake koje kao da tvore neku krunu. Djeca zovu Ëasnu sestru vrataricu, ali ona ne vidi niπta, dok Gilberta, koja upravo u tom trenutku izlazi, vidi Gospu.

Sva uzbuena, djeca trËe kuÊi. Mala Gilberta, ostaje zadnja. PosrÊe i pada. »etvero starijih vraÊe se natrag da joj pomognu. Prikaza je joπ ondje, sva sjaj-na. Kad dolaze kuÊi, pripovijedaju da su vidjeli Gospu. Kako se veÊ moglo pretpostaviti, to im nitko ne vjeruje. Tata Voisin, paËe, svojima prijeti da Êe ih tuÊi budu li neπto takvo pripovijeda-li. Meutim, Ferdinanda, najstarija,

Gospa ”zlatna srca”

Gornja crkva Gospina svetiπta u Beauraingu, u belgijskoj provinciji Namur, uzdignuta je 22. kolovoza

2013. na naslov bazilike. Proglasio je to namursko-luksemburπki biskup R. Vancottem za misnog slavlja na

blagdan Marije Kraljice, koje je pred-vodio u sklopu godiπnjega

meunarodnog hodoËaπÊa i zavrπnog slavlja 80. obljetnice Gospinih ukaza-

nja na tom mjestu.

p r i g o d e

”MARIJA” 10/2013. - 309

odgovora na to postojano: ”Tata, mi smo vidjeli Gospu. Ti moæeπ mene istuÊi ako hoÊeπ, ali ja ti ponovno tvr-dim da smo vidjeli Gospu.” Otac ih na to πalje u postelju bez veËere. Mama male Gilberte, æena jaka i odluËna, kaænjava djevojËicu ne dopuπtajuÊi joj da spava s njome u istoj postelji, πto je inaËe njezina povlastica.

OSTALA UKAZANJASljedeÊe veËeri, oboruæani πtapima, roditelji prate svoju djecu da pretraæe vrt Ëasnih sestara i otkriju moguÊa plaπila koja bi netko mogao namjestiti da preplaπi djecu. Nakon πto dolaze do vrata vrta, djeca ponovno vide Gospu, svu sjajnu, koja se smjeπi kao i veËer ranije. Vijest o tome brzo se πiri i stvara neizmjernu zbunjenost u rodi-teljima, koji ne znaju kako izbiti svojoj djeci iz glava ono πto jednostavno dræe da je fikcija. Ne vrijede ni laskave rijeËi niti prijetnje.Ukazanja slijede gotovo svakog dana, sve do 3. sijeËnja 1933. Usve 33 puta. Svake veËeri, u 18, 30 petero djece ide pred vrtni ulaz, a slijedi ih mnoπtvo. »im dolaze, zapoËinju moliti krunicu i, kako nadolazi Prikaza, padaju na kolje-na, a njihov glas poprima posebno obiljeæje, postaje jasniji i zvonkiji. LijeËnici na njima izvode neke pokuse: πtipaju ih, badaju vrhom noæiÊa, pale æigice pod njihovim prstima, ali se djeca ne obaziru.

ŠTO JE GOSPA REKLAUkazanjima u Beauraingu teπko je pri-pisati neku posebnu poruku. Moæe se reÊi da su nastavak najbliæih ukazanja, posebno onih u Lurdu i Fatimi. Gospa

se za posljednjeg ukazanja, 3. sijeËnja 1933. predstavlja kao ”Majka Boæja i Kraljica Neba”, Neoskvrnjena. Pokazuje svoje sjajno srce koje isijava svjetlosne zrake. »ini se kao da je od zlata, pa je djeca zato nazivaju ”Gospom zlatna srca”. Traæi da joj ondje sagrade kapelu i na mjesto ukazanja dolaze hodoËasteÊi. ”Molite, mnogo molite!”, uporno im ponavlja Gospa. ObeÊaje da Êe obraÊati greπnike.Biskup Namura André-Marie Charue dopuπta 2. veljaËe 1943. πtovanje Gospe od Beaurainga. U listopadu g. 1945. blagoslivlje prvi njezin kip, a 2. srpnja 1949. ukazanjima priznaje nad-naravni znaËaj. U meuvremenu se ondje g. 1947. postavlja kamen teme-ljac za kapelu, zamiπljenu kao prostra-na apsida otvorena prema vrtu ukaza-njâ i s toËnom marijanskom simboli-kom. Ispred kapele je kripta, a od g. 1968. nad njom se diæe prostrana crkva, koja moæe primiti viπe od pet tisuÊa osoba, ali sredina, u kojoj su se zbila ukazanja, ostaje neizmijenjena.Posljednjih godina Beauraing se, kao i nedaleki Banneux, potvruje kao vaæno belgijsko svetiπte i okupljaliπte hodoËasnika iz svih naroda. HodoËasniËko prihvatiliπte i poboæna slavlja pomaæu ondje da jednostavne reËenice Gospinih poruka prodru u duπu te potiËu na razmatranje i molitvu.Nekoliko desetljeÊa nakon ukazanjâ, Fernanda i Andreina, najstarije od vidjelaca, odlaze na drugi svijet. Ostalih troje ne izabiru duhovni poziv kako brojni oËekuju, nego zasnivaju brak i imaju viπeËlanu sretnu obitelj.Petar LUBINA

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

310 - ”MARIJA” 10/2013.

Iz prigodne Poruke pape Franje za ovogodiπnji Svjetski misijski dan donosi-mo dijelove kojima smo dodali nakane, a sve to moæe dobro doÊi za kratke uvode u pojedina otajstva krunice.

1. ANĐELOV NAVJEŠTAJ MARIJIAneo reËe: ”Ne boj se, Marijo, jer si naπla milost kod Boga. Evo ‘ti Êeπ zaËeti i roditi Sina’ komu Êeπ nadjenuti ime Isus. On Êe biti velik i zvat Êe se Sin Previπnjega. Gopodin Bog dat Êe mu pri-jestolje Davida, oca njegova. On Êe vla-dati kuÊom Jakovljevom dovijeka. I kra-ljevstvo njegovo neÊe imati svrπetka.”

(Lk 1, 30-33)

Vjera je dragocjen dar Boga, koji otvara naπa srca da ga moæemo upoznati i lju-biti. On æeli uÊi u odnos s nama i uËiniti nas dionicima samoga svoga æivota te naπ æivot uËiniti smislenijim, boljim, ljepπim. Bog nas ljubi! Meutim, vjera treba biti prihvaÊena, a to znaËi da traæi naπ osobni odgovor, hrabrost da se uzdamo u Boga, da æivimo njegovu lju-bav i budemo zahvalni za njegovo beskrajno milosre.

Dok razmatramo o anelovu navjeπtaju Mariji, molimo za one koji kaæu da su vjernici krπÊani: svoju vjeru neka istinski æive te i sami tako postanu nositelji Kristove Radosne vijesti.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu

2. MARIJINO POHOĐENJE ELIZABETIU one dane Marija se æurno zaputi u planinski kraj prema jednom gradu Judinu. Ue u kuÊu Zaharijinu i pozdravi Elizabetu. »im Elizabeta Ëu Marijin pozdrav, zaigra dijete u njezinoj utrobi, i Elizabeta se napuni Duhom Svetim. (Lk 1, 39-41)

Vjera je dar koji nije pridræan malobroj-nima, nego se nudi obilno. Svi bi morali uzmoÊi iskusiti radost da ih Bog ljubi, radost spasenja! To je dar koji se ne moæe zadræati samo za sebe, nego ga treba dijeliti s drugima. Ako ga æelimo zadræati samo za sebe, postat Êemo izo-lirani, neplodni i bolesni krπÊani. Navijeπtanje evanelja sastavni je dio Kristova uËeniπtva i trajna zadaÊa koja pokreÊe æivot Crkve.

Dok razmatramo o Marijinu pohoenju Elizabeti, molimo za sveÊenike, redovni-ke i vjernike laike koji su napustili svoje zemlje da bi pronosili evanelje u druge krajeve i kulture, da u toj zadaÊi do kraja vjerno izdræe.


3. MARIJA RAĐA ISUSADok su tu bili, njoj doe vrijeme da rodi. I rodi sina svoga, prvoroenca, te ga povije u pelenice i poloæi u jasle, jer u gostionici nije bilo mjesta za njih.

(Lk 2, 6-7)

Godina vjere, pedeset godina od poËet-ka II. vatikanskog sabora, predstavlja poticaj Ëitavoj Crkvi na novu svijest o njezinoj prisutnosti u suvremenom svije-tu i njezinu poslanju meu narodima i nacijama. Misionarstvo nije neπto πto bi se ticalo samo zemljopisnih podruËja,

Naviještanje evanđelja - trajna zadaća Crkve

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 10/2013. - 311

nego se ono tiËe i narodâ, kulturâ i pojedinih osoba, upravo zato πto se ”granice” vjere ne proteæu samo kroz srce svakog muπkarca i æene.

Dok razmatramo o Isusovu roenju, molimo za sve krπtenike: da budemo stalno svjesni kako smo pozvani iÊi putovima svijeta, ispovijedati i svjedoËiti svoju vjeru u Krista i tako postati navje-stitelji njegova evanelja.


4. PRIKAZANJE ISUSA U HRAMUKad je proπlo i vrijeme njihova ËiπÊenja, prema Mojsijevu zakonu, donesoπe ga u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu, kako je pisano u Zakonu Gospodnjem: ”Svako muπko prvoroenËe neka se posveti Gospodinu!” (Lk 2, 22-23)

»esto djelo navijeπtanja evanelja nailazi na zapreke, i to ne samo izvanjske nego i unutar same crkvene zajednice. Katkad u navijeπtanju Kristove poruke i pomaga-nja ljudima naπega doba da ga susretnu nedostaje æara, radosti, hrabrosti, nade. Joπ ima onih koji dræe da je navijeπtanje evanelja napad na slobodu.

Dok razmatramo o Marijinu prikazanju Isusa u Hramu, molimo da svi umijemo jasno i poπtujuÊi slobodu izbora, svima oko sebe svjedoËanstvom æivota nena-metljivo nuditi evaneosku istinu i spa-senje u Kristu Isusu.


5. NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMUNakon tri dana nau ga u hramu gdje sjedi meu uËiteljima, sluπa ih i postav-lja im pitanja. Svi koji su ga sluπali divili su se njegovu umu i odgovorima.

(Lk 2, 46-47)

U sve viπe tradicionalno krπÊanskih kra-jeva sve je viπe onih koji niπta ne znaju o vjeri, koji su ravnoduπni prema vjeri ili se priklanjaju drugim vjerovanjima. Nerijetko se dogaa da su se neki krπÊani svojim naËinom æivota udaljili od vjere zbog Ëega im treba novo navijeπtanje evanelja. Osim toga, Radosna vijest joπ uvijek nije doprla do velikog dijela ËovjeËanstva.

Dok razmatramo o Marijinu naπaπÊu Isusa u Hramu, molimo za sve koji su vjeru izgubili ili su se u njoj ohladili: da pronau Isusa i njegovo evanelje, koje je navjeπtaj nade, pomirenja, zajedniπtva, Boæje blizine, milosra i spasenja.


KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

312 - ”MARIJA” 10/2013.

Bezgreπnu najviπe Ëastimo zbog toga jer je Majka Utjelovljene RijeËi, samo-ga Boga, koji joj je podario toliku Ëast i slavu, oËuvavπi je unaprijed od grijeha istoËnoga i svih osobnih kriv-nja, da moæe biti dostojan stan i boraviπte Svesilnoga, Onoga po koje-mu je sve stvoreno i po kojemu sve opstoji. I Venancije Fortunat, jedan od najveÊih pjesnika latinske Crkve, pjeva zanosno o Majci Isusovoj:Ti si divan svijeÊnjakkoji sadræi svjetiljku RijeËi,koje je oblik klesao Onaj umjetnikkoji stoluje iznad zvijezda...(Most do neba)

Posebno je pozdravljamo u mjesecu listopadu, posveÊenu Kraljici sv. Krunice, blagoslovljenoj molitvi u kojoj su sabrana sva otajstva Utjelovljene RijeËi: Isusova roenja, njegova apostolskog i posvetiteljskog rada, kao i muke, smrti i uskrsnuÊa. To je Ëudesna molitva koju Krist - Bog usliπava zbog ljubavi prema svo-joj Majci, koja ga je do smrti ljubila, s njime trpjela i umirala, dræeÊi ga srca skamanjena na svome krilu.ZnajuÊi da je Majka Isusova kod svoga Sina svemoÊna, ne propuπtajmo se njoj uteÊi tom svetom molitvom, s Ëvrstim uvjerenjem da Êe nam pomoÊi. A toliko imamo molbi, toliko nevolja, jada, boli i tuge: ili zbog neimaπtine, bolesti, smrti i smrt-

ne muke, stradanja ili propasti naπih najmilijih. NemoguÊe je nabrojiti sve vrste nevolja, jada i boli koje nas tiπte, oduzimajuÊi nam snagu i volju za æivot. A sasvim blizu nam je pomoÊ milostive Majke, koja nas toli-ko ljubi, jer ne æeli da ijedna duπa propadne, za koju je njezin mili Sin isplatio toliki dug - otkup. A trebamo joj zahvaliti i za tolika Ëudesna djela nama iskazana!Molitva Gospine krunice zavrπava antifonom Zdravo Kraljice. »ini se da je njezin auktor sv. Bernard, koji je molitvom krunice obratio mnoge neuke i uËene, a bl. Djevici Mariji bio je silno poboæan te je o njoj napisao mnoga djela.Dostojno je, dakle,da i mi, s duænim poπtovanjem,pozdravimo Milosti punu:Zdravo, klicanje i urese svetih anelai svih duhova nebeskih,pjesmo hvale sveviπnjih arkanela,ljepoto i diko nebeskog kraljevstva...(Niceta Paflagon: Milosti puna)

Mjesec listopad podstrek nam je za obnovu naπe poboænosti prema nebeskoj Majci i joπ je usrdnije ljubi-mo, ne zanemarujuÊi ni molitvu kru-nice. U Lurdu i u Fatimi ona se uka-zivala s krunicom u rukama, potiËuÊi tako i nas da je molimo, obeÊavajuÊi nam po njoj mnoge milosti i darove od dobroga Boga, a posebno milosti vjeËnog spasenja. DræeÊi krunicu u ruci, Majka Isusova bit Êe uz nas u velikome i sudbonosnom trenutku prijelaza naπega iz ovozemaljskoga æivota u drugi, da u miru prijeemo k Ocu, u vjeËnu Svjetlost.s. Marija OD PRESV. SRCA

Priteci nam u pomoć

Bračni jubilejU pitomu zagorskom kraju, usred Martinca, stoji kapela sv. Martina. Alojz i Bernardica slave svoju 50. godiπnjicu braka. Bilo je sveËano. Od kuÊe do kapele iπla je povorka s glaz-bom. Iz usta veselih uzvanika odjeki-vale su marijanske pjesme.

©to su dobili tijekom tih 50 godina zejdniËkog æivota? Suprug je bio u NjemaËkoj kako bi prehranio obitelj s troje djece, a kasnije i osmero unuËadi. Supruga je bila kod kuÊe sama s djecom na velikom imanju, ali su izdræali. Ostali su, paËe, uzor tolikim mladima, koji nemaju dovoljno strpljivosti i ljubavi, da prijeu preko svega, da idu naprijed s Boæjom pomoÊi. Æivot kroje uz majËinski zagovor BistriËke Gospe. Zvala ih je Majka i u Meugorje da poberu duhovnu snagu za æivot i mir u obitelji. Iπli su i u Isusovu domovinu, da se u vjeri okrijepe. Ni bolest ih nije mimoiπla, ali snagom nedjeljne mise i molitve krunice iπli su stalno naprijed.”Nebeska Majko naπa, koja si podno kriæa prepatila, koliko je najviπe moguÊe ljudskom stvorenju, ti razumijeπ naπe boli i zato nas utjeπi!”, molio je tako sv. Leopold Bogdan MandiÊ.- Ako je on tako mogao moliti, zaπto ne bismo mogli i mi te s vjerom odvaæno kroËiti kroz æivot? Bez odri-canja i svagdanje molitve ne bih ni ja izdræala u kuπnjama mukotrpnoga æivota na koje sam nailazila! - rekla je Bernardica.Ana VR»EK

”MARIJA” 10/2013. - 313

Izvor(don Alojziju BavËeviÊu, promicatelju marijanske poboænosti, neumornu Ëuvaru i obnovitelju Marijina svetiπta u Vepricu)

Suπna je godinazemlja popucalau Vepricu izvor maleni teπko diπemalo se zagrcamalo zaπutiponekad mlaz a ponekad tek kap iz usta mu klizne

a meni se Ëinito glas nam MajËin tiho πapÊe

“vi umorni putnici zemaljskiπto bezglavo lutate svijetomdoite k svojoj Majci da vas zagrliutjeπiobodrinepresuπnom izvoru Srca Svoga vodi”

i izvor malen se borii svaka ona kap πto iz njega kapnemeni se Ëiniu duπi poboænoj vjeru oæiviBogu Ocu u krilo je vrati

Danica BARTULOVIΔ

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

314 - ”MARIJA” 10/2013.

Seminar šutnje, posta, i molitve U Svetiπtu Majke Boæje GoriËke kraj

Baπke na Krku od 4.-9. studenoga 2013. odræava se seminar πutnje, posta, i moli-tve. Informacije i prijave: tel. (051) 856 547; mob (091) 894 66 96. Cijena: 450

kn. Voditelj vlË. Marinko Barbiπ.

Jubilej župe SrinjineÆupa Poroenja BDM u Srinjinama pro-slavila je 7. srpnja 150. obljetnicu izgrad-nje nove i 600 godina spomena stare crkve. Nakon izlaganja J. DukiÊa o povi-jesti æupe, misno slavlje predvodio je nadb. M. BariπiÊ. (IKA)

Night fever - 2013.U crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu, 11. srpnja 2013. naveËer odræan je meuna-rodni susret mladih Night fever 2013. Nakon ispovijedi, euharistijsko slavlje predvodio je fra A. UdoviËiÊ, propovije-dao je o. Peter iz NjemaËke, a uslijedilo je klanjanje s blagoslovom. (WFS)

Obnovljena crkvaBiskup M. UziniÊ predvodio je 16. srp-nja misno slavlje u crkvi Gospe od Milo-sti na ©ipanu kraj Dubrovnika u prigodi zavrπetka dvogodiπje obnove. (GK)

Novi drveni oltarNadb. I. DevËiÊ blagoslovio je, na blag-dan zaπtitnice æupe, 16. srpnja novi drveni oltar u æupnoj crkvi Gospe Karmelske u Ledenicama. (GK)

Sljemenski jubilejiEuharistijskim slavljem, koje je 21. srpnja predvodio kardinal J. BozaniÊ, prosla-vljena je na ZagrebaËkoj gori 80. obljet-nica posvete i 50. obljetnica æupe Majke Boæje Sljemenske, Kraljice Hrvata. (IKA)

Posveta crkve i oltaraPredvodeÊi slavlje 50. obljetnice æupe, u »ardaku je 27. srpnja kardinal V. PuljiÊ posvetio novu crkvu Gospe Æalosne i u njij novi mramorni oltar. (KT)

Festival Klape Gospi SinjskojU crkvi Gospe Sinjske odræan je 2. kolo-voza Festival marijansko-duhovne klap-ske pjesme Klape Gospi Sinjskoj 2013. Nastupilo je 17 klapa. Nagradu publike osvojila je pjesma Majko naπeg BraËa

Klape Petrada iz Zagreba. Prvu nagradu struËnog æirija osvojila je pjesma Zdravo o, Divice mnogo milostiva Klape Angeluπ, drugu pjesma Mariji Klape Versi i treÊu pjesma Zdravo Marijo Klape Kurjoæe. Nagrada za najbolju klapsku izvedbu pri-pala je Klapi Luka iz Rijeke. (IKA)

Novi Gospin kip u ViduU Vidu je, prvoga dana trodnevnice za blagdan Gospe Snjeæne blagoslovljen novi Gospin kip, koji je noπen u tradici-onalnoj procesiji prije glavnoga misnog slavlja na blagdan. (IKA)

Susret duhovnih zvanjaSveÊenici, redovnici, bogoslovi, sjemeniπtarci, kandidatice i novakinje iz Cetinske krajine hodoËastili su 7. kolo-voza Gospi u Sinj, gdje je, nakon opho-da, za njih misno slavlje predvodio nadb. M. BariπiÊ. (IKA)

Blagoslovljen novi Gospin kipNa blagdan sv. Lovre, u Zmijavcima je u crkvenom dvoriπtu fra K. StipanoviÊ bla-goslovio novi Gospin kip. Zalaga njem obitelji TodoriÊ ManjiÊ izradio ga je akad. kipar T. Krπnjavi, koji je, na te melju svetopisamskih dogaaja, nazoË-ni ma prikazao i njegov sadræaj. (IKA)

Posvećena nova Gospina crkvaU Posavskoj Mahali kraj Odæaka, kardi-nal V. PuljiÊ posvetio je 11. kolovoza æupnu crkvu Srca Marijina. U oltar su ugraene moÊi sv. Virgilija, a proslavi je prethodila trodnevna duhovna obnova. Kamen temeljac za crkvu blagoslovio je

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 10/2013. - 315

10. kolovoza 1997. kard. V. PuljiÊ, a te je godine i sagraena. (IKA)

Novo biskupijsko svetišteProglaπenje æupne crkve Uznesenja bl. Djevice Marije u Gori marijanskim svetiπtem SisaËke biskupije proslavljeno je u Gori na blagdan Velike Gospe misnim slavljem. Predvodio ga je biskup V. KoπiÊ, a prethodio mu je blagoslov kriæa s Marijom u dvoriπtu svetiπta, rad akad. kipara T. Krπnjavija. Ho doËasni Ëka okupljanja u to proπteniπte, posebno na Veliku Gospu, utemeljenjem SisaËke biskupije g. 2009. postala su dragocjena duhovna sastavnica izgra dnje i rasta nove mjesne Crkve. (IKA)

Jubilej posvete crkveNa blagdan Velike Gospe æupljani DragozetiÊa na Cresu proslavili su 150. obljetnicu posvete svoje æupne crkve Uznesenja Marijina koja je za tu prigodu obnovljena, a slavlje je predvodio biskup V. Æupan. (GK)

Pola stoljeća Djevice SiromahaU Gudinicima je 21. kolovoza proslavlje-na 50. obljetnica ËaπÊenja Djevica Siromaha. Slavlje s procesijom i zavjet-nom molitvom predvodio je nadb. M. SrakiÊ, a prije mise upriliËen je bogat duhovno-kulturni program. (IKA)

Uređivanje katedraleU kolovozu su zapoËeli radovi na dogradnji i ureenju katedrale Navjeπtenja Marijina u GospiÊu. Prema projektu splitske tvrtke Genista, radove izvodi Givi iz OtoËca. (IKA)

Blagdan Gospe VoćinskeNa hodoËaπÊu Gospi u VoÊin 21. kolo-voza proËitana je odredba da se 21. kolovoza slavi Gospa VoÊinska: u VoÊinu kao svetkovina, a u ostalim crkvama biskupije kao blagdan. (IKA)

Simpozij o DumiU povodu 50. obljetnice smrti, u Hrasnu je 24. kolovoza odræan studijski dan o don Stjepanu BatinoviÊu, utemeljitelju Gospina svetiπta u tom mjestu, i Dan duhovnih zvanja u æupi. (KT)

Dominikanski Studijski tjedanU Trogiru je, na otoku »iovu, od 25. kolovoza do 1. rujna na temu Marija - primjer sluπateljice odræan XVI. meunarodni Studijski tjedan za Ëlanove dominikanske obitelji u formaciji. Sudjelovalo je dvadesetak studenata iz ©panjolske, SlovaËke, Irske i Hrvatske, a s predavanjima su nastupili fr. L. Devillers (Francuska), fr. A.-F. Ambrosio (Italija), M.-G. Mouthon (©vicarska) te s. M. Pehar, fr. S. Koralija i fr. M. Biπkup (Hrvatska). (IKA)

Za izgradnju crkve u KninuPrema odluci HBK, 15. rujna u svim æupama i crkvama skupljani su milodari za izgradnju crkve Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta u Kninu gdje æivi oko 10.000 katolika. Crkva je podi-gnuta do visine oko 10 metara, a do zavrπetka treba mnogo sredstava. Informacije o gradnji, simulacije izgleda, kao i imena darovatelja mogu se pronaÊi na: www.franjevci-split.hr/knin.

Redovnički dan na ŠćituU franjevaËkom samostanu na ©Êitu odræan je 7. rujna XVI. redovniËki dan na temu Uloga bl. Dj. Marije u formaciji redovnika i redovnica. Predavanja su dræali s. K. Karadæa i fra D. Perutina, a misu predvodio kardinal V. PuljiÊ. (IKA)

Preneseni posrmtni ostaciUz 10. obljetnicu smrti, 12. rujna na Koπljunu su posmrtni ostaci sl. Boæjega fra I. Perana iz samostanskog groblja preneseni u crkvu Navjeπtenja Marijina u novi grob iza glavnog oltara. (IKA)

a f o r i z m i π a l e

316 - ”MARIJA” 10/2013.

Najnespokojniji duænici su - klevetnici.

Tko ne voli red, doÊi Êe - na red.”Dobronamjerni buntovnici” nisu

opasni, oni samo - traæe promjene.Æivjeli glumci na daskama - dolje

glumci u meuljudskim odnosima.Dogaa se da se konaËno najjaËe

Ëuje glas onih koji su - dugo πutjeli.

U svakoj iskrenoj biografiji veÊina stranica donosi - tuæne sadræaje.

Objava Boga - smrt bogova.Niπta nije tako usko povezano kao

praπtanje uvreditelju i Boæji oprost - uvrijeenom.

Zna se πto snobovima nedostaje - vlastita glava.

Vizionare moæe demantirati jedino - buduÊnost.

Ekonomizirati vrijeme znaËi poËeti ondje gdje su ostali - stali.

Postoje jezici prepuni otrova od kojeg se polako, ali sigurno - umire.

Kad u Ëovjeku zaπuti savjest, u suod-nosima s drugima postaje - veoma opasan.

Neugodno se naÊi u blizini onih kojima je - Bog trbuh.

Tko je ”na istini” neka ne popuπta, makar ga polovica proglasila - pametnijim.

Strujanje zbog punih ruku i praznih duπa - ugroæava mnoge æivote.

Veoma je opasno imati ”πesto osjeti-lo”, na stalnoj si meti od onih s - pet i manje...

U konaËnici, za svakog Ëovjeka Golgota je - nezaobilazno brdo.

Stanko RADIΔ

UČITELJ- ©to Êe biti Vaπ sin kad odraste?- Nadam se da bi mogao biti uËitelj.- ZnaËi li to da ima odreene pedagoπke sposobnosti?- Ne, ali mu veoma dopadaju poËetnici!

KNJIGA O ODGOJUKad je mama vidjela naslov knjige, odmah je malog Marija zapitala:- Zaπto ti Ëitaπ knjigu o odgoju?- Da vidim odgajate li me ti i tata ispravno!

KAKO NA SVIJET DOĐE TELE- Znaπ li kako na svijet doe tele?- Ne znam.- Najprije iziu prve noge, zatim glava, onda trup i na kraju zadnje noge.- I tko ga na kraju sve sastavi?!

- Zaπto vi u obitelji nikad ne molite?- Pa svatko od nas ima πto mu treba!

Don Alojzije Bavčević - PRIČEST NA USTA ILI NA RUKU - Na 64 stranice pisac donosi ono što je o toj temi našao u povijesti, osobito u novije vrijeme, želeći da to o najvećoj tajni naše vjere pročitamo u Godini vjere i o tome razmislimo. - Naru džbe: Svetište Vepric, 21300 Makarska, tel. (021) 616-336.Don A. Bavčević - VANJSKO PONAŠANJE VJERNIKA NA SV. MISI - Na 16 stranica donesene su pripomene o ponašanju prije mise, o ulasku u crkvu, o ponašanju za vrijeme mise, neke napomene o ponašanju u tijeku mise i u vezi s misom. - Narudžbe: Svetište Vepric, 21300 Makarska, tel. (021) 616-336.Petar Lubina - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NAŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - Što bi svaki Isusov vjer nik tre-bao znati o Majci Gospodino voj i njezinoj ulozi u povijesti spasenja, u kršćanskoj predaji i pučkoj pobožnosti, na temelju svetopisamskih izvješća, dog-matskih pravorijeka, bogoslovskih prou-ka te liturgijskoga i pučkog štovanja. Str. 152., cijena 40 kn.- Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: [email protected] Aračić - MARIJA U RANOKRŠ-ĆANSKOJ LITERATURI - Misli prvih kršćanskih pisaca i bogoslovaca o Majci Gospodinovoj, koje i danas mogu obogatiti marijansku duhov nost. U prvom dijelu prikazana je usporedba između Crkve i Marije, Crkve, Majke vjernika i Marije, Majke Isusove, a u drugom dijelu misli crkvenih otaca koji su svojim govorima i spisima oblikovali Gospin lik u prvotnoj vjerničkoj zajednici. Dobro će doći za osobnu izgradnju kao i za svibanjsku i listopadsku pobožnost - 232 str., 70 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: [email protected]

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 10/2013. - 317

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

†FRANJO DAMIŠ(28. ožujka 1950. - 16. rujna 2009.)

Do susreta u vječnosti, sa zahvalnošćutvoji najmiliji

(Dar za ”Mariju”)

U spomen na drage roditeljeIVAN (+2002.) i MARIJA (+2010.) JURIĆ

Zahvalna za njihovu ljubav i vjeru, preporučujem ih Gospi i njezinu Sinu!

Kćerka Ana Periša s obitelju(Dar za ”Mariju”)

9. listopada navršava se pet godina otkako je otišao k Ocu naš dragi

TOMISLAV STRPIĆU molitvi i sjećanju uvijek s njime sjedinjeni

Terezija i Petar(Dar za ”Mariju”)

9. listopada 15 je godina od smrti našega dragog supruga i oca

VILKA IVEKOVIĆAGospodine, udijeli mu radost života vječnoga!

Supruga, kćerka i sin(Dar za ”Mariju”)

11. listopada navršava se 15 godina otkako se preselila Gospodinu naša draga

MARA LUBINADok te se o obljetnici smrti spominjemo s onima

koji su otišli za tobom, molimo i čekamo zajednički susret pred licem Gospodnjim.

Sinovi, unuci i praunuci(Dar za ”Mariju”)

13. listopada navršava se 10 godina otkako je Gospodin zauvijek k sebi pozvao našu dragu

ANU KRAJINADovela Vas Gospa u nebeske dvore!

Vaši zahvalni dragovoljci(Dar za ”Mariju”)

15. listopada 7 je godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi

ŠIMUN VEKIĆDok te se rado sjećamo, molimo Gospodina nek

ti bude milosrdan i dobrostiv!Kćeri Zdenka i Branka s Matijom


29. listopada navršava se 15 godina od smrti našega voljenog

MARIJANA (MARINA) ČONDIĆA-BEGOVABila je milost i blagoslov dijeliti život s tobom.

S ljubavlju i čuvamo uspomenu na tebe, uvijek si u mislima i molitvama našim, do konačnog susreta u

nebu. Počivao u miru Božjem.Supruga Nevenka i djeca s obiteljima


318 - ”MARIJA” 10/2013.

s p o m e nz a h v a l e

Anka Luštica, Rijeka: Gospi hvala na svemu! Nek me i dalje prati, uz dar; - Davorka Tenčić Radočaj, Pula: Hvala ti, Majko Božja, za svu ljubav! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Tonka Mršić, Waldbröl: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij nada mnom i svim mojim dragima, uz dar; - Ankica Tošić, Zagreb: Majci Mariji zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stav-ljam sebe i sve svoje, uz dar; - Nevenka Danolić, Berlin: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milostima i preporučujem sebe i sve svoje najmilije, da nas čuva i brani, uz dar da i siromašnije mogu primati ”Mariju”; - Snježana Ježina, Murter: Majko Marijo, na svemu ti hvala! Čuvaj i dalje mene i sve moje, osobito djecu, uz dar; - Ana Stipanović, Ingolstadt: Hvala Srcu Isusovu i Marijinu za sve milosti meni i mojoj obitelji. Pod njihovu zaštitu stavljam sve svoje, osobito djecu, da idu pravim putem, uz dar; - Ljerka Kovač, Stuttgart: Nebeska Majko, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Marko Raguzin, Ilovik: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Anđa Gelo, Berlin: Majko Božja Marijo, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nad mojom obitelju, osobito nad unucima, uz dar; - Marija Kolak, Berlin: Gospi zahvaljujem na iskaz-anoj ljubavi te joj pod okrilje i dalje stavljam sebe i svoje najmlijije, uz dar; - Anica Kolak, Berlin: Zahvaljujem Gospi na majčinskoj brizi za mene i sve moje te joj i nadalje preporučujem sve svoje, uz dar; - Ana Sučić, Berlin; Gospi Sinjskoj zahvaljujem na svim milostima i njoj povjeravam sebe i sve svoje, osobito unučad, uz dar; - Ana Krolo, Berlin; Gospi Sinjskoj zah-valjujem na iskazanoj ljubavi meni i obitelji te joj preporučujem i dalje sebe i sve svoje, uz dar; - Obitelj Dade Gudelja, Berlin; Nebeska Majko, tebi hvala na svemu! Čuvaj nas i brani i dalje, da Bogu i svom rodu ostanemo vjerni, uz dar; - Ljubica Marijanović, Berlin: Gospe draga, hvala ti na svemu! I po danu i po noći, budi meni u pomoći, uz dar; - Mira Širić, Berlin: Dobroj Majci zahvaljujem na brojnim milostima i njoj izručujem sebe i svoju obitelj, da nas čuva u ovoj tuđini, uz dar; - Kralja Markov, Berlin: Majko Božja, na svemu ti hvala! Svrni svoj blagi pogled na sve moje, osobito unučad, uz dar; - Obitelj Antolović, Berlin: Majko Božja i naša, hvala ti na svemu! Čuvaj nas i brani da Bogu uvijek ost-anemo vjerni, uz dar; - Obitelj Ivana Milardovića, Berlin: Gospi zahvaljujemo za svu ljubav i njoj se izručujemo da nas i dalje vodi i čuva, uz dar; - Ivica Sučić, Berlin: Majko Božja, na svemu ti hvala, što si meni u životu dala. Čuvaj i brani mene i moje, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

U krugu svoje djece, nevjesta, zeta i unučadi, Anka i Ante Đikić,

zahvalili su Bogu i nebeskoj Majci u Vinici, 13. srpnja za 50 godina braka te i dalje sebe i sve svoje stavljaju

pod Gospino okrilje, da ih brani i čuva.

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 10/2013. - 319

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 15 kn: Štefica Matković, Osijek; - 30 kn: Marko Raguzin, Ilovik; Lidija Bošnjak, Podstrana; Marija Lončar, Makarska; Branka Krtić, Stari Mikanovci; Zdravka Šiško, Makarska; Marija Jurić, Momići; Danica Žepina, Biograd na moru; - 50 kn: Obitelj Čelant, Klenovnik; Mira Lovrić, Ogulin; Štefanija Ivanušec, Novi Marof; Marko Raguzin, Ilovik; Tanja Šore, Split; Marija Biloš, Osijek.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Šima Marević Đopina, Staševica; Gospi preporuču-jem zdravlje duše i tijela svoje obitelji, uz dar; - Marija Ćapin, Lund: Gospe moja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, osobito muževo zdravlje, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Ika Peraić, Olofström: Majko Marijo, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Anđelka Katić, Kitchener: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i sve svoje u dalekom svijetu, osobito djecu i unučad, uz dar; - Anka Brkljačić, Metković: Nebeskoj Majci pod okrilje stav-ljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Božo Kraljević, Malmö: Dobroj Majci izručujem sebe i sve svoje mile i drage, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Seka Rupčić, Kitchener: Majko Božja, tebi izru-čujem sebe i sve svoje u tu]ini, osobito djecu i unu-čad, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Ana Buzasy, Lund: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, osobito djecu i unučad, uz dar; - Marija Jurčević, Bioggio: Majci Mariji predajem sebe i sve svoje najmilije, da nad nama bdije, uz dar za siromašnije; - Mate Milardović, Kitchener: Nebeskoj Majci preporučujem sebe i sve svoje najmilije u Domovini i u svijetu, osobito svoje drage nevjeste i zeta s unučadi, uz dar; - Kornelija Klinac, Staševica: Nebeskoj Majci po okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, osobito zdravlje, uz dar; - Čitateljice Mirovnog doma Dunjevac, Zagreb: Dobra Majko, tebi preporučujemo sebe i sve svoje, da nas čuvaš, uz dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Sanja Mošić, Berlin: Gospi dragoj preporučujem sebe u tuđini kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Gospi preporučujem sebe sa svojom obitelju u tuđini, osobito djecu, napose malu Tonku, kao i sve svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Gospo Trsatska, naša Majko draga, svima si nam uto-čište, ljubav i snaga! Ponizno molimo tvoj blagoslov, treba nam tvoj primjer i tvoj zagovor. Tvoje svetište milo, zove nas i prima u svoje krilo, da budemo vjerni Bogu, čuvamo domovinu i bratsku slogu. Tebi prepo-ručujem svoje najmilije, da tvoje smjerno oko nad svima njima bdije, uz dar.MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pretplatnika lista ”Marija”.

Isusov put (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281Krunicom Ëastiti Mariju (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286Pripitomljavanje Duha Svetoga (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288Amperov primjer (P. Marin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291Marija u propovijedima sv. Ante (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292Listopad i puËke poboænosti (M. BabiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294Prijestolje krunice (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296Obitelj - mjesto cjelovita odgoja (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298Pod okriljem Kraljice svijeta (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300Krunica nas ozdravlja (N. AndriÊ Nevinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302©to bi tek bilo... (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304Neka zavlada Tvoje srce (V. TokiÊ Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306Gospa ”zlatna srca” (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 17. RUJNA 2013.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

320 - ”MARIJA” 10/2013.

Pavle KatiËiÊ (+1. V. 2013. u 63. g. - Split); - Katica VukeliÊ (+22. V. 2013. - Zagreb); - Manda BaotiÊ, majka fra Perina i s. Aleksandre (+23. V. 2013. - Zagreb); - Stanko »izmin, brat opatice M. Anastazije i ujak M. Benedikte (+5. VI. 2013. - Zadar); - Jozica KarkoviÊ (+9. VI. 2013. u 91. g. - Hvar); - Anelka Putarek (+11. VI. 2013. u 81. g. - Klenovnik); - ». s. Blaæenka ©imundæa (+18. VI. 2013. u 88. g. - Grljevac, Podstrana); - Mate BrahanoviÊ (+19. VI. 2013. u 76. g. - Bol-Murvica); - ©imun ©urjak, otac s. Vilme (+20. VI. 2013. - Dol na Hvaru); - Alojzija Golub, majka sveÊenika Petra (+21. VI. 2013. - Mihovljan); - Mirko VujËiÊ (+21. VI. 2013. u 61. g. - Imotski); - Josip JambroπiÊ, otac fra Stjepanov (+21. VI. 2013. - MaËkovec); - Fra Slavko Babij, OFM (+22. VI. 2013. u 73. g. - Plehan); - Ruæa GaπparoviÊ, majka biskupa –ure (+24. VI. 2013. - Golubinci); - O. Ante MaduniÊ, OFM (+29. VI. 2013. u 63. g. - Imotski); - Lidija HodæiÊ (29. VI. 2013. u 36. g. - Zagreb-Hvar); - Ivan FistoniÊ (+29. VI. 2013. u 75. g. - ZastraæiπÊe); - Barbara Tudor –erek (+1. VII. 2013. u 40. g. - Hvar); - Zdravko JakπiÊ (+2. VII. 2013. u 56. g. - Bol); - Marica DretviÊ, majka fra Martinova (+4. VII. 2013. u 86. g. - Gradiπte kraj Æupanje-Otok); - Ivanka ©timac (+4. VII. 2013. - Slatina); - Fani MustapiÊ (+5. VII. 2013. u 77. g. - Bol); - Milka Bekavac, sestra fra Krunina (+5. VII. 2013. - Split); - Augustin MarijanoviÊ, otac sveÊ. Marijana (+6. VII. 2013. - u 78. g. - VukanoviÊi); - Marko ΔoriÊ p. Ivana (+16. VII. 2013. - Æeæevica); - Darinka GrgurinoviÊ (+16. VII. 2013. - Staπevica); - Joso Duran, brat fra Markov (+17. VII. 2013. u 61. g. - Gradac/Drniπ); - Anelko Grgat, otac Ë. s. Dominike (+25- VII. u 89. g. - Otok); - Jure GnjeË (+1. VIII. 2013. - Staπevica); - O. Maksimilijan ©oti, OFM (+2. VIII. 2013. - Subotica); - ». s. Marija Nikolina »apkun, OSB (+4. VIII. 2013. - Trogir); - Andrija Æic (+5. VIII. 2013. - Zagreb-Punat); - PreË. Stjepan BeniÊ (+6. VIII. 2013. u 101. g. - Poæega); - Mons. Antun KolareviÊ (+7. VIII. 2013. - –akovo); - Ante Leπina ©vabin (+8. VIII. 2013. - RunoviÊi); - Marija Vizjak, majka fra Josipova (+8. VIII. 2013. - Vidovec); - Zdravko Musulin Koprcan (+8. VIII. 2013. - Staπevica); - PreË. Ivan LukaËeviÊ (+9. VIII. 2013. u 61. g. - Sikirevci-Stari Perkovci); - SreÊko Usorac (+9. VIII. 2013. - Staπevica); - Mladen NikoliÊ (+11. VIII. 2013. - Staπevica); - Ante ©egota, brat fra Branimirov (+13. VIII. 2013. - VukπiÊ, Liπane); - Marija ©oπiÊ, majka don Antina (+14. VIII. 2013. - Dolac Donji); - Marija ΔubeliÊ, majka don Ivanova (+14. VIII. 2013. - Dobranje); - O. Vladimir Kozina, OFM (+14. VIII. 2013. u 76. g. - Humac); - Veronika Selak (+16. VIII. 2013. - RaπÊane); - Tomislav DomanËiÊ (+16. VIII. 2013. - Hvar); - Frano Vugdelija Cigo (+20. VIII. 2013. u 80. g. - Otok); - Dragica JanjiÊ, majka sveÊ. Ilije (+20. VIII. 2013. - Vidovice); - Ivana KovaËeviÊ r. MatijeviÊ (+20. VIII. 2013. u 68. g. - Hvar); - Milka TodoriÊ »oviÊ (+24. VIII. 2013. - Zmi javci); - Ante KatiÊ (+25. VIII. 2013. - Split-RunoviÊi); - Marko MustapiÊ (+30. VIII. 2013. u 80. g. - Bol); - Duπan MareviÊ –opa (+1. IX. 2013. - Staπevica); - Vjera GospodnetiÊ, majka don Pavina (+8. IX. 2013. u 71. g. - Postira); - Zdravko MiliÊ, otac Ë. s. Zdravke (+9. IX. 2013. - Utore Gornje); - Juraj ©perka p. Petra (+10. IX. 2013. u 81. g. - ZastraæiπÊe, Jelsa).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Gospa od Porata koja se Ëasti u dubrovaËkoj stolnici - detalj

SLIKA NA OMOTU: DubrovaËka stolnica Uznesenja Marijina (foto: Boæo GjukiÊ)

DUBROVNIK

Gospa od PorataDubrovaËka stolnica, koja je ujedno i æupna crkva Vele Gospe, povije-sni je simbol grada pod Srem, a posveÊena je Uznesenju Marijinu. Svojom impozantnoπÊu i ljepotom arhitektonski se i harmoniËno uklapa u okoliπ i pruæa gradu posebnu lje-potu. Graevina je to latinske kriæne osnove s trima uzduænim laama, podijeljenim stupovima s antiËkim i korintskim slogom. ProËelje joj se diæe nad stubiπtem od sedam stuba, nad kojima je srediπnji portal, okru-njen trokutastim zabatom. Na kriæanju glavne i popreËne lae vitka zeleno-plava kamena kupola nadvisuje ostale dubrovaËke krovove.Na mjestu danaπnje stolnice nalazila se u 7. ili 8. st. trobrodna bizanstka bazilika s trima apsidama kojoj u dokumentima ne nailazimo na tragove. Nad njezinim ruπevinama sredinom 12. st. sagraena je trobrodna romaniËka stolnica s apsidom u srednjoj lai, koja je g. 1667. sruπena uslijed potresa. DubrovaËki senat odobrio je g. 1671. ponovnu izgradnju. Prema nacrtu tali-janskog graditelja Andrije Buffalinija, radovi su zapoËeli g. 1672. i trajali 50 godina. Izvodio ih je Paolo Andriotti, a zadnje poteze domaÊi majstor Ilija KatiËiÊ. Sudjelovali su u tome i Pier Antonio Bazzi kao i fra Tommaso

Napoli. Zalaganjem dubrovaËkog poklisara u Rimu i idejnog tvorca grad-nje danaπnje stolnice Stjepana GradiÊa (+1683), koji je iz Rima nacrte za nju i poslao, radovi su privedeni kraju te je stolnica 20. sijeËnja 1713. posveÊena. Dakle, upravo prije 300 godina.Malo vrijeme, a viπe jak potres 15. travnja 1979. teπko su oπtetili ljepo-ticu grada pod Srem. Prema nacrtu ing. Ivana Prtenjaka, za obnove g. 1986. preureeno je njezino svetiπte. Preustrojen je cjelokupan prostor, napravljen novi oltar, a neki novi likovni sastojci unijeli su i novi duh u izvorni barokni prostor, Ëime su naruπeni prijaπnji sklad i ljepota. Po zavrπetku obnove otvorena je 24. stu-denoga 1986., a novi oltar i obnovljena stolnica posveÊeni su 1. veljaËe 1987.Unutarnjost stolnice resi 6 pokrajnih mramornih oltara. Na Ëelnom zidu apsi-de izdiæe se vrijedan poliptih Uznesenja Marijina, rad Tiziana Vecellia (+1576) i njegovih pomoÊnika iz g. 1549. (G. Gamulin). U njoj se posebno Ëasti Gospa od Porata, ”od DubrovaËke luke”, kako neki tumaËe. Pred njom su se DubrovËani u nevoljama Ëesto utjecali Gospi i u viπe navrata osjetili njezinu pomoÊ. Nakon viπegodiπnjeg prekida, od g. 1991. njezina sveta slika ponovno se nosi u ophodu gradom po zavrπetku misnog slavlja na blag-dan Velike Gospe. Nose je pomorski kapetani i Ëasnici ispred Kneæeva dvora, ispod Zvonika do velikog mula u gradskoj luci, gdje se obavlja blago-slov mornara i brodica, a, po zavrπetku obreda, i posveta vjernika Gospi.

Documents

LISTOPAD 2013. ISSN 1331-1476 · 2015-01-29 · s marijom po svijetu Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn 10 (559) LISTOPAD ISSN 1331 - 1476 Isusov put Kao najvrsniji umjetnik, Bog