Projektant:

Ured ovlaštene arhitektice ENCA ČOLIĆ d.i.a. OIB 25531606343 Obala žrtava rata 8 21460 STARI GRAD Mob. 098 210460

Investitor:

GRAD STARI GRAD Novo Riva 3 21460 STARI GRAD OIB: 95584171878

Građevina: SANITARNI ČVOR ZA NAUTIČARE

LJETNO KINO – STARI GRAD

Lokacija građevine: k.č.z. 3140/2 i 3140/6 K.O. STARI GRAD

Vrsta projekta: ARHITEKTONSKI PROJEKT

Razina projekta: GLAVNI PROJEKT

Oznaka projekta: T.D. 29/2015 Zajednička oznaka projekta: ZOP SG 5/15 Oznaka mape: A.1 Glavni projektant: Enca Čolić, dipl.ing.arh. Projektant arhitekture: Enca Čolić, dipl.ing.arh. Odgovorna osoba ureda: Enca Čolić, dipl.ing.arh. Mjesto i datum izrade: Stari Grad, 11.2015.

2. POPIS DIJELOVA GLAVNOG PROJEKTA:

ZOP SG 5/15

Arhitektonski projekt: Oznaka Oznaka Naziv projekta mape projekta

T.D. 29/2015 A.1/4 SANITARNI ČVOR ZA NAUTIČARE

LJETNO KINO – STARI GRAD

k.č.z. 3140/2 i 3140/6 K.O. STARI GRAD

inv. GRAD STARI GRAD Ured ovlaštene arhitektice Enca Čolić - Stari Grad Projektant: Enca Čolić dipl.ing.arh. Glavni projekt arhitekture

Građevinski projekt: Oznaka Oznaka Naziv projekta mape projekta

T.D. 29/2015 G.1/4 SANITARNI ČVOR ZA NAUTIČARE

LJETNO KINO – STARI GRAD

k.č.z. 3140/2 i 3140/6 K.O. STARI GRAD

inv. GRAD STARI GRAD STATIKA d.o.o. - Split Projektant: Željko Bušić dipl.ing.građ.

Glavni projekt konstrukcije

T.D. 04-12-15 G.2/4 SANITARNI ČVOR ZA NAUTIČARE

LJETNO KINO – STARI GRAD

k.č.z. 3140/2 i 3140/6 K.O. STARI GRAD

inv. GRAD STARI GRAD PPS d.o.o. - Split Projektant: mr.sc. Željko Bilić dipl.ing.str.

Glavni projekt vodovoda i kanalizacije

Elektrotehnički projekt: Oznaka Oznaka Naziv projekta mape projekta

T.D. 28/15 E.1/4 SANITARNI ČVOR ZA NAUTIČARE

LJETNO KINO – STARI GRAD k.č.z. 3140/2 i 3140/6 K.O. STARI GRAD

inv. GRAD STARI GRAD PAMOS d.o.o. - Trogir Projektant: Vicko Palada dipl.ing.el.

Glavni projekt električnih instalacija

IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA

Kao investitor izgradnje sanitarnog čvora za nautičare, u skladu sa člankom 52., Zakona o gradnji (NN 153/13), imenujem:

ENCA ČOLIĆ dipl. ing. arh.

koja je upisana u Imenik ovlaštenih inženjera arhitekture Hrvatske komore arhitekata pod rednim brojem A 366, za glavnog projektanta pri izradi Glavnog projekta za građevinu pod nazivom

SANITARNI ČVOR ZA NAUTIČARE

LJETNO KINO – STARI GRAD

k.č.z. 3140/2 i 3140/6K.O. STARI GRAD

inv. GRAD STARI GRAD

Stari Grad, 11. 2015. god. Investitor:

GRAD STARI GRAD Novo Riva 3 21460 STARI GRAD

OIB: 95584171878

1. TEHNIČKI OPIS

GLAVNI PROJEKT za gradnju SANITARNOG ČVORA ZA NAUTIČARE na lokaciji LJETNO KINO – STARI GRAD, k.č.z. 3140/2 i 3140/6 K.O. STARI GRAD, investitor GRAD STARI GRAD, izrađen je u skladu s odredbama Prostornog plana uređenja Grada Starog Grada (Sl. glasnik Grada Starog Grada br. 4/07), njegovim Izmjenama i dopunama (Sl. glasnik Grada Starog Grada br.8/12) i Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, sukladno čl. 4 st. 18 (N.N. 79/14, 41/15 i 75/15).

PROJEKTNI ZADATAK U Starom Gradu na Hvaru na k.č.zem. 3140/2 i 3140/6 k.o. Stari Grad nalazi se ljetno kino u sklopu kojeg Grad Stari Grad kao jedinica lokalne samouprave namjerava izgraditi sanitarni čvor za potrebe turizma – sanitarni čvor za nautičare. Predmetni zahvat (sanitarni čvor) nalazit će se u sjeverozapadnom dijelu prostora ljetnog kina, a imao bi sljedeće sadržaje:

SANITARNI ČVOR ZA ŽENE sadrži predprostor sa 3 umivaonika, 3 zahodske kabine i 3 tuš kabine

SANITARNI ČVOR ZA MUŠKARCE sadrži predprostor sa 3 umivaonika, 2 zahodske školjke, 2 pisoara i 3 tuš kabine

SANITARNI ČVOR ZA OSOBE SMANJENE POKRETLJIVOSTI sadrži: umivaonik, WC školjku i tuš Iskazani sadržaj podrazumijeva minimalne kapacitete. Ukoliko prostorne mogućnosti

dopuštaju veći broj sanitarnih elemenata i prostora potrebno je iste u dogovoru sa

Naručiteljem predvidjeti projektom.

U sklopu ljetnog kina nalazi se građevina za koju je ishođeno Uvjerenje iz katastra o

postojanju građevine prije 16. veljače 1968. g. U tijeku je postupak ishođenja

Uporabne dozvole za istu građevinu.

Pristup u sanitarni čvor trebao bi biti omogućen izvan i unutar prostora ljetnog kina

na način da korištenje sanitarnog čvora ne ometa eventualno istovremeno

održavanje kino projekcija ili drugih događanja turističke namjene unutar ljetnog

kina.

PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

Slika 1. Pristup - pogled sa istoka

Slika 2. Pristup - pogled sa sjevera

Slika 3. Pogled na predviđenu lokaciju

Slika 4. Pogled na predviđenu lokaciju

OPIS PROJEKTIRANOG STANJA

GLAVNI PROJEKT izrađen je za potrebe izgradnje sanitarnog čvora za nautičare (javni sanitarni čvor za potrebe turizma), čiji je investitor jedinica lokalne samouprave GRAD - STARI GRAD, a za koji se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, sukladno čl. 4 st. 18 (N.N. 79/14, 41/15 i 75/15) ne propisuje ishođenje Građevinske dozvole. Projektirani sanitarni prostor u svom sastavu ima: - muški sanitarni čvor - predprostor sa 3 umivaonika, 2 zahodske kabine, 2 pisoara i 3 tuš kabine - ženski sanitarni čvor - predprostor sa 3 umivaonika, 3 zahodske kabine i 3 tuš kabine - sanitarni čvor za osobe smanjene pokretljivosti - umivaonik, WC školjka i tuš - ostavu za smještaj spremnika tople vode i sredstava za čišćenje - ulazni prostor u koji je moguće po potrebi smjestiti perilice rublja

Sanitarni čvor lociran je na sjeverozapadnom dijelu Ljetnog kina u Starom Gradu, iza postojećeg kamenog ogradnog zida. Zbog visinske razlike južni i zapadni zidovi sanitarnog prostora su ukopani, istočni je djelomično ukopan, a u sjevernom zidu koji je slobodan i jedini vidljiv iznad nivoa terena ugraditi će se ulazna vrata. To je ujedno i jedini fasadni zid objekta koji će se nakon uklanjanja kućice za prodaju karata, primjereno obraditi, zasad na potezu između ulaza u Ljetno kino i ulaza u novoprojektirani sanitarni čvor. Zbog neujednačene izvedbe lica postojećeg kamenog zida umjesto obrade fuga, tradicionalna obrada vapnenom žbukom (gašeno vapno i riječni pijesak) sa ugradnjom masivnih drvenih ulaznih vrata dala bi bolje vizualne rezultate. Prostor sanitarnog čvora pokrio bi se ravnom a.b.pločom s potrebnim hidro i termoizolacijama. S obzirom na to da je krovna ploča na razini poda Ljetnog kina, te će se koristiti kao prohodna terasa, za završnu obradu i zaštitu izolacije postaviti će se betonske - kulir ploče. Za potrebe prirodnog osvjetljenja i ventilacije sanitarnog prostora predviđena je ugradnja tri prozora za ravni krov s kupolom (preporučljivo u mliječnoj verziji). Konstruktivni sistem građevine čine nosivi obodni armirano betonski zidovi deb. 25cm ojačani vertikalnim a.b. serklažima po rubovima i na sudarima dva okomita smjera, koji nose monolitnu a.b. ploču deb. 15cm . Temeljenje objekta izvodi se na a.b. trakama širine 60cm i visine 40cm, međusobno povezanim u a.b. roštilj, a sve prema Glavnom projektu konstrukcije. Pregrade između muškog i ženskog sanitarnog čvora i sanitarnog čvora za osobe smanjene pokretljivosti izvode se od gipskartonskih ploča deb. 10,0 cm, te se se nakon provedenih hidro i elektroinstalacija oblažu keramičkim pločicama.

Unutar muškog i ženskog sanitarnog čvora montiraju se pregrade između sanitarnih i tuš kabina od Max kompakt HPL ploča deb.13 mm, sa ugrađenim vratima. Podovi se nakon pripreme podloge i izrade hidro i termoizolacije oblažu protukliznim keramičkim pločicama, sve u boji koju će predložiti projektant, a potvrditi Investitor. Elektroinstalacije, kao i instalacije vodovoda i kanalizacije obraditi će se u posebnim djelovima Glavnog projekta.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Prostor je lociran tako da osigurava urbanističke pretpostavke zadovoljenja uvjeta

zaštite od požara. S neposrednim okolišem povezan je sa glavnim ulazom na nivou suterena što

omogućava brzu evakuaciju u slučaju nužde (evakuacioni putevi kraći od 20 m). Kolni prilaz vatrogasne tehnike osiguran.

Građevina svojom namjenom, sadržajima, konstrukcijom, i osiguranim instalacijama, neće predstavljati požarnu, ni eksplozivnu opasnost za okoliš.

Prostori obrađeni u ovom projektu zadovoljavaju opće pretpostavke protupožarne zaštite: Podovi imaju površinsku obradu primjerenu vrsti prostorije i propisana protupožarna svojstva.

Zidovi imaju propisana protupožarna svojstva.

Vrata u smislu opće komunikacije i evakuacije imaju propisanu širinu – 90 cm.

Prozori osiguravaju dodatnu mogućnost evakuacije kao i frontu za gašenje požara u

unutršnjosti prostora.

Evakuacioni putovi u objektu kraći su od maksmalno dozvoljenih , ravni, ne i klizavi, bez istaka koje bi ometale izlaz iz objekta, izrađeni od negorivih materijala.

Na evakuacijskim putovima, bit će postavljena protupanična rasvjeta.

Vodovod

Građevina i okoliš snabdjeveni su odgovarajućom vodovodnom mrežom. Konstrukcija

građevine je izvedena od negorivih materijala (beton, opeka, žbuka, staklo, metal).

Prema sadržaju, građevina se može klasificirati kao sadržaj niske opasnosti (niske gorivosti), što podrazumijeva otežano širenje požara.

Svi prostori objekta imaju otvore na fasadi i krovu, za osvijetljenje, ventiliranje i odimljavanje, koji ujedno služe i za eventualni pristup vatrogasnoj tehnici.

U objektu će biti postavljen odgovarajući (propisani) broj aparata za gašenje požara – 1 kom (vatrogasni aparat CO2 – 5kg).

Sanitarni čvor sa tri sanitarna prostora (muški, ženski i za osobe smanjene pokretljivosti) čini jedan požarni sektor (požarni sektor je prostorna jedinica dijela građevine, koja se samostalno tretira u smislu mjera zaštite od požara, a od ostalih dijelova građevine je odijeljena vatrootpornim konstrukcijama). Sanitarni čvor za osobe smanjene pokretljivosti opremljan je alarmnim uređajem s prekidačem na pritisak ili vrpcom za povlačenje, na visini od 60 cm.

MJERE ZAŠTITE OKOLINE I ODVOZ SMEĆA

Građevina je snabdjevena određenim količinama higijenski ispravne vode za piće, priključkom na javnu vodovodnu mrežu. Zagađivanje voda i tla onemogučeno je rješenom fekalnom i oborinskom kanalizacijom.

Odstranjivanje štetnih otpadaka: Odstranjivanje otpadaka rješit će se u sklopu sistema evakuacije smeća na širem području. Upotrebljeni materijali:

Svi materijali, predviđeni za ugradnju, predstavljaju iskušane tradicionalne materijale, koji posjeduju sve potrebne ateste, te su iskušani kroz korištenje. U građevini ne postoje izvori otrovnih plinova, niti opasnih zračenja, niti drugi zagađivači zraka. Zidovi i stropovi imaju površinsku obradu u skladu s namjenom, ovisno o mjestu izvedbe.

Buka i vibracije – u građevini se ne odvijaju aktivnosti kojima razina buke prelazi dopuštene vrijednosti određene posebnim zakonima, a zidne, podne i stropne konstrukcije projektirane su u skladu s njima.

Napomena: Sve što ovdje nije posebno nabrojeno i opisano, izvest će se po tehničkim

uzancama kvalitetnog rada i važećim propisima RH.

Projektant:

Enca Čolić dipl.ing.arh.

POPIS SLOJEVA PREGRADNIH KONSTRUKCIJA

PODNE KONSTRUKCIJE

P1 POD NA TLU

- završna obrada poda : keramičke pločice u ljepilu 1,00 cm - hidroizolacija, polimer-cementni premaz u dva sloja (kao

„PLASTIVO 200“) 0,20 cm

- plivajući cementni estrih, armiran 5,00 cm - PE folija sa preklopom min. 30 cm 0,015 cm - toplinska izolacija: ekstrudirani polistiren (30 kg/m3, λ max = 0,035 W/mK) 4,00 cm - zvučno-toplinska izolacija: elast.ekspan. polistiren 2x1.0cm

(rubne trake postavljaju se za 2 cm viša od razine estriha, u vertikalnom položaju uzduž svih zidova, oko instalacija, proboja, dovratnika, pragova i dr.)

2,00 cm

- HI : hladni premaz + 2 varena bit. trake s uloškom staklene tkanine 1,00 cm - armirano betonska ploča, zaglađena 15,00 cm - tucanička podloga - cm

ZIDOVI

Z1 ZID U TLU

- završna obrada - - armiranobetonski zid 25,00 cm - vertikalna hidroizolacija – dvije punoplošno zavarene

bitumenske trake s uloškom staklene tkanine 2x0,40 0,80 cm

- toplinska izolacija: ekstrudirani polistiren (30 kg/m3) 6,00 cm - zaštita hidroizolacije: perforirane drenažne trake s

čepićima izrađene od polietilena visoke gustoče (kao „TEFOND“)

0,50 cm

- drenažni sloj - nasip zemljom 0,20 cm

Zu1

PREGRADNI ZID – lagana pregrada od gipskartonskih ploča debljine 10 cm

( sustav „Knauf –W 112“ )

- završna obrada - - gipskartonske ploče u dva sloja 2x1,25 cm 2,50 cm - konstrukcija od pocinčanih čeličnih profila CW 50/06, ispuna

kamenom vunom ( 30 kg/m3 ) d=4,00 cm, zračni sloj 1,00cm 5,00 cm

( 4,00 cm )

- gipskartonske ploče u dva sloja 2x1,25 cm 2,50 cm - završna obrada -

Napomena: Pregrade sanitarnih čvorova i prema sanitarnim čvorovima izvesti s oblogom vlagootpornim (GKI) gipskartonskim pločama !

Z2 VANJSKI ZID (armirano betonski i ab elementi konstrukcije)

- završna obrada - - armiranobetonski zid 25,00 cm Povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju – „ETICS“:

- prvi sloj građ. ljepila (polimer-cementno ljepilo) 0,50 cm - toplinska izolacija :stiropor EPS-F 7,00 cm - drugi sloj građ. ljepila (polimer-cementno ljepilo) 0,30 cm - tekstilno staklena mrežica - treći sloj građ. ljepila (polimer-cementno ljepilo) 0,20 cm - impregnirajući sloj - završna obrada – fasadna boja ili dekorativna fasadna

žbuka 0,30 cm

KROVNE KONSTRUKCIJE

Projektant

Enca Čolić dipl.ing.arh.

K1 RAVNI KROV – prohodna terasa

- završna obrada poda: betonske ploče 4,00 cm - cem.mort 2,00 cm - hidroizolacija, polimer-cementni premaz PLASTIVO 200 u

dva sloja 0,20 cm

- cementni estrih, armiran i izveden u padu 4,50 cm - zvučno-izolacijska membrana (kao „ETHAFOAM 222-E“) 0,50 cm - ekstrudirani polistiren (30 kg/m3, λ max = 0,035 W/mK) 8,00 cm - parna brana : hladni bitumenski prednamaz + bitumenska

trake s uloškom AL folije 0,1 mm 0,50 cm

- nag.sl.perlit 4,00-12,00cm - armiranobetonska ploča, zaglađena 15,00 cm - završna obrada (glet + boja) -

NAPOMENA: Hidroizolacija se ugrađuje odmah ispod ploča kako bi se spriječio prodor vode u estrih. Ugrađuje se parna brana ispod toplinske izolacije.

-

-

2. ISKAZ POVRŠINA I OBUJAM GRAĐEVINE

NETO KORISNA POVRŠINA

SUTEREN

1 ULAZNI PROSTOR 12,40 m2

2 ŽENSKI SANITARNI ČVOR 19,60 m2

3 MUŠKI SANITARNI ČVOR 15,55 m2

4 SANITARNI ČVOR ZA INVALIDE 5,63 m2

5 OSTAVA 2,52 m2

NETO P – suteren: 55,70 m2

GRAĐEVINSKA (BRUTO) POVRŠINA

SUTEREN

1 ZATVORENI DIO 66,93 m2

BRUTO P – suteren: 66,93 m2

OBUJAM GRAĐEVINE

SUTEREN

1 ZATVORENI DIO 66,93 m2 x 3,25 m1 217,52 m3

OBUJAM – suteren: 217,52 m3

Projektant

Enca Čolić dipl.ing.arh.

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

1. UVOD

Program obuhvaća način ispitivanja i mjere za postizanje kakvoće gradiva i sklopova, nosivosti i stabilnosti konstrukcije, te pravilnost oblika dijelova i cjelokupne konstrukcije. Građenjem postignuta kakvoća mora biti sukladna tehničkim opisima i crtežima izvedbenog projekta, a naročito s namjenom građevine, pri čemu se obvezno mora osigurati pouzdanost, mehanička otpornost i stabilnost. Ovaj program naročito obuhvaća sljedeće mjere:

- stručni nadzor - mjerenje i pribavljanje dokumentacije o obliku građevine - uzimanje uzoraka gradiva, njihova ispitivanja, te pribavljanje dokumentacije o postojećoj

kakvoći - ispitivanje nosivosti građevine

2. OPĆE MJERE ISPITIVANJA I OSIGURANJA KAKVOĆE

1. Stručni nadzor nad građenjem Građenje nadzire nadzorni inženjer temeljem članka 58. Zakona o gradnji (NN 153/13). 2. Mjerenje oblika i položaja građevine te pribavljanje dokumenta o njihovoj ispravnosti Ova mjera podrazumijeva stalno mjerenje i nadziranje geodetskim mjernim instrumentima, što se posebice odnosi na stalnu kontrolu visina tijekom građenja.Nakon završetka radova građevinu treba snimiti sa svim horizontalnim i vertikalnim elementima, te temeljem toga načiniti eleborat o stvarnom stanju građevine. 3. Uzimanje uzoraka gradiva, njihovo ispitivanje, te pribavljanje dokumentacije o njihovoj kakvoći Za gradiva koja se atestiraju od strane ovlaštene ustanove u skladu sa Zakonom o normizaciji (NN 163/03), kakvoća se dokazuje atestom. Za gradiva čija proizvodnja nije obuhvaćena atestiranjem, moraju se odabrati uzorci i ispitati, te o tome sačiniti izviješće. Način uzimanja i broj uzoraka moraju biti u skladu s odgovarajućim propisima, odnosno standardima.

3. POSEBNE MJERE KONTROLE KAKVOĆE

ZEMLJANI RADOVI Prije izvođenja radova, izvoditelj je dužan izvršiti sve potrebne radove, izraditi pristupne ceste, postaviti signale na komunikacijskim linijama, postaviti i održavati potrebnu mrežu instalacija vodovoda i električne energije za potrebe gradilišta (pogon strojeva, rasvjete i sl.) i sve ostalo potrebno i u svemu prema projektu organizacije građenja. Potrebne geodetske kontrole treba izvesti suglasno nacrtima. Nadalje, potrebno je očistiti teren i ustanoviti položaj postojećih instalacija. Sve iskope izvesti sa pravilnim zasijecanjem stijenki i izravnatim dnom. U slučaju upotrebe eksploziva, izvoditelj radova je dužan zaposliti kvalificiranu radnu snagu i postupiti shodno propisima za tu vrstu radova. Kod zatrpavanja nakon iskopa temelja, postave i zaštite vertikalne hidroizolacije, horizontalne kanalizacije itd. treba materijal polijevati radi boljeg nabijanja. Po završetku gradnje izvršiti planiranje terena i uklanjanje svega nepotrebnog na gradilištu. Materijal iz iskopa treba odlagati na deponiju gradilišta u vrstama prema kvaliteti. Materijal za rasipanje ispod podnih ploča i temelja dobiva se prosijavanjem. Treba upotrijebiti prirodni šljunak ili drobljeni kamen od homogene i čvrste stijene i ukloniti pijesak i šljunak sitniji od 10 mm. Može se upotrijebiti i tucanik veličine 10 do 80 mm. Sloj batude ili tucanika treba fino isplanirati i nabiti. Kameni materijal, koji se ugrađuje mora odgovarati propisima HRN, a izvoditelj radova je dužan dati ateste o zbijenosti nasipa. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI Izvoditelj radova je dužan sve betonske i AB radove izvesti prema nacrtima, tehničkim uvjetima, statičkom proračunu i sukladno uputama nadzornog inženjera. Prethodno treba ispitati agregat, beton, betonski čelik i cement kako bi se osigurala marka betona zahtijevana statičkim proračunom.

Cement: HRN CR 14245:2004 Vodič za primjenu EN 197-2 “ Vrednovanje sukladnosti “ HRN EN 197-1:2003 Cement – 1.dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata opće namjene NHRN EN 197-1:2004 prA1 Cement – 1.dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata za opće namjene HRN EN 197-2:2004 Cement – 2.dio: Vrednovanje sukladnosti HRN EN 197-4:2004 Cement – 4.dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata sa zgurom niske početne čvrstoće HRN EN 14216:2004 Cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti specijalnih cemenata vrlo niske topline i hidratacije HRN B.C1.015:1982 Aluminatni cement nHRN EN 13639 Određivanje ukupnog organskog ugljika u vapnencu HRN CR 12793 Mjerenje dubine karbonatizacije očvrslog batona nHRN 12390-9 Ispitivanje očvrslog betona – 9.dio: Otpornost na smrzavanje - odmrzavanje – ljuštenje HRN EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Metilin plavo test nHRN EN 13639 Određivanje ukupnog organskog ugljika u vapnencu HRN CR 12793 Mjerenje dubine karbonatizacije očvrslog batona nHRN 12390-9 Ispitivanje očvrslog betona – 9.dio: Otpornost na smrzavanje - odmrzavanje – ljuštenje HRN EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – Metilin plavo test HRN EN 451-1 Metode ispitivanja letećeg pepela – 1.dio: Određivanje slobodnog kalcijevog oksida ISO 2854 Statistička interpretacija podataka – Tehnike procjene i testovi koji se odnose na aritmetičke sredine i varijante HRN ISO 9277 Određivanjespecifične površine krutina adsorpcijom plina pomoću BET metode HRN EN 12878 Pigmenti za bojanje građevinskih materijala na bazi vapna i /ili cementa Agregat: HRN EN 932 Ispitivanje općih svojstava agregata HRN EN 933 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata HRN EN 1097 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata Beton: HRN EN 206 Beton, specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost HRN EN 12350 Ispitivanje svježeg betona HRN EN 12390 Ispitivanje očvrslog betona HRN EN 12504 Ispitivanje betona u konstrukcijama Voda: HRN EN 1008 Voda za pripremu betona Armatura: nHRN EN 10080 Čelik za armiranje betona – zavarljivi armaturni čelik nHRN EN 10260 Sustavi označavanja čelika – dodatne oznake HRN EN 10020 Definicije i razradba vrsta čelika Oplata: D.C5.025 Glatke ploče (glatka oplata) D.C1.040,041 Rezana građa D.05.043 Šperploča M.B4.021 Čavli

Pri betoniranju jedne cjelovite betonske konstrukcije dozvoljeno je upotrebljavati isključivo jednu vrstu cementa. Agregat mora imati propisani granulometrijski sastav bez organskih primjesa. Za nosive konstrukcije upotrebljava se agregat u granulacijama. Ovo se odnosi i na tucanik i drobljenac. Beton se mora miješati strojno i to vrijedi za sve betonske i AB konstrukcije. Ručno je dozvoljeno miješati jedino male količine nekonstruktivnih elemenata. Nabijenim betonom betonira se u slojevima od 15 cm, te ga treba dobro nabijati tj.vibrirati, a prekide u slojevima vršiti stepenasto. Prekide pri betoniranju greda i ploča u pravilu treba izbjegavati, a ako je neizbježno treba ih vršiti prema propisima, odnosno prema uputama statičara.U sve betonske, AB i montažne elemente potrebno je tijekom betoniranja ugraditi sve čelične pločice, ankere, drvene kladice za učvršćivanje bravarije i limarije i sl. Za sve AB konstrukcije projektom je predviđena uporaba čelične armature B – 500. Cjelokupna armatura mora biti složena prema projektu, prethodno očišćena i međusobno povezana paljenom žicom. Prije betoniranja obavezno je pismeno odobrenje nadzornog inženjera koji će pregledati i odobriti armaturu i oplatu. Dokazivanje kakvoće čelika vrši se izdavanjem atesta od strane dobavljača. Prije betoniranja potrebno je u konstrukciji ugraditi otvore za instalacije.

ZIDARSKI RADOVI Izvoditelj radova mora za sve materijale koje će upotrebljavati za zidanje, pribaviti od proizvođača ateste. Za materijale koji će se spravljati (mort za zidanje ili žbukanje) izvoditelj radova mora pribaviti ateste ovlaštene organizacije za pojedine materijale (cement, vapno, gips, pijesak, … ) Cjelokupni uporabljeni materijal za zidarske radove kao i konačni proizvod mora odgovarati postojećim tehničkim propisima, te biti u skladu sa „Pravilnikom o tehničkim mjerama i uvjetima za izvođenje zidova zgrada“. Zidovi moraju biti ravni sa jednoličnim horizontalnim i vertikalnim rešetkama. Nakon zidanja nadzorni inženjer treba pregledati zidove te odobriti žbukanje. Žbukanje izvoditi na suhom zidu u dva sloja; prvi (grubi) sloj oštrim prosijanim pijeskom, a drugi (fini) sloj finim sitnim pijeskom. Gotova žbuka mora biti bez pukotina i tragova zidarske daščice. Ispitivanje zidarskih radova vrši se prema HRN U.M8.002, dok se ispitivanje sastojaka obavlja prema normama svakog od njih. IZOLATERSKI RADOVI Sav materijal za hidroizolaciju treba biti prvorazredan i odgovarati važećim propisima i standardima: U.M8.080 -bitumenske trake za hidroizolacije, metode ispitivanja U.M3.226 -bitumenska traka s uloškom od sirovog krovnog kartona U.M3.230 -bitumenska traka s uloškom od aluminijske folije U.M3.231 -bitumenska traka s uloškom od staklenog voala U.M3.232 -bitumenizirani krovni karton U.M3.234 -bitumenska traka s uloškom od staklene tkanine U.M3.248 -bitumenizirani stakleni voal Izvoditelj radova dužan je za sve materijale koje će upotrijebiti za izradu izolacije (hidro, termo, zvuk) pribaviti ateste ovlaštene stručne organizacije (atest ne smije biti stariji od 6 mjeseci) i dati ga na uvid nadzornom inženjeru. Hidroizolacije, toplinske i zvučne izolacije treba izvesti točno prema specifikaciji radova, uputama i preporukama proizvođača i tehničkim uvjetima. Podloge moraju biti čiste, suhe i ravne, bez prašine i nevezanih čestica. Termoizolacijske obloge izvesti kontinuirano bez reški da se ne pojave hladni mostovi. Hidroizilacijskim radovima na pokrivanju ravnih krovova pristupiti kada su završeni potrebni limarski radovi i ostali koji prethode istim. Spojeve pokrova ili obloga od različitih materijala kao i priključke na druge konstrukcije treba izvesti stručno i pažljivo. Izolacijske trake moraju se za podlogu lijepiti po cijeloj površini s propisanim preklopom (horizontalno = 10 cm, vertikalno = 15 cm). TESARSKI RADOVI Oplata, kao i razna razapinjanja, moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i štetnih deformacija mogu primiti opterećenja i utjecaje koji nastaju za vrijeme izvedbe radova. Te konstrukcije moraju biti tako izvedene da osiguravaju punu sigurnost radnika i sredstava rada, kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih objekata i okoline. Fasadne skele se trebaju izvesti prema propisima zaštite na radu i statičkih proračuna.

Za izradu oplate koriste se daske, gredice i letve od jelove rezane građe prema slijedećim normama: D.C5.025 - glatke ploče (glatka oplata) D.C1.041 - rezana građa jele-smreke D.C1.040 - borova rezana građa D.C1.021 - rezana hrastova građa D.B7.020 - tesana građa od četinara D.05.043. - šperploča M.B4.021 - čavli Ako se upotrebljava građa IV.klase dopušta se višestruko korištenje: - daske 24 mm za oplatu 3 puta - daske 43 mm za oplatu 3 puta - gredice za oplatu 3 puta - daske 24 mm za podgrađu 3 puta - gredice za podgrađu 10 puta Kada se upotrebljava bolja kvaliteta građe od IV. klase, višestrukost upotrebe se može povećati za oko 25%. Rok korištenja drvene skele koja je u korištenju na otvorenom prostoru je približno 700 dana. Sav materijal potreban za izradu skele i oplate treba pravovremeno dostaviti na gradilište, u dovoljnoj količini. Oplata mora biti stabilna, otporna i dovoljno poduprta da se ne bi izvila ili popustila u bilo kojem pravcu. Oplate moraju biti izrađene točno po mjerama označenim u crtežima za pojedine dijelove koji će se betonirati i to sa svim podupiračima. Unutrašnje površine oplate moraju biti ravne bilo da su horizontalne, vertikalne ili nagnute, prema tome kako je to nacrtima predviđeno. Nastavci pojedinih dasaka ne smiju izlaziti iz ravnine, tako da nakon njihovog skidanja vidljive površine betona budu ravne i s oštrim rubovima, kako bi se osiguralo dobrobrtvljenje i sprečavanje deformacija. Za oplatu se ne smiju upotrebljavati takvi premazi koji se ne bi mogli oprati sa gotovog betona, ili bi nakon pranja ostale mrlje na betonskim površinama. Oplate za površine betonskih konstrukcija koje će ostati vidljive, potrebno je izvesti u glatkoj blanjanoj ili profiliranoj oplati, a prema nacrtu. Ako se u projektu traži blanjanje oplata, onda treba koristiti daske istih širina, osim ako nije predviđeno drukčije, s vidljivom strukturom drveta. Kada su u betonskim konstrukcijama predviđeni otvori, treba još prije betoniranja izvesti i postaviti oplatu u tu svrhu. Neposredno prije početka ugrađivanja betona oplata se mora očistiti, a nadzorni inženjer je treba pregledati i odobriti. FASADERSKI RADOVI Prije početka radova izvoditelj radova treba pregledati podlogu i utvrditi da je sposobna i pripremljena za predviđenu obradu. Sve izrađene površine moraju biti potpuno ravne, vertikalne, a gdje je potrebno kose. Profili i kutovi trebaju biti sa oštrim rubovima izrađeni točno prema predviđenom obliku. Osnovni sloj dobro vezati za zidove, a gornji površinski isto tako, te se mora dobro vezati za osnovni sloj. Svi materijali koji se nanose moraju imati atest ovlaštene organizacije o kakvoći. Radove treba izvoditi prema uputama proizvođača. STOLARSKI RADOVI Svu stolariju potrebno je izvoditi od potpuno zdravog i dovoljno osušenog drveta, bez ispadajućih čvorova i prslina. Sav uporabljeni furnir mora imati ravne godove. Svu stolariju izvesti prema shemama projektanta i tehničkim propisima. Stolarija se može krojiti tek nakon pregleda radioničkih crteža od strane nadzornog inženjera. Sve mjere izvoditelj radova mora kontrolirati na gradilištu. Upotrijebljena drvena građa mora odgovarati uvjetima važećih normi: D.C1.041 - rezana građa smreke i jele D.C1.040 - borova rezana građa D.E1.011 -unutrašnja vrata, materijal D.E1.012 -prozori i balkonska vrata, materijal Upotrijebljena borovina se mora prije sklapanja ispitati da ispusti smolu, a u hrastovini treba neutralizirati tanin. Za elemente koji dolaze lakirani bezbojnim lakom mora se upotrebljavati drvo pravilnog rasta bez čvorova i mrlja i to hrast I. klase. Cjelokupnu montažu svih stolarskih predmeta u zidove na gradnji vrši izvoditelj stolarskih radova po sistemu suhe montaže. Kod ugradnje doprozornika i fasadnih stijena treba vršiti brtvljenje bitumeniziranom kudeljom, permanentno plastičnim kitom ili sl. kako bi se postigla što bolja nepropusnost.

LIMARSKI RADOVI Sav rad i materijal, te finalni proizvod mora odgovarati postojećim tehničkim propisima. Limovi moraju biti glatki i ravni, bez nabora i mjehura, a moraju se dati lako savijati i obrađivati, te pri savijanju ne smiju pucati i ne smiju se ljuštiti. Ako lim leži na betonskim ili ožbukanim površinama, treba podložiti krovnu ljepenku. Limarski radovi mogu otpočeti tek kad završe svi prethodni radovi. Podloga mora biti ravna. Nadzorni inženjer treba ustvrditi da li limovi zadovoljavaju uvjete izvedbenog projekta i specifikaciju radova, te ih odobriti. Željezni dijelovi koji dolaze u dodir s pocinčanim dijelovima moraju biti odgovarajuće izolirani. Čavli i zakovice moraju biti od istog materijala kao i lim. Vodovodna grla moraju biti propisano spojena na vertikalnu odvodnu instalaciju, te dobro ugrađena da istaka olovnog lima bude dovoljno podvučena pod hidroizolaciju krova. BRAVARSKI RADOVI Izvoditelj bravarskih radova treba prije izrade bravarije izvršiti točnu izmjeru otvora, te provjeriti da li su građevinski radovi izvedeni prema projektu. Također je dužan prije početka rada izraditi radioničke nacrte za sve tipove bravarskih stavki i zajedno sa uzorcima okova, prospektima i atestima za tipizirane elemente (vatrootporna i hermetička vrata), zatražiti od nadzornog inženjera odobrenje za iste. Nakon toga se pristupa nabavci materijala, okova, brtvenog materijala, tipske bravarije i sl. Sva vanjska bravarija mora biti btrvljena protiv prodora kiše i prašine pri opterećenju vjetra od najmanje 0,55 KN/m2. Sva aluminijska bravarija mora biti zaštićena shodno oksidacijskoj debljini sloja i u boji po izboru projektanta. Svi profili i limovi od kojih se izrađuje aluminijska bravarija moraju biti prvoklasno obrađeni, a boja jednolična. Izvoditelj radova treba ovlaštenom inženjeru dostaviti ateste ovlaštene organizacije koja je izvršila ispitivanje proizvoda. Cjelokupna bravarija predaje se potpuno gotova za pravilno funkcioniranje prema namjeni. Prije ugradnje (montaže) ograda, rukohvata i dr. izvoditelj radova treba od nadzornog inženjera pribaviti potvrdu da je bravarija izvedena prema shemama, specifikaciji i detaljima u projektu. Nakon toga nadzorni inženjer treba odobriti ugradnju bravarije. Rad i materijal trebaju biti prema slijedećim standardima: C.K6.020 -okrugli željezni profili C.B3.024 -kvadratni željezni profili C.B3.025 -plošni željezni profil C.B3.101 -čelični jednokračni kutnici sa zaobljenim rubovim C.B3.111 -čelični raznokraki kutnici sa zaobljenim rubovima C.B4.112 -čelični limovi –tanki C.B4.113 -hladnovaljani limovi C.T3.001 -tehnika varenja metala C.T3.111 -zavarivanje M.K3.131 -brave za metalna vrata – univerzalna C.T7.105 -zaštita od korozije M.K3.300 -specijalni okov za kombinirano otvaranje prozorskih krila

KERAMIČKI RADOVI Prije početka radova na oblaganju zidova i podova izvoditelj radova treba pregledati podloge koje moraju biti ravne i pogodne za oblaganje. Pločice treba ugrađivati prema vrsti, dimenzijama i boji. Pločice moraju imati ateste ovlaštene organizacije za klasu i boju (atest ne smije biti stariji od 12 mjeseci) za cement, pijesak i aditive koji se koriste na gradilištu, također i atest o kakvoći. Normativi za materijale: B.D1.300.301, B.D8.450-460,050,052 - keramičke pločice B.C1.101, B.C8.022+024/026 - cement B.B8.038-040 - pijesak U.M2.012, U.M2.010 - mort Sve obložene površine moraju se izvesti potpuno ravno bez ispupčenja i udubljenja. Reške moraju biti jednolične, s propisanim razmakom (ostvarenim pomoću križića) prema uzorku po želji projektanta. Pločice moraju dobro prianjati uz podlogu. SOBOSLIKARSKI I LIČILAČKI RADOVI Svi materijali koji se koriste za ličilačke radove kao i obradu unutrašnjih površina zidova moraju odgovarati slijedećim uvjetima i normama:

U.F2.012 -tehnički uvjeti za izvođenje ličilačkih radova U.F2.013 -tehnički uvjeti za izvođenje soboslikarskih radova

Investitor ima pravo na provjeru kakvoće materijala kojima se radovi izvode. Ustanovi li se da taj materijal ne odgovara propisanoj kakvoći, izvoditelj radova dužan je odstraniti lošu izvedbu i na vlastiti trošak izvesti radove kvalitetnijim materijalom. Bezuljna sredstva za temeljne naliče su posebni tvornički proizvodi za premazivanje, a upotrebljavaju se prema uputi proizvođača . Voda koja se koristi mora biti čista, bez štetnihprimjesa, a disperzivne boje (pigmenti, punila, vezivo, voda) moraju zadovoljavati sljedeće uvjet: 1.Tvornički proizvedene u dvije kvalitete: za vanjske i unutrašnje radove. Polažu se na pripremljenu podlogu prema uputama proizvođača. Ova boja nakon što se osuši, stvara u vodi praktički neotopiv sloj. Nanose se na pripremljenu podlogu prema uputama proizvođača. 2.Disperzivna boja za unutrašnje radove mora biti dobro prionjiva za podlogu, otporna na pranje vodom. Kakvoću radova izvoditelj radova jamči dvije godine od uspješno obavljenog tehničkog pregleda. Pojave li se u garantnom roku bilo kakve promjene na radovima, a uslijed nekvalitetnog materijala ili izvedbe, izvoditelj radova je dužan o svom trošku takve neispravnosti ukloniti. Ukoliko izvoditelj radova ne ukloni zapažene nedostatke u ugovornom roku, investitor ima pravo otkloniti nedostatke o trošku izvoditelja radova. Izvoditelj radova se pri radu mora pridržavati propisa o higijensko-tehničkoj zaštiti. Dok radovi traju, izvoditelj radova je dužan zaštititi od oštećenja ili uprljanja svih ostalih građevinskih dijelova i opreme, na primjer instalacijske uređaje, podove, stakla, stolariju i sl. Sve ostatke kao što su vapno, gips, kit i drugi materijali zabranjeno je bacati u kanalizaciju ili sanitarne uređaje. Troškovi koji bi nastali otklanjanjem štete nastale na vlastitim ili drugim radovima zbog nepažnje pri izvedbi padaju na teret izvoditelja radova. Premazi na žbukanim zidovima su otporni prema pranju mekom spužvom sa 1% neutralnog sredstva za pranje. Način izrade, gletanje disperzivnim kitom na fino ožbukanim površinama koje se sastoji od: brušenja i čišćenja, neutraliziranja, kitovanja manjih oštećenja i pukotina, impregniranja, prevlačenja disperzivnim kitom, prvi i drugi put. Podloga za ličilačke radove mora biti potpuno čista i suha, bez prljavštine kao što je mast, hrđa, bitumen i sl. Izvoditelj radova je obvezan prije rada napraviti uzorke odgovarajućeg tona i tehnike . Materijali za osnovne premaze na željezu i čeliku, kao zaštita od korozije su olovni minij, cinkov kromat, željezni oksid pomiješan s odgovarajućim vezivom tvorničke izrade i sl.Materijali za ličenje raznih podloga su najčešće uljene boje standardne tvorničke izrade. Materijali za emajliranje i lakiranje su najčešće lakovi i lak tvorničke proizvodnje, već prema traženim opisima i specifikaciji.