LOKKAALLNN A ATRRA AZZVVOOJJNNA SSTTRRATEEGGIIJJA …lag-petrova-gora.hr/dokumenti/pdf/Lokalna razvojna strategija LAG... · (područje predplaninske šume bukve) i gorski (područje

Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.

0

LLOOKKAALLNNAA RRAAZZVVOOJJNNAA SSTTRRAATTEEGGIIJJAA

LLOOKKAALLNNEE AAKKCCIIJJSSKKEE GGRRUUPPEE „„PPEETTRROOVVAA GGOORRAA““

22001122..--22001144..

2011./revidirana, ožujak 2013.

Lokalna akcijska grupa/LAG Petrova Gora, Kralja Petra Svačića 4, 44410 Gvozd


1

Sadržaj:

1 Značajke područja LAG-a ............................................................................................................... 3

1.1 Opće zemljopisne značajke područja ...................................................................................... 3

1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................ 3

1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a .................................................................................. 4

1.1.3 Geomorfološke značajke ................................................................................................. 5

1.1.4 Klimatske značajke područja .......................................................................................... 6

1.1.5 Prirodna baština LAG-a .................................................................................................. 6

1.1.6 Kulturno-povijesna i tradicijska baština .......................................................................... 8

1.1.7 Kvaliteta života i stanje infrastrukture .......................................................................... 10

1.1.8 Minski sumnjivi prostor ................................................................................................ 13

1.2 Gospodarske značajke područja ............................................................................................ 13

1.2.1 Tržište rada .................................................................................................................... 17

1.3 Demografske i socijalne značajke područja .......................................................................... 18

2 SWOT analiza područja ................................................................................................................ 21

3 Razvojna vizija .............................................................................................................................. 30

3.1 Razvojna tema i ciljevi sukladno osima ruralnog razvoja .................................................... 31

3.2 Razvojni ciljevi, prioriteti, mjere (aktivnosti), ciljne skupine, očekivani rezultati i indikatori

............................................................................................................................................32

3.2.1 Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama (RC1) ........................... 32

3.2.2 Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima (RC2)......................................... 34

3.2.3 Razvoj turističke ponude i promocija prirodnih i kulturnih resursa (RC3) .................. 35

3.2.4 Razvoj mogućnosti zapošljavanja (RC4) ...................................................................... 36

3.2.5 Razvoj kvalitete života u LAG-u (RC5) ....................................................................... 37

3.2.6 Implementacija LEDAER pristupa na području LAG-a (RC6) .................................... 38

3.2.7 Horizontalni strateški ciljevi LAG-a ............................................................................. 39

3.2.8 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja .................... 40


2

4 Strategija izrade i provedbe........................................................................................................... 40

4.1 Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije ...................................................... 40

4.2 Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ........................................................... 44

4.3 Jednake mogućnosti .............................................................................................................. 45

4.4 Inovativnost strategije ........................................................................................................... 46

4.5 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš ................................................................................... 47

4.6 Mogućnost primjene strategije u drugim područjima (prenosivost) ..................................... 47

4.6.1 Unutar područja LAG-a ................................................................................................ 47

4.6.2 Unutar regije, Republike Hrvatske i na međunarodnoj razini ....................................... 48

4.7 Izvori financiranja i održivost LRS bez sredstava javne pomoći .......................................... 49

4.8 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014 ................................................... 51

4.9 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka .................................................................. 52

4.9.1 Ocjenjivanje strategije s indikatorima provedbe LRS................................................... 53

4.9.2 Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke ................... 55

5 Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim programima i politikama ........... 58

6 Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000 ................................................. Error! Bookmark not defined.

7 Dodaci ........................................................................................................................................... 61

7.1 Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS u 2013. - Mjera 202 .................... 61

7.2 Dodatak 2 – Naselja u JLS i TUG područja .......................................................................... 64

7.3 Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000 ................................................ 68


3

1 Značajke područja LAG-a

1.1 Opće zemljopisne značajke područja

1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke

LAG Petrova Gora nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i obuhvaća općine Barilović, Krnjak i

Vojnić koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji te općine Gvozd i

Topusko, koje administrativno pripadaju Sisačko-moslavačkoj županiji. Područje LAG-

a prostire se na 938,77 km², što predstavlja 1,6% teritorija Republike Hrvatske te 14,6%

teritorija Karlovačke i 9,2% Sisačko-moslavačke županije.

Prema popisu stanovništva 2001., LAG Petrova Gora, imao je 17.752 stanovnika, kada je na

prostoru LAG-a živjelo 0,4% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Broj stanovnika se,

od zadnjeg popisa, smanjio za 2.058 stanovnika (11,5%), tako da 2011. na prostoru LAG-a,

živi 15.694 stanovnika ili 0,3% od ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno

7,5% stanovnika Karlovačke i 3,3% stanovnika Sisačko-moslavačke županije. Prosječna

gustoća stanovnika LAG-a daleko je ispod prosjeka Republike Hrvatske (75,8) i Karlovačke

županije (35,55), a vidljivo je kako se značajno smanjila u desetgodišnjem popisnom

razdoblju (10,5%). Također, iz Tablice 1.1 vidljivo je kako se broj kućanstava, u samo 10

godina, smanjio za 3,9%. Velike su razlike između jedinica lokalne samouprave koje se

nalaze u sastavu LAG-a, kako po broju stanovnika tako i po površini koju obuhvaćaju,

primjerice Općina Vojnić obuhvaća čak 240,59 km2, dok se općina Krnjak prostire na samo

112,02 km2, nadalje, općina Vojnić ima čak 58,3% više stanovnika od općine Krnjak.

Tablica 1.1 Osnovni statistički podaci o LAG-u Petrova Gora.

Općina/Grad

Površina/

km²

Broj

naselja

Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća

stanovnika/

St/km²

2001 2011 2001 2011 2001 2011

Barilović 176,18 44 1.032 1.034 3.095 2.990 18 17

Gvozd 215,07 19 1.547 1.426 3.779 2.970 18 14

Krnjak 112,02 30 810 811 2.164 1.985 19 18

Topusko 194,91 16 1.236 1.245 3.219 2.985 17 15

Vojnić 240,59 46 1.839 1.692 5.495 4.764 23 20

LAG 938,77 155 6.464 6.208 17.752 15.694 19 17 Izvor:ARKOD, 2012; DZS Popis stanovnika 2001, 2011.

Stanovništvo LAG-a živi u 155 naselja u 5 općina (Popis naselja prema pripadnosti JLS, u

Dodatku 2) i cijeli prostor je na nadmorskim visinama višim od 100 m. Obzirom na veličinu i

geografsku raznolikost područja, naselja su najčešće malena i raštrkana, što ograničava

ujednačen razvoj prostora LAG-a, ali može biti i velika prednost za razvoj poljoprivrede i

ruralnog turizma.

Daljnju zemljopisnu specifičnost ovog područja karakterizira Petrova Gora s najvišim vrhom

– Petrovcem na 512 mnv. Cijelo područje LAG-a pripada prostorno-planskoj cjelini Središnja

Hrvatska, odnosno, dinarskom sustavu i Kordunu. Stoga je i značajna karakteristika ovog

prostora brdovitost terena, krško podzemlje s vellikim špiljskim sustavima i krške rijeke,

posebno tok Mrežnice.


4

1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a

LAG Petrova gora nalazi se u Središnjoj Hrvatskoj, u njenom južnom dijelu uz granicu sa

Republikom Bosnom i Hercegovinom. Najvećim dijelom LAG se nalazi na području

mikroregije Kordun koja predstavlja prije svega etnokulturnu a ne jasno određenu geografsku

regiju.

LAG Petrova Gora prostire se na području 5 jedinica lokalne samouprave i obuhvaća istočni

dio Karlovačke županije te zapadni dio Sisačko-moslavačke županije. Cijelo područje LAG-a

gravitira u nekoliko lokalnih urbanih središta, administrativno gravitira Sisku i Karlovcu.

Većina stanovnika gravitira području grada Karlovca, dok je, zahvaljujući autocesti, cijeli

prostor brzom vezom spojen sa Zagrebom i Rijekom.

LAG se pruža pravcem Zapad – Istok gdje dostiže i svoju najveću dužinu od cca 70

kilometara dok pravcem Sjever – Jug dostiže dužinu od cca 30 kilometara. Na krajnjem

Sjeveru granica LAG-a je omeđena rijekom Kupom a na Jugu administrativnom granicom sa

Bosnom i Hercegovinom. Na Zapadnom dijelu LAG je omeđen općinom Barilović koja se

pruža uz lijevi i desni tok rijeke Korane u njenom središnjem dijelu dok se na Istoku krajnje

granice općina Topusko i Gvozd pružaju uz tok rijeke Gline na krajnjim obroncima Petrove

gore.

Slika 1.1 Grafički prikaz LAG-a Petrova Gora s granicama JLS u sastavu LAG-a i prikazom položaja LAG-a u širem

okruženju. (Autor: Marino Ivasić)

Na sjeveru i zapadu, područje LAG-a graniči s područjem LAG-a Vallis Colapis, na

sjeveroistoku graniči s područjem LAG-a Zrinska Gora-Turopolje, a na jugu s

prostorom LAG-a Frankopan. Takva prostorna konstelacija čini najjaču koncentraciju

implementacije LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj, a Karlovačka i Sisačko-

moslavačka županija u njega su uključene ukupnim svojim prostorom, izuzev samih urbanih

naselja Karlovac i Sisak. Zemljopisni položaj LAG-a pruža mu velike komparativne

prednosti u odnosu na druga područja, posebno u kontekstu razvoja integriranog europskog i


5

svjetskog gospodarstva, prvenstveno radi njegova velikog značaja u povezivanju sjevernog i

južnog dijela Republike Hrvatske odnosno, Središnje i Jadranske regije, budući se nalazi na

paneuropskim transferzalama, Sjever-Jug. Isto tako, zemljopisni položaj LAG-u omogućuje

velik razvoj prekogranične suradnje, budući na jugu graniči s Bosnom i Hercegovinom.

1.1.3 Geomorfološke značajke

LAG u cjelosti pripada području Kordunskog krasa (krša). To je niža valovito-brežuljasta

zaravan trapeznog oblika na vapnenačkom kršu srednje Hrvatske, izbrazdana rječnim

kanjonima Mrežnice, Korane i njihovih manjih pritoka: poput Radonje. Cjelokupni prostor

Krduna je, na jugozapadu omeđen najvišim lancom Ljubčagora (938m) koji ga odvaja od

kraških udolina Ogulin-Plaški-Saborsko na granici Like, a na sjeveroistoku spram Banovine

tek nižim silikatnim grebenom Petrove gore (512m), pa na jugoistoku kanjonom rijeke

Korane, na sjeverozapadu dolinom donje Dobre i na zapadu spram Ogulina

brdom Krpel (630m). Sam prostor LAG-a može se definirati kao središnje brdsko i brdsko-

planinsko područje, s manjim udolinama i ravničarskim dijelovima uz vodotoke rijeka, ali i

riječkim kanjonima kojima one prolaze. Budući da je poljoprivredna proizvodnja specifična u

zahtjevima prema inklinaciji i ekspoziciji te nadmorskoj visini, mogu se izabrati pravi

voćarski položaji, kojih ima dovoljno, ali postoji ograničenje u njihovim površinama,

usitnjenosti parcela, nagibu terena i sl.. Nagibi terena na padinama uglavnom su od 5 do 20

%, što je pogodno za voćarsku proizvodnju, a nagibi veći od 20% pogodni su za uzgoj

kestena i oraha.

Na području LAG-a raširene su karbonatne naslage s ograničenim krškim pojavama koje

postaju dominantne na jugu LAG-a. U pedološkom smislu, na prostoru LAG-a prevladavaju

tla koja su lošija za poljoprivrednu proizvodnju. Prema fitogeografskoj podjeli, prostor LAG-

a karakterizira brdski pojas (područje šume hrasta kitnjaka i običnog graba), predplaninski

(područje predplaninske šume bukve) i gorski (područje bukve i jele).

Geološka građa ovog prostora vrlo je raznolika i na području LAG-a nalazimo brojna ležišta

željezne rude, ugljena, bakra, kvarcnog pijeska, kamena dijabaza keramičke gline i dr.

Hidrogeološki, ovaj prostor karakteriziraju mezozojske karbonatne naslage, koje u osnovi

čine vapnenci i dolomiti mezozojske starosti. Prema dubini erozione baze, odnosno dubini do

koje je doprla kastrifikacija, unutar LAG-a možemo izdvojiti dvije zone: zonu visokog krša –

istočni dio LAG-a, te područje plitkog ili fluvio krša – južni dio LAG-a. Reljef zone visokog

krša karakteriziraju fenomeni poput krških polja, rijeka ponornica, škrapa, vrtača, ponikvi i

sl. a sva površinska voda gubi se gotovo neposredno u podzemlju stvarajući tokove voda

duboko ispod površine. To su ujedno i zone velikih podzemnih špiljskih sustava izuzetne

prirodne ljepote. Reljef zone plitkog krša karakterizira manja debljina karbonatnih naslaga,

krške pojave su relativno plitke, pa unatoč brzom poniranju voda one se ne gube iz slivova.

Vodeni tokovi su uglavnom površinski, a razvodnice slijede morfologiju terena.

No najvrijednije prirodno bogatstvo LAG-a su zasigurno izvori termalne vode na području

Topuskog. Mineralna termalna voda izvire na puno mjesta i dijeli se na bistru vrelu, blatnu

vrelu (crijetna vrela) i livadna vrela. Ovi izvori izbijaju na površinu zemlje iz dubine oko

1500 metara, a vulkanskog su podrijetla. Ta vrela su i ljeti i zimi jednako topla. Neovisna su

od vremenskih promjena, što potvrđuju sustavna praćenja kroz razdoblje od preko 200

godina. Temperatura vode kreće se između 56 i 72°C, a izdašnost je oko 200 litara u

sekundi. Dugogodišnje iskustvo i neka znanstvena ispitivanja pokazuju da se u termalnoj

vodi Topuskog uspješno liječe sve reumatske i neurološke bolesti, stanja prije i poslije

operacija, ženske bolesti, sterilitet i dr. U okolici Topuskog nalaze se i poznati izvori hladne

pitke vode: vrelo Mollinari, Benkovo i Jelačićevo vrelo. Posebno značajni, i po čemu je

Topusko poznato, su termalni izvori. Postoje tri glavna izvora i nekoliko manjih, a izbijaju na

površinu iz dubine od otprilike 1500 metara i vulkanskog su podrijetla. Medicinska primjena


6

tople vode posljedica je tisućljetnog iskustva, ali je njeno djelovanje objašnjeno tek u novije

vrijeme. Ona podražajno djeluje na reorganizaciju organizma i u tijelu mobilizira niz

obrambenih čimbenika, a sastojci mineralne vode djeluju i farmakološki. Prema najnovijim

nalazima svjetski poznatih institucija, termalne vode u Topuskom – po kvalitativnom sastavu

– nalaze se pri vrhu ljestvice u Europi.

1.1.4 Klimatske značajke područja

Za područje LAG-a, općenite značajke klime su:

- U smislu Köppenove klasifikacije LAG je u klimatskoj zoni C - tople umjereno kišne

klime - s tim da predjeli sjeverno od približne crte Topusko - istok pripadaju

klimatskom tipu s izrazito kontinentskim odlikama podneblja, a oni južno varijanti s

nekim maritimnim odlikama klime.

- Prema klasifikaciji Thornthwaitea podneblje cijele regije je humidno (indeks

efektivnosti padalina P/E je u granicama od 64 do 127).

- Cijela regija, u smislu klasifikacije Waltera pripada glavnom klimatskom tipu VI

tj. umjereno humidnom području s izrazitim, ali ne vrlo dugim, hladnim razdobljem

godine.

Prema raspoloživim podacima, srednja godišnja temperatura zraka u LAG-u je 10,9°C, a

njezino godišnje kolebanje (amplituda) razmjerno je veliko i iznosi 20,7°C. Apsolutno

najviša zabilježena temperatura zraka ubraja se među najveće u Hrvatskoj i iznosi 39,8°C.

Apsolutno najmanja zabilježena temperatura iznosi -25°C. Apsolutna amplituda temperature

zraka iznosi dakle 64,8°C. Srednja temperatura zraka za najtopliji mjesec (srpanj) iznosi oko

21°C, a u brdskim krajevima oko 20°C. Zime nisu pretjerano hladne, ali su sniježne. Snijeg

se na tlu zadržava prosječno 45 dana. Speficičnost ove klime je činjenica da kada na Jadranu

puše jače i kišno jugo, donesene oborine se većinom ispadaju uzdizanjem preko viših gorskih

grebena Like, pa isti vjetar stiže u kopneno zaledje kao toplo-sušni fen ili popularno

"jugovina". Ovo uzrokuje na južnim padinama Kordunskog humlja i osobito u rječnim

kanjonima Korane i Mrežnice topliju submediteransku (polusredozemnu) mikroklimu koja

postaje sličnija sjevernojadranskom primorju negoli kopnenom zaledju. Zato su na Kordunu

kontinentalne šume inače česte po u srednjoj Hrvatskoj (kitnjak, grab i sl.), ovdje uglavnom

ograničene na svježije sjeverne padine i viša brda.

Poprečno godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija), u cijeloj LAG-u u granicama je od 1800

do 2000 sati. Godišnji srednjak naoblake iznosi 6,0° naoblake. Prosječni godišnji broj

oblačnih dana iznosi 130,5 dana, a godišnji srednjak broja vedrih dana je 61,7.

Relativna vlaga zraka kreće se tijekom godine između osrednje do jako visoke (po godišnjem

srednjaku je 78%). Srednja godišnja razdioba smjerova vjetra (u %) je sljedeća: najučestaliji

su pravci puhanja iz NE (15,4%) i N (13,0%) kvadranta, slijede iz W (11,7%), SE (11,6%) i

SW (11,3%), E (9,5%), NW (9,4%) i S (4,5%) kvadranta, dok je 13,6% vremena tiho, bez

vjetra.

1.1.5 Prirodna baština LAG-a

Osobitost LAG-a predstavlja vrijedna krajobrazna i biološka raznolikost koja je, radi

svog međunarodnog značaja, uvrštena u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA

2000 koja je ujedno i najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu.

Međunarodna ekološka mreža NATURA 2000 obuhvaća područja koja su, primjenom

stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili uspostavu povoljnog stanja

ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih vrsta na europskoj i nacionalnoj razini. Za

svako područje utvrđeni su ciljevi očuvanja i mjere zaštite prema Uredbi o proglašenju

ekološke mreže (NN109/'07). 0,55% površine LAG-a je predloženo za uvrštenje u mrežu

NATURA 2000, kako je navedeno u Tablici 1.2. Detaljni popis staništa u mreži NATURA


7

2000, s pripadajućom kartom, te zaštićenih i ugroženih vrsta u LAG-u nalazi se u prilogu

Strategiji kao Dodatak 3.

Tablica 1.2 Površina područja u ekološkoj mreži NATURA 2000 u u LAG-u Petrova Gora.

Naziv

LAG-a

Površina

LAG-a

(ha)

Površina

SCI u

LAG-u

(ha)

Udio SCI

u LAG-u

(%)

Površina

SPA u

LAG-u

(ha)

Udio SPA

u LAG-u

(%)

Ukupna

površina

N2K u

LAG-u

(ha)

Ukupni

udio N2K

u LAG-u

(%)

LAG 93.876,00 520,48 0,55 0,00 0,00 520,48 0,55 Izvor: DZZP, 2012.

LAG Petrova gora odlikuje izuzetno velika šumovitost. U prosjeku šumovitost Republike

Hrvatske iznosi 37% od ukupne površine dok šumovitost LAG iznosi približno 60% od

njegove površine. Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-

orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba

(Querco-Carpinetum) te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta

bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus)

i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest

(Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus

excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna jova (Alnus glutinosa),

cer (Quercus ceris) i druge. Velik šumski ekosustav je osnov za velike količine pitke vode

kojima je ovo područje izizetno bogato. Republika Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u

Europi po izvorima pitke vode a područje LAG-a je jedan od njenih najbogatijih dijelova.

Posebnost prirodne baštine predstavljaju geotermalni izvori tople vode u Topuskom.

Geotermalni izvori u Topuskom stvorili su uvjet za jedno od najboljih lječilišta u Hrvatskoj

kakvo je Topusko. Toplice Topusko su pokretač liječilišnog, sportskog, rekreacijskog i

kulturnog turizma na ovome području.

Kroz područje LAG-a Petrova gora prolaze tri veća riječna toka i to rijeke: Mrežnica, Korana

i Glina sa svojim srednjim tokovima.

Optimalan sastav šumskih zajednica, obilje vode i hrane tokom cijele godine, dovoljno

livadnih i pašnjačkih površina te relativan mir u šumi stvaraju idealne stanišne uvjete za

veliki broj životinjskih vrsta.

Na području LAG-a u vecem broju zastupljene su vrste iz reda Artiodactila srna (Capreolus

capreolus) i divlja svinja (Sus scrofa). Od grabljivica iz reda Carnivora divlja mačka (Felix

sylvestrys), jazavac (Meles meles), kuna zlatica (Martes martes), kuna bijelica (Martes fiona),

lasica (Mustela nivalis), lisica (Vulpes vulpes), iz reda Rodentia vjeverica (Sciuris vulgaris) i

sivi puh (Glis glis) te zec (Lepus europeaus) iz reda Lagomorpha.

Predstavnici klase Aves, odnosno ptica, su jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar

(Accipiter nisus), škanjac mišar (Buteo buteo), sova šumska (Strix aluco), vrana siva (Corvus

corone cornix), svraka (Pica pica), šojka kreštalica, fazan (Phasianus colchicus), ćuk (Otus

scops), divlja grlica (Streptopelia turtur) i mnoge druge.

Posebnost ovog kraja predstavlja veliki broj jestivih gljiva koje se mogu sakupljati tokom

čitave godine.

Od zaštićenih područja značajno je izdvojiti značajni krajobraz Petrove Gore (zaštićen od

1969. Godine, površine 2.926 ha) Petrova Gora je prostor očuvanih krajobraznih vrijednosti

vršnog dijela Petrove gore s istaknutim vrhovima, potočnim dolinama, te kulturno-povijesnim

vrijednostima. Najvažnija prirodna obilježja područja su očuvani i kompaktni šumski predjeli

ispresijecani potočnim dolinama. U južnom dijelu prevladavaju šume hrasta kitnjaka i

pitomog kestena, dok sjeverne obronke Petrove gore obrastaju bukove šume s prisustvom

običnog graba. Osim prirodnih vrijednosti područje Petrove gore značajno je i sa stajališta


8

kulturno-povijesnih vrijednosti (II. Svjetski rat, NOB). Područje Biljega predstavlja izolirani

šumski predjel u kojem se uz krajobrazne vrijednosti također ističe i kulturno-povijesna

baština (II. Svjetski rat, NOB).

Iznimno je značajna Jopićeva špilja koja je dio velikog špiljskog sustava Jopićeva špilja-

Bent, Brebornica, Kordun ukupne dužine 6.710 m, značajno je arheološko nalazište kao i

stanište ugroženih životinjskih vrsta. Stoga je u postupku zaštite u kategoriji posebnog

zoološkog rezervata. Jopićeva špilja nalazi se oko 1 km sjeverno od ceste Karlovac-Slunj kod

mjesta Krnjak. Riječ je o horizontalnom speleološkom objektu s jamskim ulazima, nekoliko

vodenih tokova i vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa. Špilja je nastala na područje

plitkog krša što pogoduje postanku dugačkih speleoloških objekata. Teren je tektonski

razlomljen i predstavlja kontaktno području propusnih i nepropusnih naslaga. Četiri potoka

stvorila su vrlo složenu mrežu kanala, koja je etažnog tipa, na nekim mjestima u četiri razine.

Etaže nisu izdvojene u posebne horizonte, nego su jako povezane i isprepletene. Trenutno je

ukupna dužina špilje 6564 metara što ju čini petom po duljini u Hrvatskoj. Jopićeva špilja je

važno vodeno i kopneno stanište. Jopića pećina je stanište zimujuće kolonije velikog

potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum ) veličine 400-500 jedinki i endemičnih vrsta

račića rodova Niphargus i Monolistra. U špilji su nađeni ostaci arheološki iz kasnoantičkog i

ranosrednjovjekovnog razdoblja. Zbog zaštite špiljske faune potrebno je zatvoriti ulaz u špilju

na način da rešetke na vratima ne smetaju šišmišima. Turističko posjećivanje treba zabraniti,

a ulaz dopusti samo speleolozima. Iznad dijela Jopićeve špilje nalazi se špilja Gvozdenica

(528 m), koja za sada nije povezana s Jopićevom špiljom, ali po postanku pripada istom

sistemu i predstavlja jednu od gornjih etaža. Proteže se u velikom luku od sjevera prema

zapadu i jugu. Špilja je stanište zimujućih kolonija velikog potkovnjaka (Rhinolophus

ferrumequinum) i malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros) i ednemičnih vrsta račića

rodova Niphargus i Monolistra. Također je u prijedlogu za zaštitu u kategoriji zoološkog

rezervata.

Od vrijedne prirodne baštine važno je istaknuti kako su u prijedlogu zaštite područja rijeka

Korane i Mrežnice (u prijedlogu za zaštitu u kategoriji regionalnog parka), rijeka Glina te

izvor Ilidža, kao i brojne druge lokacije iznimnih prirodnih vrijednosti.

1.1.6 Kulturno-povijesna i tradicijska baština

Naseljenost na području LAG-a traje od prapovijesti do danas. Cijelo područje obiluje

mnogobrojni arheološkim lokalitetima i vrijednim nalazištima. Istraživanja paleolitika,

starijeg kamenog doba, nisu još dala potvrde o prisutnosti fosilnog čovjeka.

Iskopane su samo kosti životinja, na primjer spiljskog medvjeda u Lukinića pećini,

sjeverno od Gvozda. Neolitičke nalaze, odnosno nalaze iz mlađega kamenog doba,

poput glačanih kamenih sjekira nađeni su u Hrvatskom Selu i u Maloj Vranovini.

Prve tragove naseljavanja na ovim prostorima možemo pratiti od bakrenog doba

(3.500-2.200 g.p.K.). Na području cijelog LAG-a nalazimo ostatke eneolitičkih stanovnika

koji su pripadali Lasinjskoj kulturi (3.500-3.000 g.p.K). Razlog tomu su bila bogata rudna

nalazišta na obroncima Petrove Gore jer je bakar, razvojem metalurgije i pojavom serijske

proizvodnje, postao vrlo tražena sirovina. Metalurška djelatnost nastavila se i tijekom

željeznog doba kada se razvijaju i prva utvrđena naselja. U isto vrijeme, u 4. stoljeću prije

Krista, područje današnjeg Korduna naseljavaju Kolapijani, čiji su materijalni tragovi

naselja nađeni n abrojnim lokalitetima u LAG-u. U antičko doba, na ovim prostorima su

živjeli i Kelti sve do 1. stoljeća, kada su, osvajanjima, asimilirani u rimsku kulturu. Brojna

su nalazišta iz antičkog doba. Antički putevi od sjevera prema jugu (Saloni) prolazili su

područjem LAG-a pa dalje prema Sisku i Dalmaciji, o čemu svjedoče i brojni miljokazi. Tada

se Topusko spominje kao rimsko naselje Quadrata.


9

Provale Slavena i Avara obilježile su ove prostore u vrijeme ranog srednjeg vijeka, no iz

tog razdoblja nema puno poznatih nalaza sve do razvijenog srednjeg vijeka (13.-14. St.).

U razdoblju od 15.-17. stoljeća, radi stalnih prodora turaka, na prostoru LAG-a podižu se i

utvrđeni kašteli. Od srednjevijekovnih građevina na području LAG-a nalaze se: Stari grad

Barilović, ruševine starog grada Otmića, ruševine starog grada Klokoča, ruševine starog

grada Krstinje, kompleks ruševina cistercitske opatije u Topuskom te Pavlinski samostan

svetog Petra na Petrovoj gori.

Stari grad Barilović smješten je na stijeni, na strateškom položaju nad rijekom Koranom.

Nepravilnog je peterokutnog tlocrta s dvije cilindrične kule između kojih su stambene zgrade,

opasan obrambenim zidovima. Sagrađen kao feudalni grad obitelji Barilovića, stradao je

1524. godine od Turaka. Od kraja 16. st. do 1876. godine u gradu je bila smještena krajiška

vojna posada. Bombardiran je i zapaljen u Drugom svjetskom ratu.

Stari grad Otmić smješten je na povišenom položaju, u Otmičkoj šumi, u blizini sela

Kestenovac. Sagradila ga je u 16. st. ugledna porodica Otmić koja je pripadala klokočkom

plemenu. U njihovom vlasništvu ostao je do pada Bišća 1592. godine, nakon čega je došao

pod tursku vlast i od tada je napušten. Pripada tipu kružnih utvrda sa središnjom branič

kulom, vanjskim obrambenim zidom i opkopom. Sačuvan je dio cilindrične kule.

Stari plemenski grad Klokoč, klokočkog plemena smješten je na povišenoj poziciji, iznad

ušća potoka Rabnice u rijeku Glinu. Sagrađen je kao utvrda nepravilnog pravokutnog tlocrta s

cilindričnom kulom u jednom uglu, okolnim jarkom te stambenom zgradom unutar zidina. U

14. st. dolazi pod vlast Frankopana, nakon kojih mijenja više vlasnika. Do 1681. je u turskim

rukama, a do razvojačenja 1871. u funkciji granične stražarske utvrde kada je i popravljan.

Nakon toga je napušten i počinje propadati.

Stari grad Krstinja smješten je na brdu iznad istoimenog naselja. Spominje se 1334. pod

nazivom Crestina u vlasništvu J.Sankovića, člana plemena Ladikovića. Od 1504. u rukama je

Frankopana Cetinskih, a od 1543. Frankopana Slunjskih. U turskoj je vlasti do 1699. godine.

Nakon ukidanja Vojne krajine propada. Visoka branić kula bila je opasana zidinama

nepravilnog ovalnog tlocrta s polukulama.

Kompleks ruševina i arheološkog sloja srednjovjekovne cistercitske opatije smješten je u

gradskom parku Opatovina u Topuskom. Crkva je bila trobrodna građevina velikih dimenzija

građena u gotičkom stilu. Do danas je ostao sačuvan samo dio monumentalnog gotičkog

portala iz 13.st. Samostan i crkva sv. Marije sagrađeni su kao zadužbina kralja Andrije II.

koji je samostanu darovao okolna imanja i feudalne privilegije. Opatija je bila feudalni

gospodar današnjeg Topuskog i okolice, a napuštena je nakon što su je razorili Turci. U

vrijeme vladavine Francuza ruševine su raščišćene i pripremljen je teren za uređenje parka.

Kompleks ruševina cistercitske opatije ima veliku povijesnu i arheološku vrijednost.

Na vrhu Petrove gore, na Velikom Petrovcu, postojao je pavlinski samostan s crkvom

sv.Petra. Osnovan 1303.g. pripada među najstarije pavlinske samostane u Hrvatskoj. Prema

povijesnim dokumentima, pavlinski samostan u cijelosti je izgrađen 1328.g, stradao u vrijeme

turskim napada. Pavlinski posjed preuzimaju krajiške vojne vlasti, te posada crkveni toranj

pretvara u kulu za stražu, a samostan koriste za stanovanje. U 17.st. na mjestu stare crkve i od

njezina materijala sagrađen je zidani čardak koji je u donjem dijelu bio zidan, a nadogradnja

je bila drvena. Krajišnici su napustili Petrovac nakon razvojačenja Vojne Krajine. Danas je

raspoznatljivi položaj samostanske crkve-čardaka te opkop.

Od povijesnih građevina novijeg doba svakako su najzastupljenije značajne građevine iz

Drugog Svjetskog rata. Centralna partizanska bolnica izgradjena je radi potreba liječenja

ranjenika i bolesnika sa šireg područja Korduna u toku Drugog svjetskog rata. Samu

izgradnju bolnice vodio je Jakov Kranjčevic Brado. Bolnica se razvijala postupno i svoj je

konačan oblik dobila 1944. godine kada je imala preko 30 objekata. U bolnici je pored ostalih


10

bolničkih službi djelovalo poseban kirurški odjel i zubarski odjel pod vodstvom doktora

Vlade Pilingera. Iz Centralne partizanske bolnice upravljalo se radom ostalih partizanskih

bolnica i bolničkih odjela koji su djelovali na podrucju Korduna i Banije, a to su Kupinjak,

Perna, Tukleč, Sivac, Zbjeg, Cvijanović brdo, Pecka, Dunjak, Topusko i Kestenovac.

Centralna partizanska bolnica završava s radom 25. svibnja 1945. godine kada biva preseljena

u Karlovac. Tijekom njenog rada kroz bolnicu je prošlo preko 5000 ranjenika i bolesnika.

Veliki dio njih, preko 1000, ostalo je vječno u šumi Petrove gore sahranjeno na groblju kraj

bolnice. 1971. godine Centralna partizanska bolnica u Petrovoj gori odlikovana je Ordenom

narodnog heroja za izvanredne ratne zasluge. U razdoblju od 1991.-1995. Centralna

partizanska bolnica devastirana je i opustošena, te nije obnovljeno prethodno djelovanje ovog

jedinstvenog kulturno-povijesnog kompleksa.

Spomenik na Petrovoj gori izgrađen 1978 godine po ideji kipara Vojina Bakića predstavlja

monumentalno dijelo posvećeno borbi naroda Kordunskog kraja protiv fašizma u Drugom

Svjetskom ratu. Spomenik je visok 32 metra nalazi se na vrhu Mali Petrovac i sa njega se

pruža jedinstven pogled na Karlovačku i Sisačko-Moslavačku županiju i velikim dijelom na

Republiku Bosnu i Hercegovinu. Zamišljen kao muzej antifašizma takav je i djelovao sve do

zadnjih ratnih dešavanja devedesetih godina kada je devastiran i ostavljen van funkcije.

Tablica 1.3 Zaštićena kulturno-povijesna baština. (Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, prosinac 2012)

Vrsta kulturnog

dobra

Pokretno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro

Nematerijalno

kulturno

dobro Pojedinačno Zbrika Muzejska

zbirka

Pojedinačno Kulturno-

povijesna

cjelina

Kulturni

krajolik/

krajobraz

Barilović 1

Gvozd 1 2 11

Krnjak

Topusko 1 3 1

Vojnić 3

LAG 2 2 0 18 1 0 0

Brojna povijesna dešavanja i previranja koja su se dešavala i odražavala na ove krajeve

odrazile su se i na šarolikost nacionalnog sastava stanovništva ovoga kraja. Najzastupljenija

su tri entiteta, Hrvati, Srbi i Bošnjaci koji svojim bogatim kulturama obogaćuju prostore

našeg LAG-a. Na prostoru LAG-a djeluje 11 kulturno-umjetničkih društava i to KUD

„Barilović“, KUD „Viničica“, SKD „Prosvjeta“ pododbor Krnjak, KUD „Božo Ribar“, SKD

„Prosvjeta“ pododbor Vojnić, HKUD „Franjo Jukić“, BKUD „Una“, HKUD „Naši običaji“,

SKD „Prosvjeta“ pododbor Gvozd, HAKUD „Topusko“ i SKD „Prosvjeta“ pododbor

Topusko.

Od kulturnih manifestacija na prostoru LAG-a važno je izdvojiti „Đedovu kosidbu“

manifestaciju koja se svake godine u mjesecu lipnju ogržava u Gvozdu. Okuplja poklonike

tradicionalnih radova na polju iz više susjednih država. „Zelena noć“ je sportsko- kulturna

manifestacija koju održava SD „Petrova gora“ iz Vojnića svake godine u mjesecu kolovozu.

Manifestacija okuplja poklonike sporta iz Hrvatske i susjednih zemalja.

1.1.7 Kvaliteta života i stanje infrastrukture

Dobra infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika i neophodan preduvjet razvoja. Bez

fizičke infrastrukture, prometne, komunalne, informacijsko-komunikacijske, razvoj je uvelike

otežan. Pri tome se ne gleda samo opremljenost lokalnih središta, već udaljenih sela i

zaselaka, čije napuštanje se razvojem infrastrukture mora zaustaviti, jer to negativno utječe i

na očuvanje kulturnog krajobraza i očuvanja nasljeđa. Ekonomska infrastruktura važna je za


11

gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj poduzetništva, poljoprivredne i

turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih područja.

1.1.7.1 Komunalna infrastruktura

Vodovodna mreža dostupna je na 71% područja LAG-a, odnosno, na nju je priključeno

4.576 kućanstava. 2 JLS (Topusko i Vojnić) ima studiju optimizacije vodovodnog sustava

dok 3 nema. Na području LAG-a nalazi se i 6 vodosprema te 1 javna cisterna. Postojeći

vodovodi su u lošem stanju i imaju velike gubitke, stoga je nužno prioritetno pristupiti

njihovoj sanaciji, ali i daljnjem razvoju mreže budući dislocirana naselja nemaju vodovode,

što je ograničavajući faktor za daljnji razvoj gospodarstva, posebno poljoprivrede.

Stanje sa odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda je iznimno loše. Kanalizacijskom

mrežom sa samo 1 prečistačem ( u gradnji), pokriveno je samo 4,6% područja LAG-a, na

koju je priključeno samo 668 kućanstva (samo 10,7%). Iz navedenog je vidljivo kako na

području LAG-a prevladavaju septičke jame. Važno je napomenuti kako samo Topusko i

Vojnić imaju, u malom obimu, izgrađen kanalizacijski sustav s prosječno 23% pokrivenosti

područja. Za prostor LAG-a, obzirom na činjenicu kako se nalazi na propusnoj krškoj podlozi

te obiluje podzemnim i nadzemnim vodotocima iznimne vrijednosti, razvoj kanalizacijskog

sustava s pročišćavanjem otpadnih voda, apsolutni je prioritet razvoja infrastrukture. Upravo

iz tog razloga, općina Barilović intenzivno je započela izradu projektne dokumentacije za

kanalizacijski sustav 4 veća naselja, od kojih je kanalizacijski sustav s prečištačem otpadnih

voda Barilović-Donji Velemerić pred samim završtekom isplate uloženih sredstava iz Mjere

301 IPARD programa.

Gospodarenje otpadom. Na području LAG-a, svega 50-tak naselja obuhvaćeno je

organiziranim zbrinjavanjem otpada. Reciklažnih dvorišta nema, dok cijelo područje ima

problem s divljim odlagalištima kojih trenutno ima 61, s ukupnom količinom od 17.610,00

m3 otpada. Na području LAG-a ima 3 odlagališta komunalnog otpada i sva su predviđena za

sanaciju i zatvaranje što je direktno povezano i s otvaranjem regionalnog odlagališta

Karlovačke županije predviđenog na Babinoj Gori. Na području LAG-a djeluje 3 komunalnih

poduzeća koja preuzimaju, prijevoze i zbrinjavaju komunalni otpad.

Pokrivenost električnom mrežom je 100% a. Važno je napomenuti kako LAG ubrzano radi

na edukaciji i uvođenju obnovljivih izvora energije na svom području i to solarne, hidro

energije i korištenja bio-mase. Postoji i jaka incijativa lokalnih poduzetnika koji su

zainteresirani za uvođenje obnovljivih izvora energije. LAG je u pripremi zajedničkog

projekta s LAG-om Vallis Colapis za razvoj implementacije sustava obnovljivih izvora

energije.

Područje LAG-a gotovo je potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom

telefonijom, time je omogućeno i spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je važno

za razvoj gospodarstva, posebno turizma, ali i kvalitete života stanovnika. ADSL internetska

mreža je dostupna na samo 20% područja, što je iznimno malo, no važno je istaknuti, kako

LAG Petrova Gora, u suradnji s LAG-om Vallis Colapis, radi na proširenju njihovog projekta

uvođenja bežičnog internet u udaljena naselja.

1.1.7.2 Prometna infrastruktura

Cestovna infrastruktura. Područjem LAG-a prolazi državna cesta D6 Sisak-Karlovac i

državna cesta D1 koja područje LAG-a spaja s Bosnom i Hercegovinom te područjem NP

Plitvička jezera, koja uz prometni ima i izniman značaj za razvoj turizma. No prometna

povezanost D1 (Tounj, Slunj, Rakovica) s autocestom je iznimno loša i potrebno ju je što


12

prije obnoviti kako bi se stanovnicima tog podrčja LAG-a omogućilo što brže cestovno

putovanje prema većim središtima u Hrvatskoj i inozemstvu. Preko državne ceste D1, LAG je

spojen s autocestom A1 i A6, Zagreb-Rijeka-Split, te je preko čvora Karlovac, povezan s

Paneuropskom cestovnom mrežom međunarodnog značaja (europski prometni koridor

cestovnih pravaca E65 i E71), kao i međunarodnom zračnom lukom Pleso (Velika Gorica).

Područjem LAG-a prolazi i allternativni prometni pravac (zaobilazeći Zagreb i Karlovac) koji

povezuje Mađarsku i Podravinu s Hrvatskim primorjem tzv. poprečni prometni pravac

Podravina-Primorje. Ukupan prostor dobro je prometno povezan između naselja, ali su ceste

u lošem stanju i zahtjevaju temeljitu obnovu. Cijeli prostor ima 368,5 km asfaltiranih cesta

dok je oko 490,5 kilometara neasfaltiranih, uglavnom, nerazvrstanih, lokalnih cesta. Tablica 1.4 Dužina i kategorije cesta u LAG-u. (Izvor: PP JLS)

Nerazvrstane

ceste/ukupno/km

Općinske/gradske

ceste/ukupno/km

Državne ceste/ukupno/km

LAG 631 km 251,08 76

Javni prijevoz putnika i školske djece na području LAG-a je složen prometni podsustav u

kojem se interakcijski isprepliće mnoštvo subjekata, od kojih su najvažniji državna i

županijska uprava, kao davatelj koncesije i vlasnik infrastrukture, prijevoznici –

koncesionari, vlasnici kolodvora te putnici. U prijevozni proces uključena su uz županijska i

tijela Ministarstva unutarnjih poslova RH, ispostave Hrvatskih cesta, županijskih uprava za

ceste te općine i mjesne zajednice. Postoje značajni problemi u funkcioniranju linijskog

prijevoza u LAG-u. Putnici i potencijalni korisnici autobusni prijevoz ocjenjuju skupim,

nekonkurentnim i neatraktivnim. Posebno se pritom ističe: premali broj polazaka u danu, loša

povezanost autobusnom mrežom linija, nekvalitetan vozni park, predugo putovanje do

centralnih naselja i dr. Također, javni prijevoz je iznimno važan radi dnevnih migracija

lokalnog stanovništva radi školovanja ili zaposlenja u Sisku, Karlovcu, Zagrebu ili urbanijim

središtima LAG-a (90% svih putovanja).

Željeznički promet na prostoru LAG-a je nekada fukcionirao prugom Sisak-Karlovac, no

danas ona nije u funkciji, iako je nezina uloga i potreba za obnovom razvidna u svim

razvojnim planovima i Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. U zadnje vrijeme sve više

jača inicijativa gospodarskog sektora za revitalizaciju pruge na području LAG-a radi ušteda u

prijevozu prometa roba.

Zračni putnički promet na prostoru LAG-a ne postoji. Najbliže je zračna luka „Pleso“ u

Velikoj Gorici.

Poštanski promet je dobar. U svim jedinicama lokalne samouprave djeluju poštanski uredi

koji pružaju poštanske i financijske usluge stanovništvu u zimskom/ljetnom radnom vremenu

te djeluju poslovnice banaka i bankomati u općinskim središtima.

1.1.7.3 Poslovna infrastruktura

Na području LAG-a postoji 11 poslovnih zona, ukupne veličine 188,4 ha. 3 poslovne zone su

potpuno uređene i u funkciji (1 u Bariloviću i 2 u Gvozdu) dok je 8 poslovnih zona

djelomično u funkciji, izgradnji ili u fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te izradi

projektne dokumentacije.


13

1.1.7.4 Društvena i zdravstvena infrastruktura

Uz fizičku infrastrukturu, za kvalitetu života stanovnika LAG-a, važna je i društvena i

zdravstvena infrastruktura. Zatvaranje područnih škola, nedostatak ili velika udaljenost

dječjih vrtića, neadekvatnost ili nepostojanje objekata za kulturne ili društvene aktivnosti,

sportskih sadržaja i objekata, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi, uzrokovati će

iseljavanje stanovništva u područja boljih životnih uvjeta. U svrhu poboljšanja društvene

infrastrukture prioritet LAG-a je razvoj odgojno-obrazovnog sustava koji ćemo ostvariti

dogradnjom i opremanjem osnovnih škola, isto tako, pokreće se i Program samozapošljavanja

mladih.

Tablica 1.5 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a.(Izvor: PP JLS LAG-a)

Općina/Grad Infrast. za

društveni

razvoj

zajednice

Ustanove za

predškolski

odgoj djece

Osnovna

škola

Srednja škola Zdravstvo

Br.

ust.

Broj

djece

Br.

ust.

Broj

učenika

Br.

ust.

Broj

učenika

Opća

ambul.

Stomat.

ambul.

Ljekarna

Barilović 2 0 0 1 120 0 0 1 1 0

Gvozd 10 1 20 1 150 0 0 1 1 1

Krnjak 4 0 0 1 102 0 0 1 1 1

Topusko 10 1 62 1 230 1 240 1 1 1

Vojnić 16 1 25 1 285 0 0 1 2 1

LAG 42 3 107 5 887 1 240 5 6 4

1.1.8 Minski sumnjivi prostor

Minski sumnjiv prostor predstavlja opasnost po život i ugrožava sigurnost stanovništva koje

obitava u blizini minski sumnjivih prostora. Tijekom Domovinskog rata brojna su područja

RH bila onečišćena minskim eksplozivnim sredstvima. Hrvatski centar za razminiranje

tijekom 15 godina od oslobođenja okupiranih teritorija sukladno prioritetima radi na

razminiranju minski sumnjivih područja. Na prostoru LAG-a postoji još 3,5 km2 MSP-a koji

je potrebno razminirati i to na području općine Barilović.

1.2 Gospodarske značajke područja

Usvajanjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Zakon) u

prosincu 2009. godine uveden je novi sustav ocjenjivanja i razvrstavanja teritorijalnih

jedinica prema razvijenosti kao jedna od bitnih odrednica nove regionalne politike Republike

Hrvatske. Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave prema stupnju razvijenosti u srpnju 2010. od strane Vlade Republike Hrvatske

sve jedinice lokalne i područne samouprave su razvrstene u pripadajuće skupine prema

stupnju razvijenosti. Na temelju provedenog ocjenjivanja stupnja razvijenosti, a sukladno

članku 26. Zakona, definirana su tzv. potpomognuta područja, koja obuhvaćaju lokalne i

područne (regionalne) jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka

Republike Hrvatske. Index razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja

lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Cijeli prostor LAG-a nalazi

se u kategoriji potpomognutih područja Republike Hrvatske.


14

Tablica 1.6. Indeks razvijenosti JLS LAG-a. (Izvor: IMO, 2011.)

Ime grada/

općine

Prosječni

dohodak

per capita

Prosječni

prihodi

proračuna

per capita

Prosječna

stopa

nezaposlen

osti

Kretanje

stanov.

Udio obraz.

stan. u

stan. 16-65

godina

Indeks

razv.

2011.

2008.-2010. 2008.-2010. 2008.-2010. 2010./2001. 2001.

Barilovići 72,99% 26,15% 86,21% 95,76% 51,90% 70,18%

Gvozd 34,24% 25,17% 25,38% 47,10% 52,39% 34,88%

Krnjak 9,29% 7,77% 42,56% 88,27% 51,13% 37,16%

Topusko 79,25% 51,15% 78,66% 74,97% 77,23% 73,91%

Vojnić 13,69% 12,19% 42,44% 86,12% 56,53% 39,38%

LAG 41,89% 24,49% 55,05% 78,44% 57,84% 51,10%

Sukladno podacima iz tablice, vidljivo je kako se Općine Barilović i Topusko nalaze u II

skupini razvijenosti, odnosno 50%-75% nacionalnog prosjeka razvijenosti. Gvozd, Krnja i

Vojnić nalaze se u I skupini razvijenosti, odnosno vrijednosti indeksa razvijenosti ispod 50%

nacionalnog prosjeka. Cjelokupni LAG je u I kategoriji, odnosno ispod 50% nacionalnog

prosjeka razvijenosti.

Slika 1.5 Broj poduzeća prema djelatnostima u LAG-u. (Izvor: HGK, 2013)

Prema broju registriranih poduzeća vidljivo je kako na području LAG-a dominiraju

prerađivačka industrija i poljoprivreda i šumarstvo (G+A 49,5%) koji direktno ukazuju

na razvijenost primarnog sektora. Prateći sektori su građevinarstvo i trgovina (F+G 25,7%)

Prema pokazateljima ostvarenih prihoda u 2012-toj godini, vidljivo je kako značajno

najveće prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina (C+G 71,7% ukupnih

prihoda poduzeća LAG-a), dok poljoprivreda i šumarstvo ostvaruju samo 3,9% ukupnih

prihoda područja LAG-a. Dakle, bez obzira n abrojnost poduzeća u poljoprivredi i šumarstvu,

njihovi prihodi su iznimno mali. Prihodi građevinarstva isto tako, bez obzira što se po broju

registriranih poduzeća nalazi na trećem mjestu u LAG-u, čine samo 8,5% ukupnih prihoda

područja.


15

Slika 1.6 Prihodi poduzeća u LAG-u, u 2012. god. prema djelatnostima, u mil.kn.

(Izvor: HGK, 2013)

Na području LAG-a registrirano je 168 obrta. Najbrojniji obrtnički sektor u partnerskom

području su usluge (54 obrta ili 32,1%). Ostali obrtnički sektori su proizvodni obrti,

ugostiteljstvo, prevozništvo i trgovina. Tradicionalni obrti (obrada drveta, keramičari,

grnčari…) nisu zabilježeni. Kod obrta je zabilježen rast, i sve više se razvija integracija i

umrežavanje obrtnika kroz udruženja. Neophodno je poticati osnaživanje udruženja, zadruga

i organizaciju sajmova, te unaprijediti kompjutersku pismenost, obrazovanje o trženju i

marketingu te povećati inovacije. Obrti čine manje od 10% radnih mjesta u partnerskom

području. Prominentnije obrtničke grane su ugostiteljstvo i trgovina, dok proizvodni obrti

čine samo 9,5% ukupnog obrničkog sektora u LAG-u.

Slika 1.7 Broj obrta prema cehovskoj pripadnosti u LAG-u.

(Izvor: HOK Karlovačke županije, 2013.)

Zadružni sustav je izuzetno slab, a njegov gospodarski utjecaj je gotovo zanemariv. Na

području LAG-a registrirano je 9 zadruga, sa svega 5 zaposlenih. Zadružni sustav potrebno je

jačati i dodatno poticati kroz aktivnosti LAG-a.


16

Turizam nije dobro razvijen u području, unatoč dobrih prirodnih, povijesnih i kulturnih

resursa i dobrom cjelokupnom potencijalu. Turizam je bolje razvijen jedino na području

općine Topusko gdje se nalaze poznate Top-terme Topusko sa razvijenim smještajnim

kapacitetima, bazenskim kompleksom zatovrenog i otvorenih bazena te pratećim sadržajima.

Sektoru nedostaju adekvatni smještajni kapaciteti, razvoj proizvoda i kapaciteta, promocija i

koordinacija. Iako pokazatelji nisu loši za jedno ruralno kontinentalno područje, prihodi i

posjeti u turizmu uglavnom su vezani na prolazne posjetitelje koji na području LAG-a borave

radi posjeta i obilaska NP Plitvička jezera i u Top-termama.

Tablica 1.11 Turistički pokazatelji područja LAG-a.

Broj turističkih

dolazaka

Broj ostvarenih noćenja u 2012

U kućanstvima U hotelima Ukupno

LAG 12.093 114 47.472 47.586 Izvor: TZ JLS LAG-a, 2012.

Smještajni kapaciteti LAG-a, zasnivaju se na hotelskom i apartmanskom smještaju

(kućanstva). Kvaliteta postojećeg smještaja relativno je niska, što je vidljivo iz Tablice 1.12.

Problem smještajnih kapaciteta niže kvalitete prisutan je u cijelom LAG-u. Poseban problem

predstavlja činjenica da ima iznimno malo pravih agroturističkih domaćinstava, sukladno

pravilima, u suštini nema niti jedno registrirano seosko domaćinstvu. Nedostatak takve

ponude ukazuje na velik otvoren prostor upravo za ulaganja u razvoj seoskog/agro-turizma

koja omogućuju diverzifikaciju djelatnosti, očuvanje tradicijske arhitekture objekata te

opstanak lokalnog stanovništva i tradicije življenja na ovim prostorima, te čini identitet

područja. Važno je istaknuti kako je na području LAG-a čak 150 naselja u kategoriji D, 4

naselja je u kategoriji C, dok je u kategoriji A samo naselje Topusko, što pruža velike

mogućnosti za sufinanciranje razvoja ruralnog turizma iz IPARD programa.

Tablica 1.12 Vrsta, broj i kategorizacija smještajnih kapaciteta LAG-a.

Vrsta smještaja Broj

objekata

Broj smještajnih

jedinica

Turistička

kategorizacija

Hoteli 2 366 366***

Turistički apartmani/sobe 49 125 125**

Obiteljska domaćinstva/

agroturizam sa smještajem

1 20 -

Izvor: TZ JLS LAG-a, 2013.

Od selektivnih oblika aktivnog turizma sve više se razvijaju sportovi na rijekama, posebno na

Korani i Mrežnici koje su iznimno posjećene tijekom ljetnog razdoblja i sve popularnije

među posjetiteljima LAG-a. Značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i lovni turizam. Na

prostoru LAG-a 14 lovozakupnika imaju koncesije na lovišta ukupne površine 113.072 ha.

Potencijali za razvoj ribolovnog turizma su izuzetno velliki, posebno na Glini, Korani,

Mrežnici, Radonji i dr. rijekama, no taj oblik turizma nije niti izdaleka razvijen prema

potencijalima koji mu se pružaju. Isto tako, sve više se razvijaju i drugi sadržaji poput foto-

safarija, speleoturizma, paintball-a i dr. koji koriste komparativne prednosti očuvanih

prirodnih ljepota LAG-a. U konačnici, iznimno je važno napomenuti kako je za razvoj

turizma LAG-a neophodno razvijati sadržaje i kapacitete prvenstveno oko Top-termi (koje

također treba razvijati na puno višu razinu turističke ponude u smislu razvoja wellness

turizma), te ruralni turizam i ponudu na cijelom prostoru. Posebno je važno revitalizirati i

koristiti poznate destinacije poput Muljave (Hrvatske šume) i Petrove Gore te urediti prilaze

i kupališta na rijekama.


17

1.2.1 Tržište rada

Radni kontigent stanovništva na LAG području prema popisu stanovništva 2011. obrađen

je za 5 općina, odnosno Barilović, Gvozd, Krnjak, Topusko i Vojnić. Prema popisu

stanovnika 2011. radno aktivno stanovništvo (15-64 godine starosti) obuhvaća 9.736 osoba,

odnosno 62% ukupnog stanovništva LAG-a. U kontigentu radno ativnog stanovništva 47,1%

(4.594) čine žene, dok 52,9% (5.169) čine muškarci. Najveći udio radno aktivnog

stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika nalazi se u općini Vojnić (čak 30,9% od

ukupnog broja radno sposobnog stanovništva).

Slika 1.8 Postotak zaposlenih u vodećim djelatnostima u LAG-u. (Izvor: HGK, 2013)

Struktura djelatnosti prema broju zaposlenih relativno prati strukturu broja poduzeća prema

djelatnostima, a značajno je istaknuti kako prerađivačka industrija zapošljava čak 56%

zaposlenih, vidljivo iz Slike 1.8.

Slika 1.9 Obrazovna struktura nezaposlenih. (Izvor: HZZ, studeni 2012)


18

Prema podacima HZZ-a u studenom 2012-te, u LAG-u je evidentirano 2.063 nezaposlenih

odnosno čak 21,1% radno aktivnog stanovništva, što je iznad državnog prosjeka. U ukupnom

broju nezaposlenih 47,9% čine žene (989 osoba). Izuzetno velik udio u ukupnom broju

nezaposlenih čine mladi do 29 godina starosti, 23,4% (od koji je 50,5% nezaposlenih mladih

žena), dok je čak 48,8% nezaposlenih starije od 45 godina (od čega je 42,8% žena). Navedeni

podaci razvidno pokazuju da je nezaposlenost u LAG-u velik problem, posebno teško

zapošljivih skupina, poput žena, mladih i starijih od 45 godina.

Obrazovna struktura nezaposlenih je vrlo loša, čak 96,9% ima završenu samo osnovnu ili

srednju školu, što predstavlja jedan od ozbiljnijih ograničavajućih faktora razvoja područja

LAG-a, odnosno, usmjerava njegove mjere, odnosno aktivnosti na razvoj cjeloživotnog

obrazovanja lokalnog stanovništva.

1.3 Demografske i socijalne značajke područja

Prema popisu stanovništva 2001., LAG Petrova Gora, imao je 17.752 stanovnika, kada je na

prostoru LAG-a živjelo 0,4% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Broj stanovnika se,

od zadnjeg popisa, smanjio za 2.058 stanovnika (11,5%), tako da 2011. na prostoru LAG-a,

živi 15.694 stanovnika ili 0,3% od ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno

7,5% stanovnika Karlovačke i 3,3% stanovnika Sisačko-moslavačke županije. Prosječna

gustoća stanovnika LAG-a daleko je ispod prosjeka Republike Hrvatske (75,8) i Karlovačke

županije (35,55), a vidljivo je kako se značajno smanjila u desetgodišnjem popisnom

razdoblju (10,5%). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, odnos muškaraca i žena u

LAG-u je gotovo podjednak, 49,2% (7.729) je muškaraca, dok je žena 50,8% (7.965).

Na prostoru LAG-a broj stanovnika, od 1857., od kada postoje popisi stanovništva na

području RH, vrlo je neujednačen. Uzrok tomu su brojne društvene promjene radi ratnih

razaranja i, time povezanim, iseljavanjem stanovnika. Iznimnan pad broja stanovnika

razvidan je u razdoblju II Svjetkog rata i do 1948. godine. Jednako tako, slijedeće veliko

smanjenje broja stanovnika uzrokovao je i Domovinski rat, budući je područje LAG-a, bilo

jedno od žarišta ratnih sukoba. Na cijelom prostoru LAG-a iznimno je izražen stalan

depopulacijski trend.

Slika 1.10 Stanovništvo na području LAG-a Petrova Gora 1857. -2011.

(Izvor: DZS RH,2011.)


19

Dobna struktura je izrazito nepovoljna, 33,1% stanovnika starije je od 60 godina (što je

iznad projeka Karlovačke, koji iznosi 27,1% i Sisačko-moslavačke županije, koji iznosi

26,2% te Republike Hrvatske od 24% udjela starijih od 60 godina. To ukazuje da

stanovništvo LAG-a stari, posebno u ruralnim prostorima, što je jedan od uzroka izražene

depopulacije ruralnih naselja. Prosječna starost stanovnika, odn. prosječna životna dob

koja označava srednje godine života ukupnog stanovništva, je 47 godina (iznad prosjeka i

Županija i Republike Hrvatske). Prosječna starost ženske populacije od 47,2 godina veća je

od prosječne starosti muškaraca koja iznosi 43,4 godina, sve iznad državnog prosjeka.

Index starenja LAG-a je 211,8 (što je iznad prosjeka Karlovačke županije koji iznosi 149, te

Sisačko-moslavačke županije koji iznosi 131,1 kao i Republike Hrvatske, koji iznosi 115) te

ovo područje svrstava u „vrlo stara“ područja Republike Hrvatske. No i unutar samog LAG-a

velike su razlike u indexu starenja, primjerice općina Gvozd ima index starenja čak 300,0,

dok općina Barilović ima najmanji index starenja u LAG-u, 163,1, što je ispod prosjeka

Karlovačke Županije, te ju, ujedno, čini i najmlađom općinom u LAG-u. Koeficijent starosti

stanovnika u LAG-u je 33,7 (također iznad i županijskih i nacionalnog prosjeka od 24,1).

Također, LAG Petrova Gora karakterizira i velika multikulturalnost, što je jedna od ključnih

komparativnih prednosti područja LAG-a. Najveći broj stanovnika čine stanovnici

hrvatske nacionalnosti, 49,62% ili 7.774 osobe. Druga najveća populacija su stanovnici

srpske nacionalne manjine, 44,32 % ili 6.715 stanovnika. Druge nacionalne manjine čine

svega 6,06% populacije LAG-a.

Slika 1.11 Obrazovna struktura stanovnika LAG-a. (Izvor: DZS, 2001.)

Prema popisu stanovništva 2001., obrazovna struktura stanovnika LAG-a je iznimno

niska. Tek 5,94% stanovništva ima završenu višu i visoku školu, fakultet ili više.

Srednjoškolsko obrazovanje ima 44,45% stanovnika, a čak 49,61% stanovnika je bez

završene ili samo s osnovnoškolskim obrazovanjem.

Prema popisu stanovnika 2001., na prostoru LAG-a, važno je napomenuti kako je čak 10,8%

stanovnika invalida ili osoba s posebnim potrebama (od kojih je 58,3% muškaraca i

41,7% žena). O njima se brinu nadležne institucije županijske i lokalne razine, ali i


20

organizacije civilnog društva, kao nadopuna javnom sektoru. U Vojniću se nalazi i

podružnica Centra za rehabilitaciju „Nada” iz Karlovca. To je jedina ustanova u RH

registrirana za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji za odrasle osobe s invaliditetom-

mentalnim i intelektualnim oštećenjima. Riječ je o osobama kod kojih je istodobno prisutno

mentalno oštećenje i psihički poremećaj. 1534 osobe i 951 obitelji su korisnici socijalne

skrbi na području LAG-a. O korisnicima socijalne skrbi u LAG-u brinu CZSS Duga Resa,

Glina i Karlovac.

Programi pomoći stanovništvu, općine sufinanciraju različite opsege socijalnih usluga i

socijalnog uključivanja među kojima su najčešće jednokratne pomoći obiteljima, skrb o djeci

predškolske dobi, troškovi prijevoza za učenike i studente, prehrana za učenike, pomoć u kući

za starije osobe, pomoć za osobe s invaliditetom, opremanje novorođenog djeteta, studentske

i učeničke stipendije, troškovi pogrebnih usluga. JLS financiraju i rad organizacija civilnog

društva i vjerskih organizacija. Usluge i programi se sufinanciraju putem natječaja, direktnim

izdvajanjem iz proračuna i, rjeđe, ugovaranjem pružanja usluga. Potpore za školovanje, u

vidu stipendija i kredita za učenike i studente, osiguravaju gotovo sve JLS. Većina sredstava

izdvaja se za potporu učenika i studenata slabijeg imovinskog stanja. Županija i JLS (općina

Vojnić i općina Topusko) sufinanciraju i provedbu programa Pomoći u kući za starije osobe

(Program međugeneracijske solidarnosti) zajedno s Ministarstvom socijalne politike i mladih.

Važno je napomenuti kako na području LAG-a nema institucionalnog smještaja za osobe

treće životne dobi. Općine sufinanciraju i rad organizacija civilnog društva te

izvaninstitucionalnih aktivnosti ustanova radi zadovoljavanja potreba prvenstveno osoba s

invaliditetom i osoba s zdravstvenim teškoćama, te djece i mladih ali i starijih osoba. Uz to,

financiraju se i programi za potporu braniteljima i njihovim obiteljima, te programi za razvoj

kulture i sporta.

Od institucionalnih kapaciteta LAG-a važno je istaknuti JLS i Udruge. Područje LAG-a

pod administrativnom je upravom 5 jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne

samouprave već imaju neka iskustva u izradi dokumentacije i provedbi projekata (poput

Barilovića i Vojnića, IPARD 301; sve JLS LAG-a - IPA CBC) iako je razvidna velika

potreba za jačanjem ljudskih resursa unutar JLS, i institucija javnog sektora unutar LAG-a.

Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog

društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području je registrirano 94

udruge1. Općine Gvozd i Vojnić imaju najveći broj registriranih udruga (46). Obzirom na

djelatnosti prema nomenklaturi registra udruga, velik broj registriranih nevladinih

organizacija se odnosi na gospodarske udruge, 23 (24%) poput poljoprivrednih udruga i

strojnih prstena (9), lovačkih društava ima 9 te samo 1 udruga za razvoj ruralnog turizma u

Vojniću. Značajno je izdvojiti udrugu poduzetnika na području općine Krnjak te udrugu

Sunce - Centar za razvoj zajednice koje izrasta u važan volonterski centar za okolicu, te

postaje vrijedan partner lokalnim vlastima.

1 izvor: Registar udruga RH, 2012


21

2 SWOT analiza područja

SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) predstavlja kvalitativnu

ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj LAG-a u cjelini. Snage LAG-a su

vlastiti prostori, resursi i sposobnosti na koje se LAG može osloniti ili ih koristiti u svom

daljnjem razvoju, te koje imaju najveće mogućnosti za uspjeh, a daju mu i komparativnu

prednost pred drugim LAG područjima, dok slabosti ukazuju na ograničavajuće faktore

unutar samog LAG-a koje mora riješiti vlastitim snagama koristeći prilike koje mu se

pružaju, ali i paziti na prijetnje koje mogu ugroziti razvojne planove i projekte te se pripremiti

za njih i uvažavati ih, jer su izvan njegova obuhvata djelovanja, ali utječu na sve aktivnosti, a

time i ostvarenje ciljeva i vizije.

SWOT analizu izradila je Radna grupa za izradu LRS-a temeljenu na nalazima osnovne

analize stanja u prostoru LAG-a, trendova, odnosno razvojnih pokazatelja, podataka

prikupljenih iz literature i nadležnih institucija te kroz nekoliko savjetodavnih sastanka

definirala realne prednosti i slabosti, kao i definirala prilike koje se pružaju za otklanjanje

slabosti i jačanje prednosti, ali se i pripremila na uvažavanje prijetnji koje mogu usporiti

ostvarenje dugoročnih ciljeva. Radna grupa prvenstveno je izradila detaljnu SWOT analizu

prema glavnim razvojnim sektorima i to: geoprometni položaj, prirodni resursi i baština,

kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe, gospodarstvo, kvalitetu života zajednice i njezinih

stanovnika te stanje infrastrukture. Pri izradi konačne SWOT analize korištena su i 2

pomoćna analitička modela: PRIMO-F i PESTLE model, te je provedena i evaluacija svih

ulaznih podataka.

SNAGE

SLABOSTI

ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

velike količine nezagađene,

neobrađene zemlje

mogućnost okrupnjavanja polj.

Zemljišta

pozitivna potražnja tržišta za eko-

proizvodima

velike razvojne mogućnosti u eko

proizvodnji

kvalitetno poljoprivredno zemljište za

ratarstvo i stočarstvo

niska tržišna cijena poljoprivrednog

zemljišta

tradicija poljoprivrede

bogatstvo ljekovitim biljama,gljivama

bogati prirodni resursi

dobri resursi za razvoj poljoprivrede

postojanje infrastrukture za

pročišćavanje voda

o teškoće u pribavljanju certifikata i

ostale dokumentacije(skupo)

Komplicirani i skupi postupci

certificiranja i zaštite proizvoda

o nejasno zakonodavstvo (kolizija

pravnih propisa)

o slaba informiranost i educiranost

stanovništva

o neorganiziranost eko-poljoprivredne

proizvodnje

o nedovoljno iskorištavanje turističkih

resursa i potencijala

o slaba umreženost i neaktivnost

potpornih lokalnih institucija

o nedostatak stručnih kadrova za nove

tehnologije

o nedovoljna suradnja sa županijskim

ustanova za zaštitu prirodnih

vrijednosti

o manjak sredstava za adekvatnu zaštitu

zaštićenih krajolika (Petrova gora)

o nepostojanje organizacija

specijaliziranih za zaštitu okoliša


22

o nedostatak programa za razvoj

ruralnog prostora na županijskoj

razini

TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE

zadovoljavajuće tehnološki

opremljena javna uprava

informatički dobro opremljene škole,

knjižnice i druge ustanove

razvijen sustav strukovnog

obrazovanja s brojnim programima

za različita zanimanja (u županijskim

središtima)

solidno prometno povezane općine

pojedine udruge su aktivne u

računalnom opismenjavanju korisnika

solidno opremljena komunalna

poduzeća i njihova dobra suradnja

o nepotpuna pokrivenost prostora

telekomunikacijskim mrežama

o nepovoljna dobna,obrazovna i

socijalna struktura kao razlog za

računalnu nepismenost

o računalno opismenjavanje starijih

osoba tek u začetku

o mali broj računala prema broju

kućanstava

o edukacije nisu kontinuirane već ovise

o sredstvima iz projekata

o nedovoljno razvijena osnovna

infrastruktura izvan središta općina i

glavnih prometnica

o nekvalificirano nezaposleno

stanovništvo

o zastarjele infrastrukturne mreže

(gubitak pitke vode, neekološka

rasvjeta)

SOCIJALNO OKRUŽENJE

pripadnost različitim religijama -

razvoj multikulturalizma

djeca i mladi uključeni u formalno

obrazovanje (vrtići,škole,knjižnice)

dobra suradnja javnih ustanova i

nevladinog sektora

mogućnost privlaćenja dodatnih

sredstava zbog statusa područja od

posebne državne skrbi

spremnost javnog sektora na poticanje

socijalne uključenosti

brojne udruge i institucije koje

promiču aktiviranje ranjivih i

marginaliziranih društvenih skupina u

zajednica

razvijen sustav zdravstvene zaštite

djelomično postojanje

izvaninstitucionalnog programa

socijalne skrbi

o loša demografska slika

o različite kulture mogu biti uzrok

podjela

o neraščišćeni vlasnički odnosi

o nedostatak srednje i visoko

obrazovanih ljudi

o nedostatak financija za kulturno-

sportske sadržaje

o slabo razvijeno

izvaninstitucionalno obrazovanje

o nedovoljno razvijeno poslovno

okruženje i poduzetnička klima

o velik broj korisnika socijalne

pomoći

o niska regionalna pokretljivost

radne snage

o naknade iz sustava socijalnih

davanja su nedovoljno nadzirane i

koordinirane

o sustav socijalnih davanja

destimulira zapošljavanje

o nedovoljan broj radnih mjesta za

ranjive i marginalizirane

društvene skupine

o nedovoljan broj i opremljenost

predškolskih ustanova


23

o nedovoljno razvijeni kapaciteti

općina za samostalno privlačenje i

korištenje EU fondova

o zdravstvene usluge nisu jednako

rasprostranjene

o nedovoljna opremljenost

zdravstvenih ustanova

suvremenom medicinskom

opremom

POLITIČKO OKRUŽENJE

dobra suradnja između općinskih

načelnika

dobra suradnja sa javnom upravom u

BiH

solidan odaziv stanovnika na izborima

(dobra reprezentativna struktura)

razvijena suradnja s civilnim

sektorom za demokratizaciju uprave i

uvođenje sustava dobrog upravljanja

tradicija provođenja programa

poticanja demokratizacije

općine imaju ažurne internet stranice

o stanovnici nedovoljno educirani i

aktivni u participacijskim

procesima i sudioničkoj

demokraciji

o nedovoljno aktivni mjesni odbori

o mjesni odbori ne sudjeluju

dovoljno u donošenju proračuna

o nepostojanje kontinuiranih

informativnih glasila koja bi

pokrivala cijelo područje LAG-a

EKONOMSKO OKRUŽENJE

niska tržišna cijena poljoprivrednog

zemljišta i mogućnost okrupnjavanja

postojanje izgrađenih poduzetničkih

zona s potrebnom infrastrukturom

izgrađena dobra prometna

infrastruktura

turistička raznolikost i atraktivnost

lokalnog prostora

rastući sektori prerađivačke industrije,

trgovine i ugostiteljstva u županiji

veliki broj raspoložive radne snage

tradicionalna orijentiranost prema

poljoprivredi

prirodni resursi (šumsko i drvno

bogatstvo, kamen...)

postojanje kulturno-povijesnih resursa

kao preduvjet razvoja ruralnog

turizma

o nerješeni imovinskopravni

odosnosi zemljišta i pojedinih

objekata

o neobrađena poljoprivredna zemlja

o visoka nezaposlenost

o niska razina inovativnosti u radu

o niska razina tradicije u obrtništvu

o nerazvijena poduzetnička klima

o nedostatak poslovne infrastrukture

o nedostatno upravljanje javnom

imovinom i resursima,

gospodarskom infrastrukturom

(javnom)

o nezaposlenost

o niža obrazovanost nezaposlenih

o nedostatak ulaganja u

gospodarstvo

o nedovoljno ulaganje u ljudske

resurse

o nefleksibilni poticaji za

obrazovanje odraslih tj. za

prekvalifikacije

o siva ekonomija i rad na crno

o nedovoljno ulaganje u obrazovne

stručnjake u njihovo daljnje

strukovno i pedagoško

obrazovanje


24

o visok udio plaća u odnosu na

ulaganje u tehnologiju/nedostatno

ulaganje u tehnologiju

o loša umreženost poslovnih

subjekata i nedostatak

poduzetničkih potpornih

institucija

o nema sustavnog privlačenja

investitora

PRILIKE

PRIJETNJE

ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

ulaganja u trajne nasade i plastenike

razvoj ovčarstva, govedarstva,

peradarstva i svinjogojstva

bolje iskorištenje nedrvnih šumskih

proizvoda (šumski plodovi)

pogodnosti za organiziranje EKO

škola, škola u prirod

umrežavanje i osnaživanje postojećiih

i osnivanje novih zadruga

finaliziranje

proizvodnje(sušare,prerada)

korištenje obnovljivih izvora energije

- Eko kuće

mogućnost razvoja alternativne

poljoprivrede

uzgoj povrća

razvoj održivog seoskog turizma

stavljanje u funkciju neobrađenog

poljoprivrednog zemljišta

mogućnost razvoja ruralnog turizma u

županiji

u skladu sa županijskim razvojnim

strategijama

aktivnija uloga u turističkom klasteru

Karlovačke i Ličko-senjske županije

veliki broj divljih odlagališta

hidrocentrale na rijeci Korani

zbrinjavanje opasnog otpada

regionalna odlagališta otpada za

Karlovačku i S-M županiju

ogoljevanje šuma i brisanje

krajoličkog značaja

neriješen sustav odvodnje

(kanalizacija)

nekontrolirani dolazak posjetitelja i

turista

TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE

nabavka računalne opreme iz donacija

otvaranje dodatnih centara za

edukaciju mladih

školovanje nezaposlenih, mladih i

osoba srednje dobi u korištenju

računala (zadovoljavajući broj

adekvatnih natječaja)

postojanje više izvora za financiranje

obrazovnih programa

odlazak tehnološki educiranih mladih

i sve viši stupanj starosti stanovništva

ekonomska kriza i pad standarda

skupo bežično umrežavanje i mobilna

mreža zbog blizine granice BiH

odlazak radno sposobnog

stanovništva u druge sredine

sporost administracije akreditiranih

tijela nadležnih za provedbu projekata

uvođenja novih tehnologija


25

mali broj natječaja za uvođenje novih

tehnologija

SOCIJALNO OKRUŽENJE

multietnička suradnja - poštivanje

kultura

povlačenje sredstava iz predpristupnih

fondova-razvoj gospodarstva –

zapošljavanje

civilni sektor aktivan u socijalnim

programima

korištenje statusa područja posebne

državne skrbi u smislu kohezijskih

politika EU

postojanje zakonskog i strateškog

okvira za uključivanje ranjivih i

marginaliziranih skupina

daljnje propadanje gospodarstva će

dodatno unazaditi socijalnu i

demografsku sliku regije

odljev mladih obrazovanih kadrova

nedostatak i slab interes investitora

ulagača uvjetuje smanjene

mogućnosti zapošljavanja stanovnika

sporost administracije kod dobivanja

dozvola

sporost administracije akreditiranih

tijela nadležnih za provedbu projekata

jačanja ljudskih resursa

mali broj natječaja za razvoj ljudskih

resursa

zanemarivanje strategije razvoja

nerazvijenih područja od strane

nadređenih razina donositelja odluka

POLITIČKO OKRUŽENJE

različite političke opcije na čelu

općina – povećava se mogućnost

lobiranja i zagovaranja

povezanost sa dvije županije i

prekograničnim općinama

eventualno neslaganje između

članova LAG-a oko kandidiranja

projekata, politike zapošljavanja,

raspodjele sredstava

nedostatak političkog i društvenog

dogovora o obrazovanju kao poluzi

razvoja društva

prekrajanje (ukidanje) općina i

županija

EKONOMSKO OKRUŽENJE

korištenje statusa područja posebne

državne skrbi i naselja u TUG

područjima

uvođenje poreza na neobrađenu

poljoprivrednu zemlju i neiskorišteni

poslovni prostor

korištenje državnih poticajnih mjera

reforma strukovnog obrazovanja i

visokog školstva prema potrebama

tržišta rada

sudjelovanje u programiranju razvoja

regionalne razine

mogućost korištenja sredstava iz

programa za poticanje malog i

srednjeg poduzetništva

dolazak investitora iz drugih područja

razvoj socijalnog poduzetništva,

zadrugarstva

povećana socijalna isključenost

loše provedena privatizacija državnog

sektora

negativni prirast stanovništva

otpor prema promjenama i usvajanju

novih znanja i vještina kod radno

aktivnog stanovništva

neusklađenost ponude i potražnje na

lokalnom tržištu rada

produljenje ekonomske krize

sporo rješavanje imovinsko pravnih

odnosa

nejasni zakoni i provedbeni akti

(zakonski okvir za gospodarski

razvoj)

stanovništvo i investitori loše

informirani o zakonima i

provedbenim aktima


26

suradnja s Hrvatskim šumama u

okviru zakonodavnog okvira

iskoristivosti šuma

suradnja sa lovačkim društvima po

pitanju zakonodavstva

osiguravanje raznovrsne pravne

pomoći kroz projektne aktivnosti

nevladinog sektora

mogućnost pružanja pravne pomoći u

ostvarivanju vlasničkih i obiteljskih

prava

zakoni pogodni za zaštitu prirodnih

bogatstava (Zakon o zaštiti okoliša,

Zakon o zaštiti prirode)

neovisnost pravosuđa

predpristupni fondovi EU, nacionalni

poticajni programi i mjere

loša suradnja Ministarstva pravosuđa i

lokalne uprave

neusklađenost rada državnog

odvjetništva s Ministarstvom

pravosuđa

zakoni previše otežavaju

organiziranje selektivnih oblika

turizma

nedostatak specifičnih servisa za

pravnu potporu

nefleksibilnost zakona i pravilnika

odvraća investitore

prilagođavanje uvjeta prodaje

proizvoda s EU standardima

poskupljuje poslovne aktivnosti

sporost i podkapacitiranost

administracije akreditiranih tijela

nadležnih za provedbu projekata

gospodarskog razvoja

mali broj natječaja za razvoj

gospodarstva iz fondova EU i

nacionalnih izvora

Partnerstvo je, u procesu izrade osnovne i SWOT analize, definiralo glavne razvojne

smjernice područja:

Tehnološki razvoj i konkuretnost gospodarstva LAG-a

Produktivnost gospodarstva područja LAG-a raste sporije od županijskog i nacionalnog

prosjeka, što značajno smanjuje njegovu konkurentnost. Glavni razlozi za pad produktivnosti

su niska ulaganja javnog i privatnog sektora, a time i nedostatak implementacije novih

tehnologija, proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti. Gospodartvo LAG-a mora

uhvatiti korak s trendovima ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Gospodarski rast i razvoj treba

se potaknuti razvojem radne snage, uvođenjem naprednijih tehnologija i inovacijama. Dionici

gospodarskog razvoja moraju se udruživati na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini, u svrhu zajedničkog sudjelovanja na domaćim i međunarodnim

tržištima a time i podizanja svoje konkuretnosti. Isto tako, LAG treba pružiti administrastivnu

i logističku potporu gospodarskom sektoru kao i olakšati pristup informacijama i financijskim

izvorima.

Cijelo područje obiluje slobodnim prostorom s velikim razvojnim potencijalom koji mu pruža

i njegov zemljopisni položaj. Neiskorištene površine i postojeća, neiskorištena infrastruktura,

treba se staviti u razvojnu funkciju. Kako bi ovaj potencijal imao ulogu u razvoju

gospodarstva, potrebno je prioritetno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te izrada

strateških smjernica i projekata za razvoj i implementaciju komunalne i gospodarske

infrastrukture. Jedino na taj način područje LAG-a može postati privlačno za domaća i

inozemna ulaganja, a time i očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta.

Općenito, geoprometni, odnosno, geostrateški položaj područja LAG-a potpuno je

neiskorišten (središnja pozicija u RH, pogranično područje s BiH). Njegove prirodne

značajke pružaju mu veliku perspektivu za razvoj prometne i turističke infrastrukture koja će

pružiti odgovarajuću logistiku za prekogranična umrežavanja. Prostor LAG-a sada

predstavlja vrata Balkana i Bliskog Istoka prema zemljama Europske unije.


27

Područje LAG-a kao integrirana turistička destinacija

Poboljšanje korištenja razvojnih potencijala i njihova konkurentnost, može značajno

doprinjeti uspostavi upravljanja LAG-om i kao turističkom destinacijom. Ukupan

destinacijski management treba se temeljiti na integraciji i suradnji između pružatelja

turističkih usluga, javnog sektora i lokalnih proizvođača poljoprivrednih i tradicijskih

proizvoda u ostvarivanju razvoja turizma. Iznimna je uloga već razvijenijih turističkih

dionika, poput Top-termi Topusko koje, suradnjom s drugim dionicima iz sva 3 razvojna

sektora treba stvoriti preduvjete razvoja ponude moderne i konkurentne turističke destinacije

– LAG-a Petrova Gora.

Uključivanje prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine u turističku ponudu

Prirodne i kulturne značajke područja LAG-a predstavljaju velik potencijal za razvoj

turističke ponude,i to uvođenjem smjernica razvoja održivog turizma. Iznimno je važno

postići suradnju svih dionika nad upravljanjem i korištenjem zaštićenih i visoko vrijednih

područja i lokaliteta kako bi se oni što uspješnije integrirali u jedinstvenu turističku ponudu.

Istovremeno, iznimno je značajno podići svijet stanovnika i posjetitelja područja o potrebi

revitalizacije i očuvanja kulturno-povijesne i tradicijske visoko vrijedne baštine LAG-a, koja

je jedinstvena u široj regiji, što, istovremeno, značajno pridonosi podizanju kvalitete života

stanovnika.

Očuvanje prirode neraskidivo je povezano s postojanjem i razvojem drugih djelatnosti u

vrijednim prirodnim područjima. Ključnu ulogu, u ovom segmentu, uz županijske javne

ustanove za zaštitu prirode imati će i šumarski sektor, budući prostor LAG-a obiluje

prirodnim šumama visoke kvalitete.

U području kulturnog stvaralaštva i kulturne baštine vidljiva je velika potreba multisektorske

suradnje te umrežavanja kulturnih proizvoda i usluga u turizmu. Kultura može biti velika

potpora za razvoj turizma i cijelog uslužnog sektora. Treba obnoviti, razviti i održivo koristiti

sve objekte kulturno-povijesne i tradicijske baštine koji mogu pridonijeti razvoju uslužnog

sektora, posebno turizma. Isto tako, potrebno je poticati i podupirati organizacije festivala,

kuturnih događanja te razvoj civilnog društva što može obogatiti turističku ponudu i

revitalizirati povijesna središta.

Dodana vrijednost koja se zasniva na prirodnim i kuturnim značajkama područja postiže se

razvojem različitih i inovativnih aktivnosti i turističkih proizvoda.

Poticanje razvoja turizma

Područje LAG-a karakterizira poznata turistička destinacija – turistički kompleks toplica

Top-terme Topusko, te mali poduzetnici, no trustički kapaciteti LAG-a su vrlo skromni,

posebno u kontekstu razvoja modernog ruralnog, zdravstvenog i aktivnog turizma. LAG treba

razviti i podržati programe ljačanja ljudskih resursa u turizmu, smještajnih kapaciteta i

dodatnih sadržaja. Kvaliteta okoliša, krajolika, termalnih voda, gastronomska ponuda,

kulturno-povijesna baština, veliki su potencijali koje treba iskoristiti za razvoj područja. Na

prostor je potrebno privući domaće i inozemne ulagače koji će razviti postojeće potencijale.

Jezgru budućeg razvoja turizma u LAG-u Petrova Gora treballi bi činiti: aktivni odmor,

ruralni turizam, kultura-povijest-tradicija, zdravlje i wellnes, poslovni i eko-turizam uz

korištenje domaćih poljoprivrednih prehrambenih i tradicijskih proizvoda (hrane, pića,

suvenira....). Izradjena je Strategija razvoja ruralnog turizma „Regije bez granica“ u 2012.

kroz projekt prekogranične suradnje s LAG Una Sana i postavljen portal

www.crobihtorur.com sa opisima i kontakt podacima 80 turističkih destinacija na području

LAGa Petrova Gora. Strategija je dostupna svim web stranicama općina koje pripadaju LAG

području i organizacija civilnog društva tog kraja.

http://www.crobihtorur.com/


28

Razvojni potencijali poljoprivrede i šumarstva te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Veliki potencijali za razvoj poljoprivrede i OPG-a nalaze se u području razvoja radne

učinkovitosti, učinkovitijeg marketinga, vertikalne integracije i sudjelovanja u kvalitetnim

programima. Područje LAG-a mora revitalizirati svoju poljoprivrednu proizvodnju i

orjentirati ju prema proizvodnji kvalitetne hrane, na načelima integrirane poljoprivredne

proizvodnje i eko-poljoprivrede, zašto ima iznimno dobre prirodne preduvjete. LAG mora

pružiti potporu proizvođačima u udruživanju, zaštiti i certifikaciji proizvoda za postizanje

veće dodane vrijednoti na tržištu. Istovremeno, potrebno je stalno educirati poljoprivredne

proizvođače i OPG-e kao bi mogli pratiti uvođenje novih tehnologija i metoda te tržišnih

uvjeta i poticajnih mjera, kao i uspješno implementirati načela i smjernice dobre

poljoprivredne prakse.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti promociji lokalne poljoprivredne proizvodnje, lokalne

hrane koja se koristi u LAG-u, kao i u regiji. Važno je poticati javne ustanove i vlasnike

uslužnih poduzeća i obrta te smještajnih kapaciteta da koriste lokalnu hranu.

Proizvodni kapaciteti, posebno privatne šume, nedovoljno su iskorišteni. Privatne šume, kao i

poljoprivredno zemljište, usitnjeni su i fragmentirani. Šumovlasnici su međusobno

nepovezani kako u izvođenju radova tako u distribuciji drvne sirovine. Ovakvo stanje

uvjetuje dodatno upravljanje područjem koje obuhvaća umrežavanje poljoprivrednih

proizvođača i šumovlasnika, čemu uvelike mogu pridonijeti aktivnosti LAG-a. Šumovlasnike

je potrebno educirati o novih tehnologijama i metodama održivog korištenja šuma, te

mogućnostima distribucije proizvoda za nova tržišta, npr. korištenje alternativnih šumskih

resursa (drvo kao obnovljivi izvor energije), što može stvoriti nove izvore prihoda. S

povećana uporaba drva kao obnovljivog izvora energije će postizanje održivog i učinkovitog

upravljanja šumama.

Razvoj ljudskih resursa i kvalitete života

Negativni demografski i gospodarski trendovi su posebno izraženi u udaljenim ruralnim i

pograničnim područjima. U izoliranim naseljima, dislocirani od općinskog središta,

infrastruktura je najčešće loša, a ona je osnovni preduvjet društveno-ekonomskog razvoja.

Udio ruralnog stanovništva pada u cijeloj široj regiji i nacionalnoj razini, a ne samo na

području LAG-a.

Razvojna prilika LAG-a upravo leži u ovoj depopulaciji, odnosno, stvaranjem infrastruturnih

i razvojnih preduvjeta, moguće je oživjeti napuštene ruralne prostore. U njima postoje velike

mogućnosti za razvoj poslovnih aktivnosti u novom programskom razdoblju. LAG i jedinice

lokalne samouprave morale bi kreirati posebne mjere koje će pomoći otvaranju kvalitetnih

radnih mjesta i to prvenstveno razvojem programa za poticanje zapošljavanja,

samozapošljavanja i formiranja start-up poduzeća. To znači ulaganje u razvoj ljudskih

potencijala u ruralnim naseljima, poticanje cjeloživotnog učenja, animiranje i informiranje

seoskog stanovništva i prjenos primjera dobrih praksi (na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini), te poticanje sustavnog i cijanog ulaganja u razvoj različitih djelatnosti

u seoskim zajednicama.

Prilike za očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim naseljima najveće su u razvoju

konkurentne poljoprivrede i na obiteljskim gospodarstvima, i to u primarnoj poljoprivrednoj

proizvodnji te u komplementarnim, dopunskim, djelatnostima jer potražnja za proizvodima i

uslugama raste. Poduzetništvo u ruralnim područjima dobiva sve veću važnost posebno

temeljeno na načelima integracije i održivog korištenja prirodnih i kulturnih resursa te

razvojem javno-privatnog partnerstva i pristupa „odozdo prema gore“. Tu su ujedno i uvjeti

za primjenu načela LEADER pristupa razvoju ruralnih područja.


29

Kada se pogleda analiza nezaposlenih, vidljivo je da je više nezaposlenih žena i onih koji prvi

puta traže posao, odnosno mladih. Također, vidljiva je i niska razina obrazovanja

nezaposlenih. Posebno je zabrinjavajuća nezaposlenost osoba starijih od 40 godina. Područje

LAG-a karakterizira nedostatak radnih mjesta te odljev obrazovanijeg stanovništva. Važno je

da LAG formira i provodi što više projekata dodatne edukacije stanovnika, projekte

cjeloživotnog obrazovanja te razvija intenzivnu suradnju s obrazovnim institucijama i

organizacijama koje mogu prenijeti operativna znanja. LAG treba omogućiti veću

flaksibilnost tržišta rada, povezivanje obrazovnog sustava s potrebama poslodavaca te

omogućiti bolje obrazovanje i motivaciju nezaposlenih za stjecanje novih znanja i vještina,

posebno u cilju jačanja samozapošljavanja. Projekti razmjene dobre prakse od iznimne su

važnosti. LAG Petrova Gora prepoznao je značaj prijenosa znanja na lokalnoj razini, te je

vrlo blisko povezan s LAG.-ovima i njihovim dionicima u okruženju.

Područje LAG-a ima dobro razvijenu mrežu prostora za društveni razvoj zajednice i relativno

dobro razvijen sustav zdravstvene skrbi, ali loše raspoređen, te djelomično razvijen sustav

socijalne skrbi, koji je potrebno bolje kotrolirati. LAG ima značan broj organizacija civilnog

društva posebno u sportu i kulturi (KUD-ovi). Civilni sektor je i dobar temelj za rad s

mladima kao i integraciju nacionalnih manjina.

Za daljnji razvoj područja važno je stvoriti povoljne socijalne uvjete koji će zadržati ili

privući mlade i obitelji s malom djecom. To uključuje, ne samo zapošljavanje i stanovanje,

već otvaranje kvalitetenih radnih mjesta, mrežu socijalne podrške prilagođene životnim

potrebama stanovnika, te bogata i kvalitetna ponuda okruženja za slobodno vrijeme.

Stanovništvo LAG-a stari, stoga mu je potrebno omogućiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i

brigu.

Promicanje i razvoj partnerstva

Poseban izazov za razvoj područja biti će promicanje međusektorske suradnje i javno-

privatnog partnerstva LAG-a s ciljevima zajedničkog, solidarnog i dogovornog planiranja

razvoja i provedbe putem projekata od zajedničkog interesa. Do formiranja LAG-a, područje

nije imalo iskustva u javno-privatnom partnerstvu kao ni u izradi zajedničkih projekata te

participativnog programskog planiranja.

Nadalje je opisan cjelokupni strateški plan za područje. Započinje s opisom Vizije za

partnersko područje, zatim opisom razvojnih prioriteta i općim ciljevima programa te daje

više detalja o razvojnoj strategiji i specifičnim ciljevima programa vezano uz prioritete.

Partnerska grupa definirala je prioritete, strategiju i sadržaj programa, putem participatornog

procesa koristeći SWOT i GOPP analize, koje su dodatno obrađene na konzultacijskim

sastancima potpomognutim od strane stručnih savjetnika.


30

3 Razvojna vizija

Vizija razvoja LAG-a je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u

razvoju područja poštivanjem načela održivog razvoja. Zasniva se na rezultatima osnovne

analize, SWOT/PESTLE analize, razvojnih trendova u užem i širem krugu te idejama o

budućnosti područja. Kad se razmotri ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica što

karakteriziraju ovo područje, Radna grupa za izradu strategije, utvrdila je da bi se vizija

razvoja LAG-a trebala usredotočiti na: razvoj gospodarstva područja, razvoj kulturnog

nasljeđa i sportskog života kao doprinos suživotu višeetničkih zajednica koje karakteriziraju

područje LAG-a. Jačanje ukupne kvalitete života na području LAG-a uz priroritetno

poštivanje načela održivog razvoja i očuvanje tradicijskih i kulturoloških značajki.

Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe

zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja

uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda te

time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete

lokalnim stanovnicima u njihovoj sredini. Zajedničkim radom svih sudionika, nastala je

VIZIJA LAG-a „PETROVA GORA“

LAG Petrova Gora je lider umrežavanja i promicatelj suživota u službi kulturnog,

gospodarskog i sportskog napretka regije.

Mi smo vrata Europe, sretna multikulturalna zajednica u području očuvane kulturne i

prirodne baštine, razvijenog malog gospodarstva temeljenog na održivom korištenju

prirodnih resursa, aktivnom turizmu i lokalnim proizvodima.

Dugoročnom vizijom LAG se opredijelio za aktivan utjecaj na razvoj područja radi čije

realizacije je i nastala ova strategija. Postizanjem vizije istovremeno se postižu i ciljevi

razvojnih prioriteta Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2007.-2013.

Razvojna vizija postiže se ostvarenjem dugoročnih ciljeva. Radna grupa za izradu strategije,

u konzultaciji s lokalnim razvojnim dionicima LAG-a, pri definiranju razvojnih ciljeva

naglasila je potrebu o posebnom uvažavanju:

zaštite okoliša, tako da su planirane aktivnosti usmjerene očuvanju okoliša

maksimizacije mobilizacije raspoloživih lokalnih resursa (endogeni potencijali) koji

uključuju ljudski kapital sa svim znanjima i vještinama, prirodnu i kulturno-povijesnu

i tradicijsku baštinu, prostorne potencijale (geostrateški položaj), klimatske uvjete....

smanjenja rodne i dobne nejednakosti te jačanje uključivanja manje aktivnih i

marginaliziranih društvenih (ciljnih) skupina, inače, manje vidljivih u svakodnevnom

društvenom životu zajednice, ali sa puno potencijala, znanja, originalnih razvojnih

ideja i spremnosti na sudjelovanje u zajedničkom razvoju (poput nezaposlenih, osoba

s manjim obrazovanjem, osoba s posebnim potrebama, manjine i dr.)

promicanja stvaranja novih radnih mjesta što bi omogućilo očuvanje sela, njegova

društveno-ekonomskog razvoja i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima

svih pozitivnih i negativnih iskustava u proteklim strateškim planiranjima i

provedbama strateških programa i korištenju razvojnih fondova, kako bi se ciljevi

postigli što brže i uz veću financijsku učinkovitost


31

promicanja međusektorske suradnje i integracije između razvojnih dionika u svrhu

postizanja najboljih rezultata, nadopunjavanja međusobnih aktivnosti, nadgradnje

rezultata suradnje, razvoja novih usluga, novih proizvoda, novih znanja i ideja te

novih partnerstva.

3.1 Razvojna tema i ciljevi sukladno osima ruralnog razvoja

Temeljem prethodno iznesenih dokaza, LAG Petrova gora kao vodeću razvojnu temu za

programsko razdoblje 2012.-2014. odabrao je uspostavu i razvoj diverzifikacije

djelatnosti s uspostavom i jačanjem održive lokalne opskrbe poljoprivrednim i

prehrambenim proizvodima. To će se postići uspostavom partnerskih mreža za proizvodnju

i stvaranje prehrambenih proizvoda za lokalno i regionalno tržište, odnosno područje LAG-a

Petrova Gora i prostora u okruženju. Ova razvojna tema pridonijeti će zaštiti i očuvanju

okoliša, razvoju inovativnih radnih mjesta u ruralnim naseljima i razviti identitet područja

LAG-a u široj regiji.

Opći cilj strategije je podržati održivi razvoj lokalne zajednice i inicijative u LAG području

poticanjem među-sektorske suradnje i integriranog pristupa revitalizaciji zajednice i jačanju

diverzificiranog ruralnog gospodarstva.

Glavne teme kojima će se strategija baviti su:

Izgradnja identiteta LAG-a

Međusektorsko povezivanje za razvoj područja

Zaštita, revitalizacija i održivo korištenje kulturno-povijesne i prirodne baštine

Razvoj poljoprivrede, ruralnog gospodarstva i turizma

Cjeloživotno učenje

Opći razvoj kvalitete života u zajednici – dostupnost

Razvojni ciljevi za postizanje općeg cilja te realizacije razvojne teme strategije a time i

vizije, za predviđeno programsko razdoblje, su:

1. Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama LAG-a

2. Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima u LAG-u

3. Razvoj turističke ponude i promocija lokalnih resursa prirodnih i kulturnih resursa

LAG-a

4. Razvoj mogućnosti zapošljavanja u području LAG-a

5. Razvoj kvalitete života u LAG-u

6. Multisektorska implementacija LEDAER pristupa u LAG-u

Ovi ciljevi moraju biti međusobno povezani i postizani tijekom realizacije strategije putem

provedbe širokog spektra aktivnosti, s naglaskom na ključne razvojne sektore: turizam,

poljoprivredu, šumarstvo...... i dalje su detaljno razrađeni.

Viziju i ciljeve postići ćemo djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima

želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i

uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i mogućnostima te

nedovoljno korištenim prirodnim, kulturnim i tradicijskim vrijednostima. Putem društvenog i

ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te

poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih

ekoloških standarda, kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna


32

pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog

stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno

onih skupina koje su često neuključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te

osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina. Ova strategija mora ostvariti zajednički put

svih stanovnika LAG-a u bolju budućnost.

3.2 Razvojni ciljevi, prioriteti, mjere (aktivnosti), ciljne skupine, očekivani

rezultati i indikatori

3.2.1 Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama (RC1)

Prioriteti razvojnog cilja 1

1.1 Povećanje konkurentnosti

poljoprivrede, šumarstva i drugih ne-

poljoprivrednih sektora

1.2 Promocija i marketing domaćih

proizvoda i razvoj dodane vrijednosti

Mjere (aktivnosti) Mjere (aktivnosti)

1.1.1 Promicanje uvođenja novih

tehnologija u poljoprivredi, šumarstvu

i poljoprivrednim aktivnostima, s

naglaskom na obnovljive izvore

energije u cilju postizanja energetske

učinkovitosti

1.2.1 Promicanje novih načina i oblika

marketinga i promocije lokalnih

proizvoda i usluga krajnjim kupcima i

tržištu

1.1.2 Poticanje proizvodnje proizvoda s

visokom dodanom vrijednosti u

poljoprivredi, šumarstvu i ne-

poljoprivrednim sektorima

1.2.2 Pružanje zajedničke infrastrukture za

marketing i promociju lokalnih

proizvoda i usluga

1.1.3 Edukacije i treninzi stjecanja vještina i

znanja u svrhu uvođenja novih

tehnologija u cilju povećanja

konkurentnosti lokalnih proizvoda i

usluga

1.2.3 Promicanje integracije pružatelja

proizvoda i usluga visoke kvalitete za

zajednički nastup na tržištu

1.1.4 Razvoj zajedničke infrastrukture za

proizvodnju i preradu, te provedbu

aktivnosti značajnog razvojnog

potencijala

Ciljane skupine

Nositelji poljoprivrednih, šumarskih i ne-poljoprivrednih aktivnosti (poduzeća,

zadruge, udruge, klasteri, obrti, OPG-i, pojedinci)

Zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ne-poljoprivrednim djelatnostima (sektorima)

Nezaposleni, mladi, žene, osobe treće životne dobi, osobe s posebnim potrebama i

predstavnici drugih marginaliziranih skupina društva

Lokalni stanovnici

Očekivani rezultati

- Povećanje konkuretnosti gospodarstva na području

- Povećanje produktivnosti gospodarskog sektora

- Povećanje brutto dodane vrijednosti po zaposleniku

- Povećanje broja radnih mjesta

- Povećanje broja ekonomski isplativih poljoprivrednih gospodarstava

- Povećanje broja aplikacija svih sektora na izvore sufinanciranja uvođenja novih


33

tehnologija (tehnoloških inovacija proizvodnje)

- Povećanje broja projekata implementiranih novih tehnologija, metoda i obnovljivih

izvora energije

- Povećanje sudjelovanja u treninzima i edukacijama

- Povećanje broja certificiranih osoba koje su stekle nova znanja i vještine

- Povećanje broja zaštićenih proizvoda (nacionalna i/ili EU razina)

- Povećanje zajedničkih preradbenih kapaciteta

- Povećanje zajedničkih mjesta za prodaju lokalnih proizvoda

- Izrađen katalog lokalnih proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti

- Uspostavljeni lokalni lanci nabave (kanali prodaje)

- Uspostaljene formalne veze između proizvođača i pružatelja usluga

Indikatori provedbe na razini prioriteta

P 1.1 Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i drugih ne-poljoprivrednih sektora

Opis indikatora Početna vrijednost

u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Broj novostvorenih radnih mjesta 0 20

Broj novih, samozaposlenih 0 4

Broj ekonomski isplativih poljoprivrednih

gospodarstava 0 5

Broj aplikacija svih sektora na izvore sufinanciranja

uvođenja novih tehnologija (tehnoloških inovacija

proizvodnje)

0 5

Broj realiziranih i/ili započetih projekata

implementiranih novih tehnologija, metoda i

obnovljivih izvora energije

0 5

Broj sudionika u edukacijskim aktivnostima 0 100

Broj certificiranih osoba 0 5

Broj zaštićenih proizvoda 0 2

Broj projekata implementacije zajedničkih

preradbenih kapaciteta

0 1

Broj započetih i/ili završenih prodajnih mjesta za

zajedničku prodaju lokalnih proizvoda

0 5

Broj proizvođača uključenih u prodaju na prodajnim

mjestima

0 10

Broj ugovora za nabavu lokalnih proizvoda ili

usluga unutar LAG-a (formaliziranih veza

proizvođača i pružatelja usluga)

0 2

Broj uspostavljenih lanaca nabave 0 2

Broj uključenih korisnika u lance nabave 0 5

Broj registriranih proizvođača i pružatelja usluga 0 5

Broj proizvođača tradicijskih proizvoda registriranih

pri HOK-u

0 1

Broj projekata prijavljenih na Mjere IPARD

programa (101, 103, 302)

1 3

P 1.2 Promocija i marketing domaćih proizvoda i razvoj dodane vrijednosti


u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Broj promidžbenih kataloga 0 2


34

Broj zajedničkih promotivnih aktivnosti 0 4

Broj proizvođača i pružatelja usluga uključenih u

zajednički marketing i promidžbu

0 10

3.2.2 Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima (RC2)

Prioritet razvojnog cilja 2

2.1 Održiva lokalna opskrba lokalnim prehrambenim proizvodima

Mjere (aktivnosti)

2.1.1 Promocija proizvodnje zdrave hrane, s naglaskom na organsku hranu i provedba

edukacija u tu svrhu

2.1.2 Osnivanje i rad mreža partnera u osiguravanju sigurnosti hrane od farme do tanjura

2.1.3 Uspostava kratkih prehrambenih lanaca lokalno uzgojene hrane, s naglaskom na

uvođenje lokalne hrane u javnim ustanovama

2.1.4 Razvijati i provoditi programe za podizanje svijesti među ljudima u regiji o važnosti

kupnje I prehrane lokalno uzgojenom hranom

Ciljane skupine

Vlasnici poljoprivrednih gospodarstava, postojeći i potencijali proizvođači



Lokalni stanovnici, turisti i posjetitelji (potrošači)

Javne ustanove u području (dječji vrtići, škole, domovi…..) i nositelji turističkih

aktivnosti i ponude


- Cjelogodišnja ponuda zdrave hrane

- Povećana raznolikost ponude zdrave hrane

- Smanjen negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš

- Povećana ekološka poljoprivreda i organski uzgoj

- Osmišljen održivi sustav lokalne opskrbe lokalnom hranom

- Povećan broj certificiranih ekoloških proizvođača i proizvoda (konverzija s

konvencionalne na ekološku poljoprivrednu proizvodnju)

- Podignuta svijest potrošača o korištenju lokalne hrane i njezinoj sigurnosti

- Poboljšane prehrambene navike stanovnika i korisnika turističkih usluga

- Izrađena publikacija i promotivni materijali za podizanje svijesti o važnosti

konzumacije lokalno proizvedene hrane

- Osmišljen sustav uvođenja lokalne hrane u javne institucije, s naglaskom na organsku

hranu



u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Model održivog sustava lokalne opskrbe lokalnom

hranom

0 1

Broj proizvođača uključenih u model lokalne

opskrbe lokalnom hranom

0 10

Broj animacija-motivacijskih aktivnosti između

proizvođača hrane

0 5

Broj sudionika u animacijsko-motivacijskih

aktivnosti

0 50


35

Broj animacijsko-motivacijskih aktivnosti među

potrošačima

0 5

Broj proizvođača koji s konvencionalne prelaze na

ekološku poljoprivredu

0 5

Broj javnih ustanova su uključenih u model lokalne

opskrbe hranom (potrošača)

0 2

Broj novih radnih mjesta kao rezultat mjera

prioriteta

0 10

3.2.3 Razvoj turističke ponude i promocija prirodnih i kulturnih resursa (RC3)


3.1 Razvoj poticajnog okoliša za turistički

razvoj

3.2 Zajednički marketing i promocija

turističke destinacije

Mjere (aktivnosti) Mjere (aktivnosti)

3.1.1 Jačanje poduzetničke kulture u

turizmu među lokalnim stanovništvom

3.2.1 Razvoj zajedničkog branda LAG

područja

3.1.2 Edukacija i obuka turističkih vodiča i

djelatnika (pružatelja usluga) u

turizmu

3.2.2 Promicanje i marketing integriranih

turističkih proizvoda

3.1.3 Poticanje investicija u javnu turističku

infrastrukturu i ponudu

3.2.3 Zajednička promocija područja

3.1.4 Zaštita i održivo korištenje prirodne

resursne osnove

3.1.5 Integrirano očuvanje i održivo

korištenje kulturno-povijesne i

tradicijske baštine

Ciljane skupine

Nositelji turističkih programa i usluga u turizmu područja (poduzeća, zadruge, udruge,

klasteri, obrti, OPG-i, pojedinci)

Zaposleni u turizmu

Organizatori i planeri turizma na lokalnoj i regionalnoj razini

Turistički vodiči



Lokalni stanovnici

Posjetitelji/turisti


- Povećana svijest o značaju razvoja turizma i međusobne suradnje dionika

- Razvoj branda – zajedničkog znaka prepoznatljivosti LAG-a

- Razvoj integriranih turističkih proizvoda

- Razvoj zajedničke turističke infrastrukture

- Povećan broj posjetitelja i turista

- Povećan broj registriranih turističkih usluga te

- Povećanje broja i kvalitete turističkih kapaciteta

- Povećanje broja turističkih vodiča

- Organizirana zajednička promotivna aktivnost

- Razvoj uključivanja prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine u turističku

ponudu


36

- Povećanje broja zaposlenih u turizmu


P 3.1 Razvoj poticajnog okoliša za turistički razvoj


u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Broj provedenih edukacija za dionike u turizmu,

organizatore turističke ponude i turističke vodiče

0 10

Broj sudionika edukacija (korisnika) 0 60

Broj certificiranih turističkih vodiča 8 12

Broj novih radnih mjesta u turizmu 0 10

Broj projekata turističke javne infrastrukture 0 5

Broj turističkih manifestacija potaknutih

animacijskim aktivnostima LAG-a

0 10

Broj projekata (započetih i/ili implementiranih)

valorizacije i/ ili revitalizacije prirodne, kulturno-

povijesne i tradicijske baštine

0 3

Broj projekata prijavljenih na IPARD program,

Mjera 302

0 2

Broj projekata prijavljenih na sufinanciranje

nacionalnih mjera za razvoj turizma

0 5

P 3.2 Zajednički marketing i promocija turističke destinacije


u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Oznaka prepoznatljivosti, zajedničkog branda,

LAG-a

0 1

Broj formiranih integriranih turističkih proizvoda 0 2

Broj zajedničkih promotivnih aktivnosti 0 5

Porast broja posjetitelja i turista na području LAG-a 0 3%

3.2.4 Razvoj mogućnosti zapošljavanja (RC4)

Prioritet razvojnog cilja 4

4.1 Razvoj poduzetništva

Mjere (aktivnosti)

4.1.1 Promicanje razvoja i proizvodnje te inovacija u različitim oblicima poduzetništva

4.1.2 Obuka i obrazovanje ciljnih skupina za poduzetništvo

4.1.3 Integracija razvojnih fondova za pokretanje poduzetništva u komplementarnim

djelatnostima, posebno u ruralnim naseljima

4.1.4 Trening za potencijalne i postojeće poduzetnike za inovativnu primjenu tradicionalnog

znanja i vještina za razvoj novih aktivnosti, proizvode i usluge

Ciljane skupine

Potencijalni poduzetnici, s naglaskom na mlade do 29 godina, žene, dugotrajno

nezaposlene…

Potporne institucije i organizacije za razvoj poduzetništva

Lokalni stanovnici

Udruge, klasteri, zadruge, poduzetnici…



37

- Povećanje broja aktivnosti usmjerenih prema mladima, ženama i predstavnicima

drugih osjetljivih skupina društva

- Povećanje sudjelovanja stanovnika u aktivnostima stjecanja novih znanja i vještina

- Broj samozapošljavanja mladih i žena

- Povećanje edukacija usmjerenih razvoju socijalnog poduzetništva

- Razvoj fonda za mikro-investicije prema potrebama područja

- Broj novih dopunskih djelatnosti u LAG-u



u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Broj animacijsko-motivacijskih aktivnosti za

potencijalne poduzetnike

0 5

Broj sudionika animacijsko-motivacijskih aktivnosti

(posebno mladih do 29, žena i predstavnika drugih

osjetiljivih skupina društva)

0 5

Broj razvijenih i provedenih programa jačanja

poduzetništva i savjetovanja za određene ciljne

skupine (mlade/žene/nezaposlene/članove OPG-a...)

0 5

Broj radionica za promicanje socijalnog

poduzetništva

0 5

Broj sudionika edukacijskih programa 0 100

Broj novoregistriranih dopunskih aktivnosti na

OPG-ima

0 5

Broj samozaposlenih žena, mladih do 29 godina i

predstavnika drugih osjetljivih skupina društva

0 5

Razvijen program fonda za mikro-investicije prema

potrebama područja

0 1

3.2.5 Razvoj kvalitete života u LAG-u (RC5)


5.1 Povratak i naseljavanje stanovnika na području LAG-a

Mjere (aktivnosti)

5.1.1 Razvoj infrastrukture, energetske učinkovitosti i uređenosti naselja

5.1.2 Jačanje zajednice i razvoj volontiranja u svrhu jačanja međugeneracijske solidarnosti

5.1.3 Promicanje prijenosa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem na mlađe članove

poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava

5.1.4 Razvoj intermodalnog javnog prijevoza

Ciljane skupine

Jedinice lokalne samouprave i mjesni odbori

Ogranizacije civilnog društva

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva



Lokalni stanovnici


- Povećanje projekata obnove i razvoja ruralnih područja

- Povećanje broja mladih stanovnika


38

- Povećanje broja mladih poljoprivrednika

- Povećanje broja događanja za potrebe integracije zajednica

- Povećanje zajedničkih aktivnosti udruga s područja LAG-a

- Razvoj intermodalnog prijevoza u LAG-u



u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Broj apliciranih i realiziranih projekata obnove i

razvoja ruralnih područja

0 5

Broj projekata obnovljiivh izvora energije na javnoj

infrastrukturi

0 2

Broj radionica o zaštiti i očuvanju okoliša,

održivom razvoju i energetskoj učinkovitosti

0 5

Povećanje pokrivenosti širokopojasnim i bežičnim

internetom

0 20%

Broj sudionika na radionicama 0 50

Broj projekata koji promiču volonterstvo i

međugeneracijsku solidarnost

0 2

Broj korisnika projekata razvoja volonterstva i

međugeneracijske solidarnosti

0 50

Broj projekata u kojima sudjeluju min. 3 različite

organizacije civilnog društva

0 10

Broj događanja usmjerenih integraciji zajednice 0 5

Broj mladih poljoprivrednika 0 10

Broj mladih poljoprivrednika uključenih u projekte

mjera ruralnog razvoja

0 5

Program intermodalnog prijevoza u LAG-u 0 1

3.2.6 Implementacija LEDAER pristupa na području LAG-a (RC6)


6.1 Multisektorsko jačanje implementacije LEDAER pristupa integralnom razvoju

područja LAG-a

Mjere (aktivnosti)

6.1.1 Formiranje ureda i jačanje osoblja LAG-a

6.1.2 Jačanje članstva i kvalitete LAG-a

6.1.3 Osposobljavanje članova i stanovnika područja LAG-a za implementaciju LEADER

pristupa ruralnom razvoju

6.1.4 Prijenos znanja, vještina i primjera dobre prakse između LAG-ova i njihovih dionika

na regionalnoj, nacionalnoj i razini EU

Ciljane skupine

Jedinice lokalne samouprave i mjesni odbori

Ogranizacije civilnog društva

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva



Lokalni stanovnici



39

- Povećanje projekata obnove i razvoja ruralnih područja

- Povećanje broja mladih stanovnika

- Povećanje broja mladih poljoprivrednika

- Povećanje broja događanja za potrebe integracije zajednica

- Povećanje zajedničkih aktivnosti udruga s područja LAG-a

- Razvoj intermodalnog prijevoza u LAG-u



u odnosu na LRS

2012

Stanje

2014

Broj odobrenih LAG-ova 0 1

Broj članova LAG-a 17 30

Web stranica LAG-a 0 1

Broj projekata za koje se traži pismo potpore LAG-

a

0 3

Broj regionalnih i nacionalnih partnerskih projekata 0 5

Broj prekograničnih projekata 1 2

Broj projekata koji promiču rodnu jednakost 0 5

Broj animacijsko-motivacijskih radionica

LEADER pristupa za povećanje člantsva

5 10

Broj radionica/događanja s prijenosom znanja i

vještina kroz primjere dobre prakse

2 10

Broj promidžbenih i edukacijskih materijala

(izdanja) o LEDAER pristupu i Programu ruralnog

razvoja RH

0 3

Broj radionica i događanja u suradnji s drugim

LAG-ovima

1 8

3.2.7 Horizontalni strateški ciljevi LAG-a

Osim dugoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni, ciljevi, odnosno

ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim programima i projektima implementacije

LAG-a, posebno u projektima finanicranim iz inozemnih fondova i fondova Europske unije, a

uključuju: razvoj informacijskog društva, promociju jednakih mogućnosti i ljudskih

prava, s posebnim naglaskom na jačanje uloge mladih i žena kao i socijalno ugroženih

skupina društva, upravljanje okolišem i održivost, razvoj javno-privatnog partnerstva i

učinkovite demokracije. Uz navedene ciljeve, posebno je važan specifičan horizontalni cilj područja LAG-a,

razminiranje minski sumnjivih područja. Implementacija LEDAER pristuopa integralnom

ruralnom razvoju (RC6) ima apsolutne značajke prioritetog horizontalnog cilja.


40

3.2.8 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja

Prioriteti ruralnog razvoja RH IPARD 2007-2013

Razvojni ciljevi i prioriteti LRS P1 P2

+LEDAER

P3

1. Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i

uslugama

1.1 Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i

drugih ne-poljoprivrednih sektora

1.2 Promocija i marketing domaćih proizvoda i razvoj

dodane vrijednosti

2. Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima

2.1 Održiva lokalna opskrba lokalnim prehrambenim

proizvodima

3. Razvoj turističke ponude i promocija prirodnih i

kulturnih resursa

3.1 Razvoj poticajnog okoliša za turistički razvoj

3.2 Zajednički marketing i promocija turističke

destinacije

4. Razvoj mogućnosti zapošljavanja

4.1 Razvoj poduzetništva

5. Razvoj kvalitete života u LAG-u

5.1 Povratak i naseljavanje stanovnika na području LAG-

a

6. Implementacija LEDAER pristupa na području LAG-

a

6.1 Multisektorsko jačanje implementacije LEDAER

pristupa integralnom razvoju područja LAG-a

4 Strategija izrade i provedbe

4.1 Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije

U nastavku ćemo predstaviti osnovne značajke formiranja LAG-a i izrade Lokalne razvojne

strategije, provedenih putem radionica i sastanaka, kroz koje je sazrijevala ideja suradnje,

formiranja i rada LAG-a. Općine Barilović, Gvozd, Krnjak, Topusko i Vojnić, osnivači LAG-

a, predstavljaju zaokruženu geografsku cjelinu s tisućljetnom suradnjom stanovnika i sličnim

povijesnim karakteristikama, no prvenstveno ih povezuje želja za zajedničkim ciljem

postizanja održivog i integriranog razvoja cjelokupnog područja.

Razvoj partnerstva započeo je još 2008. godine tijekom provedbe projekata Centra za civilne

inicijative (CCI) na području navedenih općina. Na inicijativu CCI-ja, formirano je

regionalno partnerstvo između općina Gvozd, Krnjak, Topusko i Vojnić, koji su, potpisom

Sporazuma o pokretanju Regionalnog razvojnog partnerstva „Petrova Gora“, formirali savjet


41

građana putem kojeg se formiralo neformalno lokalno multisektorsko partnerstvo. Nakon

informativne kampanje Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2009. godine, o uvođenju

LEDAER pristupa u razvojururalnih područja, neformalno regionalno partnerstvo odlučilo je

formalizirati svoju suradnju formiranjem Lokalne akcijske grupe „Petrova Gora“. Tijekom

rada regionalnog partnerstva, priključili su se i dionici s područja općine Barilović, kao i

jedinica lokalne samouprave. Tako su, dionici s područja 5 općina, 17. Ožujka 2010. osnovali

LAG te započeli izradu Lokalne strategije razvoja. Nacrt prve LRS bio je izrađen tijekom

2011-te godine i s izradom konačnog dokumenta čekalo se zadnje smjernice nadležnog

Ministarstva. Nakon prvih prijedloga Pravilnika za provedbu Mjere 202, pristupilo se

postupku izrade revizije Lokalne razvojne strategije, kako bi se LAG pripremio za postupak

odobrenja.

Radionice za reviziju LRS-a nisu bile usmjerene samo na izradu novog strateškog

dokumenta, već prvenstveno prema jačanju suradnje svih razvojnih sektora, javno-civilnog i

privatnog te prihvaćanju svih dobrih razvojnih ideja bez obzira od kuda su pristigle. Tijekom

izrade Strategije provela se i analiza partnerskih odnosa, pripremile smjernice za reformiranje

LAG-a od njegova osnivanja, te širenje ideje LEADER-a i na druga, susjedna područja (LAG

Petrova Gora jedan je od osnivača LEADER mreže Hrvatske). Na radionicama revizije LRS-

a, uz članove Upravnog odbora LAG-a, sudjelovali su i članovi Skupštine, ali i predstavnici

šireg kruga razvojnih dionika koji još nisu bili članovi LAG-a, kao i dionici s područja

naselja Grada Karlovca koja gravitiraju prostoru LAG-a Petrova Gora. Isto tako, savjetovalo

se s brojnim drugim stručnjacima te predstavnicima različitih organizacija, poduzeća i obrta

kako bi se što kvalitetnije analiziralo stanje i potrebe područja i svih njegovih stanovnika.

Cijeli postupak konačne izrade vodio je Upravni odbor LAG-a u, suradnji sa stručnjacima za

provedbu ruralnog razvoja, implementacijom načela LEADER programa.

2008.-2010. Aktivnosti osnivanja LAG-a

13.05.2008. Osnivanje Regionalnog savjeta građana u općinama Topusko, Krnjak, Gvozd i

Vojnić. Na prvim sastancima pristupnice ispunio 21 član. Savjeti djeluju

unutar svake općine i još nema zajedničkog okupljanja JLS. Savjete je

osnovao Centar za civilne inicijative kroz projekt „Jačanje utjecaja građana na

donošenje i provedbu odluka u ruralnim zajednicama“ koji je financirala

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.

11.09.2008. Sastanak lokalnog savjeta građana koji sebe već naziva LAG-om i priprema se

za pokretanje projekta u sklopu demokratizacije, kao i osnivanje jamstvenog

fonda na razini Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

16.10.2008. Sastanak lokalnog razvojnog partnerstva Petrova Gora (još inicijative za

osnivanje LAG-a) u Vojniću, u Drvno-tehnološkom centru gdje su

predstavljena iskustva u primjeni LEADER procedure u Bavarskoj, što je prvi

susret sa projektima financiranima iz ruralne politike EU u ovim krajevima.

07.11.2008. Održan sastanak prve formulirane inicijative za formaliziranje Lokalnog

razvojnog partnerstva Petrova Gora i inicijative za osnivanje solidarnog fonda

na 4 općine (tada još nije bila uključena općina Barilović), dogovor za

spajanjem općina u regionalni pristup zajedničkom razvoju.

23.12.2008. U Vojniću održan okrugli stol i panel rasprava o LEDAER programu;

predstavljanje LEADER pristupa u Europi.

05.02.2009. Prvi sastanak s predstavnicima sva tri sektora društva u Gvozdu a s područja

budućeg LAG-a Petrova Gora. Na sastanku su ustanovljene tri radne skupine,

u skladu s projektom koji je provodio CCI u okviru PHARE 2006 programa :

Turizam i zaštita okoliša; Gospodarstvo i infrastruktura; Društveni razvoj i


42

civilno društvo. Do kraja godine, formiran je savjet građana, kako se tada

nazivao budući LAG.

travanj-

studeni

2009.

Sastanci savjeta građana, koji su bili ishodište za formalno formiranje javno-

privatnog partnerstva LAG-a. Datumi sastanaka: 1. travnja, 11. svibnja, 29

lipnja, 21. kolovoza, 16. rujna, 30. rujna, 30 listopada, 11. studenog, sve

tijekom 2009. godine. Dokumentacija i liste sudionika nalaze se u uredu CCIa

u Zagrebu. Naziv CCI-evog projekta je bio: „Citizens' Awakening to

Responsibility Fostered by Civil Society Organizations“.

ožujak–

lipanj 2009.

Sastanci savjeta građana - razrada ideje projekta za prekograničnu suradnju u

kojoj sudjeluju sve općine LAG-a i CCI, tijekom kojih se dodatno jačala

svijest o potrebi međusobne suradnje svih lokalnih multisektorskih dionika.

27. 01.2010. Predstavnici lokalnih dionika upoznali su se detaljnije s LEDAER

programom, njegovom povijesti i uspješnom primjenom u zemljama Europske

unije, te pripremama za njegovu primjenu u Republici Hrvatskoj. Razmatra se

ideja o osnivanju udruge koja će okupiti dionike iz više općina koje gravitiraju

jedna drugoj.

19.02.2010. Predstavnici lokalnih dionika upoznali su se s iskustvima drugih LAG-ova u

regiji i međunarodnom okruženju, posebno iskustava susjednog LAG-a Vallis

Colapis i njihovog procesa izrade formalnog sporazuma o razvojnom

partnerstvu između općina.

17.03.2010. Osnivačka skupština LAG-a Petrova Gora. Osnivačku skupštinu činilo je 5

predstavnika javnog sektora, 3 predstavnika civilnog sektora, 6 građana

(fizičke osobe) i 3 predstavnika gospodarskog sektora. LAG je imao ukupno

17 osnivača.

15.04.2010. LAG Petrova Gora registriran je pri nadležnom uredu državne uprave u

Sisačko-moslavačkoj županiji.

svibanj

2010.

Skupina dionika iz regije LAG-a Petrova gora odlazi na studijsko putovanje u

Sloveniju i posjećuje područje LAG-a pod nazivom LAG Obsotelje in

Kozjansko gdje se detaljno upoznaje s primjernom LEDAER programa u

Sloveniji.

24.10.2010. CCI potpisuje projekt prekogranične suradnje koji pokriva sve općine LAG-a

pod nazivom „Oživljavanje prekograničnog partnerstva kroz ruralni razvoj“-

radna skupina LAG-a sudjelovala je u razradi projektne ideje i problemskog

stabla tijekom koje se definirao deficit znanja i vještina razvoja ruralnog

turizma u regiji.

2011.-2013. Aktivnosti izrade LRS

18.01.2011. Na 1. sastanku izrade LRS prezentirali su se svi članovi LAG-a te raspravio

formular za prikupljanje projektnih ideja te podataka o području LAG-a za

potrebe izrade LRS. Raspravljen je preporučen sadržaj LRS te ciljevi i

prioriteti IPARD programa 2007-2013, te izrađen nacrt osnovne analize stanja

prema dostupnim podacima o području LAG-a. Započela je izrada SWOT

analize.Provodi se i projekt prekogranične suradnje s Bosanskohercegovačkim

LAG-om Una-Sana sa sjedištem u uredu LAG-a Petrova Gora u Gvozdu.

Nositelj projekta je CCI, općina Gvozd je partner a općine Topusko, Vojnić i

Krnjak suradnici na projektu.

26./27.04.

2011.

Predstavljena, raspravljena i prihvaćena osnovna analiza stanja i resursa LAG-

a, predstavljen prijedlog nacrta SWOT analize i provedena edukacija o

njezinoj važnosti i primjeni u daljnjem strateškom planiranju. Izrađen nacrt


43

SWOT analize. Primijenjena PESTLE analiza kod izrade SWOT analize te su

nalazi iz PESTLE integrirani unutar SWOTa.

23.05.2011. Predstavljena SWOT analiza, raspravljena te prihvaćena od strane radne grupe

za izradu LRS. Nakon edukacija o značaju Vizije, radna skupina je izradila

Viziju LAGa.

18.06.2011. Radna skupina je, uz facilitiranje CCI-a, razradila strateške ciljeve, prioritete,

mjere te pripadajuće aktivnosti koje su stavljene u vremensku korelaciju

trajanja provedbe LRS.

21.09.2011. Skupština LAG-a prihvatila finalni nacrt LRS i otvorila postuoak javne

rasprave o nacrtu strategije putem web stranica JLS. Isto tako, odlučeno je

kako se neće izrađivati konačna verzija dok nisu poznate smjernice nadležnog

tijela za provedbu IPARD programa.

studeni–

prosinac

2011.

Edukacijski moduli za stanovništvo LAG područja u sklopu projekta

prekogranične suradnje (projekt vodi CCI, Općina Gvozd je partner),

educirano oko 30 OPG-a, predstavnika civilnog društva i lokalnih zadruga za

pokretanje ruralnog turizma u regiji a sve u skladu s prijedlogom LRS

veljača

2012.

Osam (8) nezaposlenih osoba s područja LAGa i članova LAGa kroz njihove

udruge i OPG-e položilo je ispit za turističkog vodiča što je postalo temeljem

zakonski dozvoljenog vođenja turista na poidručju LAGa Petrova Gora. Tečaj

i polaganje ispita omogućio je CCI kroz partnerstvo s Općinom Gvozd i LAG

Una-Sana kroz IPA IIb komponentu prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i

Hercegovina 2007-2013. Projekt je uskladjen s LRS. Općina Gvozd prolazi

kao partner (kao i dionici LAG-a) iskustvo s EU fondovima iz IPA IIB

komponente.

siječanj

2012.

Na području 4 općine LAGa (Topusko, Vojnić, Krnjak, Gvozd) pokreće se

projekt (CCI kao nositelj) u sklopu IPA TAIB 2009 programa „U potrazi za

demokracijom“ kojim se, do kraja 2013. godine, jača uloga i kapaciteti

lokalnih organizacija civilnog društva i uloga same udruge LAG Petrova Gora.

LAG Petrova gora jedan je od partnera na projektu što je ujedno i prvo

iskustvo s IPA i EU financiranjem. Kroz projekt je zaposlena 1 osoba na 30%

radnog vremena, voditelj LAG-a. Osim ovog zaposlenja LAG zapošljava i tri

osobe preko tzv. Javnih radova, mjere zapošljavanja HZZ-a. I ostali partneri

na projektu, Most Perna, Breza Krnjak i Ženska grupa Vojnić članovi su

LAGa Petrova Gora čime se i ostali dionici educiraju za provedbu projekata

financiranih od EU fondova.

listopad

2012.

Radna grupa za izradu LRS, Skupštini predstavila revidiranu LRS sukladno

smjernicama IPARD programa i popisu stanovništva 2011. te još jednom

naglasila kako će se konačna LRS definirati nakon objave natječaja IPARD

programa za provedbu Mjere 202.

26.03.2013. Skupština – donošenje LRS i proširenje članstva za još 15 novih članova.

Sjedište i ured LAG-a Petrova Gora je na adresi Kralja Petra Svačića 4, u Gvozdu.

Osnivačku skupštinu koja je održana 17.03.2010. činilo je 5 predstavnika javnog sektora, 3

predstavnika civilnog sektora, 6 građana (fizičke osobe) i 3 predstavnika gospodarskog

sektora. LAG je imao ukupno 17 osnivača. Skupština je imala i 5 predstavnika JLS LAG-a.

Upravni odbor čini 11 članova i to 5 članova je iz javnog sektora (46%) te 3 člana iz civilnog

sektora ( 27%) i 3 člana iz privatnog sektora (27%). Četiri je žena u upravnom odboru (36%)

i jedna osoba mlađa od 29 godina. Udruga LAG Petrova Gora, registrirana je pri Uredu


44

državne uprave u Sisačko-moslavačkojžupaniji, 15.travnja 2010. Nakon Skupštine održane u

ožujku 2013., LAG Petrova Gora ima 31 člana iz svih razvojnih sektora.

Izvršna tijela LAG-a, sukladno Statutu, čine Predsjednik, Nadzorni odbor te Upravni odbor.

Upravljačko tijelo LAG-a, sukladno Statutu, ima 11 članova, 5 je iz javnog sektora (45%) te

6 iz civilnog sektora (55%). Članovi upravljačkog tijela, u svom sastavu, imaju 5

predstavnika JLS (45%) i 5 žena (45%).

Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a Petrova Gora provele su se tijekom

2010.-2012., a zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela,

primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina,

uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije

plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti

mogućnost primjene strategije u drugim područjima

održivost strategije bez sredstava javne pomoći

plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije

praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i

indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata

Za provedbu postupka izrade formirana je posebna radna grupa iz redova predstavnika

javnog, civilnog i poslovnog sektora koju su činili te su pod vodstvom stručnog savjetnika

UNDP-a, proveli postupak izrade koji se zasnivao na prethodnim pripremama svih potrebnih

materijala za raspravu koji su se članovima radne grupe dostavljali elektroničkim putem

najmanje sedam dana prije sastanka, zajedničkih sastanaka na kojima su se odluke i zaključci

donosili konsenzusom, pripreme za prezentaciju inicijativnom odboru LAG-a te

uključivanjem i raspravom sa širim krugom razvojnih dionika oko važnih dijelova strategije.

Posebna dodana vrijednost ove strategije općem strateškom planiranju na području LAG-a je

sam postupak procesa izrade i dubinske rasprave i konzultacija sa svim relevatnim razvojnim

dionicima LAG-a u transparentnom procesu donošenja odluka. Na sastancima radne grupe

donosila se konačna odluka o sadržaju strategije. Strategija je usvojena na Skupštini LAG-a

26.03.2013.

4.2 Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Prioritetne

Mjere

(aktivnosti)

Vrijeme provedbe 2012-2014 /RC1-RC6

2012 2013 2014

I II III IV I II III IV I II III IV

RC 1

1.1.1

1.1.2

1.1.3

1.1.4

1.2.1

1.2.2

1.2.3

RC 2

2.1.1


45

2.1.2

2.1.3

2.1.4

RC 3

3.1.1

3.1.2

3.1.3

3.1.4

3.1.5

3.2.1

3.2.2

3.2.3

RC 4

4.1.1

4.1.2

4.1.3

4.1.4

RC 5

5.1.1

5.1.2

5.1.3

5.1.4

RC 6

6.1.1

6.1.2

6.1.3

6.1.4

Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog

razdoblja implementacije strategije 2012-2014, ali s različitim intenzitetom. Ova strategija

predstavlja samo ishodišnu smjernicu za naredno razdoblje kada Republika Hrvatske postane

punopravna članica Europske unije i počne aktivno provoditi LEDAER program kako dio

Zajedničke politike ruralnog razvoja Europske Unije za razdoblje 2014-2020. Realizacija

planiranih aktivnosti, a time i realizacija strategije biti će dostupna javnosti poutem web

stranice LAG-a i tijekom cijelog procesa implementacije provoditi će se proces vrednovanja

provedbe, što će omogućiti korekciju mjera u slučaju većih odstupanja i kvalitetnu pripremu

revizije ove strategije za naredno proračunsko razdoblje, koja će se morati provesti tijekom

2014-te.

4.3 Jednake mogućnosti

LAG je u samom postupku pripreme Lokalne razvojne strategije i kreiranja partnerstva

pokazao razvidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i

ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase,

jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbi, društvenog položaja ili koje druge

osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i

provedbu strategije te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije

strategije. LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih


46

skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u

samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice

jednakih mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih,

žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali

i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine te edukacija, odnosno

programa osposobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima,

poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je svoje aktivnosti prioritetno

usmjerio ka ciljanim skupinama koje su posebno osjetljive. LAG će se, u svom daljnjem

radu, promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti,

tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.

4.4 Inovativnost strategije

LRS je, samom metodologijom svoje izrade, i provedbom LEADER pristupa, donijela porast

svijesti lokalnih dionika o potrebi međusobne sektorske suradnje, ali i suradnje na

regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u cilju cjelovitog i ubrzanog razvoja područja

LAG-a. LRS je, aktiviranjem različitih sektorskih dionika postigla njihovo sinergijsko

djelovanje u postizanju zajedničkih ciljeva provedbom prioritetnih aktivnosti. Tijekom cijele

izrade LRS, kao i u planiranju njezine provedbe, radna grupa integrirala je tradicijsko

nasljeđe i znanja s inovativnim idejama stručnjaka i mladih s područja LAG-a, ali i onih koji

nisu s područja LAG-a no s njime dugoročno surađuju. Iz strukture LRS-a vidljiva je velika

valorizacija i potreba za revitalizacijom kulturno-povijesne i tradicijske baštine uz očuvanje

prirodnih resursa, putem uporabe novih znanja, vještina i tehnologija te usvajanjem temeljnih

načela održivog razvoja. Iz priložene tablice odnosa postojećih (tradicionalnih) i novih

(inovativnih) aktivnosti koje se još nisu provodile na području LAG-a, vidljiva je iznimno

velika inovativnost LRS, od 31 predviđene prioritetne aktivnosti, 9 ih je potpuno inovativnog

karaktera.

Prioritetne mjere

(aktivnosti)

Postojeće (tradicionalne)

aktivnosti

Nove (inovativne)

aktivnosti

1.1.1

1.1.2

1.1.3

1.1.4

1.2.1

1.2.2

1.2.3

2.1.1

2.1.2

2.1.3

2.1.4

3.1.1

3.1.2

3.1.3

3.1.4

3.1.5


47

3.2.1

3.2.2

3.2.3

4.1.1

4.1.2

4.1.3

4.1.4

5.1.1

5.1.2

5.1.3

5.1.4

6.1.1

6.1.2

6.1.3

6.1.4

4.5 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš

Iz cijele strukture Lokalne razvojne strategije, SWOT-a i strateških operativnih programa i

programskih aktivnosti vidljvo je prioritetno usmjerenje provedbe strategije usvajanjem i

primjenom načela održivog razvoja. Sve aktivnosti u sebi imaju ugrađene elemente

održivog gospodarenja prirodnim resursima i zaštitu okoliša, kako u gospodarskom

razvoju, tako i pri razvoju komunalne i društvene infrastrukture. LRS je dala i poseban

naglasak na usvajanje novih znanja i vještina i prioritetnu uporabu novih tehnologija,

kao i prioritetno uvođenje obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja energetske

samoodrživosti. Načela održivog razvoja i zaštite okoliša, horizontalni su ciljevi LRS te

moraju biti poštivani u provedbi svakog projekta Lokalne strategije razvoja. Stoga je razvidan

zaključak kako ova Strategija ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša i prirodnih

resursa u cijelom području LAG-a.

4.6 Mogućnost primjene strategije u drugim područjima (prenosivost)

4.6.1 Unutar područja LAG-a

Uz razvoj i iskustvo u provedbi LEADER pristupa, LAG će razviti i ojačati svoje vještine i

znanja iz područja integriranog održivog ruralnog razvoja. LAG će se brinuti o prijenosu

iskustava između partnera i različitih lokalnih zajednica u svom području te time,

popularizirati LEADER pristup na druga područja, sektore, institucije i organizacije čije

aktivnosti utječu na razvoj područja LAG-a Frankopan. LAG će svojim aktivnostima

promicati razmjenu iskustava i vještina putem:

organizacije radionica i sastanaka za razmjenu iskustava imeđu članova LAG-a i svim

zainteresiranim stranama i osobama koje djeluju ili svojim ovlastima utječu na

područje LAG-a,


48

organizirati informativne kampanje, prezentacije i rasprave o različitim primjerima

dobre prakse unutar razvojnih dionika područja,

provoditi animaciju stanovnika i gospodarskog sektora s ciljem postizanja međusobne

suradnje i sinergijskog djelovanja na poboljšanje života i razvoj područja,

organizirati će sastanke i “okrugle stolove” razvojnih dionika o važnim temama za

područje LAG-a,

iskustva i znanja koja je LAG stekao, putem prezentacija, radionica i rasprava,

prenositi će na stanovnike, organizacije, institucije i gospodarske subjekte na području

LAG-a

organizirati će zajedničke treninge i praksu s ciljem međusobnog upoznavanja načina

rada potencijalnih partnera unutar LAG-a s ciljem razvoja zajedničkih razvojnih

projekata, odnosno, stvaranja partnerskih odnosa,

organizirati će međusobnu suradnju i informiranje te razmjenu znanja i iskustava

jedinica lokalne samouprave i javnog sektora unutar LAG-a,

promicati će i popularizirati inovativne projekte usmjerene na širenje aktivnosti te

znanja i vještina u primjeni inovacija na području LAG-a.

4.6.2 Unutar regije, Republike Hrvatske i na međunarodnoj razini

Unutar regije te u suradnji s drugim LAG-ovima u regiji, nacionalnoj i međunarodnoj razini,

LAG Petrova Gora omogućiti će prijenos stečenih znanja i vještina organizacijom studijskih

putovanja kako bi potaknuo povezivanje dionika s ciljem razvoja projekata suradnje,

izrađivati će i diseminirati informativne i stručne materijale o LEADER pristupu ruralnom

razvoju i primjerima dobre razvojne prakse, aktivno će se se uključiti i djelovati u raznim

regionalnim sastancima i konferencijama, stvarati će regionalnu mrežu LAG-ova na

partnerskoj razini, no LAG će prvenstveno poticati uspostavu radnog partnerstva koje

uključuje blisku suradnju sva tri razvojna sektora, putem svojih predstavnika i članova te

suradnjom s pojedincima i organizacijama unutar regije. Članovi LAG-a prenositi će svoje

iskustvo formiranja LAG-a i izrade Lokalne strategije razvoja te načina njezine

implementacije, odnosno primjeni načela LEDAER pristupa ruralnom razvoju kao nove

metodologije koja se primjenjuje u integriranom razvoju ruralnih zajednica. Promicati će

Lokalnu razvojnu strategiju i na višim razinama unutar regije, područjima koja imaju slične

prostorne i razvojne karakteristike, kako bi se i ta područja te njihovi lideri odlučili usvojiti

LEADER pristup lokalnog razvoja, usmjerenog na održivo korištenje prirodnih rsursa te

revitalizacijom kulturno-povijesne i tradicijske baštine, uvođenjem inovacija, novih

tehnologija i proizvodnih procesa, novih metodoloških pristupa razvoju zajednice i

organizacije, ubrzali valorizaciju područja, gospodarski razvoj, a time i povećanje kvalitete

života stanovnika.

LAG Petrova Gora već ima suradnju s već postojećim LAG-om „Vallis Colapis“, LAG-om

„Frankopan“ te LAG-om „Zrinska Gora“ s kojima i graniči, u obliku stvaranja zajedničkih

projekata, informativnih i animacijskih kampanja, razvoja regionalnih proizvoda, turizma i

razvoja ljudskih resursa te stvaranja zajedničkih baza podataka o područjima i njihovoj

resursnoj osnovi te očuvanju, revitalizaciji i održivom korištenju i integralnom ruralnom

razvoju regije.

Na nacionalnoj razini, navedenim aktivnostima LAG Petrova Gora jedan je od osnivača

LADER mreže Hrvatske (krovne nacionalne mreže LAG-ova), dok će na međunarodnoj

razini, s LAG-ovima Bosne i Hercegovine raditi na razvoju prekograničkih projekata

usmjerenih financiranju integralnog ruralnog razvoja iz fondova Europske unije.


49

4.7 Izvori financiranja i održivost LRS bez sredstava javne pomoći2

LRS je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat suradnje svih

jedinica lokalne samouprave dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će

se koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe cijelog

područja. Revidirana LRS je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i

rasprave, pri čemu su svi ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe,

a nadalje u konzultacijama s dionicima LAG-a. Takav partnerski, participacijski proces

povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na

području LAG-a te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u

programskom razdoblju 2012-2014. te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških

ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020.

LRS, kao partnerski strateški dokument, omogućila je, od strane sva tri ključna sektora

razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih

prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih

problema, razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Lokalna razvojna strategija jest alat

pomoću kojeg Lokalna akcijska grupa kao operativan tim, provodi njezinu implementaciju i

postiže ukupan razvoj područja LAG-a, što pridonosi širem cilju, integriranom ruralnom

razvoju područja, čime se, sinergijski, omogućuje trajnost i održivost strategije.

Metodologija izrade i revizije strategije doprinjela je formiranju jakih, dugoročnih veza na

području LAG-a usmjeravanjem aktivnosti na različite oblike suradnje putem partnerskih

odnosa te omogućila razvoj mreže institucija, organizacija i poduzetnih pojedinaca koji su svi

usmjereni ka postizanju zajedničkih strateških ciljeva. Stalno prisustvo i partnerstvo s

institucijama nadležnim za razvoj područja LAG-a, omogućilo je bolje povezivanje s

nadležnim institucijama što će uvelike pridonijeti i njihovu senzibiliziranju boljem rješavaju

problema s kojima se suočava područje LAG-a te omogućiti jačanje partnerskih odnosa i

zajedničkih projekata. Također osigurava održivost implementacije Lokalne razvojne

strategije i rad LAG-a. LAG je već započeo aktivnosti jačanja suradnje sa drugim LAG-

ovima u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini putem članstva u LEADER mreži Hrvatske

(jedan od inicijatora i osnivača) te ELARD-u.

Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa te jačanju umrežavanja lokalnih proizvođača i

pružitelja usluga, odnosno, poduzetničkog sektora, imati će dugoročan utjecaj na održivost

strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom aktivnosti u duhu načela održivosti i

integriranog ruralnog razvoja, odnosno, provedbom prema načelima LEADER programa.

Implementacija aktivnosti LRS, pridonijeti će i održivosti JLS, omogućiti im povećanje

financijskih sredstava kojima će raspolagati te poboljšati upravljanje javnim proračunskim

sredstvima na učinkovitiji način, budući su jedinice lokalne samouprave nositelji ukupnog

razvoja svojih lokalnih zajednica i osnivači LAG-a. Također, jačanje ljudskih resursa u

civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju, posebno u dijelu stjecanja znanja i

vještina u samofinanciranju svojih aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz

drugih izvora, izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su važni za

opću društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost provedbe lokalne razvojne strategije.

Konačno, jačanje ljudskih resursa u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva

cjelokupnog područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time,

omogućiti i održivost implementacije strategije i postizanja strateških ciljeva.

LAG Petrova Gora ima uspostavljen ured, s voditeljem, i djeluje već niz godina.

Osposobljavanje ureda i članova LAG-a također će pridonijeti održivosti strategije, budući će

se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na različite natječaje osigurati dodatna sredstva

2 Op.a Javna pomoć u smislu sredstava IPARD programa..


50

za implementaciju aktivnosti identificiranih strategijom. Tendencija jačeg uključivanja i

aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njegovo umrežavanje, osigurati će

dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu održivost. Važno je napomenuti kako

članovi i osoblje LAG-a već imaju iskustvo u provedbi IPA projekata, kao i projekata

financiranih sredstvima UNDP-a, USAID-a, Svjetske banke i dr. U nastavku je naveden

popis većih provedenih i projekata koji su u provedbi na području LAG-a, kako bi se stekao

bolji uvid u iskustva lokalnih dionika.

Tablica 4.1 Projekti koji su se provodili i koji se provode iz drugih izvora financiranja (ujedno, dokaz o sposobnosti dionika

LAG-a za upravljanje javnim sredstvima).

Nositelj/Partner

projekta

Naziv projekta: Izvori

financiranja

CCI/LAG Una-Sana,

Općina Gvozd i Općina

Bosanska Krupa

„Oživljavanje prekograničnog partnerstva

kroz ruralni razvoj”

IPA CBC

Hrvatska /

Bosna i

Hercegovina

CCI/Ženska grupa Vojnić,

Most Perna - Topusko,

Humanitarna organizacija

“Breza” – Krnjak,

LAG Petrova gora

„ U potrazi za demokracijom“ (u provedbi) IPA TAIB 2009

Općina Barilović Kanalizacijski sustav s prečistačem otpadnih

voda za naselja Barilović – Donji Velemerić

(u provedbi)

IPARD 301

Općina Vojnić Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

(u provedbi)

IPARD 301

Ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a.

Operativni rad LAG-a mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i

poticanje aktivnog uključivanja u implementacijske aktivnosti. To će dodatno ojačati

socijalni kapital područja LAG-a te osigurati održivost razvojnih politika, kako lokalnih

zajednica, tako i ukupnog prostora LAG-a. Provedbom stalnog monitoringa aktivnosti i

evaluacije implementacije strategije te poboljšanja temeljenim na stvarnim procjenama

provedbe, osigurati će se dugoročna održivost lokalne razvojne strategije.

Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS prikupljaju se članarinom predstavnika svih

sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i

apliciranjem projekata na nacionalne, regionalne i međunarodne izvore financiranja. LAG će

poticati objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih,

nacionalnih i međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim

dionicima područja LAG-a.

Tijekom izrade LRS, LAG je već proveo ispitivanje potreba svojih dionika, prikupljanjem

projektnih ideja koje su analizirane i bile baza za izradu smjernica LRS. Za prikupljanje

projektnih ideja formiran je poseban obrazac koji je bio objavljen nekoliko mjeseci na web

stranicama JLS, članova LAG-a. Prikupljeno je više od 60 projektnih ideja svih sektorskih

dionika. Ove projektne ideje predstavljaju i temelj za uspostavu Baze projektnih ideja potrebe

za praćenje realizacije LRS. Analizom dostavljenih projektnih ideja nastao je i financijski

okvir za provedbu LRS 2012.-2014.


51

Tablica 4.2 Indikativni izvori financiranja provedbe prioritetnih aktivnosti LRS 2012.-2014. izvan okvira

IPARD programa.

Razvojni cilj LRS Broj

prikupljenih

projektnih

ideja

Procijenjeni

iznosi/Eur

Mogući izvori financiranja

1. Razvoj dodane

vrijednosti lokalnim

proizvodima i

uslugama

17 8,9 IPA I, III, IV, prekogranični

programi dr. međunarodni,

nacionalni izvori

2. Razvoj lokalne

opskrbe

prehrambenim

proizvodima

6 1,2 IPA I, III, IV, dr. međunarodni,

nacionalni izvori

3. Razvoj turističke

ponude i promocija

prirodnih i kulturnih

resursa

21 7,2 IPA I, III, IV, prekogranični

programi dr. međunarodni,

nacionalni izvori

4. Razvoj mogućnosti

zapošljavanja

8 6,3 IPA I, III, IV, dr. međunarodni,

nacionalni izvori

5. Razvoj kvalitete

života u LAG-u

5 3,5 IPA III, IV, dr. međunarodni,

nacionalni izvori

6. Implementacija

LEDAER pristupa na

području LAG-a

4 1,1 IPA I, IV, prekogranični programi,

međunarodni, nacionalni i lokalni

izvori

LRS 2012.-2014. 28,2 mil. Eur

Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj

instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili

nedostatake u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju

aktivnosti vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj

razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS. Program rada temeljit

će se na programu rada i provedbe projekata udruge LAG, odnosno svih partnera okupljenih

pri izradi LRS za razdoblje 2012-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će

imati mogućnost izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će 2

puta godišnje objavljivati natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi

zainteresirani imat će mogućnost dostave projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a,

ili interaktivne web stranice LAG-a.

U konačnici, LAG je svjestan da nije moguće u kratko vrijeme provedbe ove strategije

realizirati većinu prikupljenih projektnih ideja, ali oni predstavljaju odličnu bazu za daljni rad

i pripremu za realizaciju u razdoblju 2014.-2020.

4.8 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014

Za rad LAG-ova i provedbe lokalnih razvojnih strategija za razdoblje 2012-2014 očekuju se

sredstva iz, IPARD programa, za provedbu Mjere 202 (LEDAER mjera), te Mjere 101, 103,

301 i 302 (a nakon 2013/2014 –te, i sredstva iz EAFRD fonda).


52

Tablica 4.3 Indikativan broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (IPARD, P 1 i 3) predviđenih za realizaciju LRS.

Mjera Indikativan

broj projekata/

LRS 2013.-

2014.

Plan potrebnih sredstava (javna

potpora) za realizaciju projekata

za razdoblje 2013.-2014.

2013. 2014. 2013. 2014.

101 - „Ulaganje u poljoprivredna

gospodarstva u svrhu

restrukturiranja i dostizanja

standarda Zajednice“

103 - „Ulaganja u preradu i

trženje poljoprivrednih i ribljih

proizvoda u svrhu

restrukturiranja tih aktivnosti i

dostizanja standarda Zajednice“

301 - „Poboljšanje i razvoj

ruralne infrastrukture“

1 2 3.035.172,85 kn

7.000.000 kn

302 - „Diversifikacija i razvoj

ruralnih gospodarskih

aktivnosti“

Ukupno: 1 2 3.035.172,85 kn

7.000.000 kn

Indikativan financijski plan i sredstva potrebna za provedbu LRS iz IPARD Mjere 202,

navedena su u Tablici u Dodatku 1.

4.9 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka

Praćenje provedbe LRS LAG-a obuhvaća stalan monitoring, mjerenje učinaka provedbe

strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti

mjera, odnosno aktivnosti/projekata kojima se provode. Praćenje i evaluacija

(ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o

radu, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja,

izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je

dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog

odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, osoblja ureda LAG-a.

Za provedbu praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG, općenito, mora:

uspostaviti aktivnu bazu podataka o stanju u prostoru i bazu projektnih ideja za

realizaciju mjera Strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka o stanju projekata,

LAG mora uspostaviti kriterije odabira i indikatore praćenja odabranih projekata za

provedbu LRS, te procedure davanja Pisma potpore LAG-a,

pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno,

narativnih i financijskih), te

mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante

evaluacija).

Za praćenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zadužen stručni voditelj, te Upravni

odbor (predsjednik i zamjenik predsjednika članovi su UO). Strategiju provode članovi

udruge, ured i partneri LAG-a. UO ima zadaću razvoja i provedbe kriterija i kontrolu


53

procedura za odabir aktivnosti/projekata koje će se sufinancirati u okviru provedbe LRS te

davanja Pisma potpore projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD programa. Voditelj

LAG-a odgovoran je za provedbu zadaća i odluka Upravnog odbora i provedbu odluka

članova Skupštine, kao i učinkovitu provedbu Strategije. Profesionalni stručni voditelj udruge

odgovoran je za prikupljanje, pregled dokumentacije, nadopunu dokumentacije, provedbu

procedura izdavanja Pisma preporuke, provedbu LRS i financiranje projekata.

Sustav praćenja aktivnosti, odnosno provedbe LRS uključuje:

Mjesečne sastanke voditelja i predsjednika LAG-a (aktualnosti, bilješke)

Kvartalne sastanke UO, osim u slučaju izdavanja Pisma potpore, te po potrebi i NO,

koji obuhvaćaju narativna i financijska izvješća provedbe LRS i planiranje aktivnosti i

financiranja za naredno kvartalno razdoblje

Godišnja narativna i financijska izvješća koja voditelj LAG-a, UO i NO podnose

Skupštini LAG-a – s godišnjim planom za slijedeću programsku godinu

Komunikacija s javnosti

Sve aktivnosti tijekom provedbe LRS prate narativna i financijska izvješća s potpisnim

listama ciljanih korisnika i medijskom arhivom (foto/video).

4.9.1 Ocjenjivanje strategije s indikatorima provedbe LRS

Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na

godišnjoj razini u svrhu ocjene:

prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti,

napredka u ispunjavanju ciljeva

prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu

praćenja i vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a

primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti

te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a,

njihova rada i adekvatnosti određenih načina njihova angažiranja za rad na provedbi

strategije (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)

Krajem 2014-te, potrebno je provesti vanjsko vrednovanje strategije (ex ante evaluaciju).

Samoocjenjivanje i vanjska procjena koristiti će se za uklanjanje nedostataka, uvođenje novih

metodologija i edukacija te poboljšanje provedbe LRS i rada LAG-a Frankopan.

Indikatori provedbe detaljno su navedeni na razini prioriteta ostvarivanja pripadajućih

razvojnih ciljeva u poglavlju 3.2, dok su ovdje navedeni samo kumulativni indikatori

provedbe LRS na razini ukupne evaluacije programskog razdoblja trajanja strategije, odnosno

indikatori provedbe LRS u razdoblju 2012-2014:

Razina Najvažniji kriteriji provedbe LRS

Razina projekata LAG-a Međusektorska suradnja i razmjena znanja i

iskustava između članova LAG-a

Aktivnosti indirektnog utjecaja na lokalni i

regionalni razvoj

LAG Identitet i prepoznatljivost

Međusektorska suradnja i razmjena znanja i

iskustava između članova LAG-a


54

Jačanje članstva

Vlastiti kapaciteti i sredstva LAG-a

LAG područje Identitet i prepoznatljivost

Lokalna i regionalna međusektorska suradnja

Indirektni učinci provedbe LRS (nove

inicijative, nove integracije, inovacije...)

Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih

prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja i

sl.)

Nacionalna i međunarodna razina Identitet i prepoznatljivost LAG-a

Međuregionalno i prekogranično partnerstvo

Indirektni učinci provedbe LRS (nove

inicijative, nove integracije, inovacije...)

Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih

prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja,

nacionalni prioriteti, međunarodni razvojni

prioriteti i sl.)

Razina Kvantitativni pokazatelji (indikatori)

Razina projekata LAG-a Projekti (provedba akcijskog plana), ovisno o

vrsti projekata, novo zapošljavanje,

uključenost ranjivih skupina, broj partnera i

dr.), za svaki projekt – barem jedan indikator

Razina LAG – LRS Strateški pokazatelji odn. indikatori koji su

navedeni pod realizacijom razvojnih ciljeva

Nacionalna i međunarodna razina Pokazatelji definirani na nacionalnoj razini

koji se dostavljaju tijelu nadležnom za

provedbu IPARD programa i dr.

međunarodnih programa čije projekte provodi

LAG i njegovi dionici

IPARD - Mjera 202 Nacionalni indikatori provedbe LEADER

programa

Mjera 202 Odobren LAG

Podmjera 1: Stjecanje vještina,

animiranje stanovnika LAG

teritorija

Broj lokalnih projekata koji su dobili potporu

(od čega, posebno za prioritet 1 i za prioritet

3)

Ukupan broj stvorenih radnih mjesta

Broj usavršavanja za članove LAG-a

Broj sudionika na usvršavanjima LAG-a

Broj informativnih i promotivnih aktivnosti

LAG-a

Broj sudionika na informativnim i

promotivnim aktivnostima

Broj studija za područje LAG-a

Broj projekata za koje je LAG izdao pisma

preporuke za osi 1 i 3 s preslikama pisma

preporuke za svaki pojedini projekt

Podmjera 2: Provedba lokalnih

strategija razvoja

Podmjera 3: Projekti suradnje


55

IPARD program (općenito) –

poboljšanje kvalitete života u

ruralnim područjima

Gospodarski rast – neto dodana vrijednost u

standardu kupovne moći (SKM),%

Proizvodnost rasta – promjena u brutto

dodanoj verijednosti po ekvivalentu punog

radnog vremena (BDV/FTE), %

4.9.2 Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke

Za uspješnu provedbu LRS neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih

ideja ima za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a. Baza

projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu

se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji

javno-pravne, privatne i civilne organizacije, posebno onih za koje LAG daje Pismo

preporuke. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih

prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju Lokalne

razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2012.-2014., te predstavlja temelj za

naredno programsko razdoblje 2014.-2020.

Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstven obrazac putem kojeg su

se prikupljali osnovni podaci o projektnim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te

stalno provodila informativna kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom

centru (ured LAG-a) i stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja se provodila i tijekom

izrade LRS te će se i dalje provoditi putem javnih glasila, elektroničkim medijima ili

direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima, kao i putem web stranica LAG-

a. Projektne ideje koje će se prikupljati nakon odobrenja LAG-a moraju biti usklađene s

Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi komunikacije

strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i

strateških razvojnih ciljeva LAG-a. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja biti će stalno

otvoren ali će se aktivno komunicirati prema javnosti na kvartalnoj bazi, odnosno 4 puta

godišnje. Istim tempom će se i revidirati Baza projektnih ideja. Obrazac za prikupljanje

projektnih ideja biti će javno dostupan i na web stranici LAG-a. Putem interaktivne web

stranice biti će otvorena mogućnost elektroničkog predlaganja projeknih ideja. Javni poziv

za prikupljanje projektnih ideja kojima je potrebno Pismo potpore LAG-a (projekti

koji se prijavljuju na IPARD program) biti će stalno otvoren.

Nakon prikupljanja projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore, provodi se

njihova detaljna analiza usklađenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima, te

dubinska ocjena spremnosti projektih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za

realizaciju. Određuje im se sadržaj, iznosi, razina pripremljenosti te drugi pokazatelji kojima

se ocjenjuje prioritetnost za razvoj područja LAG-a i implementaciju strategije. Prema

nalazima analize, LAG operativno pruža potporu u realizaciji projektnih ideja, ili, osim u

slučaju projekata za koje se traži Pismo potpore, sam započinje s njihovom realizacijom, u

partnerstvu drugim razvojnim dionicima (za natječaje gdje je LAG prihvatljiv aplikant ili

partner). U konačnici, važno je napomenuti kako se baza projektnih ideja stalno ažurira.

Evaluaciju projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore LAG-a, prema

unaprijed definiranim kriterijima (Tablica 4.4), provode zaposlenici ureda LAG-a, pod

koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluator ne može biti i podnositelj zamolbe za

pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa, što mora biti razvidno iz zapisnika o

evaluaciji. Detaljna procedura izdavanja Pisma potpore obuhvaća zaprimanje prijedloga

projekta i zamolbu za potporom (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i web stranici


56

LAG-a), dostavljenim pismenim putem. Ured LAG-a izdaje pismenu potvrdu o zaprimanju

zamolbe, te pokreće evaluaciju i procjenu usklađenosti s LRS, prema gore opisanoj

proceduri, izrađuje zapisnik o evaluaciji, te saziva UO. Stručni voditelj LAG-a podnosi

evaluacijsko izvješće UO koji, zatim, donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore u

roku od maksimalno 15 dana od zaprimanja zamolbe. Pismo potpore dostavlja se korisniku

pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane predsjednika LAG-a, uz potvrdu

zaprimanja, a najkasnije 15 dana od zaprimanja zamolbe.

Tablica 4.4 Kriteriji za odabir projektnih ideja iz Baze, za provedbu LRS 2012.-2014.

Kriteriji za odabir projektnih ideja

Kriteriji Maks.

broj

bodova

Ostvaren

broj

bodova

Objašnjenje

evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija

Strateška

integracija

Projektna ideja usklađena je sa strateškim

ciljevima EU/nacionalne -IPARD,

sektorski/regionalne razine-ŽRS KAŽ

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Usklađenost s

LRS

Projektna ideja usklađena je sa strateškim

programskim ciljevima i prioritetima LRS

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0


10

Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i

promociji tradicijske baštine, vještina i metoda

revitalizacija/promocija tradicijske

baštine, vještina i metoda - 10 bodova

modernizacija tradicionalnih metoda,

usluga i proizvoda u području – 5

bodova

ako NE – 0

Projektna ideja promovira i uvodi nove

tehnologije, metodologije, znanja i vještine

uvođenje/promocija nove tehnologije,

metoda, znanja i vještina – 10 bodova

ako NE – 0

10

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku

konstrukciju (osigurano financiranje)

ako DA – 15 bodova

ako NE – 0


Napomena: Primjena -u slučaju potpore

projektnim prijedlozima za natječaje kojima je

preduvjet 100% financiranja prije odobrenja

povrata sredstava

Projektna ideja ima osigurano minimalno 50%

vlastitih sredstava (za projekte koji moraju imati

osigurano min. 50% vlastitih izvora financiranja)

ako ima 75% - 10 bodova

ako ima 50-75% - 5 bodova

ako ima manje od 50% - 0 bodova

25

Ujednačen

razvoj cijelog

područja

Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju

cijelog područja LAG-a

projektna ideja pridonosi ujednačenom

10


57

razvoju sve 3 JLS – 6 bodova


razvoju 2 JLS – 4 boda


razvoju 1 JLS – 2 boda

Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za

sve stanovnike područja LAG-a (nova radna

mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj

poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)

ako DA – 4 boda

djelomično – 2 boda

ako NE – 0 bodova

Uključenost

lokalne

zajednice

U realizaciju projektne ideje uključeni su

predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)

uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3

boda

uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda

uključeni predstavnici 1 sektora – 1 boda

Projektna ideja kreirana je i bit će provedena

primjenom načela „odozdo prema gore“

ako DA – 5 boda

ako NE – 0 bodova

8

Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih

sredstava

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0 bodova

5

Primjena u

drugim

područjima

Projektna ideja primjenjiva je i u drugim

područjima, i omogućuje umrežavanje aktivnosti

Ako DA – 3 boda

Ako NE – 0 bodova

3

Razvoj

gospodarstva

Projektna ideja predviđa održivo korištenje

postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela

održivog razvoja)

Ako DA – 7 bodova

Ako NE - 0 bodova

Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti

lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove

proizvode i usluge

Ako DA – 8 bodova

Ako NE – 0 bodova

15

Upravljanje

projektima

Ocjena sposobnosti i reference

podnositelja/nositelja projektnog prijedloga

3 i više uspješno provedenih projekata

vrijednosti iznad 5.000 Eur – 5 bodova

2 i više uspješno provedenih projekata

vrijednosti veće od 5.000 Eur – 4 boda

1 uspješno proveden projekt vrijednosti

veće od 5.000 Eur – 2 boda

Nema provedenih projekata vrijednosti

veće od 5.000 Eur – 0 bodova

5

Jednake

mogućnosti

Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni,

žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe

treće životne dobi i dr.marginalne/

osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene

skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnci i dr.)

Projektna ideja uključuje 2 i više

prioritetnih ciljanih skupina LAG-a – 5

bodova

5


58

Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu

ciljanu skupinu LAG-a – 3 boda

Projektna ideja ne uključuje prioritetne

ciljane skupine LAG-a – 0 bodova

Utjecaj na

okoliš Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova

Pozitivan utjecaj – 4 boda

Neutralan – 1 bod

Negativan utjecaj na okoliš, moguće

onečišćenje ili ugrožavanje okoliša –

odmah se odbacuje

5

Specifični kriteriji

Projektna ideja realizira prioritetne mjere LRS

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi identitetu područja LAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih, kulturno-

povijesnih i tradicijskih vrijednosti područja LAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na

području LAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Ukupan broj bodova: 126

5 Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim

programima i politikama

Lokalna razvojna strategija, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena

sa ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim

strateškim ciljevima budući realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških

ciljeva nadređenih strateških razina. Kako sve jedinice lokalne samouprave LAG-a pripadaju

Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, koje imaju nekoliko važećih sektorskih

strateških dokumenata za čiju realizaciju osiguravaju proračunska sredstva, važno je da LRS

LAG-a bude usklađena sa županijskim starteškim razvojnim ciljevima. Svrha usklađivanja na

regionalnoj razini, omogućuje objedinavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i

regionalne razine, a u svrhu što kvalitetnije realizacije LRS. Također, Lokalna razvojna

strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i to

prvenstveno Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013, jer je LRS

provedbeni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na lokalnom području (i omogućuje

korištenje IPARD programa (IPA V), kao provedbenog programa Strategije ruralnog

razvoja). Usklađenost s IPARD programom 2007.-2013. prethodno je opisana u podpoglavlju

3.2.8.

Lokalna razvojna strategija je nadređeni razvojni dokument više jedinica lokalne samouprave

u sastavu LAG-a, te služi i kao podloga za korištenje sredstava iz fondova Europske unije,

stoga je, u skladu s prioritetima i ciljevima definiranim novom gospodarskom strategijom

EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ova je


59

strategija, nasljednica Lisabonske strategije, usvojena slijedom potreba da se politike

preusmjere s upravljanja krizom na uvođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi koje bi

trebale promicati rast i zapošljavanje, a istodobno osiguravati održivost javnih financija.

Prioriteti strategije „Europa 2020“ su: Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na

znanju i inovacijama, Održiv rast - poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije,

ekološki osvještenije i konkurentnije , te Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj

zaposlenosti koje treba doprinijeti društvenoj i teritorijalnoj koheziji.

Nacionalni strateški razvojni okvir za razdoblje 2012-2013, predstavlja krovni strateški

razvojni dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika

Republike Hrvatske. Dokument definira nekoliko krovnih strateških ciljeva: Brži gospodarski

rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama, Veća zaposlenost – brže

otvaranje radnih mjesta i Promicanje održivog razvoja.

Budući je Lokalna razvojna strategija glavni strateški dokument LAG-a za integrirani ruralni

razvoj područja, krovni strateški dokument s kojim je, također, usklađena je sa Strategijom

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008-2013. čiji strateški ciljevi su:

Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog

programa ruralnog gospodarstva

Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja

Matrica usklađenosti strateških ciljeva i prioriteta Lokalne razvojne strategije LAG-a

Petrova Gora 2012-2014 sa strateškim ciljevima nadređenih nacionalnih i regionalnih

strateških dokumenata

Razvojni ciljevi LRS

LAG-a

Petrova Gora

Strategija ruralnog

razvoja RH 2008.-

2013.

ŽRS Sisačko-

moslavačke

županije 2011-2013

ŽRS Karlovačke

županije

2011-2013

1 Razvoj dodane

vrijednosti

lokalnim

proizvodima i

uslugama

SC 1: poboljšanje

konkurentnosti

poljoprivrednog i

šumarskog sektora

SC 2 Razvoj

konkurentnog i

društveno

odgovornog

gospodarstva,

Strateški cilj 2:

konkurentno

gospodarstvo, razvoj

poljoprivrede,

turizma i

infrastrukture

2 Razvoj lokalne

opskrbe

prehrambenim

proizvodima

SC 1: poboljšanje

konkurentnosti

poljoprivrednog i

šumarskog sektora

SC 3: poboljšanje

kvalitete života u

ruralnim područjima i

proširenje

gospodarskog

programa ruralnog

gospodarstva,

SC 1 Učinkovito

upravljanje razvojem

i razvojnim

resursima,

SC 2 Razvoj

konkurentnog i

društveno

odgovornog

gospodarstva,

Strateški cilj 1:

oživljavanje prostora

i uravnotežen razvoj

svih područja

Županije

Strateški cilj 3:

jačanje ljudskih

resursa i strateško

planiranje razvoja


60

3 Razvoj

turističke

ponude i

promocija

prirodnih i

kulturnih

resursa

SC 3: poboljšanje

kvalitete života u


proširenje

gospodarskog

programa ruralnog

gospodarstva,

SC 2: očuvanje,

zaštita i održiva

uporaba okoliša,

krajolika, prirodnog i

kulturnog nasljeđa,

SC 1 Učinkovito

upravljanje razvojem

i razvojnim

resursima

SC 4 Očuvani

okoliš, održivo

upravljanje

prirodnom i

kulturnom baštinom

Strateški cilj 2:

konkurentno


poljoprivrede,

turizma i

infrastrukture

Strateški cilj 1:



svih područja

Županije

4 Razvoj

mogućnosti

zapošljavanja

SC 3: poboljšanje

kvalitete života u


proširenje

gospodarskog

programa ruralnog

gospodarstva

SC 2 Razvoj

konkurentnog i

društveno

odgovornog

gospodarstva,

SC 3 Razvoj ljudskih

resursa i društvenog

standarda

Strateški cilj 3:

jačanje ljudskih


planiranje razvoja

5 Razvoj

kvalitete života

u LAG-u

SC 3: poboljšanje

kvalitete života u


proširenje

gospodarskog

programa ruralnog

gospodarstva,



standarda

SC 4 Očuvani

okoliš, održivo

upravljanje

prirodnom i

kulturnom baštinom

Strateški cilj 1:



svih područja

Županije

Strateški cilj 2:

konkurentno


poljoprivrede,

turizma i

infrastrukture

6 Implementacija

LEDAER

pristupa na

području LAG-

a

SC 4: poboljšanje

učinkovitosti

institucionalnog

okruženja



standarda

Strateški cilj 3:

jačanje ljudskih


planiranje razvoja


61

6 Dodaci

6.1 Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS u 2013. - Mjera 202

Podmjera 1: „Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja"

1.1. Izrada studija za područje LAG-a (izrada studija – socio-ekonomske, regionalne, marketinške i

druge)

Stavka Iznos PDV

1.1.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 60.000,00 15.000,00

1.1.2.Prijevod izrađenog dokumenta i

simultano prevođenje

1.2. Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a

Stavka Iznos

1.2.1. Usluge stručnjaka 15.000,00 3.750,00

1.2.2. Najam prostora i opreme za trening i

obrazovanje

1.2.3. Usluga korištenja opreme za simultano

prevođenje i tehničko osoblje

1.2.4. Usluga korištenja opskrbe

pripremljenom hranom i pićem sudionika

4.000,00 1.000,00

1.2.5. Naknade, kotizacije i pretplate za

časopise i magazine

3.000,00 750,00

1.2.6.Prijevod dokumenta (brošure i sl.) 2.000,00 500,00

1.3. Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija promidžbenih događaja za članove i

stanovnike LAG-a (seminari, radionice, sastanci, i drugo)

Stavka Iznos PDV

1.3.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 20.000,00 5.000,00

1.3.2. Najam prostora i opreme za animaciju i

promidžbene događaje

5.000,00 1.250,00

1.3.3. Usluga korištenja opreme za simultano

prevođenje i tehničko osoblje


62

1.3.4. Usluga korištenja opskrbe

pripremljenom hranom i pićem sudionika

10.000,00 2.500,00

1.3.5. Izrada, umnažanje i podjela promotivnih

materijala

15.000,00 3.750,00

1.3.6.Usluge oglašavanja putem

TV/radio/novine/web

3.000,00 750,00

1.4. Sudjelovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a na seminarima, radionicama, sastancima

i studijskim putovanjima (uključujući događaje u organizaciji nacionalne mreže za ruralni razvoj i

Europske mreže za ruralni razvoj)

Stavka Iznos PDV

1.4.1. Korištenje službenog ili privatnog vozila

u službene svrhe

15.000,00

1.4.2. Korištenje javnog prijevoza – autobus,

vlak, brod

5.000,00

1.4.3.Korištenje zrakoplova – ekonomska

klasa

10.000,00

1.4.4.Korištenje lokalnog javnog prijevoza na

mjestu događaja

5.000,00

1.4.5. Dnevnice 3.000,00

1.4.6. Smještaj 15.000,00 1500

1.4.7. Naknade i kotizacije 10.000,00 2500

UKUPNO PODMJERA 1: 200.000,00

*limit 200.000,00

2. Podmjera 2: „Provedba lokalnih razvojnih strategija“

2.1. Plaće za voditelja/upravitelja LAG-a i/ili drugo osoblje

2.1.1. Plaće zaposlenika LAG-a IPARD mjera 202, udio u

plaći, neto

Vlastita sredstva -

članarine i drugi

izvori

2.1.1.1. Voditelj ureda (12 mjeseci) 75.000,00 54.132,00

2.1.1.2. Stručniu suradnik (12 mjeseci) 49.920,00 27.948,00

2.1.1.3. Računovođa ( 4 sata,12 mjeseci) 24.960,00 11.004,00

Ukupno 2.1 149.880,00 93.084,00

2.2. Najam ureda i režijski izdaci


63

Stavka Iznos PDV

2.2.1. Najam ureda (sjedište LAG-a) - 12

mjeseci

36.000,00

2.2.2. Telefon i internet 3.000,00 750,00

2.2.3. Režijski izdaci ureda: struja, voda,

odvoz otpada, grijanje, plin, TV i radio

preplata, pričuva, ostali režijski izdaci

0,00

2.3. Uredski materijal

Stavka Iznos PDV

2.3.1. Potrošni uredski materijal 8.000,00

2.000,00

2.4. Nabava opreme

Stavka Iznos

2.4.1. Uredska oprema (uključujući montažu):

namjestaj i oprema/uređaji

10.000,00

2.500,00

2.4.2.Računalna oprema 22.000,00 5.500,00

2.5. Usluge

Stavka Iznos

2.5.1.Usluge računalnog stručnjaka 4.000,00

1.000,00

2.5.2.Usluge knjigovodstvenog stručnjaka 15.000,00

2.5.3. Usluge pravnog stručnjaka 2.000,00

500,00

Ukupno 2.2 100.000,00 12.250,00

UKUPNO PODMJERA 2: 249.880,00 24.500,00

UKUPNO, IPARD Mjera 202/2013: 449.880,00


64

6.2 Dodatak 2 – Naselja u JLS i TUG područja

LAG Petrova Gora broj

stanovnika

2011

TUG

(naselja, NN 44/11)

Površina naselja u

km²

Općina BARILOVIĆ 2.990 176,18

Banjsko Selo 144 2,01

Barilović 300 KO 307459 /3. kategorija 6,34

Belaj 168 KO 307459 /3. kategorija 2,58

Belajske Poljice 597 3,53

Belajski Malinci 33 0,057

Carevo Selo 29 3,54

Cerovac Barilovićki 110 5,45

Donja Perjasica 14 4,03

Donji Skrad 19 KO 307513 /3. kategorija 13,84

Donji Velemerić 155 2,2

Gaćeško Selo 6 KO 307653 /3. kategorija 3,91

Gornji Poloj - 4,46

Gornji Velemerić 108 2,74

Kestenak 4 2,18

Koranska Strana 11 3,85

Koranski Brijeg 94 4,49

Koransko Selo 33 3,91

Kosijersko Selo 39 KO 307670 /3. kategorija 4,79

Križ Koranski 44 1,66

Leskovac Barilovićki 129 5,29

Lučica 38 1,91

Mala Kosa 5 3,02

Mali Kozinac 29 1,51

Marlovac 10 1,42

Maurovići 7 3,05

Miloševac 3 3,62

Mrežnica 4 1,48

Novi Dol - 8,11

Novo Selo Perjasičko 1 2,06

Orijevac 3 3,04

Perjasica 17 KO 307840/ 3. kategorija 7,27

Podvožić 298 2,84

Ponorac Perjasički 17 3,98

Potplaninsko 7 6,95

Siča 154 3,92

Srednji Poloj 12 3,26

Svojić 46 8,69

Šćulac 134 3,98

Štirkovac 5 0

Točak Perjasički 1 7,17


65

Veliki Kozinac 32 2,84

Vijenac Barilovićki 68 3,14

Zinajevac 4 2,14

Žabljak 58 2,9

Općina GVOZD 2.970 215,07

Blatuša 171 KO 333506 /3. kategorija 23,41

Bović 91 6,81

Brnjavac 93 KO 333522 / 3. kategorija 5,85

Crevraska strana 161 KO 333514 /3. kategorija 14,03

Čermušnica 103 6,81

Dugo Selo Lasinjsko 46 KO 333522 /3. kategorija 5,85

Golinja 38 7,31

Gornja Čemernica 142 KO 333557/3. kategorija 7,84

Gornja Trstenica 88 KO 333620 /3. kategorija 15,83

Gvozd/Vrginmost 1.095 KO 333883 /3. kategorija 3,9

Kirin 52 KO 333662 /3. kategorija 14,93

Kozarac 122 KO 333689 /3. kategorija 10,26

Ostrožin 32 KO 333735 /3. kategorija 17,62

Pješčanica 161 KO 333760 /3. kategorija 18,57

Podgorje 150 KO 333778 /3. kategorija 5,88

Slavsko Polje 338 KO 333794/ 3. kategorija 15,85

Stipan 50 KO 333816 /3. kategorija 7,25

Šljivovac 32 KO 333824 /3. kategorija 4,82

Trepča 5 KO 333859 /3. kategorija 3,41

Općina KRNJAK 1.985 112.02

Bijeli Klanac 1 1,05

Brebornica 63 5,78

Budačka Rijeka 245 KO 313025/ 3. kategorija 12,08

Burić Selo 29 KO 313033 /3. kategorija

3,81

Čatrnja 133 5,11

Donji Budački 136 KO 313076 /3. kategorija 3,04

Dugi Dol 94 5,65

Dvorište 53 2,43

Gornji Budački 28 KO 313122 /3. kategorija 1,53

Gornji Skrad 67 KO 313157 /3. kategorija 3,32

Grabovac Krnjački 85 3,11

Grabovac Vojnićki 55 2,21

Hrvatsko Žarište 35 1,93

Jasnić Brdo 10 1,16

Keserov Potok 8 0,708

Krnjak 371 KO 313190 3. kategorija 7,99

Mala Crkvina 42 0,849

Mlakovac 118 3,7

Pavković Selo 51 1,38


66

Perići 22 1,48

Podgorje Krnjačko 48 8,57

Poljana Vojnićka 18 KO 313238 /3. kategorija 2,53

Ponorac 40 3,85

Rastovac Budački 13 0,47

Suhodol Budački 8 0,91

Trupinjak 1 0,625

Velika Crkvina 68 KO 313351 /3. kategorija 7,02

Vojnović Brdo 9 3,28

Zagorje 83 4,19

Zimić 51 KO 313416 /3. kategorija 12,23

Općina TOPUSKO 2.985 194,91

Batinova Kosa 50 KO 333492/ 3. kategorija 9,16

Bukovica 2 KO 333549/3. kategorija 8,27

Crni Potok 153 KO 333565/3. kategorija 22,46

Donja Čemernica 170 KO 333573/3. kategorija 10,81

Gređani 341 KO 333638/3. kategorija 15,27

Hrvatsko Selo 310 7,93

Katinovac 90 KO 333654/3. kategorija 11,34

Mala Vranovina 1 KO 333719/3. kategorija

5, 82

Malička 43 KO 333727/3. kategorija 10,81

Pecka 27 KO 333751/3. kategorija 26, 3

Perna 176 KO 333751/3. kategorija 26, 3

Ponikvari 347 KO 333786/3. kategorija 17,1

Staro Selo Topusko 154 KO 333808/3. kategorija 21,46

Topusko 945 KO 333832/3. kategorija 3,26

Velika Vranovina 150 KO 333867/3. kategorija 2,83

Vorkapić 26 KO 333875/ 3. kategorija 7,73

Općina VOJNIĆ 4.764 240,59

Brdo Utinjsko 73 5,36

Bukovica Utinjska 80 KO 332771/3. kategorija 6,26

Donja Brusovača 122 3,48

Dunjak 39 5,33

Džaperovac 12 1,41

Gačeša Selo 46 2,9

Gejkovac 183 2,79

Gornja Brusovača 33 3,48

Jagrovac 44 3,30

Johovo 36

1,71

Jurga 89 17,02

Kartalije 43 2,96

Kestenovac 10 KO 332780/3. kategorija 2,9

Klokoč 64 KO 332798/3. kategorija 9,09

Klupica 11 1,53


67

Ključar 86 8,44

Knežević Kosa 119 4,53

Kokirevo 43 4,1

Kolarić 195 KO 332801/3. kategorija 4,94

Krivaja Vojnićka 21 2,53

Krstinja 82 KO 332810/3. kategorija 3,59

Kupljensko 317 12

Kusaja 45 3,49

Lipovac Krstinjski 7 1,52

Lisine 11 2,83

Loskunja 58 2,85

Malešević Selo 44 2,15

Mandić Selo 65 9,14

Međeđak Utinjski 62 3,23

Miholjsko 123 KO 332836/3. kategorija 6,79

Mracelj 116 4,06

Mračaj Krstinjski 7 1,42

Petrova Poljana 17 3,41

Podsedlo 76 3,6

Prisjeka 24 1,91

Radmanovac 33 2,51

Radonja 103 KO 332844/3. kategorija 18,63

Rajić Brdo 26 3,88

Selakova Poljana - KO 332852/3. kategorija 29,49

Svinica Krstinjska 253 KO 332879/3. kategorija 5,88

Široka Rijeka 161 KO 332887/3. kategorija 4,43

Štakorovica 23 0,97

Utinja Vrelo 18 KO 332895/3. kategorija

1,57

Vojišnica 404 12,09

Vojnić 1.221 KO 332909/3. kategorija

3,35

Živković Kosa 119

4,37

LAG PETROVA GORA UK 15.694

stanovnika

UK br. naselja u LAG-u -

155

938,77

Br. stanovnika

u TUG III -

9.285

Br. naselja u TUG III - 58 Ukupna površina za

TUG III - 905km2

Izvor: DZS, Popis stanovnika 2011., Pravilnik o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/11),

ARKOD.


68

6.3 Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000

Izvor: DZZP, veljača 2013.

pSCI staništa i vrste (područja važna za Zajednicu)

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000

područja Znanstveni naziv vrste

Hrvatski naziv vrste

HR2000592

Ogulinsko-

plaščansko

područje

Austropotamobius

torrentium* potočni rak

Bombina variegata žuti mukač

Carex panicea buhin šaš

Dianthus giganteus ssp.

croaticus hrvatski karanfil

Eriophorum latifolium širokolisna suhoperka

Euphydryas aurinia močvarna riđa

Galium uliginosum moćvarna broćika

Helleborus niger ssp.

macranthus velecvjetni kukurijek

Hippuris vulgaris obični borak

Leptodirus hochenwarti tankovratni podzemljar

Lilium martagon ljiljan zlatan

Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak

Myotis capaccinii dugonogi šišmiš

Ophrys sphegodes kokica paučica

Orchis tridentata trozubi kaćun

Proteus anguinus* čovječja ribica

Rhinolophus euryale južni potkovnjak

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak

Telestes polylepis svijetlica

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000



HR2000593

Mrežnica -

Tounjčica Apium repens puzavi celer

Austropotamobius


Barbus balcanicus potočna mrena

Castor fiber dabar

Cottus gobio peš

Lutra lutra vidra

Rutilus virgo plotica

Unio crassus obična lisanka

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000



HR2000642 Kupa Alburnus sarmaticus velika pliska

Aspius aspius bolen

Austropotamobius



69

Barbus balcanicus potočna mrena

Castor fiber dabar

Cobitis elongata veliki vijun

Cottus gobio peš

Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara

Euplagia quadripunctaria* danja medonjica

Hucho hucho mladica

Hypodryas maturna mala svibanjska riđa

Lutra lutra vidra

Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac


Pinguicula vulgaris obična tustica

Rhodeus amarus gavčica

Romanogobio kessleri Keslerova krkuša

Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša

Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša

Rutilus virgo plotica

Sabanejewia balcanica zlatni vijun

Thymallus thymallus lipljen

Unio crassus obična lisanka

Zingel streber mali vretenac

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000



HR2001001 Cret Blatuša Betula pubescens cretna breza

Carex echinata zvjezdasti šaš

Carex flava žuti šaš

Carex lepidocarpa tamnozeleni šaš

Carex panicea prosasti šaš

Carex riparia obalni šaš

Carex vesicaria mjehurasti šaš

Drosera rotundifolia okruglolisna rosika

Drosera rotundifolia okruglolisna rosika

Eriophorum angustifolium uskolisna suhoperka

Eriophorum angustifolium uskolisna suhoperka

Menyanthes trifoliata močvarna trolistica

Rhynchospora alba bijela šiljkica

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000



HR2001339

Područje oko

Jopića špilje

Austropotamobius


Myotis capaccinii dugonogi šišmiš

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000



HR2001391 Brebornica

Austropotamobius



70

Himantoglossum adriaticum jadranska kozonoška

Ophrys apifera pčelina kokica

Orchis purpurea grimizni kaćun


Orchis ustulata medeni kaćun

* prioritetne vrste

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000

područja Naziv ciljnog staništa Šifra ciljnog staništa

HR2000592 Ogulinsko-

plaščansko

područje

Špilje i jame zatvorene za

javnost

8310

Ilirske hrastovo-grabove

šume (Erythronio-

Carpinion)

91L0

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000


HR2000593 Mrežnica -

Tounjčica Vodni tokovi s vegetacijom

Ranunculion fluitantis i

Callitricho-Batrachion

3260

Sedrene barijere i vodopadi HR prijedlog

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000


HR2000642 Kupa

Izvori uz koje se taloži sedra

(Cratoneurion) – točkaste ili

vrpčaste formacije na

kojima dominiraju

mahovine iz sveze

Cratoneurion commutati

7220*

Vodni tokovi s vegetacijom

Ranunculion fluitantis i

Callitricho-Batrachion

3260

Hidrofilni rubovi visokih

zeleni uz rijeke i šume

(Convolvulion sepii,

Filipendulion, Senecion

fluviatilis)

6430

Karbonatne stijene sa

hazmofitskom vegetacijom

8210

Aluvijalne šume (Alno-

Padion, Alnion incanae,

Salicion albae)

91E0*

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000


HR2001001 Cret Blatuša Depresije na tresetnoj

podlozi (Rhynchosporion)

7150


71

Prijelazni cretovi 7140

Šifra Natura

2000 područja

Naziv Natura 2000


HR2001339 Područje oko

Jopića špilje Špilje i jame zatvorene za

javnost

8310

* prioritetna staništa


72

Documents

LOKKAALLNN A ATRRA AZZVVOOJJNNA SSTTRRATEEGGIIJJA …lag-petrova-gora.hr/dokumenti/pdf/Lokalna razvojna strategija LAG... · (područje predplaninske šume bukve) i gorski (područje