D r Nikola Visković, sociolog poznatjavnosti po znanstveno utemeljenimi atraktivnim razmišljanjima, bit će

- sudeći po prvoj sjednici - jedan odnajagilnijih zastupnika u novom, više-partijskom, Saboru. Visković je jednipredstavnik Zelenih koji je osvojioizbornu legitimaciju, ali u njegovim sebrojnim intervencijama nije moglo sa-kriti da je njegovo zeleno obojeno crve-nim. Tu.za neke očito zbunjujuću pozici-ju, splitski profesor vrlo jednostavnoobjašnjava.

VISKOVIĆ: Predložili su me Zeleni, aliu našoj nadstranačkoj organizaciji imamjesta za pripadnike svih partija, pa ta-ko i za nas komuniste. Ono što nas spajaje zajednički ekologistički interes, a onošto nas razlikuje politička su pitanja okojima medu nama nema konsenzusa.Zato ja ekološki zastupam stavove Zele-nih, a politički - što ovdje, na žalost,preteže — vrlo često zastupam stavoveSaveza komunista, što onda može stvo-riti dojam neravnoteže. Bio bih sretanda je u Sabor izabran i neki zeleni hade-zeovac, zeleni liberal, socijaldemokrat...

pa da se onda u praksi vidi kako ta dvoj-nost funkcionira. Vidjelo bi se da medunama nema razlike u pogledu ekologije,ali bi se razlika očitovala u čarkamaizmeđu lijevog i desnog bloka.

DANAS: Bili ste jedan od najaktivnijihzastupnika koji je intervenirao više pu-ta, i s govornice i iz klupa. Što je bio po-ticaj i razlog?

VISKOVIĆ: To je taj južnjački tempe-rament koji teško odoli da se ne javisvaki put kad mislim da sam u pravu,što možda izaziva i nezadovoljstva, pri-govore da trošim dragocjeno vrijeme, pami eventualno može donijeti i nevoljeako se pojavi želja da me se pokuša spu-tati. Postoji, dakako, i mnogo hitniji, sa-držajni motiv. Mislim da je iz više razlo-ga bilo važno da se intervenira na svimonim točkama na kojima sam se javioza riječ.

DANAS: Bilo je to prvo u vezi s prije-dlogom da se izostavi polaganje zakle-tve?

VISKOVIĆ: Predloženo je da svečanazakletva više ne bude konstitutivni ele-

ZELENOOBOJENOCRVENIM

Splitski sociolog,čovjek stvaralačkog nemirai južnjačkog temperamenta,

o prvim zastupničkimiskustvima u novom Saboru,

0 svojoj pripadnosti izelenima i komunistima,o zastupničkoj zakletvi,o izvanrednim mjerama

1 naročitim razlozima,o hadezeovskojjnesuvremenostii nacionalizmu,0 opasnostima

t, sporazumaštvajparlamentarne

većine i manjine1 o mogućnosti

autoritarnihudara

ment za poslanika nego da poslanik imastatus, prava i dužnosti samo po verifi-kaciji. Konstatirao sam da to u svijetuuglavnom nije tako, ali da se ja dubokoslažem s tim prijedlogom, jer zakletvasama po sebi nosi neke sakralne ele-mente. Zato bi se u laičkoj državi od to-ga trebalo odustati, svodeći sve to na de-mokratske odnose između poslanika inaroda. Naime, poslaniku ne treba nika-kva druga obaveza, ni moralna ni poli-tička, nego samo pošten odnos premasvojim biračima. Nikakvo pozivanje ni.na boga, ni na domovinu, ni na Jugosla-viju, jer to su sve ostaci sakralnosti, nat-ruhe ideologije, koje je vlast, doduše, uvi-jek imala. Zato sam postavio pitanje je litaj prijedlog načelne ili samo taktičkenaravi. Je li on zasnovan na uvjerenjuda zakletva više nikada ne bi trebala bi-ti konstitutivna za poslanika ili se pre-dlagači ne slažu sa sadržajem sadašnjezakletve, ali će prvom prilikom dati nekidrugi tekst, prisiljavajući one što ne mi-sle kao vladajuća stranka da se zaklinjumimo svog uvjerenja ili će izgubiti svoj-stvo poslanika. Seks mi je odgovorio, nebih rekao cinično, nego lucidno, da je toodluka ustavotvorca, dajući tako do zna-nja da će se vrlo vjerojatno predložitinovi tekst zakletve. Ali važno je da je topitanje sada postavljeno i da ćemo se nato jednom moći pozvati ukoliko se na-pravi taj faul prema laicima.

DANAS: Imali ste primjedbi i na prije-dlog da se umjesto tajnog primjenjujejavno glasanje?

VISKOVIĆ: Smatram da je prelazak stajnog, inače više demokratskog, na jav-no glasanje neprihvatljiv i da zapravopokazuje nepovjerenje u vlastite posla-nike. Smatram to izrazom volje i HDZ-ai SKH-SDP-a da discipliniraju i kontro-liraju svaki svoje zastupnike. Jer jedanje od najjačih argumenata za javno gla-sanje svuda u svijetu partijska discipli-na.

DANAS: Nije li se poslije glasanja zapredsjednika i predsjedništvo pokazaloda su zastupnici HDZ-a bili disciplinira-niji od komunističkih?

VISKOVIĆ: Odmah sam rekao da jeprijedlog o javnom glasanju izraz bezra-zložnog pesimizma. Nema razloga da sehipokritski prikrivaju naša neslaganja.Stranke na Zapadu ne prave veliki pro-blem kad im se prilikom glasanja dogo-di tri, pet, čak deset posto disidenata. •Dapače, to može imati ljekovit učinak,jer se podupiru demokratski odnosiunutar stranke.

DANAS: Prigovorili ste i prijedlogu dapromjene poslovnika stupe na snaguodmah ?

VISKOVIĆ: Iz loših iskustava koje smoimali u provinciji — a griješile su u to-1

me i jedna i druga velika stranka — da-lo se zaključiti da se to može zloupotrije-biti. Naš Ustav određuje da svi opći aktistupaju na snagu nakon objavljivanja, ada se od toga može odustati, dakle možese ići na.trenutno važenje, samo ako po-stoje naročito opravdani razlozi. Predla-gači nisu naveli ni jedan takav razlog.Ali postoji jedan dublji argument moga

DANAS, 5. 6. 1990.

r K O L U V S l OJ Cprotivljenja: mislim da je u ovom trenut-ku u Jugoslaviji i u Hrvatskoj vrlo ne-oportuno pozivati se na bilo kakvuizvanrednu mjeru. Ako se u Hrvatskojpočnemo koristiti takozvanim naročitovažnim razlozima onda dajemo ideju iosnovu da istu sintagmu i argument mo-gu koristiti i drugi, po vlastitom nahođe-nju procjenjujući koji bi to razlozi moglibiti naročito važni. Tog dubokog razlogapredlagači uopće nisu svjesni.

DANAS: Inzistirali ste i na tome da seraspravlja o programu što ga je izniomandatar republičke vlade Stjepan Me-sić?

VIŠKO VIC: U dnevnom redu bila jepreskočena jedna faza, bilo je predviđe-no izlaganje programa i onda izbor.Upozorio sam da se ne može birati bezrasprave. U svijetu je uobičajeno da seonaj tko imenuje mandatara, dakle,predsjednik i predsjedništvo biraju najednoj sesiji, a na drugoj se, nakon kon-zultacija sa strankama, određuje man-datar. Nadalje, činjenica da je predsjed-nik vlade izabran prije rasprave o pro-gramu vlade - to je unikum u svjetskojpraksi.

DANAS: Rekli ste da ono što su govo-rili Franjo Tuđman i Stjepan Mesić imaznačajke diskursa iz 19. ili početka 20.stoljeća ?

VISKOVIĆ: Za cijele oblasti društveneegzistencije to rukovodstvo — ali trebareći i komunistička rukovodstva dosad

. —. nema senzibiliteta. To je cijeli tajkompleks takozvane postmoderne, odinformatičke revolucije, novih sredstavaproizvodnje do zaštite prirode, zaštiteprivatnosti, novog koncepta demokraci-je koji nije samo vlast većine nego po-najviše poštivanje stečenih prava i zate-čenih pravila igra. A to je upravo u vezis onim što sam govorio u prvom dijelu,oni naprosto nisu senzibilizirani da, dokse ne promijene, treba poštivati i pravi-la koja su im neugodna. Olako preska-čući paragrafe, oni danas povređuju te-meljno evropsko shvaćanje moderne de-mokracije. Taj diskurs s kraja prošlog ipočetka ovog stoljeća .Franjo Tuđmanima i kad govori o ekologiji, ali je prim-jetan i u njegovom odnosu prema politi-ci, kulturi, moralu. Nabrajajući desetnajneposrednijih i najvažnijih zadataka,Tuđman uopće ne spominje zaštitu pri-rode, a Stjepan Mesić na osam stranicanagovještaja, pa čak ni to, nekakvog cje-lovitog programa - što je potcjenjiva-nje ovog Sabora - zaštitu prirode spo-minje samo jednom, usputno. Znaju ligospoda iz nove vlasti što se stvarno zbi-va s prirodom u njihovoj domovini?

DANAS: Čula sam da ste izrazili sum-nju u opravdanost ulaska komunista uPredsjedništvo Republike?

VISKOVIĆ: Sasvim je normalno da uraspodjeli saborskih zaduženja i častistranke sudjeluju sukladno broju svojihposlanika. Jedino se postavlja pitanje je-su li taj princip trebali primijeniti i uizborima za vladu i predsjedništvo ili suta mjesta trebala pripasti isključivo po-bjedničkoj stranci. Jasno je da ni vlada-juća stranka ni Savez komunista ne bi

htjeli dijeliti odgovornost sudjelovanja uvladi. Za sudjelovanje u Predsjedništvuima argumenata, pametnih i teških, kaoi za nesudjelovanje. Trebalo bi ih javnopredočiti, pa neka narod sudi sam. Jerpostoji opasnost zabune i negodovanjameđu partijskim članstvom zbog činje-nice da je Savez komunista dao svog'jpredstavnika u Predsjedništvo Republi-ke, ali prije svega zato što argumenti ni-su prezentirani, pa se može javiti sum-nja da su-posrijedi neke druge računice,slabost ili popuštanje bez razloga ili ne-ko nacionalno klizanje Saveza komuni-sta.

DANAS: Kako procjenujete istupanjekomunista, a posebno njihovo napušta-nje sjednice?

VISKOVIĆ: Mislim da je njihovo su-djelovanje u debati u dva smisla trebalobiti jače izraženo: i kvantitetom i kvali-tetom, da im argumenti budu jači, kriti-ka oštrija, svestranija, sveobuhvatni ja, amanje svaštarska i kaotična. Mislim dani SK, kao ni HDZ, uopće nije bio svje-stan što znači rasprava o programu vla-de, jer mi naprosto nemamo parlamen-tarne kulture, ne znamo što treba raditi.U cjelini smo djelovali kao guske u ma-gli. Napuštanje sjednice naknadno sepokazalo vrlo djelotvornim, jer smo teknakon njega ppstali svjesni nekih pro-blema. Da smo bili iskusniji - napušta-nje bi sjednice bilo sasvim neopravda-no; ima i drugih načina da se takvi pro-blemi riješe. Predviđam da će, kakobudemo sazrijevali, takvih sukoba bitisve manje oko proceduralnih, a sve višeoko onih materijalnih stvari. Naime, akoHDZ i dalje bude forsirao samo svoje in-terese i svoje prijedloge, a ne bude spre-man na popuštanje, odnosno ako ne bu-de htio ni da do kraja sasluša opoziciju,onda se može dogoditi da će onaj kojinije dobio ništa morati češće izlaziti. Mi-slim da neće biti ništa strašno ako ma-njina, koja se zaista osjeća deprimiraju-će, povremeno na taj način dade oduškasvome protestiranju. Jer ona time uopćene onemogućava rad parlamenta.

DANAS: Iz redova vladajuće strankeima ocjena da se time blokira rad parla-menta?

VISKOVIĆ: Ne može biti blokiranjarada jer oni imaju većinu. Ono što njimau ovom trenutku smeta jest povreda le-gitimnosti. Rekao bih da je njima uovom trenutku nešto više stalo do legiti-miteta nego do legaliteta. Lijepo se to vi-djelo iz činjenice da su oni, zbog svogpartijskog skupa, unaprijed predvidjeliokončanje, odnosno prekidanje rada Sa-bora, što je povreda legaliteta, ali im jedonijelo plus na strani legitimiteta.

DANAS: Tvrdite da je središnja pro-slava bila ne općenarodno veselje negostranačka svečanost?

VISKOVIĆ: To se uopće ne može negi-rati. Prvo nisu se ni sa kim dogovarali nio samom činu ni o njegovom nazivu. la-ko su vrlo dobro znali da su tu ideju oproslavi dana državnosti drugi, pa čak icentar, odbijali, oni su ustrajali u svomnaumu. Zatim, idu pod stranačkom za-stavom, kliču svome vodi... To se može

tumačiti kao općenarodno slavlje samoako je HDZ plebiscitom postao općena-rodna partija, a ostali kao da su samoneki njegovi dodaci. Sve ono što se doga-đalo na Trgu Republike samo potvrđujeda tamo nije bilo mjesta za zastupnikedrugih stranaka. Inače treba reći da jejedna od bitnih karakteristika politikeHDZ-a u ovom trenutku da oni nastav-ljaju svoju izbornu kampanju, što je štet-no za sve nas, a i za njih bi se na duljirok moglo pokazati nekorisnim. Eufori-jom svojih skupova i svečanosti oni po-malo grickaju Partiju i njeno izborno ti-jelo. Zbog računa ili zbog ponesenostiprići će im dio birača Saveza komunistakoji se sada ponaša kao da je drogiran.Ali njihova je namjera ne samo da timslavljima i uopće nastavljanjem izbornekampanje oduzimaju partiji njene pri-stalice — pri čemu su se na istom poslunašli sa srpskim strankama — nego i dasve više homogeniziraju Hrvatsku. Uo-stalom, i Tuđman je rekao: mi smo pro-tiv podjela, protiv sukoba. Naglašavao jejedinstvo (netko je čak rekao da na SKovdje ne gledaju kao na opoziciju), spo-menuo je jedinstveno tijelo Hrvatske. Toje ona ista ideologija — da ne idemo udaleku prošlost — ali neke vrlo nam bli-ske i poznate homogenizacije.

DANAS: Spominjete moguće dvostra-no nagrizanje Saveza komunista?

VISKOVIĆ: Da, a s treće bi strane stal-no sporazumaštvo moglo dovesti do to-ga da se,ta dva faktora, koji SKH-SDP-uinače štete, intenziviraju i ubrzaju. Budeli, s jedne strane, gubio identitet i jasnugranicu prema HDZ-u kao nacionali-stičkoj stranci — ne mora to biti nam-jerno, nego ako se i slučajno, inercijom,popuštanjem stvori takav dojam, pa čaki ako se samo stvori privid da je to tako— ljudi će početi vjerovati da je bolji ori-ginal od kopije. Kao što je Le Pen rekaoĆhiracu da gubi zato jer narod voli ori-ginale a ne kopije-i kao što je iz istihrazloga Koalicija, kao umjereni naci-onalizam, izgubila od HDZ-a, kao radi-kalnog nacionalizma. Isto tako može bitii s druge strane, da među Srbima ojačauvjerljivost tvrdnje da Savez komunistane samo da nije osjetljiv prema kom-pleksu srpskog pitanja, nego da je, dapa-če, glavni neprijatelj srpskom narodu.To je sada osnovna Raškovićeva teza.

DANAS: Upotrebljavate termin »naci-onalistički« bez ikakvog zazora i milo-sti?

VISKOVIĆ: Mislim da bi nacionalizamtrebalo analizirati vremenski, idejno iprostorno. Naime, postoje stari i novinacionalizam, odnosno oslobodilački iugnjetački nacionalizam, postoji naci-onalizam Engleza i nacionalizam Balka-naca. Kod Engleza nacionalizam vrlo te-ško prelazi u šovinizam. Balkanski naci-onalizam preko noći klizne u šovinizam.Teorijski je točno da postoje i dobroćud-ni i opasni nacionalizam, ali kad se gle-da geografski i situaciono, onda tako-zvani benigni nacionalizam na Balkanuu stanovitim spletovima okolnosti, a po-sebno u uvjetima krize i frustracije, go-tovo u trenutku postaje maligni. Raz-

DANAS, 5. 6. 1990. 15

Z B Omak između nacionalizma i šovinizma unas je malen i prelazi se u tren oka. Mi-slim da bi kao neutralne teorijske ter-mine trebalo legalizirati oznake: umje-reni nacionalizam, radikalni nacionali-zam i šovinizam. Strana štampa govorida je Hrvatska danas nacionalistička.To treba prihvatiti i udomaćiti da sestvari nazivaju pravim imenom, onakokako to rade u svijetu. A vidim da se in-telektualci našeg tradicionalnog desnogbloka, HDZ-a, uopće više i ne stide da senazivaju nacionalistima. I mišjim da jeto dobro.

DANAS: Ipak, kako biste u pogledunacionalizma danas ocijenili Hrvatsku?Dugo se vjerovalo da je ona u tom smi-slu imuna?

VISKOVIĆ: Nacionalizam je u naletu,ali, nažalost, okolnosti su bile takve danismo dali dovoljno prostora umjere-nim nacionalistima, a stvorili smo sveuvjete da ovi radikalniji nahrupe. Ipak,kad su sad ti radikalniji nacionalisti —koje kao takve prepoznaje cijela Evropa- došli na vlast, oni se iz pragmatskih,državnih razloga moraju početi ponaša-ti umjerenjački. Pod pretpostavkom dane dođe do komplikacija u Jugoslavijioni će početi kliziti prema umjerenomnacionalizmu. Ali aktualno komplicira-nje srpsko-hrvatskih odnosa - kojeproizvode i oni, ali i ostali nacionalisti— vuče u obrnutom pravcu od modera-torstva, prema egzaltaciji. Tako da da-nas zapravo postoje dvije mogućnosti:ili da nacionalizam u Hrvatskoj kreneod radikalnoga prema umjerenom ili odradikalnoga prema još radikalnijem. Di-jelom to, naravno, ovisi i o tome kakavće biti ishod Markovićeve reforme. Sdruge strane to opet ovisi o razrješenjuspora između federalista i konfederali-sta. Tu je za mene kamen kušnje. Pomom sudu, oni koji navijaju za konfede-raciju polaze od pesimističnog shvaća-nja da je Jugoslavija već propala te dase ona više ne može _popraviti nego dase iz nje samo još može pobjeći. Po meniJugoslavija još ima budućnost, još je mo-guće sve sanirati.

DANAS: Ne čini li Vam se točnim onoobjašnjenje rezultata hrvatskih izborapo kojem je Hrvatska zapravo umornaod Jugoslavije i svega što se u njoj doga-đalo posljednjih godina?

VISKOVIĆ: Mislim da smo svi umorniod ovakve Jugoslavije. Ali čini mi se dasada slabi homogenizacija oko Miloševi-ća a jača homogenizacija oko nacionali-stičke desnice u Srbiji, pa će se i kodnjih - predviđam - u nekoj drugoj va-rijanti dogoditi repriza onoga što se većzbilo u Hrvatskoj. Milošević će postatiTripalo, znači bit će loša kopija radikal-nog originala. Ali moje prognoze trebaprimiti s rezervom, jer sam uvijek višepogađao u strateškim nego u taktičkim jstvarima. Godinu prije prognozirao samda bi naglo otvaranje ventila političkogpluralizma vrlo brzo moglo dovesti doautoritarnih rješenja u Jugoslaviji. Sadvidim da to ne ide tako brzo, da stvarmože duže gnjiliti. •

Jelena Lovrić

VJEŽBANJE DEMOKRACIJEKako su se i zašto očitovale stare vještine manipulacija pri formiranjuopćinskih vlada u Hrvatskoj

U sjeni priprema za konstituiranjeSabora i hrvatske vlade formiralesu se skupštine u većini općina re-

publika. Zanimljive a ponegdje i uzbu-dljive igre na tim komornim pozornica-ma .pokazale su se kao uvertira ili gene-ralna proba onoga što se 30. svibnjaodigralo na velikoj saborskoj sceni:izmjene statuta i poslovnika više ili ma-nje uspješne nagodbe stranaka, sve doprotestnog izbivanja nekih odbornika idilema o scenografiji i ikonografiji.

Najveći je odjek prije dizanja zastorau sabornici, izazvalo konstituiranjesplitske općinske skupštine. Na brzinupromijenjenom Statutarnom odlukom,koju su predložili članovi HDZ-a, uskra-ćena je dotadašnja mogućnost da građa-ni Splita sa 200 potpisa kandidiraju svoggradonačelnika odnosno predsjednikaskupštine. Splićani su to inače već bili iučinili predloživši za to mjesto KarlaGrenca, odbornika Udruženja samostal-nih privrednika u Vijeću udruženog ra-da, ali su im odbornici izbrisali kandi-data izglasavši da se briše ta odredba ineke druge izmjene. Tako je, unatoč že-stokom reagiranju opozicije izmijenjen ičlan kojim su bili predviđeni tajni izboriza predsjednika skupštine i zamjenika,odnosno predsjednika Izvršnog vijeća ičlanove općinske vlade. (Uvođenje jav^noga glasanja nazvano je »željom za to-talnom kontrolom odbornika; nepovje-renjem prema pripadnicima vlastitestranke te željom za javnim uvidom uintimni čin glasanja«). Zamjereno je i tošto je prijedlog o izmjeni uručen odbor-nicima tek uoči sjednice, a na primjenitih izmjena inzistirano — odmah, mimopropisane,} legalno utvrđene procedure.

Najglasniji su bili odbornici SKH-SDPpa je tako Nikica Marinković upozorioda takav način predlaganja smatra ne-demokratskim, a javno glasanje za jed-nog kandidata - imenovanjem što je,kako reče, već napuštena praksa njego-ve stranke. Za Pavla Palica, iz iste stran-ke, pristanak na takvo mijenjanje Statu-ta znači da »to onda možemo činiti i nasvakoj idućoj sjednici i onda to više nijeStatut već skup propisa koji nikoga ne .obavezuju«. Reagirali su i odbornici ne-kih drugih stranaka — ali je SlobodanPaparella (SDSH - KNS) uzalud tražio uVUR-a da se glasa o pitanju »hoćemo lipoštovati zakonitost ili nećemo« sma-trajući to važnim »jer je upravo stari si-stem karakteriziralo nepoštovanjepravnih normi«, dok će nezavisni kandi-dat Pavle Vukčević upozoriti kako »de-mokracija i Izvanredne mjere ne moguruku pod ruku«.

Hitan način promjene skupštinskihakata opravdavan je, s druge strane pot-rebom što kraće procedure kako bi se,prionulo poslu, a prigovoru da se grada-jni uskraćivanjem predlaganja svog kan-!

didata udaljuju.od neposrednog odluči-vanja — parirano je odgovorom daupravo odbornici predstavljaju volju na-roda. Slikovito je obrazloženje ovog spo-ra oko Statuta i Poslovnika općine daodr Zvonimir Marković, predsjednikGlavnog odbora HDZ-a za općinu Split,ovom usporedbom: Zamislite situaciju— kaže on — u kojoj bivši stanari jednezgrade napuštajući je, određuju raspo-red, kućni red i sve ostalo — novim sta-narima, onima koji posve legalno ulazeu nju. Da li je tako nešto u životu uopćemoguće? Na retoričko pitanje dra Mar-kovića obornici su odgovorili posvekonkretno izglasavajući predloženepromjene, ali u ovom slučaju pripuštaju-ći u »ispražnjenu« zgradu, čak na mjestodomaćina odnosno predsjednika Općin-ske skupštine i jednoga od bivših — draOnesina Cvitana, ranije člana SKH, svo-jedobno čak i kandidata za CK SKH, asada hadezeovca. (Primjedbe o meta-morfozama splitskoga Jurline, MarkoBitanga, odbornika HDZ-a i predsjednikDPV-a komentirat će u pravom antire-vanšističkom tonu: »Mi smo mali narodi nećemo sebi dozvoliti da odbacujemoljude. Ako čovjek rano shvati da neštonije u redu i priđe našoj stranci, mi garado prihvaćamo.«

Do žestokih će rasprava o na izgledproceduralnim pitanjima doći i dubokona kopnu. U Velikoj Gorici, općini nado-mak Zagreba, novi su se odbornici goto-vo čitav dan nosili također oko Poslov-nika i Statuta. Budući, naime, da još 11odbornika nije izabrano, pitanje koje jepsolužilo za uvježbavanje demokracijeodnosilo se na dilemu da li u donošenjuodluka sudjeluju samo izabrani odbor-nici ili se broje i još neizabrani (»duho-vi«, kako netko reče). Već je na toj prvojsjednici morala proraditi komisija zausklađivanje različitih stavova vijeća,zbog proceduralnih se grešaka glasaločak četiri puta, sve je bilo začinjenostrastvenim diskusijama i lokalpatrioti-zmom tipa »Hercegovac ne može na od-govarajući način brinuti i raditi na ovojopćini koja mu nije na srcu jer nije turođen«. Dogodilo se to u općini u kojoj jegotovo kompletno rukovodstvo skupšti-ne . hadezeovsko.

Očito,je da u svemu tome ima razum-ljiva nesnalaženja novih (malih) ljudi upolitici, ali i grčevita učvršćivanja vlastikoja će se, istina, ne svuda, ali u nekimopćinama vrlo temeljito, podgradivati,činilo se, trulim, ali, čini se, ipak još upo-trebljivim potpornjima: jedan kandidatna javnom glasanju (U Zadru su npr. nasamoj sjednici Općinske skupštine obo-gatili skupštinske akte mogućnošću dase samo jedan kandidat predloži zapredsjednika i potpredsjednika, št dosada nije moglo.) Čemu to, čak i tamo

16 DANAS, 5. 6. 1990.