Embed Size (px)
Citation preview
L U Č I C A 13 * 1
LUCICADJEČJI VRTIĆ „RADOST”
CRIKVENICA, SVIBANJ 2011. - BROJ 13
V
K K
Hana Baričević, 6 g.
PROLJEĆE - Una Odžić, 4 g.
Nola Gašparović, 4 g.
Ivano Tomljanović, 2 g.
MAŠKARE - Sofija Lekaj, 6 g.
PRINCEZA - Lucija Gržac, 5 g.
L U Č I C A 13 * 3
Poštovani čitatelji,
u ruci držite 13. broj „Lučice“, časopisa dječjeg vrtića „Ra-dost“ Crikvenica u kome svake godine u svibnju možete čitati o radu vrtića i doznati čime su se bavili vaši i naši mališani, što ih je zanimalo, čime su se igrali i što su sve kroz igru naučili.
Prateći suvremene znanstvene spoznaje o značenju pred-školskog perioda u životu djeteta i važnosti poticajnog okru-ženja za cjeloviti razvoj ličnosti, ove godine smo posebnu pažnju posvetili upravo obogaćivanju dječjih soba i prostoravrtića. Brojni materijali za igru i rad nastali su trudom odgaja-telja i djece, čime , kao i drugim aktivnostima koje provodimo, kod djece potičemo kreativnost, maštu, istraživanje, stvara-nje, izražavanje i smisao za umjetnost i estetiku.
uvod
Jedna od vrijednosti koje promičemo je humanost i pomoć drugima. Organizacijom humanitarnih akcija tijekom godine nastojimo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Do-nirali smo laptop odjelu onkologije Dječje bolnice Kantrida (božićna humanitarna akcija) i 3.000 kn za obnovu odjela (prilozi od tombole u šatoru) te 1.465 kn za socijalno potrebitekorisnike programa „Pomoć u kući“ (uskrsna humanitarna ak-cija).
U sakupljanju potrebnih materijala pomažu nam roditelji, na čemu im najtoplije zahvaljujemo. Također, od srca zahva-ljujemo svim našim donatorima, koji su nam pomogli u sakup-ljanju priloga za tombolu donirali pijesak, daske i lak za pješčanik, pomogli nam u pripremama za Olimpijadu i svima koji su nam na bilo koji način pomogli u radu.
Ravnateljica: Martina Magaš
DANI VRTIĆA 2011.(16.5. - 27.5.)
U sklopu Dana vrtića izlazi 13. broj vrtićkog lista „Lučica“
Magdalena Radetić, 6 g.
UTORAK 24.5.
18.00 ZAVRŠNA SVEČANOST (VRTIĆ JADRANOVO)
SRIJEDA 25.5.
19.00 „MOJ TATA I JA“ – SPORTSKE IGRE ZA DJECU I TATE (IGRALIŠTE MATKINO SELCE)
ČETVRTAK 26.5.
18.00 DRUŽENJE DJECE I RODITELJA – SKUPINA „ŠARENI SVIJET“ SELCE
19.00 ZAVRŠNA SVEČANOST (VRTIĆ CRIKVENICA)
PONEDJELJAK 16.5.
9.00 -11.00 DAN OTVORENIH VRATA VRTIĆA IGRE I DRUŽENJE DJECE, RODITELJA I ODGAJATELJA U SVIM OBJEKTIMA VRTIĆA (CRIKVENICA, SELCE, DRAMALJ, JADRANOVO)
UTORAK 17.5.
„SLIKOPRIČE” – IZLOŽBA DJEČJIH RADOVA DV SELCE (KNJIŽNICA I ČITAONICA SELCE)
„PROLJEĆE U VRTIĆU“ – IZLOŽBA DJEČJIH RADOVA DV JADRANOVO (TZ JADRANOVO)
SRIJEDA 18.5.
17.00 PREZENTACIJA PROJEKTA „LAVLJA JAMA“ I OTVORENJE IZLOŽBE „ŽIVOTINJE LEDENOG DOBA“ , SKUPINA „SLATKIĆI“ (MUZEJ GRADA CRIKVENICE)
„VESELO I SIGURNO - DVORIŠTE IZ NAŠIH SNOVA“ – DV SELCE, AKCIJA OSLIKAVANJA TRIBINA
17.00 SPORTSKE IGRE ZA RODITELJE I DJECU (IGRALIŠTE JADRANOVO)
SUBOTA 21.5.
19.00 „POZDRAV BLAGDANU“ PROGRAM DJEČJEG VRTIĆA I OSNOVNE ŠKOLE DRAMALJ POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA SVETE JELENE – (HRVTSKI NARODNI DOM DRAMALJ)
PONEDJELJAK 23.5.
„IGRA BOJAMA“ – IZLOŽBA LIKOVNIH RADOVA DJECE DV „RADOST“ (GRADSKA GALERIJA CRIKVENICA)
16.30 KREATIVNA RADIONICA ZA DJECU I RODITELJEJASLIČKE SKUPINE „CVJETIĆI“ I „LEPTIRIĆI“ CRIKVENICA
4 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
KAKO DJECA UČE
CR
Ikv
en
ICA
MoRske
zvJezdICe
Djeca počinju s istraživanjem od vrlo rane dobi. Što oni zapravo rade, što istražuju,
kako razmišljaju i kojim se strategijama rješavanja prob-lema koriste? Je li dječja igra samo igra ili je to nešto više? Kako razumjeti dijete i zadovoljiti njegovu potrebu za učenjem, igrom?
Upravo iz ovih razloga vrtići provode akcijska istraži-vanja s ciljem unapređenja prakse i poticanja razvoja dje-teta. Naša skupina se ove godine uključila u akcijsko istra-živanje koje se provodi pod vodstvom pedagoginje Zdenke Rigatti. Zajedničke radionice uključenih odgaja-telja organizirane su u dječjem vrtiću „Fijolica“ (Novi Vinodolski), u sklopu zajedničke suradnje tri vrtića.
U sklopu akcijskog istraživanja pratili smo djecu i načine njihovog izražavanja, nastojeći prepoznati i razumjeti nji-hove stilove učenja. Na osnovu toga planirali smo i izrađivali različite igre putem kojih smo poticali djecu na manipuliranje, istraživanja i učenje o svijetu oko sebe.
U skupini smo obogatili centar predškolaca didaktičkim igrama na temu „Kišobran“ koje smo izradili zajedno sa dje-com (raznovrsne igre boje, pokrivaljke, geometrijski likovi, radne liste, abeceda, grafomotorika, slikopriča). Kišobran smo prikazivali kroz razne tehnike i izražajna sredstva. Daljnji na-stavak nam je bio prepoznati aspekte stila učenja kod djece, pa smo s obzirom na postojeći interes odabrali aktivnost iz-rade makete kućice vodeći računa o afinitetima djece. Kako je interes za konstrukcijske igre u „kutiću građenja“ konstantno velik, ovu aktivnost iskoristili smo kao početak rada na isto-imenom projektu.
Andrea Bećiri, 6 g.Antea vukić, 5 g.
L U Č I C A 13 * 5
Iz RAdA skUpInA
VRTNI CENTAR
SKUPINE MORSKE
ZVJEZDICE
SURADNJA S RODITELJIMA
natalija Grozdanić, 4 g.
Kako nam se približilo proljeće, počeli smo s ostva-rivanjem plana uređenja terase. Interes djece potakao nas je na proširivanje dječjeg znanja o sadnicama, vrsta-ma cvijeća i načinu uzgoja pojedinih biljaka. Tako je i došlo do ideje da uredimo vrtni centar.
Naš vrtni centar smo osmislili dijelom kao cvijetnjak i dijelom kao istraživački kutić u kojem ćemo pratiti faze rasta biljaka, potrebne uvjete za njihov rast, kao i vrste sjemenja, odnosno sadnica, lukovica i reznica.
Kako je naš projekt tek u začetku, dosad smo oko-pali i uredili postojeće na terasi te posadili začinsko bilje, lukovice, grah i kukuruz. Svakodnevno biramo po dvoje vrtlara koji zalijevaju zasađene biljke i prate njihov rast. Djeca s oduševljenjem pomažu svojim tetama u razvitku našeg malog vrta. Ono što nam je sljedeće na umu je napraviti grafikon rasta za posa-đeno, seriju slika kako biljka raste i dijelove biljke, a potom i tablicu za praćenje optimalnih uvjeta za rast biljaka.
Osim sadnje, cilj nam je djeci približiti vrtni centar kao mjesto na kojem se, s dolaskom lijepog vremena, svakodnevno može igrati, pjevati i slikati te ćemo u skladu s tim, centar obogatiti dječjim radovima, vrt-nim patuljcima i prikladnim recitacijama.
Svaka pomoć roditelja u sakupljanju sadnica je i dalje dobrodošla.
Odgojiteljice: Ruža Rogić i Maja Gržac
Ove pedagoške godine ostvarili smo odličnu suradnju s roditeljima naše skupine. Za vrijeme obilježavanja Dana kruha jedno prijepodne u skupini je boravila Franova mama, Ingrid, koja je animirala djecu raznim igricama i naučila kako se rade buhtle s marmeladom.
Neposredno prije Božića organizirali smo radi-onicu na kojoj smo izrađivali razne ukrase (anđele, aranžmane…). Roditelji su se odazvali u velikom broju te svojim radovima pomogli da uredimo našu sobu.
Magdalenina mama Silvija je zajedno s djecom izrađivala božićne kolače kojima smo počastili pri-jatelje iz drugih skupina te odgojitelje. Djeca su bila vrlo ponosna na pohvale koje su dobivali.
Roditelji su se odazivali i na individualne infor-macije koje su nam pomogle da se još više zbli-žimo s njima. Puno hvala svim roditeljima!
Odgojiteljice: Ruža Rogić i Ana Butinaf
f
6 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
U povodu božićnih i novogodišnjih blagdana održali smo dvije keramičarske radionice za dje-cu i roditelje.
Glavni akteri radionice bila su djeca. Na prvoj radionici djeca su svojim roditeljima pokazivala kako mogu od grumena gline izmodelirati zdjeli-cu, ukrasiti je, te tako pripremiti za prvo pečenje.
Na drugoj radionici, djeca su upoznala rodi-telje s tzv. ''mishima tehnikom'' kada se nanosi boja (engoba), ispire je vlažnom spužvicom i nakraju glazira. Na taj način zdjelice su bile pri-premljene za drugo pečenje.
Djeca su bila sretna što svoje roditelje mogu nečemu naučiti, a roditelji su bili ponosni na svoju djecu.
Na kraju, oduševljeni smo bili svi kada su zdje-lice bile gotove i spremne da krase naše blag-danske stolove.
Odgojiteljica: Branka Cvija
KERAMIČARSKA
RADIONICA
CR
Ikv
en
ICA
slAtkIćI
LAVLJA JAMA
Izložba ‘’Lavlja jama’’ postavljena u Gradskom muzeju Crikvenica osobito nas je oduševila. Svojim sa-
držajima postupno je ispunila naše igre i aktivnosti.U svojim maštanjima vratili smo se u daleko ledeno doba i
pokušali ‘’oživjeti’’ životinje koje su tada živjele u našem kraju. Bile su to: spiljski lav, spiljski medvjed, šumski slon, nosorog, vuk...
Upoznali smo priče i pjesme o njima, crtali ih, slikali, modelirali, oblikovali...
Hana Baričević, 6 g.
L U Č I C A 13 * 7
Iz RAdA skUpInA
NOA: Veselim se školi, jer ćemo puno naučit. Sjedit ćemo zajedno i bit će lijepo.
BRANISLAV: Mora se tamo biti tiho, jer onda moraš ići kod ravnatelja.
VILIM: A može te poslat i doma.
ANTE: Učitelji moraju biti strogi, jer ima tamo i zločeste djece.
EMA: Imam ja tamo već i prijateljicu Sabinu.
ROBERT: Još nisam bio u školi, ali mislim da će biti dobro.
DALIA: Ja mislim da će učiteljica nekad biti stroga, ali nekad će sigurno biti i dobra.
ENRINO: Bit će to dobro. Ja ću imat novu torbu i puno ćemo naučit.
HANA: Ja ću ići u narančastu školu, onu koja ima lijepog nacrtanog zmaja.
ANDREJ: Bit će mi malo čudno, jer još nisam bio tamo. Ma valjda će mi biti lijepo.
Odgojiteljica:Branka Cvija
ej školo, uskoro
ti stižem!
VILIM: Dobro zna skuhat rižu i mami opere suđe, ali najviše voli gledat nogomet.NOA: Visok je, dobar je i voli da sve bude u redu.BRANISLAV: Ponekad se zeza sa mnom, voli na kompjuteru gledat ‘’svoje stvari’’.ENRINO: Pomaže mami kuhat i voli vozit bicikal.
HANA: Dobar je, igra sa mnom košarku i nogomet.DAVID: I moj tata je dobar, ali nekad malo i zločest kad diram njegov stol, a stol se zove ‘’ne diraj me’’!ROBERT: Volim ga, jer je dobar. Kuha ručak i pere suđe.PATRIC: Svaki put je dobar mojoj mami.EMA: Igra se sa mnom, uvijak pomaže mami i kuha palačinke.NIKOLA: Moj tata je veliki i kuha ručak kada je mama u Opatiji.ANDREJ: Moj tata je malo malen, ali je jako jak. Voli ležat i čitat novine pa i hrkat ispod deke.DALIA: I moj voli spavat, ali voli i gledat aute na kompjuteru.ANTE: Igra se sa mnom ‘’Čovječe ne ljuti se’’, mojoj mami pomaže kuhat ručak i voli gledat televiziju.MORENO: A moj i pere i pegla robu. Kad ga mama pošalje da ode po robu ili u dućan po brašno i jabuke, on valje posluša.
noa pahlić, 6 g.
paolo Latin, 6 g.
moj tata ...
Branislav Štimec, 6 g.
8 * L U Č I C A 13
CR
Ikv
en
ICA
pRIJAtelJI BOŽIĆ Konačno!
Stigao je i najočekiva-niji mjesec u godini. Mjesec prepun
veselja, mira, ljubavi i dobrih odluka je prosinac.U tom čarobnom mjesecu događalo se mnoštvo stvari.
Advent je u našoj vjerskoj skupini priprema srca za Isusov dolazak. Srce je središte života. Ispu-njeni radošću na najveći dan u godini, naš smo maleni dječji svijet, u neprekinutom lancu ljuba-vi i darivanja, poklonili našoj Župnoj zajednici u Crkvi kroz glazbeno-scenski svečanost pod na-zivom „Rođenje malog Isusa“ .
Radosnu vijest Mariji donio je anđeo Gabrijel, a mi smo pjevali „Na nebu je zvijezda izašla“. Na-kon nekog vremena kralj Herod proveo je popis stanovništva. Stoga je slijedila recitacija „Glava misli“. Zbog popisa Marija i Josip kreću u Betle-hem, a taj put smo opjevali pjesmom „Cesta“. Rođenje Isusa u štalici slavili smo pjesmom „Dje-tešce nam se rodilo“. Uz tri kralja pratili smo zvijezdu pjesmom „Blistaj, blistaj“. Na samom kraju u prekrasnom božićnom plesu „Božić“, svi-ma smo poželjeli sretan i blagoslovljen Božić!
BožiĆNe PoRUKe:
PAoLA: Budite sretni i veseli za Božić!
tiN: sretan Božić svim na svijetu!
PetRA: Želim svim ljudima ljubav i mir!
HANA: sretan Božić i nova godina!
FRANCA: za Božić želim dati poklon!
ANĐeLA: Isuse sretan ti rođendan!
emA: Ljudi budite sretni!
KAtARiNA: Isus vas jako voli!
ANĐeLi sU…
iVAN: Oni koji imaju bijele haljine i bijela krila i čuvaju djecu.
tiN: Imaju žute kose i točkice na krilima i imaju nešto na glavi, ne znam što.
DAViD: Oni koji lete i silaze dole kad im se umore krila da nam pomognu.
BiANKA mARiA: Oni su dobri. svatko ima svog anđela.
HANA: Anđeli me čuvaju, jako su dobri.
mARKo: Anđeli su čuvari!
KAtARiNA: Jako ih volim, jako puno. Oni jako vole djecu.
PAoLA: Oni nas čuvaju i po noći i po danu i vole sve ljude.
Bože: Anđeo je onaj koji te čuva i noću i danju.
LANA: Oni su nježni. Ja ih jako volim..
AnĐeO - Anđela pavičić, 6 g.
BOŽIć - Hana ćosić, 6 g.
svečanost u crkvi
Iz RAdA skUpInA
L U Č I C A 13 * 9
NAŠA KUĆICAPočetkom godine, već tradicionalno,
počeli su planovi roditelja za ovogodiš-nji Božić, ali se razmišljalo i o poklonuza djecu. Na prvom roditeljskom sastan-ku odlučeno je da se drvom obloži naša velika kućica u obiteljskom kutiću.
Roditelji su brzo sakupili novac po-treban za uređenje. Tata od Klee je ku-pio materijal, ali i gradio našu kućicu. Bilo je potrebno puno truda i rada.
Na opće oduševljenje, kućica je bila završena pred sam Božić!
Tata, hvala Vam puno!
PRIJATELJSTVO
I LJUBAVPrijateljstvo je vrlo važna vrlina koju učimo dok smo mali.
Mnoštvo je načina na koje možemo biti prijatelji: djetetu, odrasloj osobi čak i životinji. Imati prijatelja je poseban osjećaj, jer je prija-telj netko koga volite, s kim rado provodite vrijeme. A ako znate dijeliti i brinuti o osjećajima svoga prijatelja, na najboljem ste putu da postanete pravi prijatelj.
A TKO JE ONDA PRIJATELJ?
MARKO: Prijatelj je kad se igraš s njim i kad ga voliš i kad s njim pospremaš.ANĐELA: Kad se s njim igraš na dvorištu.PETRA: Onaj koji ne laže, koji se ne tuče, ne svađa i voli se igrati.
BIANKA MARIA: Kad se sa nekim igraš.LEONA ZARA: Dobra sam prijateljica kad volim prijatelja. Volim Petricu!SARA: Za mene je Paola, jer je prema meni dobra.HANA: Pas. Igram se s njim doma. Bacam mu medvjediće.BRUNO: Tko se igra sa mnom i Niko se igra.LANA: Da bude dobar, da se ne tuče.
KAKO BIRAmO PRIJATELJE? DAVID: Prvo biraš prijatelja kojeg voliš. Ja sam odabrao Duju. Sviđa mi se kako se on igra. Izabrat ću i Ivana zato što on ima druge prijatelje.TIN: Kao Isus biram.SARA: Na lijep način.PAOLA: Moja prijateljica je Sara, zato što se skupa igramo.HANA: Ako su dobri i mirno se igraju.nAŠA kUćICA - Hana ćosić, 6 g.
pR IJAtelJI
Iz RAdA skUpInA
10 * L U Č I C A 13
O ljubavi i prijateljstvu puno smo naučili i od slonića Kimbe, koji je dao čak i svoj život za prijatelja.
KAKVA JE LJUBAV?NIKO: Kad se maziš. Ljubav je slatka. ANTUN: Kada voliš i grliš sve i voliš Isusa.PAOLA: Ljubav je sunčana i vesela.IVAN: Ljubav je kad se moliš po noći i Isusa voliš.TIN: I ja sam Isusu prijatelj. Ljubav je topla!
O ljubavi smo govorili i kroz priče o sebičnosti. Takva je priča o Isusu i cariniku Zakeju, u kojoj je primjer Isusove ljuba-vi prema svima, jer nas voli onakve kakvi jesmo.
SEBIČNOST JE ZA NAS:MARKO: Kad si sebičan i kad kradeš novac.BIANKA: Kad želiš sve za sebe i kad šapćeš i kad ne daš siromašnom novac.DAVID: Kad si bezobrazan.KLEA: Dok je netko zločest i krade kune.BRUNO: Kad kradeš novac u banci.
Odgojiteljice: Adela Hennion, Ružica Šepac
HRVATSKI
OLIMPIJSKI DAN
10. 9. 2010.
lo pT ICe
Već uobičajeno nekoliko godina na poticaj Hrvat-skog olimpijskog odbora obilježavamo Hrvatski olimpijski dan. To je projekt kojim se građani potiču na bavljenje sportom i educiraju o važnosti kre-tanja za zdravlje. Element koji povezuje sve sudion-ike Hrvatskog olimpijskog dana je bijela majica kao simbol bavljenja sportom i zdravijeg načina života. Olimpijski dan obilježili smo vježbanjem u dvorištu vrtića.
DORUČAK I RUČAK U NAŠOJ SOBIOve pedagoške godine sa dolaskom u novu sobu, dakle
promjenom prostora, dogodile su se i neke promjene u or-ganizaciji okruženja te u načinu, mjestu i vremenu konzu-miranja obroka. Naime, sve obroke uzimamo u našoj sobi.
Na taj način postali smo fleksibilniji, a samim tim i vri-jeme predviđeno za doručak ne mora nužno trajati pola sata već shodno potrebama i mogućnostima djece.
Način konzumiranja obroka svodi se na postupak samo-posluživanja djece napitcima i hranom.
Vrijeme predviđeno za doručak je od 8 do 9 sati. Djeca sama biraju kada će uzeti obrok, a cijelo to vrijeme doručak je ponuđen na stolu. Dakle, uzimanje obroka se izmjenjuje sa drugim aktivnostima djece.
Za vrijeme ručka od 12 do 13 sati djeca sama uzimaju obrok, koriste pri tom sav pribor, uzimaju koliko žele, starija djeca pomažu mlađoj. I na taj način nastojimo se prilagoditi potrebama djece - neki jedu brže, neki su malo sporiji.
Za provedbu ovih aktivnosti bilo je potrebno puno strpljenja, pokušaja i pogrešaka, dogovaranja i zapravo se još uvijek u svemu učimo. Zadovoljni smo jer napredujemo i tako pridonosimo ukupnom povećanju dječje kompeten-cije i osamostaljivanja.
KAKO SE DJECI SVIĐA JESTI U SOBI?BEPPE: Dobro je.KARLO I.: Ne trebamo puno hodati.CARLA: Fora je, i onda možeš sam uzimat ručak.
Iz RAdA skUpInAC
RIk
ve
nIC
A
vilim kordiš, 6 g.
L U Č I C A 13 * 11
Iz RAdA skUpInA
PROMET
GDJE VAm JE LJEPŠE JESTI?
CARLA: U sobi – sami si stavljamo hranu i vodu i salatu.
ZARA: U blagavaoni.
CARLA: Meni je bolje u sobi jer kada dođemo dole onda se svi deru i (BEPPE) počnu trčat.
Prilikom povratka iz šetnje, prolazili smo pokraj crkve i sat je otkucavao 12 sati. Već smo bili gladni a IVANA je rekla: Crkva kaže da je vrijeme za ručak!
Još protekle pedagoške godine, dje-čaci iz naše skupine stalno su donosili autiće od kuće i s njima se igrali. Prese-ljenjem u novu sobu, te većim centrom građenja taj „trend“ se nastavio i ove godine. Osluškujući djecu i njihove potrebe, na njihovu inicijativu započeli smo sa realizacijom projekta Promet.
Osnovni ciljevi i zadaci projekta su:- stjecanje osnovnih znanja o prome-
tu na djeci dostupan način, upoznava-nje osnovnih pravila prometa,
- osposobljavanje za lakše snalaženje u svojoj okolini čiji je promet sastavni dio,
- usvajanje neophodnih i najosnovni-jih znanja,pravila i navika o ponašanju u prometu i razvijanje osnovnih sposob-nosti snalaženja u prometu.
I tako je projekt započeo. Interes djece je rastao sve više svakim danom i realiziran je kroz različite aktivnosti go-tovo svakodnevno. Izradili smo velikucestu (stazu) od kartona i gipsa, a od na-ših drvenih kockica svakodnevno gra-dimo ceste i staze. U centru građenja oformili smo i kutić prometa sa plakati-ma, fotografijama i našim izjavama kao i mobilima sa našim radovima.
Evo još nekih aktivnosti vezanih uz promet:
- igrali smo igre građenja i konstru-iranja,
- igrali smo igre na kompjuteru: Po-štujte naše znakove,
- igrali smo elementarne igre: Auto izlazi iz garaže, Avioni –poplava, Leti-leti,
- igrali smo igre pantomime, dru-štvene igre, puzzle,
- crtali smo i slikali prijevozna sredstva različitim tehnikama,
- izradili smo autiće od neoblikova-nog materijala, staze od kartona, platna pijeska, prometne znakove, semafore i još mnogo toga.
U posjet nam je došao i pravi po-licajac s kojim smo razgovarali o pona-šanju u prometu, kako se kreće cestom, što se sve može dogoditi u prometu i sl. Zahvaljujemo se na posjetu, puno smo toga saznali i od sada ćemo biti puno pažljiviji na cesti.
GDJE SmIJEmO PRELAZITI CESTU?CARLA: Na pješačkom prijelazu.
ŠTO JE PROmET?BRUNO: Kad voze auti.BEPPE: Kad pješaci idu preko ceste negdje na put.ELENA: Postoje prometni znakovi.MARO: Kada semafori mijenjaju boje.ROMAN: Kad je gužva na cesti.
KARLO I.: Kad je crveno na semaforu auti moraju stati, a pješaci imaju zeleno.
SUDIONICI PROmETABEPPE: Policajac, biciklist, auti.MARO: Hitna.BRUNO: Vatrogasni auto, pješaci, moto-risti.
VRSTE PROmETABEPPE: Leteći, vodeni, cestovni.ROMAN: Postoji i hidroavion, on malo ide po moru, a malo leti po zraku. Pod-mornica ide van mora i unutra mora.
KAKO PRELAZImO CESTU?CARLA: Na pješačkom prijelazu, gleda-mo lijevo-desno, lijevo-desno.ŠTO JE RASKRŠĆE?BRUNO: Kada voze auti.KARLO I.: Kada je tamo i tamo jedna cesta.
ŠTO JE PROmETNIK?ROMAN: Semafor.
12 * L U Č I C A 13
CARLA: Čovjek.BRUNO: Da auti brzo ne voze jer nema sema-fora.
KAKO IZGLEDA PJEŠAČKI PRIJELAZ?CARLA: Bijelo, crno, bijelo.BRUNO: Kao zebra.ROMAN: Slično zebri, ali nema glavu.
RAKETE…KARLO I.: Lete u svemir.MARO: Idu na vatru.BEPPE: Služe da ljudi mogu vidjeti što je na Mjesecu.KARLO B.: Da mogu ljudi istraživati planete.KARLO B, ELENA, CARLA, BEPPE: Slične su avi-onima, helikopterima, pticama - svi lete.
U sklopu obilježavanja Tjedna sporta od 22.11. do 26.11.2010., uz uobičajene aktivnosti u vrtićkoj dvorani i na vanj-skom prostoru, već tradicionalno smo obilježili sportskim druženjem sa našim prijateljima iz DV „Zlatna ribica“ iz Ko-strene.
Ove godine mi smo njih ugostili u našoj Gradskoj sport-skoj dvorani. Kao pravi domaćini pripremili smo aktivnosti u
TJEDAN SPORTA karlo Brkić, 5 g. Carla de Carina, 6 g.
dvorani i rekvizite za njihovu provedbu. Druženje je proteklo u izuzetno veseloj i ugodnoj atmosferi, u fair-play igri, a na kraju druženja zajednički smo se prošetali do našeg vrtića. Tu smo nastavili druženje, počastili naše prijatelje i rastali se u ve-drom raspoloženju. Dragi prijatelji, vidimo se iduće godine u Vašem vrtiću!
Djeca i odgojiteljice skupine Loptice
CR
Ikv
en
ICA
Iz RAdA skUpInA
L U Č I C A 13 * 13
Kao jedan od bitnih zadataka naše skupine ove pedagoške godine želimo navesti suradnju s roditeljima.
Za kvalitetno provođenje vrtićkih programa važno je razvi-jati partnerske odnose vrtića i obitelji te uključivanjem djete-ta, u program vrtića, uključiti i njegovu obitelj. Takvi odnosi djeci pružaju raznovrsne poticaje, kvalitetniju komunikaciju, bolje razumijevanje svakog djeteta i zadovoljavanje njegovih potreba, interesa i osjećaja.
INDIVIDUALNI RAZGOVORIZa pravilan razvoj djeteta u vrtiću vrlo je važno izgraditi
dobar odnos između vrtića i obitelji. To je zahtjevan zadatak koji iziskuje mnogo promišljanja, pripreme, te individualni pristup svakom djetetu i njegovim roditeljima.
Iako sa svim roditeljima svakodnevno komuniciramo „na kvaki“, u ovoj pedagoškoj godini novina su i individualni raz-govori. Oni se provode nakon neposrednog odgojno-obra-zovnog rada između roditelja i odgojitelja s ciljem što boljeg razumijevanja, izmjene informacija o djetetu, preventivnog djelovanja.
Moramo priznati da smo s malim strahom od neodaziva stavile prvu obavijest o datumu održavanja individualnog raz-govora u listopadu; međutim kada se je jedan roditelj upisao iza njega upisala su se vrlo brzo još dva. Tako je bilo i svakog idućeg mjeseca.
Iako smo na roditeljskom sastanku za termin individual-nih razgovora odredili zadnji utorak u mjesecu, uvijek smo spremne dogovoriti i neki drugi koji odgovara roditeljima.
Teme individualnih razgovora su različite i kako sam naziv kaže vrlo individualne: adaptacija, ponašanje djece, socijali-zacija, emocionalni odnosi, aktivnosti koje djeca vola raditi u vrtiću, a koje kod kuće i dr.
Individualni razgovori uključuju dvostranu razmjenu infor-macija - između roditelja i odgojitelja.
Vrlo smo zadovoljne velikim brojem roditelja koji su samo-inicijativno došli na individualne razgovore, a nadamo se da smo i mi ispunile njihova očekivanja. Kao i u svemu, uvijek se trudimo bolje.
I na kraju podsjetimo: svakog posljednjeg utorka u mjese-cu su individualni razgovori u skupini Loptice!
AKTIVNOSTI UZ DAN KRUHAUz različite aktivnosti vezane uz Dan kruha, odlučili smo
se u skupinu pozvati roditelja koji će nam pripremiti neki fini krušni proizvod. Pozivu se odazvala Beppeova mama Tijana. Vrlo spretno i vješto je animirala djecu i zajedno s njima pri-premila tijesto za izradu odličnih vanili kiflica. Pri tom su djeca uživala i gotovo svi su se uključili u aktivnost izrade kiflica. Tijesto je bilo odlično i za modeliranje, a kasnije pečeno, i za degustaciju. Kiflice smo pojeli u trenu!
Najponosniji je ipak bio naš predškolac Beppe! „Uvijek se s veseljem odazovem pozivu za druženje s dje-
com. Naša su djeca puna mašte i volje i šteta je ne podijeliti ra-dost s njima. Miješali smo tijesto i pravili „mostiće“. Ruke su nam radile „sto na sat“. Neki su mostići bili tanji, neki deblji, neki duži, neki kraći, ali svi su nas povezali uz smijeh i priču. Naravno, te mostiće su kuhari spekli i pretvorili ih u ukusne kolačiće koje smo na kraju s ponosom pojeli. Pa ipak sami smo ih napravili!“
BOŽIĆNO DRUŽENJEU pripremama za nadolazeće blagdane u prosincu smo or-
ganizirali kreativnu radionicu-druženje za djecu i roditelje, na kojoj smo se zabavljali izrađujući ukrase od gline, kamenčića, školjkica i drugog različitog neoblikovanog materijala. Ukra-sima smo kasnije uljepšali našu sobu, a neke smo i poklonili. Svima nam je bilo lijepo i ugodno, a vrijeme je brzo proteklo. Za uspomenu su nam ostale predivne fotografije.
Želimo se još jednom zahvaliti svim roditeljima naše sku-pine na pomoći u skupljanju različitog neoblikovanog materi-jala kojim smo uredili našu sobu i izradili igračke za djecu, na poklonjenim igračkama, slikovnicama, na odazivu u priku-pljanju novčanih sredstava za humanitarnu akciju u prosincu, skupljanju tombole, praćenju na Riječkom karnevalu, olimpi-jadi, danima vrtića… svakodnevno…
„Stručnjaci roditeljima mogu i trebaju donijeti skup vješ-tina, ali ne smiju izgubiti bitnu pouku da su djeca ljudi, stvarne osobe koje žive uz nas. Osobe koje imaju svoje potrebe i kara-kteristike složene na sebi jedinstven (savršeno-nesavršen) način i da više od svega za svoj rast i razvoj trebaju dobar od-nos na osobnoj razini.“ (Sanja Pribela Hodap)
Iz RAdA skUpInA
SURADNJA S RODITELJIMA
Odgojiteljice:Silvija Domijan i Sandra Miculinić
lo pT ICe
14 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
BOŽIĆTIćI I
sMJeŠkIćI
DJED BOŽIĆNJAK NA BOŽIĆNOJ SVEČANOSTI
I ove godine okupili smo se da zajedno s roditeljima proslavimo Božić. Djeca su izradila pozivnice i podijelila ih najdražima. Na svečanosti je bilo pjesme, plesa i prigodnih stihova. Na izne-nađenje velikih i malih posjetio nas je Djed Bo-žićnjak. Došao je preko balkona zvoneći zvoncem i noseći vreću. Veseli starac široka osmjeha i ru-menih obraza ispričao je djeci da dolazi sa Sjever-nog pola, da nosi poklone dobroj djeci i da je čuo pjesmu pa je svratio do nas. Podijelio je djeci pok-lone i s njima zaplesao. Rekao je da mora dalje jer ga čeka još puno djece te je uz snježne pahulje koje su stvarno počele padati napustio vrtić i najavio susret dogodine.
Nevija Pavlić
CR
Ikv
en
ICA
DRUŠTVO NAŠA DJECA - BAKE mRAZICE
Tete iz Društva “Naša djeca” su kao i svake go-dine u predbožićno vrijeme posjetile naše skupine i sa sobom donijele puno šarenih paketa. Donirale su didaktičke igračke kojima je opremljen novi kutić u sobi dnevnog boravka. U znak zahvale djeca su tetama darovala ono što najbolje znaju: pjesmu, ples, puno veselja i osmjeha. Drage gošće upitali smo da se prisjete svojih dječjih božićnih želja, te se pritom nakratko vrate u djetinjstvo. Ispričale su nam kako su se veselile kada bi ispodbožićnog drvca pronašle naranču ili jabuku. Djeca su sa zanimanjem slušala, a zatim sa radošću ot-varala poklone. Dječjem veselju i sreći nije bilo kraja, a božićna čarolija još nas je jednom sve povezala.
Tea Petek
Luka Mićić, 5 g.
L U Č I C A 13 * 15
Iz RAdA skUpInA
POŠTUJMO RAZLIČITOSTIInkluzija - filozofija koja tvrdi da
razred ili zajednica nisu potpuni dok u njima nisu svi dobrodošli. U inkluzijise dijete prihvaća onakvo kakvo je, omogućuje mu se da ovisno o svojim interesima i sposobnostima sudjeluje i surađuje s drugima. To je pristup ko-jim se naglašava da je različitost u spo-sobnostima i potrebama prirodna i poželjna. U inkluziji se stvara nov od-nos prema svemu što je različito te po-tiče međusobno podržavanje.
U našem vrtiću skupine Tići i Smješ-kići “žive” zajedno već dugi niz godina. Tema različitosti nam je uvijek bila važ-na, ali i zanimljiva: pjesmicama narazličitim stranim jezicima učili su nas naši prijatelji iz dvojezičnih obitelji, upoznavali smo običaje djece različitih vjera, upoznavali smo djecu koja slabije čuju, vide, teže hodaju ili pričaju.
Cilj kojem smo se željeli približiti ovim projektom je senzibilizacija za prepoznavanje i uočavanje različitosti kao pozitivnih osobina, te razvijanje sposobnosti za druženje s drugima.
Djeci smo postavili pitanje što znači biti isti a što različit.
PO ČEmU SmO ISTI?NIKOL: Mi imamo plave oči.LEONARDO: Imamo bijelu kožu.JAN F.: Imamo istu majicu.LUKA: Blizanci su isti dječaci.
PO ČEmU SmO RAZLIČITI:JAN F.: Možemo imati drugačiju boju kože.LUKA: To je kad je netko ćelav, a netko ima dugu kosu.
BRUNO: Iste su boje dva psa u mom su-sjedstvu, a različiti su – jedan laje a drugi ne.
Da bi upoznali druge prvo moramo upoznati sebe. Mi smo upoznavali sebe kroz razne igre i aktivnosti: promatrali se u ogledalu, uspoređivali težinu, visinu,boju očiju, boju i dužinu kose, crtali smo svoj lik, igrali igru „Promijeni mjesto“ (npr. tko ima plave oči, tko ima crvene papuče, tko ima brata i sl. promijeni mjesto) uočavajući pritom razlike i slič-nosti među nama. Okupili smo se oko skupine različitih lutkica. Na pitanje po čemu se razlikuju, djeca su davala različite odgovore: po odjeći, po kosi. Na pitanje da li se razlikuju po spolu Jan F. je rekao: „Mi ne znamo što je spol!“. Nakon objašnjenja skinuli smo lutkama odjeću i uočili spolne razlike. Luka je uočio da se razlikuju i po boji kože.
LUKA: Mi smo bijelci.DOMINIK R.: Crni su crnci.LUKA : Žuti su Kinezi.Kroz igre „Slijepog miša“ djeci smo
pokušali dočarati kako je osobi koja ne vidi dobro. S povezom na očima smo se kretali u prostoru, tražili po doziva-nju ili drugom zvuku, pokušavali sjesti na stolicu, dodirom tražili sakrivene predmete u posudi s rižom. Crtali smo
omiljene motive sa i bez poveza na očima te uspoređivali crteže. Pritom smo vježbali koristiti naša druga osje-tila.
Na pitanje “Čemu služe oči?” svi su jednoglasno odgovorili: „Da vidimo.“, a FRANKA: “Da se ne zabijemo u drvo!”ŠTO BI SE DOGODILO KAD NE BI mOGLI VIDJETI?LUKA: Ne bi vidjeli auto pa bi nas pogazio.LEONARDO: Ne bi vidjeli mamu.PAULO: Ne bi mogli vidjeti gdje su stepenice.JAN F.: S naočalama se bolje vidi.A ŠTO AKO NAOČALE NE POmAŽU?LUKA: Uhvatili bi ga za ruku i vodili.LEONARDO: Onaj koji uopće ne vidi dobije psa vodiča.LEONARDO: Treba jesti mrkvu za oči da bolje vidiš kao zec!
Da bi djeci približili različitosti koris-tili smo i bogati izbor slikovnica na tu temu iz vrtićke knjižnice: Zmaj Gordan, Baš je super bit različit, Petra i Jasna, Obično neobična djevojčica, Klempav-ko, Dora i naočale, Žabac i stranac, Izgu-bio se jedan zeleni pas, Bontončić.
Učeći o drugima postajemo tole-rantniji prema onome što je različito, a raznolikost je ljudsko bogatstvo.
Nevija Pavlić, odgojiteljicaTea Petek,
rehabilitator - defektolog
kako crtam kada vidim i kada ne vidim
Igra s povezom za očiCrtanje s povezom za oči i bez njega
16 * L U Č I C A 13
Tjelesno kreta-nje je veoma važno za sve
nas, a posebno je korisno za djecu pred-školske dobi. Zato se u našem vrtiću svakog dana u vrijeme popodnevnog odmora provode vježbe u dvorani za predškolce koji su podijeljeni u dvije grupe. Cilj je vježbi ojačati dječji orga-nizam, naučiti djecu da slobodno vlada-ju svojim pokretima razvijajući tako spretnost, sigurnost, volju i karakter.
Posebnu pozornost moramo obratiti da vježbe ne budu ni preteške ni prela-gane. One moraju biti dinamične i češće se mijenjati. Svaku vježbu započinjemo vježbom disanja, a zatim prelazimo na vježbe ramenog obruča i vježbe za donje ekstremitete. Isto tako moramo obratiti pozornost na koordiniranost pokreta i jesu li djeca shvatila vježbu.
Iz RAdA skUpInA
VJEŽBOM DO ZDRAVLJA!
CR
Ikv
en
ICA
T IćI I
sMJeŠkIćI
Pitala sam djecu koje su im najdraže igre u dvorani, a ona su rekla:LANA: volim radit trbušnjake.REA: rastezanje u krugu.VIKTOR: mahanje s nogom.MARIN: sklekove.LOVRO: kad okrećemo s glavom.KATARINA: ljuljačka.BEPPE: vrtit kuk.TONI: pljeskat ispod noge.FRAN: sve.
Na upit koje su im najdraže igre većina djece se složila oko Ledene babe i Leti, leti.
Vježbe koje radimo djeca su lako usvo-jila, te pozivamo roditelje da im se pridruže jer ipak je u zdravom tijelu, zdrav duh!
Andrea Car, fizioterapeut
Bruno vilušić, 6 g.
Franka Rogić, 6 g. Jan Ferenčić, 5 g.
L U Č I C A 13 * 17
Iz RAdA skUpInA
I ove godine zavladalo je dugo maškarano veselje u našem vrti-
ću. Svaki četvrtak (a bilo ih je 5) imali smo maškarane za-
bave za sve skupine. Tete suizmišljale najluđe igre, ple-sali smo, častili se fritama koje su ispekle naše kuha-rice i kuhar.
Sudjelovali smo na dječjoj reduti u gradu pod maskama: „Sunce i more“, „Šarene maška-rice“, „Spužva Bob Skockani“ i „More i školjkice“. Veselo smo
prošetali gradom do šatora, predstavili se, plesali i počastili.Najveselije je bilo na našoj čajanci u šatoru. Zagrijavanje je
započelo igrom, plesom, te predstavljanjem maski: princeze, gu-sari, indijanci, spidermani, batmani, mačke, vještice, vragovi…
A tek kad su počele igre roditelja i djece, bilo je smijeha, navi-janja i podjela diploma.
Za tombolu su zaslužni naši roditelji i sponzori. Još jednom im puno hvala!
Da ne bi zapustili tradiciju pozdravljanja četvrtkom u jutar-njim satima maškarana kolona djece i teta prošetala je gradom. Uz bubanj i muziku pozdravili smo djelatnike u Novom listu, Erste banci, Turističkoj zajednici, gdje su nas lijepo dočekali i počastili. Hvala im!
Bura nas nije spriječila ni da idemo na „Riječki dječji karneval.“ Predstavnice našeg vrtića Rea i Ela Marija s tetom, bile su na pri-manju kod gradonačelnika Obersnela i Meštra Tonija. Predstavili smo se, razmijenili darove, počastili. Na riječkom Korzu predstavi-li smo se maskom „Sunce i more“.
Svi zajedno napravili smo našeg mesopusta kojeg smo nazvali „Šmrcko“, osudili ga za sve što je loše napravio i zapalili na plaži ispred Kaštela.
MAŠKARE U VRTIĆU zvJezd ICe
Kao što već znate naš vrtić uključio se u humanitarnu akcija „Krijesnica svijetli za Rijeku“ za obnovu i opremu dječje onkologije. Cjelokupni prihod od tombole uplaćen je na račun odjela onkologije Dječje bolnice Kantrida. Uz pomoć roditelja, djelatnika vrtića i sponzora prikupljeno je 3.040 kuna.
Veliko hvala svima! Odgojiteljica:
milojka Vičić
sUnCe I MORe - nika Udovičić 5,5 g.
MesOpUsT ŠMRCkO - Carmen Benić 6,5 g.
18 * L U Č I C A 13
Uključivanje roditelja u odgojno – obrazovni proces potiče razvoj surad-nje, osobni osjećaj pripadnosti grupi i međusobno uvažavanje - gradi se part-nerski odnos roditelja i odgajatelja.
INDIVIDUALNA SURADNJA• Individualni razgovori prije dolaska
djeteta u vrtić.• Individualne informacije sa roditelji-
ma novo upisane djece – duge i teške adaptacije, roditeljima je omogućen bo-ravak u skupini.
• Planirani individualni razgovori s rodi-teljima na inicijativu roditelja ili odgoji-teljica.
• Telefonske informacije i putem SMS-a.RODITELJSKI SASTANCI
• Roditeljski sastanci za novoupisanu djecu.
• Zajednički sastanci u skupini.KUTIĆ ZA RODITELJE
• Informacije o odgojno – obrazovnom radu u skupini.
• Likovni radovi djece.• Izjave djece.• Jelovnik .• Ostale informacije.Sudjelovanje roditelja u odgojno-obra-
zovnom procesu (posredno ili izravno uključivanje)
• Roditelji su nam pomogli u sakup-ljanju i donošenju pedagoški neobliko-vanog materijala, izradi igračaka i drugih sredstava za igru
• Posjet roditelja odgojnoj skupini,• Dogovorili smo posjet roditelju na
radnom mjestu, posjetit ćemo frizerski salon gdje radi Nikina mama.
Iz RAdA skUpInA
SURADNJA S RODITELJIMA
RODITELJ U SKUPINI• Dani kruha – prethodni dogovor s
odgojiteljima, mame Martina i Vanja borave u skupini od 9 – 12 sati
• Mame su pripremile sve što je potreb-no za aktivnosti
• Podijelili smo se u dvije grupice• Djeca su uživala u aktivnostima
Mjesec knjige• Djeca donose svoje slikovnice u vrtić• Dobili smo na poklon za skupinu
nekoliko slikovnica• Mama Martina je u skupini pripremila
dvije priče o kućnim ljubimcima• Motivirala je djecu
DRUŽENJE S RODITELJImA• Pripremljeno je prigodno blagdan
sko druženje, uključeni su i roditelji:
igrom, čitanjem dječjih božićnih želja,podjelom prigodnih poklona za roditelje
• Djeca su počašćena – zadovoljni su bili roditelji, djeca i odgajatelji
RODITELJ U SKUPINI• Maškare – druženje svih skupina u
dvorani, defile maškara, tata Lovrić svirao je prigodne pjesme
ČAJANKA U ŠATORU• Svi roditelji aktivno su se uključili u
prikupljanju tombole za čajanku• Mame Ines, Vanja i Martina prikup-
ljale su tombolu u gradu• Sudjelovali su u igrama
IZJAVE RODITELJA O ČAJANCI:• Bilo nam je jako lijepo, dobili smo dvi-
je diplome i naplesali smo se – Carmen i mama Mirela• Bilo je super – Nika, tata i mama• Bila je luda zabava za mame i tate – Toni, Dino, tata, mama i nona• Tete su bile super vražice – tata Robert• Lijepo i veselo, ali malo skupljenih tom-bola. Neki su razočarani jer nisu mogli kupiti tombolu – Karlo i mama• Bilo je veselo, šareno i jako zabavno. Voljeli bi da je bilo više tombola za ku-piti. Ostalo sve 5! – mama Ines• Bilo je vrlo lijepo – bravo tete! – nona Smilja i mama Alesija• Bilo je ludo i nezaboravno, jedva čekamo da se ponovi – Una i mama Na-tali• Bilo je lijepo što su i roditelji mogli sudjelovati – Luka i tata Damir
Odgojiteljice: Milojka Vičić i Ružica Kujundžić
CR
Ikv
en
ICA
L U Č I C A 13 * 19
Iz RAdA skUpInA
ELA: najviše volim crtati, ne volim kad me netko gnjaviCARMEN: volim se igrati u frizerajuANIKA: najviše se volim igrati sa AndrejomKORINA: slagati puzzle, crtatiREA: igrati se na kompjuteru, crtati i igrati se novim kockama, ne volim jesti maneštru UNA: najviše se volim igrati na dvorištu, ne volim kad se Borna ne želi igrati sa mnomVIKTOR: volim autiće, igrat se na kompjuteru, ne volim da me Rea štipa DAVID: volim se igrati plastelinom, ne volim spavatiIVAN: igrati se s autićima, ne volim plesatiLORENZO: igrati sa drvenim kockama, ne volim kad me netko ljutiRINO: volim se igrati s Karlom LOVRE: volim jesti paštu, igrati kompjuter, crtati i rezatiLUKA M.: volim se igrati vlakićem, ne volim kad me netko čupa
ŠTO VOLIM U VRTIĆU, A ŠTO NE …
FRAN: volim lego kocke, da me Anika ne grizeTONI: gledati crtiće,igrati se kockama, ne volim crtatiANDREJ: volim kocke i Aniku,ne volim jesti samANTE: volim se igrati autićimaBORNA: volim se igrati kockama, ne volim kad me Una jadiLANA: volim pričati o svojim životinjama, igrati se u kućiciKARLO: volim se igrati u kućici s Ivanom i Rinom, ne volim kad me netko ljutiNIKA: volim se igrati barbikama,crtati i bojatiDINO: igrati se kockama i autićimaLUKA B.: volim se igrati kockama, ne volim kad se svađamo MATIJA: Volim se igrat autićima, u kuhinji, volim jesti… ma sve volim!
Odgojiteljice: Milojka Vičić i Ružica Kujundžić
pROLJeće - Luka Marošević, 6 g.
20 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
MALI ISTRAŽIVAČID j e c a
vole istraživati, otkrivati, njihov mali svijet
igre vodi ih u nepoznato. Važno im je dati priliku da isprobavaju i da razvijaju svoje spoznaje i vještine.
U našoj sobi formirali smo istraživački centar. Ponudili smo djeci razne sjemen-ke i vagu i omogućili im da istražuju i važu materijale koje žele.
Napravili smo tobogan s tunelima na kojima su djeca spuštala loptice niz improvizirani tobogan i pratila kako one prolaze kroz tunele. Spajanjem tuljaca od tanjeg kartona djeca su napravila dva tobogana, jedan ravan, a drugi ukošen. Spuštajući loptice niz svaki od tih tobogana djeca su mogla uočiti koji je tobogan brži, koji viši, a koji niži.
leptIRIćI
CR
Ikv
en
ICA
Ponudili smo djeci magnete i više razli-čitih materijala od kojih neke magnet pri-vlači, a neke ne. Također smo na magnetnoj ploči zalijepili polja s osnovnim bojama, na koja su oni morali pridružiti odgovarajući magnet.
U velikoj posudi djeci je ponuđen žuti griz.Prstima su po njemu šarali, isprobavali,mirisali ga. Adrian G., Lidija H., Klara E., i Ka-tia B. samoinicijativno su donijeli posuđe iz kuhinje koje im je poslužilo u daljnjem istra-živanju. Promatrajući ih ponudili smo im pla-stične cijevi različitih debljina i plastične bo-čice raznih veličina. Djeca su punila bočice i promatrala kako žuti griz prolazi kroz cijevi.
Djeca su oduševljeno prihvatila ponu-đene materijale, isprobavali ih, igrali se s njima i istraživali.
Odgojiteljica: Mirna Vičić
pInGvIn - Lidija Halasz, 2,5 g.Jesen - Lara Raguž, 3 g.
L U Č I C A 13 * 21
Iz RAdA skUpInA
MALI „PICAJOLI“Čim počnem mijesiti slano tijesto,
djeca pojure po razne modlice koje ko-ristimo za sitne kolačiće. Uz pomoć tih modlica uvijek izradimo razne zanim-ljive oblike. Bude tu aviona, patkica, motora, klauna… Djeca se uvijek dugo zabavljaju sa slanim tijestom, mijese ga i rade razne oblike svojim prstićima i os-talim pomagalima.
pInGvIn - Ivan Škraljsky, 2 g.
Povodom Dana kruha pozvali smo u našu skupinu mamu Gordanu. Zavr-nuli smo rukave i krenuli na posao. Za-mijesili smo tijesto, razgovarali što nam je sve potrebno, isprobavali, mirisali. Svatko je dobio svoj komadić tijesta i svojim ručicama su spretno stavljali sas-tojke koji su potrebni za pizzu. Mama Gordana je objašnjavala, pokazivala i naše pizze bile su spremne za pečenje. Vrtićem se širio ugodan miris, a mi smo slasno pojeli naše pizze.
Hvala mami Gordani na pomoći!
Odgojiteljica: Mirna Vičić
pInGvIn - david Marošević, 3 g.
22 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
EKO PROJEKT U JASLICAMA
U ovoj pedagoškoj godini započeli smo s radom na “Eko projektu”, s ciljem razvijanja ekološke svijesti djece kroz svakodnevne aktivnosti. Za početak smo u našoj sobi dnevnog boravka, uz sve postojeće kutiće, uveli i EKO KUTIĆ. U ‘’Eko kutić’’ postavili smo tri različite kutije, koje smo prethodno obojali i označili, i namjenili ih za razvrstavanje i recikliranje otpada. Tako smo označili da se u žutu kutiju baca samo plastika, u plavu papir, a u bijelu ostali otpad. Naši dvogodišnjaci i trogodišnjaci, Klara, Ema, Anja, Luka, Lucas, Andria i Ivano su već usvojili navike razvrstavanja ot-pada. A ostali, maleni poput Ree, Karo-line, Karle pomalo uče od svojih velikih prijatelja.
Svakodnevno perući ruke, učili smo kako uštediti vodu, zatvarajući slavinu za vrijeme uzimanja sapuna, i obavezno nakon pranja ruku.
Kako mi jako volimo čitati i boraviti u našem ‘’Kutiću slikovnica’’, to je bilo ideal-no mjesto za razvijanje ‘’eko svijesti’’ kod djece. Tako smo kroz razne slikovnice, priče i slikopriče učili kako moramo za-lijevati naše cvijeće da ne uvene, čistiti naše dvorište i parkić, hraniti naše ptičice i sav otpad bacati u kante. Isto tako naučili smo kako stari papir ne moramo bacati, već ga možemo još iskoristiti na-kon postupka recikliranja. Tako ćemo re-ciklirani papir upotrijebiti za naša buduća likovna djela.
mALi jUtARNji RAZGoVoRi
tetA: Gdje bacamo smeće? emA: U kantu! tetA: A kad smo kod kuće? emA: U kuhinju! Mama ima u kuhinji kantu.tetA: Tko isprazni kantu kad se jako napuni? ANDRijA: dolazi veliki kamion! I onda nema više smeća!LUCAs: kamion veliki ... i nema! tetA: Tko nama isprazni kantu u sobi?emA: Teta dajana! LUCAs: Teta!ANDRijA: I onda isto kamion uzme smeće!
CvJet IćI
CR
Ikv
en
ICA
Luka pleša, 2,5 g.
Izrada ‘’eko sapuna’’ bila je još jedna u nizu naših ‘’eko aktivnosti’’ koja je raz-veselila i zainteresirala svu djecu. Kao produkt rada, dobili smo male mirisne poklone za naše roditelje!
Novost u našem dvorištu je mala ku-ćica za ptice, gdje ćemo svakodnevno brinuti o malim cvrkutavim prijateljima!
Preostaje nam još napravit EKO-akci-ju u našem dvorištu i okolini, tako ćemo i dalje moći nesmetano uživati u igri na otvorenom!
Odgojiteljice: Jasna Eljazović i Tina Zakarić
L U Č I C A 13 * 23
Iz RAdA skUpInA
JABUČICE CRVENA ...U skupini ‘’Cvjetići’’ sva djeca vole jesti voće, a posebno ja-
buku, bila žuta, crvena ili zelena. Bitno je jedino da teta očisti svu koricu! Djevojčice Rea i Karla su još vrlo male, i nemaju puno
zubića, pa najlakše jedu jabučicu kad je izrezana na kockice. Kad Ema vidi tako narezanu jabuku vikne: ‘’Teta, teta i ja bi jabuku na kockice!’’ Ubrzo joj se pridružuje cijela skupina, i svi žele jabuku izrezanu na male kockice.
Otkrili smo da od jabuke možemo dobiti fini sok koji je bo-gat vitaminima! Odlučili smo ga napraviti!
Od tete kuharice smo uzeli punu zdjelu jabuka i oprali ih. Svako dijete je svojim nožićem narezalo jabuku na manje ko-made (da nam lakše uđe u sokovnik). Dok smo rezali jabuku Andria i Luka su otkrili da jabuka ima i koštice. Koštice smo izvadili, prebrojali i spremili u posudu.
Veliki neobični stroj na sredini stola (sokovnik), koji je teta stavila, izazivao je znatiželju kod djece. Čak ni glasan, čudnovati zvuk nije uspio nikoga prestrašiti. Svi su bili hrabri i vješto su ubacivali komadiće jabuke kroz otvor na sokovniku. Promatrali smo kako se brzo od jedne jabuke dobiva sok pun vitamina.
Kada smo izmiksali sve komade jabuke, uz pomoć šarenih slamki, kušali smo naš fini sok !
Odgojiteljice: Jasna Eljazović i Tina Zakarić
klara sorić, 1,5 g.
Andrija Školjarev, 2,5 g. Anja Lilić, 2 g.
24 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
SVEMIRpRedŠkolA
S programom predškole započeli smo 1.2.2011. u poslije-
podnevnim terminima (od 15 do 18 sati).Djeca su u početku dolazila bojažljivo, nismo se me-
đusobno poznavali, a onda...Kroz zajednički krug svakodnevno smo razgovarali, pričali
priče, što je sastavni dio našeg programa. Ali jedna priča uvela je velike promjene: “Krispin, praščić koji je imao sve!”. U toj priči glavni likovi se igraju SVEMIRSKE POSTAJE s jednom običnom kutijom...
I tako je krenula naša priča... Jednoga dana primijetila sam da se djeca sve više zadržavaju u znanstvenom centru pred kartom Sunčevog sustava i razgovaraju o planetima. Uključila sam se u njihov razgovor, saznali smo koji je koji planet, a onda sam ih slučajno upitala:
GDJE mI ŽIVImO?SANDI: Na Zemlji.
ImA LI JOŠ NEGDJE ŽIVOTA?SVI: Daaaaa!
GDJE?PETRA: Na Marsu!KAKO TAmO IZGLEDAJU LJUDI?NIKA Š.: Zeleni su!PATRIK: Maleni su!PETRA: Dugački su!SANDI: Ne, maleni su!PETRA: Nemaju oči nego imaju neke za otiske, za pipkanje.
GDJE STANUJU?BRUNO: Žive po svemiru, u raketama i svemirskom brodu.SANDI: Imaju svoje male kuće.
Naš razgovor je krenuo dalje u pravcu asteroida, a idući dan djeca su donijela dječje enciklopedije o svemiru da zajednički nastavimo naše istraživanje. Na naše veliko iznenađenje otkri-li smo da nema života na Marsu, ali zato smo ostali zadivljeni raketama i što su one sve otkrile u našoj Mliječnoj stazi. Sada nas posebno zanimaju i Saturnovi prstenovi. Tako će naše putovanje još potrajati, a da bi si olakšali istraživanje i sami smo izradili malu maketu svemira.
Odgojiteljica: Bojana Šikić
CR
Ikv
en
ICA
nika Šnjarić, 6 g.
nika sundać, 6 g.Bruno vilušić, 6 g.
L U Č I C A 13 * 25
Iz RAdA skUpInA
MALA IGRAONICA MALAIGRAOnICA
I ove pedagoške godine mala igraonica započela je s radom 1. listopada, a održava se svakog utorka u vremenu od 16,30 do 18 sati. Mala igraonica je kraći vrtićki program namijenjen za djecu od 2 do 4 godine koja nisu obuhvaćena redovnim vrtićkim programom. Konstantno nas prati broj od oko 15-tak djece, a boravimo u prostoru jasličke skupine “Cvjetići”.
Naše druženje najčešće započinje u sobi u kojoj boravimo oko 45 minuta. Tu vrijeme provodimo u igri kroz različite cen-tre aktivnosti. Najzastupljeniji su likovni i obiteljski centar,
dok se rado zaigramo i u manipulativnom, građevnom, glaz-benom a ponekad i malo odmorimo u mirnom centru. Djeci se pruža potpuna sloboda u odabiru centra u kojem žele bo-raviti. Druženje potom najčešće nastavljamo u dvorani gdje se najviše volimo igrati loptama te voziti naša velika vozila.
Kada naša igra završi, pospremamo igračke na svoja mjesta koje nas čekaju do idućeg utorka!
Odgojiteljice:melita Car i Tina Zakarić
Šimun Badurina, 3 g.sandi valković, 3 g.
Tara valković, 3 g.
26 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
PROJEKT „ZMAJ”RIBICe
Djeca su u vrtić donosila crtiće o zmajevima,
izmišljala su igre u kojima su glumili zmajeve, a za Dane hrvatske knjige Va-lentinina mama pročitala nam je priču „Zmaj“. Nakon toga čitali smo slikovnicu „Trsatski zmaj“ i „Povratak Trsatskog zmaja“ i tako je sve počelo. Mi smo nas-tavili razgovarati, čitati priče, izmišljati priče, izmišljati igre, crtati, slikati, mode-lirati, maštati, izgrađivati...VALENTINA: Zmaj pušta vatru! Ima kandže, ima jake zube! Sa jezika pušta vatru! MELANI: Ima rep.VALENTINA: Ima one bodljike po glavi i repu.DAVID: Ima veliki rep, bodlje i zeleni je.MELANI: Vatra mu je narančasta.LOVRO: Može biti i crveni zmaj. Leti i pusta vatru!VALENTINA: Imam igricu u kojoj su rozi i zeleni. On može imat krila!DAVID: Šta tako debel može letit? On lovi ribe, voli jest ribe.VALENTINA: Voli jesti meso!LOVRO: Voli jest i ljude!DAVID: Mirišu mu pa ih jede!MATEJ: Živi u pećini!LOVRO: U špilji na planini!DAVID: U kamenoj špilji.VIKTORIJA: U dvorcu živi zmaj.DAVID: Imam film o zmaju. Pomogao je dječaku. Dobar je bio, tamnoplavi.BEPO: Gledao sam Shrecka i Magare je našao ženu zmaja i poljubio je.VALENTINA: Zmajevi čuvaju princeze, pričaju joj priče i uspavljuju je. Ne daju je princu. On peče ljude, pa ih pojede.
JA
dR
An
Ov
O
A imamo i dobre i zločeste zmajeve. Imaju i mali zmajići koji lete.DAVID: Oni ne znaju jest, pa piju bocu.
Elementarna igra „Zmaj“(Pravila izmislile Valentina Tomić i
Lucija Gržac)Brojalicom odredimo koje dijete je
zmaj, a koje princeza. Oni ostaju na jed-nom kraju igrališta, a sva ostala djeca na drugom. Zmaj čuva princezu, ali zas-pe, djeca mu se približavaju. Ako digne glavu i pogleda prema djeci, oni moraju čučnuti. Ako se netko nastavi kretati ili ne čučne, mora se vratiti na početak, a tko prvi dođe do zmaja mora se sa zma-jem utrkivati na drugu stranu igrališta i tko pobjedi njegova je princeza.
Odgojiteljice: Kristina Košuljaljandić
Marijana Juretić
noa
nov
ak, 5 g
.
IGRA zMAJ - Lucija Gržac, 5 g. i dominik novak, 6 g.
valentina Tomić, 6 g.
L U Č I C A 13 * 27
Iz RAdA skUpInA
„ZMAJ I KORNJAČA”
28 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
KUTIĆ DOKTORAPromatrajući djecu kako se pregledavaju, daju si injekcije, za što
su im poslužile olovke, postavljaju dijagnozu bolesti i sl., odlučili smo formirati kutić doktora i to je djecu jako razveselilo.
Uz njihovu pomoć i prijedloge započeli smo sa opremanjem kutića. Postavili smo krevet, kompjutor, nabavili plakat s dijelovima tijela,
injekcije, stetoskop, zavoje, flastere, kutije od lijekova, postavili vagu i ostali pribor koji koriste liječnici.
Na prijedlog djece izradili smo kartone pacijenata, metar kako bi mo-gli mjeriti visinu, infuziju da možemo pomoći onima kojima ne bude baš najbolje. Nismo zaboravili ni ultrazvuk, odnosno ono gdje se vidi kako izgleda beba i pomoću čega se mogu vidjeti pluća, trbuh…
U ovom kutiću djeca rado borave i igraju se.Prateći njihovu igru i interes nastaviti ćemo obogaćivanjem kutića.
Odgojiteljice: Marijana Juretić
Kristina Košuljandić
JA
dR
An
Ov
O
david Ismailov, 6 god.evo što su rekla djeca o doktoru:
L U Č I C A 13 * 29
Iz RAdA skUpInA
SPUŽVA BOB SKOCKANIOve godine su se djeca poželjela na
Dječjoj reduti u Crikvenici predstaviti maskom Spužva Bob Skockani.
Organizirali smo radionicu za rodite-lje na kojoj smo izradili kostim od nabav-ljene spužve, sprejeva u boji i tempere. Prisutne roditelje podijelili smo po gru-pama , jedni su crtali oči, drugi ih bojali, treća grupa je sprejevima bojala hlače i crtala kravate.
Uz puno dobrog raspoloženja i „malo“ truda maske su bile brzo goto-ve, a djeca presretna što imaju kostim Spužva Bob Skockani!
Odgojiteljice: marijana Juretić Kristina Košuljandić
Lovro Šipek, 6 g.
LAv - valentina novak, 6 g.dominik novak, 6 g.
Lucija Gržac, 5 g.
30 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
U STRAHU SU VELIKE OČI
dR
AM
AL
J
ŠkolJkICe
LINDA: Kada se tresem. MATEO: Kada se spregneš.NINA: Kada se naježimo. MAURIZIO: Kada stanem i ukipim se.
ČeGA se Bojimo?
TONI: Vukodlaka da me ne pojede i ne ugrize. LANA Đ.: Bojim se vještice, kad se ubodeš na vreteno.DOMAGOJ: Bojim se zmije, može me ugristi, njenog otrova. FILIP: Kad grmi da ne bude požar.PAOLA: Zmije, zbog ugriza, da ne umrem, SARA: Vuka,da me ne pojede.VEDRAN: Isto vuka, da me ne pojede. NINA: Medvjeda, da me ne pojede.MAURIZIO: Na groblju po noći, da netko dođe pa da se prestrašim. ANTONIO: Boji se maškara, ružne su i ne voli ih.PATRICIA: Bojim se tigra da me ne pojede.
što je to stRAH?
MAURIZIO: Kada se nečega bojiš. MATEO: Kad te nešto straši.FILIP: Kad te netko uplaši. MATEO: Strah je kada je mrak.SARA: Kada idem sama van, kada netko dođe i prestraši me.MAURIZIO: Strah je vrisak, čovjek koji ima bijelu masku i sav je u crnom.
Odgojiteljice: Jasminka Ropac i Romana Naglić
kako PoKAZUjemo
stRAH?
Filip daničić, 6 g.
vedran Đurić, 5,5 g.
L U Č I C A 13 * 31
Iz RAdA skUpInA
ZAJEDNO S RODITELJIMANaša skupina „Školjkice“, PV Dramalj
uključila se u obilježavanje Europskog tjedna kretanja kako bi skrenuli pozor-nost na opasnosti koje po ljudsko zdrav-lje predstavljaju trenutno prevladavajući urbani trendovi putovanja. Ovogodišnje uključivanje naše skupine ima za cilj da djeca, ali i njihovi roditelji, braća, ses-tre i prijatelji osvijeste značaj zdravijeg putovanja pješice, biciklom ili javnim prijevozom. Tako će doprinijeti ne samo svojem zdravlju i dobrobiti, nego i zaštiti okoliša, pomažući da svi zajedno živimo kvalitetnije.
Šetnja turističkom trim-stazom na Kačjaku započela je okupljanjem djece,roditelja i prijatelja u lučici, ukupno je bilo oko 40 sudionika. Iz lučice smo šetnjom krenuli obilježenim stazama uz more i kroz pošumljeni dio poluotoka, savladavajući postavljene prepreke pre-ma svojim mogućnostima. Vrhunac ove predivne šetnje bio je na šljunčanoj plaži gdje smo se svi zajedno igrali, ba-cali kamenčiće u more, a zatim smo se umorni ali zadovoljni, vratili na mjesto od kuda smo i krenuli.
Svi sudionici bili su zadovoljni te su odmah postavljali pitanja „Kad ćemo opet doći?“ , „Hoćemo li se opet šetati?“. Nakon toga, zadovoljni i umorni, ali puni lijepih dojmova uputili smo se kućama.
Odgojiteljice:Romana Naglić i Jasminka Ropac
Mateo Javorić, 6 g.Ana Britvić, 6 g.
32 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
U CARSTVU KNJIGA I PRIČAdeLfIn
I
se
LC
e
Priča je jedan od najstarijih oblika pismenog i usmenog stvaralaštva. Kao sadržaj rada s djecom pred-
školskog uzrasta predstavlja neiscrpan izvor poticaja za sve vrste aktivnosti i oblike izražavanja, jer je djeci bliska i jer se s njom susreću od najranije dobi.
Kako djeci približiti priče, potaknuti ih da zavole slikovnice, knjige? Kako ih navesti da prepoznaju vrijednosti priča i čaro-bni svijet mašte koji se nalazi u njima?
Najbolje mjesto koje može ponuditi svu raskoš pisane riječi upravo je knjižnica, koju smo od ove pedagoške godine kre-nuli upoznavati i otkrivati. Knjižnica i čitaonica Selce postala je mjesto vrtićaraca i njihovih odgojiteljica, mjesto priča, dru-ženja, igre, a nadasve mjesto približavanja umjetničkih sadr-žaja i otkrivanja nekih novih.
Knjižničarka Edita Jeličić Krpan ponudila nam je svijet knjiga koji caruje oko nje, prošetali smo prostorom na čijim policama izviruju knjige, slikovnice, časopisi, a zidove krase prekrasne umjetničke slike. Svaki susret je jedna priča. Započeli smo slikovnicom o
Selcu koju nam je teta Edita pročitala. Djeca su oduševljeno slušala, a potom razgledala slikovnicu koju su osmislila djeca Selca. Dogovor je pao da ćemo svaki put posuditi jednu knjigu ili slikovnicu, jer knjižnice za to najviše i služe. Teta Ed-ita nam je dala na posudbu slikovnicu ”Svađalice”, koju smo obećali čuvati i paziti, a naravno odgojiteljice pročitati djeci. U vrtiću djeca su jedva dočekala da se priča pročita i to više puta, uspješno smo je prepričali, te priču pretočili kroz likovne radove. Za sljedeći susret ponijeli smo naše crteže, te poka-zali teti Editi koja je sve to spremila u “našu” zelenu mapu, čiji su boju odabrala djeca. Tako će cjelodnevna skupina “Delfini” postati dio knjižnice.
Novi susret i priča - “Ogledalce”. Ovaj put odigrali smo i igru u kojoj su djeca uspješno imitirala jedni druge, glumeći ogledalce. I ovaj put posudba nove slikovnice “Pepeljuga”.
Vesela druženja nastavit će se i dalje, srdačan osmijeh i fini bomboni uvijek čekaju nas.
I priča ide dalje.... Odgojiteljice:
Melita Car i Marina Drageljević
pATULJAk GABI - Anamarija stipeč, 5 g. Lana Luksetić, 6,5 g.
L U Č I C A 13 * 33
Iz RAdA skUpInA
VRTIĆKA ORDINACIJAStvaranje dobrog ozračja u skupini ide uz velike
promjene u prostoru, te osmišljavanje, pronalaženje i davanje djeci mnogo sredstava, materijala i aktivnosti u koje se uključuju po slobodnom odabiru i interesu, gdje svatko zna što želi i što mu je dopušteno.
Pažljivo osmišljeni centri aktivnosti i puno neobli-kovanog materijala, probudili su dječju maštu. Centar “mali doktori” privukao je veći broj djece, a posebice dječaka Jakova koji je imao puno iskustva s pravim doktorima, pa je ostaloj djeci pokazivao gdje su ga pregledavali i šivali. Dječji interes bio je sve veći, pa smo uz pomoć roditelja počeli sakupljati medicinske materijale, enciklopedije o ljudskom tijelu, a sve kako bi zadovoljili dječju znatiželju koja je bila sve veća. Dječak Tomo je uz pomoć mame na internetu pronašao crteže ljudskog tijela na kojem se vide mišići i živci koji isprepliću naše tijelo. U našoj ordinaciji bilo je svega.
ŠTO DOKTORI ImAJU U SVOJOJ ORDINACIJI?
JAKOV: Lijekove, injekcije, igle, za slušat srce, za gurat u usta štapiće. I to je to.LOVRO: Moja mama radi u ambulanti. Ima maske, rukavice, slušalice, ono za usta.TOMO: Kad sam ja bio kod doktora vidio sam štapiće za usta i metalne štapiće.LANA: Ja sam vidjela kompjuter.
U početku djecu su privukle rendgen slike, pa je dogovor pao da napravimo rendgen, ali su djevojčice krenule u igru bebama, posebice djevojčica Zara koja je uzbuđeno očekivala da joj mama rodi brata. Aparat za bebe bio je ultrazvuk, pa smo od poveće kutije napravili ultrazvuk. Tako smo otkrili da ima više vrsta doktora.
KAKVI DOKTORI POSTOJE?
JAKOV: Koji vade krv.ANAMARIJA: Koji vade srce.TOMO: Koji popravljaju srce.ZARA: Doktori za bebe.
Enciklopedije su nam otkrile kako izgleda ljudsko tijelo, gdje se nalazi srce koje osluškujemo slušalicama. Morali smo paziti i na higijenu, nositi maske i rukavice. A najviše od svega ne bojati se doktora i njihovih strašnih aparata, biti hrabri i neustrašivi. A kakva su iskustva imala djeca. E to je posebna priča...
LEON: Ja sam operirao prst. I onda su mi dali injekciju i dali su mi malo vode, zamotali su mi i nakapali su mi i sve se zacrve-nilo.
ŽIvČAnI sUsTAv - dominik dujlović, 6 g.
34 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInAs
eL
Ce
LJUdskI kOsTUR - Tomo Baran, 6,5 g.
dorian Čor, 6,5 g.
deLfInI
JAKOV: Bolio me trbuh i onda su me operirali. Tata je rekao da je slijepo crijevo. Izrezali su i vidjeli da mi nije bilo upaljeno slijepo crijevo.KATE: A mene su pikali u venu jednom.DOMINIK: Kad pukne kost, prvo pogledaju kroz televizor na koji se vide kosti.JAKOV: Ide se na slikanje kosti.Taj televizor zove se ultrazvuk.Dječja mašta može svašta, zato ćemo i dalje nešto istraživati i otkrivati.
Odgojiteljice:Melita Car i Marina Drageljević
CvIJeće - Marko novkovski, 6 g.
CvIJeće - Leona zara Hennioni, 5 g.
pepeLJUGA - nika Antić, 6 g.
L U Č I C A 13 * 35
Iz RAdA skUpInA
DNEVNIK DUDAČA dudAČISVETI NIKOLA
Stižu nam praznici, onaj bradati Sveti Nikola. Ema se nada da će je ove godine zaobići, pa pita : „Nete doti Seti Nikoja?“, dok ostali imaju skromne želje. Marko želi selotejp, Duje bombone, Leana igračku lava, Patrik čokoladu, Anton puzzle na Bambija, Damjan bombone i sat, Justin plastelin, Hana usisavač.
KOD DOKTORAANTON: Moja mama ima usisavač za nos.PATRIK: Pik u rukicu, tuć tetu doktojicu, tata kupit igjacku!DUJE: Nisam bio kod doktora!DAMJAN: Meni će doktorica vadit krvicu, da mi tata kupi kinderjaja.EMA: Nete pik!PATRIK: Teta doktojica otvojila (otvara usta i pokazuje prstom u usta). ANTON: Ako je jela puno čokolade su zubi pokvareni. Ja imam doma četkicu. Ako pereš zube, onda nisu pokvareni. DAMJAN: Izvadila mi je teta doktorica krv, tu u ruku!DUJE: Nece bušit zube, jer ja zube perem. ANTON: Ja imam doma med, mama rekla moras papat med, žlicom uzmeš med, am, i onda nisi bolestan!DAMJAN: Baka ima ćevape i onda ih pojedeš, i ne bole te glava i ruke!EMA: Doma sirupa papa Ema. PATRIK: Ja bi meda. Zovi tatu. Kad će doc? Doma ima meda. MARKO: Boli me tbuh, gava, glo. Mi idemo kod tete Erzi, tamo čisti nos Majku. LEANA: Mene boji tu unutja (grlo), mama daja majo sijupa. Ne buba Jeanu Domijan.
Naučili smo pjesmicu o bolesti (možda ne vjerujete, ali i to postoji), pročitali pokoju slikovnicu.
Prava verzija: Daj mi majko maramicu Da obrišem nos Dobio sam KIHAVICU Jer sam iš’o BOS!Emina verzija: Daj mi majko maramicu Da obrišem nos Dobio sam PETICU Jer sam iš’o BEZ PAPUCA!
mOJA OBITELJ
DAMJAN: Mama Tanja, tata Igor i Jeja seka.LEON: Mama Ili, tata Dugani, daco Fi-ip.
PATRIK: Tata Mako i mama Iona.DUJE: Tata Krvoje, mama Danela, blat Kavo i seka Hana.EMA: Mama Vesa, tata Dado i sesa Ka.
mOJ TATA
DAMJAN: Moj tata gorivo stavlja, pumpa gume. Jepi je. Idem kod tate kad je mrak.ANTON: Tata Dajko pjavi picu i vozi auto. DUJE: Mene vozi na plazu. Mene tata cuva. Meni je tata dobaj. EMA: Dado pije kavu, sjedi. Ide posao. Ne cita pricu.PATRIK: Ima bagej i jovokopac. Kuha neto, sok. Daje pusu. Peje u bageja, kopa.LEANA: Tata moja popjaviti auto. Tata Jeani kopa nosic. Igjamo Jegice. (Legiće)
Odgojiteljice: Tanja Car Kolombo i Sandra Erceg
36 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
MORSKA BOŽIĆNA BAJKA U SELCUStiže nam prosinac, predivan, okićen.
Zvjezdice, pahuljice, zeleni borići, zlatne i crvene mašnice, bućice, lampice, sjajne lamete, jaslice pod borom, dolazi nam Djed Mraz, saonice, snijeg, pokloni, so-bovi, zvončići, miris medenjaka, bakinih kolača, čizmice na kaminu u kojem gori vatra. Zvuči vam poznato???
A sad zamislite... oko vas plavi morski valovi što se spuštaju s plafona, od alu-minijske folije mjehurići – bućice, ribe i hobotnice plivaju između valova. Vidim i cijelo jato riba okupilo se na boru. Nep-tun sa sirenama donosi darove, a oni su u jednoj prekrasnoj školjci koja samo što se nije otvorila.
Zvuči vam nemoguće? Ne bi mogli zamisliti jedan tradicionalni Božić na ovakav način? Iako zvuči nevjerojatno prolaskom kroz vrata selačkog vrtića ove godine mogli ste zakoračiti upravo u takvu, nekonvencionalnu morsku bo-žićnu bajku.
Odgojiteljice: Tanja Car Kolombo, Sandra Erceg
se
LC
e
enrino Škiljan, 6 g.
ema-Biba dautović, 6 g.
L U Č I C A 13 * 37
MAŠKARE U SELCUIz RAdA skUpInA
Justin Alendarević, 3 g.
damjan divković, 3 g.
ema stjepanović, 2 g.
Maškare u Selcu tradicionalno traju tri tjedna, odnosno obilježavaju se tusti, fusti i poberuhi.
Svake godine u vrtiću tih se dana održavaju maškarani četvrtci. Organizirali smo predstavljanje maski, kuharice su se jako potrudile i pripremile nam izvrsne frite, a nakon što smo se zasladili ples pod maskama je mogao početi.
U Domu prosvjete smo uz Udrugu mladih bili suorganizatori zabavnog poslijepodneva za djecu i roditelje na kojem smo igrali mnoge igre koje su završile smijehom i plesom.
Maškare smo završili sudjelovanjem u dječjoj reduti po mjestu gdje smo se predstavili maskom Bomboni.
38 * L U Č I C A 13
Iz RAdA skUpInA
PLES I POKRET
Djeca skupine “Šareni svijet” pokazala su još na početku pedagoške godine posebni interes za ples i glazbeno stvaralaštvo. Vođeni tim interesom upustili smo se u istra-živanje ovog malo zastupljenog stvaralaštva i otkrili da nam ples pruža jako puno u zadovoljavanju potreba:
- za ljubavlju (pripadnost, suradnja, sigurnost, prijateljstvo, prihvaćenost),
- za moći (odvažnost, značajnost, središte pažnje, stvaranje),- za slobodom (sloboda kretanja, govora, mišljenja, stvara-
nja, neovisnost, samostalnost),- za zabavom (upoznavanje novoga, razigranost, uživanje,
smijeh, opuštenost, dobro raspoloženje).Osnovni cilj nam nije bila koreografija ili plesna predstava
za publiku, već nam je ples predstavljao sredstvo izražavanja poput igre ili učenja novih sadržaja. Kreativan pokret upućuje na suradnju, prihvaćenost, strpljivost i prijateljske odnose.
Kroz ovu pedagošku godinu uvježbali smo klasični valcer, moderne plesove (kiki dance, macarena), narodni ples (bratec Ivo, Selačko kolo), te nekoliko igara s pjevanjem (Igra kolo, U Selcu je kućica, Okolo salata), a u pripremi je dramatizacija ba-jke Pepeljuga kroz plesne pokrete.
ŠTO mI ZNAČI PLES?SOFIJA: Najviše volim balet. U vrtiću mi se najviše svidjelo
plesati cigančicu malenu. Sretna sam kad plešem. HANA: dobro se osjećam kad plešem. Najviše mi se svidio
valcer zbog lijepe glazbe. Rašpa mi je vesela. LUCIJA: Valcer ima nježan zvuk. Želim biti balerina jer vo-
lim nastupati. MAKSIM: najdraži mi je rock ‘n’ roll. Nemam pojma kako se
pleše, samo se treseš i smiješ. MATEJ: znojim se dok plešem. Kod kuće nikad ne plešem,
a u vrtiću stalno. Odgojiteljica:
Branka Mureta
ŠARenI
svIJet
se
LC
e
dorotea Šimić, 7 g.
nina Abramović dimec, 6 g. sofija Lekaj, 6 g.
pLesnO pOkReTnO sTvARALAŠTvO
L U Č I C A 13 * 39
kROz GOdInU
KROZ GODINU ...EUROPSKI TJEDAN mOBILNOSTI... obilježili smo šetnjom i igrama na Kotoru. U suradnji
s PP Crikvenica i Udrugom Roda organizirali smo akciju “Si-gurno u autosjedalici.”
DJEČJI TJEDANDjeca skupine “Slatkići” dijelila su poruke o važnosti pošti-
vanja dječjih prava i potreba. Zastava s porukama djece odras-lima izložena je u Gradskoj knjižnici i čitaonici, a djeca vrtića Jadranovo svoje su želje prenijela gradonačelniku na primanju u Gradskoj vijećnici.
DANI KRUHADane kruha i Dan zahvalnosti za plodove zemlje obilježili smo izložbama,
blagoslovom, podjelom i blagovanjem kruha i krušnih proizvoda.
40 * L U Č I C A 13
kROz GOdInU
mJESEC HRVATSKE KNJIGEOvorili smo vrata nove vrtićke knjiž-
nice! Ovom prilikom u goste nam je sti-gao dječji pisac Mladen Kušec.
SVETI NIKOLASveti Nikola je i ove godine zavirio u
sobe našeg vrtića na oduševljenje djece i pritom im uručio darove, a djeca su mu uzvratila pjesmama i plesom.
SUDJELOVANJE U PROGRAmU OTVORENJA JESENSKOG I PROLJETNOG SAJmA CVIJEĆA
FGF
MKQ
L U Č I C A 13 * 41
kROz GOdInU
„ZUBIĆ VILA“ U VRTIĆU U travnju su nas posjetili članovi Udruge za edukaciju djece o
oralnom zdravlju i oralnoj higijeni „Zubić vila“. Cilj edukacije koju provode studenti Stomatološkog fakulteta u Rijeci je smanjenje dentalnog straha i prevencija karijesa kod djece.
Uz pomoć plišanih prijatelja, radnih listića i bojanki te pozorno slušajući upute studenata naučili smo kako ispravno držati četkicu i prati zube, zašto je važno održavati zube čistima i redovito ići zuba-ru i kako se zubi popravljaju. “Zubić vila” je svakom djetetu pok-lonila prigodnu pohvalnicu, četkicu i pastu za zube.
AKCIJA UREĐENJA DVORIŠTA VRTIĆA U SELCUDana 10.5. organizirana je sadnja mediteranskog bilja u
novom primorskom vrtu vrtića Selce. Zemlju i sadnice, koje su mali jasličarci s veseljem sadili uz pomoć Ljiljane Vegrin i djelatnika “Murvice”, doniralo je GKTD „Murvica”.
Radi se o nastavku projekta uređenja dvorišta vrtića u Selcu „Veselo i sigurno-dvorište iz naših snova“, za koji je vrtić dobio sredstva na natječaju „Naš doprinos zajed-nici“ Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnoga društva iz Istre. U realizaciju projekta aktivno su se uključili roditelji i članovi Udruge mladih Selce. Mladi su, vođeni uputama gospodina Jerka Antića – Tunara izgradili zidić za vrt, a betonske tribine oslikala su djeca i roditelji. U sklopu Dana vrtića planirana je radionica ukrašavanja tribina u koju će se uključiti djeca i roditelji, a po idejnom prijedlogu i u suradnji s Marijom Kolmanić, apsolventicom Likovne akademije iz Rijeke i članicom Udruge mladih.
mEĐUNARODNI DAN mUZEJADjeca skupine “Slatkići” i odgojiteljica Branka
Cvija prezentirali su projekt “Ledeno doba” u Muzeju Grada Crikvenice. Uz postavu izložbe „Lavlja jama“ postavljena je izložba dječjih ra-dova pod nazivom „Životinje ledenog doba“, a djeca su pokazala kako su plesali ljudi ledenog doba.
Na travnati dio dvorišta postavljena je drvena kućica za igru i zatvoreni pješčanik.
Donatori s područja Grada Crikvenice su: „Novi beton“, “Industrogradnja”, “Finact” i “Jadran-impex” donirali su beton, pijesak i geotekstil za pješčanik, te boju za beton.
FGF
42 * L U Č I C A 13
sURAdnJA s ROdITeLJIMA
RADIONICA ZA PROIZVODNJU SUPER TATA
Kako postati super tata, mogli su doznati očevi čija djeca svakodnevno pohađaju dječji vrtić “Radost” u Crikve-nici. Na radionici priređenoj u povodu Dana očeva, očevi su mogli potražiti od-govore na pitanje postoji li super tata, kakvog tatu treba dijete, ali i čuti ponešto o postavljanju i poštivanju pravila. Svi sudionici pokazali su se super tatama kojima je ljubav prema njihovoj djeci na prvom mjestu.
A evo i šta su oni rekli o tome: - “... jako mi se dopalo, najzanim-
ljiviji mi je skupni rad i slušanje drugih razmišljanja...”
- “...interesantno i zanimljivo druženje i razmjena mišljenja”.
- “... najzanimljivija su mi bila četiri stupa”.- “... dopalo mi se i mislim da je dobro
da se roditelji upoznaju, možda bi mi bilo draže da radimo nešto zajedno s djecom”.
- “... bilo je zanimljivo čuti razna iskustva i razmišljanja. Nitko nije najpametniji na svijetu, uvijek je dobro čuti drugo mišljenje. Pohvala tetama, nije lako s nama velikom djecom”.
- “...bilo mi je super, a najzanimljivije mi je bilo kad su nas tete nasanjkale s testom “Čitaj i ne radi ništa”.
- “... može se dosta naučiti na radionicama o odnosu djece i roditelja”.
Dragi tate i drage mame na jesen vas očekujemo na novim radionicama!
Voditeljice:Sandra Erceg i Sandra Miculinić
Lovro knez, 6 g.
L U Č I C A 13 * 43
PODRŠKA RODITELJSTVU I JAČANJE RODITELJSKE KOMPETENTNOSTI
sURAdnJA s ROdITeLJIMA
Programi podrške roditeljstvu u vrtiću su za-mišljeni kao podrška roditeljima sve naše upisane djece – od onih koji su na svom putu roditeljstva radoznali i kojima susreti sa stručnjacima i drugim roditeljima mogu biti inspiracija za njihov obiteljski život, do roditelja koji su slijedom životnih situacija suočeni s ozbiljnim roditeljskim problemima. Putem različitih organizacijskih oblika roditeljima pružamostručne informacije o obilježjima razvoja djece pred-školske dobi, o djetetovim potrebama i njihovim pravima, o krizama razvoja, o razvoju njihovog dje-teta.
Nekoliko je programa kreirano s ciljem podrške roditeljstvu i jačanju roditeljske kompetencije:
KNJIŽNICA ZA DJECU I RODITELJEKnjige svakako mogu pomoći roditeljima u os-
tvarivanju njihove roditeljske uloge. Veliki izbor slikovnica i priča za čitanje djeci pomažu kvalitetno osmisliti zajedničko vrijeme roditelja i djece. Knjige o roditeljstvu koje su pisali stručnjaci svoje uporište imaju u znanosti i iskust-vima, a sadrže nove uvide i iskustva te vještine kako da bu-dete roditelj kakvog vaše dijete zaslužuje. Knjige i slikovnice možete posuditi srijedom u poslijepodnevnim satima ili po dogovoru. Knjižnica je smještena u sobi psihologa.
SAVJETOVALIŠTE ZA RODITELJEČinjenica je da u životu prolazimo razne škole, no rijetko
nas tko uči kako se nositi sa životnim izazovima. U takvim situacijama potražiti podršku je odraz osobne snage, a ne slabosti. Psiholog ne dijeli savjete, recepte, niti nudi instant rješenje. Savjetovanje je interaktivan proces, koji zahtijeva uključenost svih sudionika. Ne postoji jedno dobro rješenje, već za svaku osobu postoji dobro rješenje za nju. Zajedno sa psihologom roditelji postavljaju ciljeve i razvijaju konkretne planove za nadilaženje prepreka. Teme koje roditelji donose u savjetovanje su raznolike, neke se tiču razvojnih problema
djece, neke se odnose na odgojne dileme, dio tema se odnosi na životne gubitke, rastave, donošenje važnih životnih od-luka. Za dolazak u savjetovalište potrebno je osobno se javiti psihologinji ili na tel. 091/24 17 997.
RADIONICE – RASTImO ZAJEDNO
Zajedničko rješavanje nedoumica i pitanja u odgoju najmlađe djece, okosnica je radionica za roditelje „Rastimo zajedno” koje se nakon 3 godine uspješne provedbe i dalje na obostrano zadovoljstvo održavaju u našem vrtiću. Naše radi-onice su poziv za sve koji žele učiti o roditeljstvu, razgovarati s drugima, razmjenjivati mišljenja, spoznaje i iskustva - mogli bismo reći za sve one koji grade svoj vlastiti put roditeljstva. Po završenim radionicama (ciklus od 11 radionica) roditelji se nastavljaju družiti u Klubu roditelja. Zainteresirani roditelji se mogu prijaviti tijekom rujna kod psihologa ili odgojiteljica.
GRUPA PODRŠKE ZA RODITELJE DJECE S TEŠKOĆAmA U RAZVOJU
Roditelji djece s teškoćama u razvoju specifična su grupa roditelja s obzirom na njihovo roditelj-sko iskustvo. Ulazak djeteta u dječji vrtić često je i prvi kontakt s drugim roditeljima koji imaju isto ili slično iskustvo roditeljstva. Grupa je mjesto gdje se najčešće po prvi put sreću s osobama koje su iskusile isto, prošle jednak put iščekivanja i frustracija. Kroz sudjelovanje u radu grupe oni dobivaju podršku u toploj, nekritičnoj atmosferi u kojoj mogu razgovarati o sebi i svom životnom iskustvu bez nelagode, a isto tako mogu pružiti i primiti podršku i ohrabrenje. Gru-pa omogućuje širenje spoznaja, od toga kako se nositi sa sadašnjim trenutkom roditeljstva pa do konkretnih informacija vezanih uz prava djeteta s teškoćama u razvoju.
Pripremila: Sonja Pribela-Hodap, prof. psiholog
dalia pelić, 6 g.
noa pahlić, 6 g.
44 * L U Č I C A 13
U povodu uskršnjih blagdana orga-nizirali smo dvije keramičarske radio-nice.
Na prvoj radionici, sudionici su mogli birati nekoliko aktivnosti. Vaze od bijele sušene gline oslikavali su engobama, a zatim drvenim štapićima crtali po njima. Drugi su se mogli odlučiti za vaze od gline majolike koje su modelirali i ukra-šavali po svojoj želji. Treća skupina mo-gla se opredijeliti za modeliranje i oku-šati se u stvaralačkom radu kako od gru-mena gline može nastati zdjelica, zidna slika i sl.
Sve ove prekrasne uratke pekli smo a zatim se ponovno sastali da bi dovršili oslikavanje i glaziranje, te ih ponovno pekli.
Na kraju oduševljeni su bili i roditelji i djeca kada su vidjeli svojih ruku djelo.
Odgojiteljica: Branka Cvija
sURAdnJA s ROdITeLJIMA
USKRSNE KERAMIČARSKE RADIONICE ZA DJECU I RODITELJE
Lovro Matejčić, 6 g.
L U Č I C A 13 * 45
ETIČKI KODEKS VRTIĆA “RADOST”kvALITeTA RAdA vRTIćA
Od ove pedagoške godine u našem vrtiću osnovan je tim za kvalitetu vrtića.Osnovna svrha tima za kvalitetu je una-pređenje i rast vrtića u cjelini. Da bi se vrtić razvijao potrebno je više faktora: praćenje i „slušanje” djece, individualni pristup sva-kom djetetu, stručno usavršavanje odgo-jitelja i stručnih suradnika, vrednovanje i samovrednovanje, no ono ključno, što nasgura naprijed i bez čega napredak nije moguć je dobra komunikacija i pozitivni međuljudski odnosi kao standard dobrog suradničkog djelovanja. Vođeni ovim raz-mišljanjima tim za kvalitetu zaključio je kako bi bilo važno donijeti Etički kodeks vrtića „Radost” koji bi se temeljio na opće-prihvaćenim moralnim vrijednostima i načelima.
pATULJAk GABI - Lana Luksetić, 6,5 g.
pROLJeće - Bruno krmpotić, 5 g.
Branka Cvija i sonja pribela-Hodap
Na svečanoj promociji održanoj 11. veljače 2011. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog odgojiteljica Branka Cvija i stručna suradnica psihologinja Sonja Pribela-Hodap promovirane su u zvanje mentora. Priznanja pro-moviranim mentorima uručio je gospodin Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje.
Čestitamo našim kolegicama na napredovanju u struci!
PROMOVIRANE MENTORICE
Naime u pedagoškoj profesiji trebali bi dijeliti jednake sustave vrijednosti, te usu-glasiti osobni s profesionalnim sustavom vrijednosti. Okosnicu etičkog kodeksa čine temeljne ljudske vrijednosti kao što su jed-nakost, pravednost, poštivanje temeljnih sloboda i prava, uvažavanje, poštovanje, empatija, uzajamno pomaganje i tolerancija. Sve ove vrijednosti definirane su u Općojdeklaraciji o ljudskim pravima (1948.), Kon-venciji UN o pravima djeteta (1995.) te De-klaraciji o psihološkim pravima, a koje svi djelatnici trebaju promicati i na kojima će se bazirati naš Etički kodeks.
Sanja Krpan, prof. pedagogije
46 * L U Č I C A 13
UVODIZ RADA SKUPINA …
DJEČJI VRTIĆ „RADOST“ CRIKVENICA:mORSKE ZVJEZDICE – KAKO DJECA UČE – SURADNJA S RODITELJIMA – VRTNI CENTAR SKUPINE „MORSKE ZVJEZDICE“SLATKIĆI – LAVLJA JAMA – KERAMIČARSKA RADIONICA – EJ ŠKOLO USKORO TI STIŽEM (IZJAVE DJECE) – MOJ TATA (IZJAVE DJECE)PRIJATELJI – BOŽIĆ – NAŠA KUĆICA – PRIJATELJSTVO I LJUBAV LOPTICE – HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN – JEDEMO U SOBI – PROMET – TJEDAN SPORTA – SURADNJA S RODITELJIMA TIĆI I SmJEŠKIĆI – BOŽIĆ – POŠTUJMO RAZLIČITOSTI – U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUHZVJEZDICE – MAŠKARE U VRTIĆU – SURADNJA S RODITELJIMA – ŠTO VOLIM U VRTIĆU, A ŠTO NE ...LEPTIRIĆI – VELIKI-MALI ISTRAŽIVAČI – JASLIČKI PICAJOLICVJETIĆI – EKO PROJEKT U JASLICAMA – JABUČICE CRVENAPREDŠKOLA – SVEMIRmALA IGRAONICA – MALA IGRAONICA
LUČICA 2011.Izdavač: Dječji vrtić „Radost” Crikvenica
Šetalište Vladimira Nazora 2aUredništvo: Martina Magaš, glavna urednica
Sanja Krpan, Tina Zakarić, Sandra Erceg i Adela HennionNaslovnica: Katarina Palić, 6 g.
Tisak: PRINTERA GRUPA, Sveta NedeljaProdukcija: NERIZ, Jadranovo
Sponzor: GKTD “Murvica” Crikvenica
PODRUŽNICA JADRANOVORIBICE – PROJEKT ZMAJ – KUTIĆ DOKTORA – SPUŽVA BOB SKOCKANI
PODRUŽNICA DRAmALJŠKOLJKICE – U STRAHU SU VELIKE OČI – ZAJEDNO S RODITELJIMA
PODRUŽNICA SELCE:DELFINI – U CARSTVU KNJIGA I PRIČA – VRTIĆKA ORDINACIJADUDAČI – DNEVNIK DUDAČA – MORSKA BOŽIĆNA BAJKA U SELCU – MAŠKARE U SELCUŠARENI SVIJET – PLES I POKRETKROZ GODINU ...SURADNJA S RODITELJImA: – RADIONICA ZA PROIZVODNJU SUPER TATA – PODRŠKA RODITELJSTVU I JAČANJE RODITELJSKE KOMPETENTNOSTI – USKRSNE KERAMIČARSKE RADIONICE ZA DJECU I RODITELJEKVALITETA RADA VRTIĆA – ETIČKI KODEKS VRTIĆA „RADOST” – PROMOVIRANE MENTORICE
DJEVOJČICE
SKOK U DALJ:ELENA ŠAKANOVIĆANA BRTIVIĆ
TRČANJE 50 m:LANA PRPIĆHANA BARIČEVIĆ
ŠTAFETA 4 x 25 m: DALIA PELIĆ SOFIJA LEKAJNOA PAHLIĆLANA LUKSETIĆ
EKIPA DJEČJEG VRTIĆA „RADOST“ - VRTIĆKA OLIMPIJADA 2011.
BACANJE LOPTICE U DALJ:HANA OSMAN DORA RAJKOVIĆ NOGOMET:VALENTINA TOMIĆ PAOLA ŠKRALJSKYREA VUKIĆ KATARINA PALIĆ CARLA DE CARINA PETRA BROZIČEVIĆ HANA ĆOSIĆDOROTEA ŠIMIĆ NIKOLA ANTIĆ SARA SPOJA-MILAT
DJEČACI
SKOK U DALJ:LOVRO ŠIPEKBORNA KORI
TRČANJE 50 m: LORENZO TRAVAGLIAANTE SUČIĆ
ŠTAFETA 4 x 25 m: GABRIEL BEPPE TOMASFRANE BUTORACENRINO ŠKILJANVILIM KORDIŠ
BACANJE LOPTICE U DALJ:MATEO JAVORIČMAURIZIO CAR
NOGOMET:KARLO IVANČIĆLOVRO KNEZTOMO BARAN NIKO MILOLOŽA DINO KOŠČIĆ TONI DORIĆ DARIO BOŠNJAK MARO LONČARIĆ PAULO LATIN MARKO NOVKOVSKI
sAdRŽAJ
Dana 14.5. ekipa našeg vrtića sudjelovala je na jubilarnom 10. olimpijskom festivalu dječjih vrtića PGŽ održanog na krčkom sportskom centru “Josip Uravić Pepi”. Brojni gledatelji glasno su bodrili ekipe 14 vrtića sudionika dok se na terenu natjecalo ukupno 560 predškolaca u pet olimpijskih disci-plina - trčanju na 50 metara, štafeti 4 x 25 metara, bacanju loptice u dalj, skoku u dalj i malom nogometu.
Žuti su s velikim emocionalnim žarom branili boje našeg vrtića i Grada Crikvenice, te osvojili 5. mjesto u ukupnom poretku sa 107 bodova. Ekipa dječaka u sastavu: Gabriel Beppe Tomas, Frane Butorac, Enrino Škiljan i Vilim Kordiš os-vojila je drugo mjesto u štafeti 4 x 25 m. Mateo Javorić osvo-jio je prvo, a Hana Osman treće mjesto u bacanju loptice.
10. OLIMPIJSKI FESTIVAL DJEČJIH VRTIĆA
Dorotea Hyseni, 6 g.
Ela Marija Vukić, 4,5 g.
Korina Derossi, 6 g.
Patrik Crnić, 2 g.
Mateo Javorić, 6,5 g.
Marta Haistor Ramić, 6,5 g.
