aa1

123

1.1.1.

UVODLUKA PLOE

Luka Ploe nalazi se na junom dijelu Jadranske obale na lokaciji 43 03' S i 1726' I, te je odlukom Vlade RH proglaena teretnom lukom od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku. Zbog svoje lokacije ova luka je od izuzetne vanosti za gospodarstvo susjedne Bosne i Hercegovine a takoer i za partnere iz Srbije i Crne Gore, Maarske i drugih zemalja Srednje Europe. Smjetena je u zaljevu koji s june i jugozapadne strane zatvara poluotok Peljeac predstavljajui time prirodni lukobran.Slika1: Gravitacijsko podruje luke Ploe

Izvor: .

Slika 2: Paneuropski prometni koridor V

Izvor: .

Luka Ploe je neposredno povezana sa sljedeim vidovima prometa:

Cestovni prometOkosnicu cestovnih veza ini: Jadranska magistrala koja se prua od Trsta, preko Rijeke, Splita do krajnje toke Republike Hrvatske. Ovaj putni pravac je dio europske mree i nosi oznaku E-65 Magistralni put Maarska Osijek B.amac Zenica Sarajevo Mostar Metkovi Ploe, koji ima oznaku E-73, predstavlja najkrau i prometno najpovoljniju vezu izmeu Baltikog i Jadranskog mora

eljezniki prometU pravcu sjever-jug prua se eljeznika pruga Sarajevo Ploe (195 km), koja predstavlja dio eljeznike trase ogranka C (Budimpeta Osijek B. amac Sarajevo Ploe duljine 809 km) Petog Paneuropskog koridora (Venecija Trst Budimpeta Uzgorod Lavov) i time ini luku Ploe morskom lukom ovog ogranka.

Pomorski prometPozicija luke Ploe omoguava kvalitetnu pomorsku vezu kako s gradovima na jadranskoj obali Hrvatske i Italije tako i s lukama itavog svijeta. Posebna kvaliteta postignuta je uspostavljanjem tjedne feeder linije, koja luku Ploe povezuje s Maltom i talijanskim lukama Taranto i Gioa Taurom.

Zrani prometZrane luke u Splitu (127 km) i Dubrovniku (120 km) omoguuju veze sa svim zranim lukama u svijetu.

1.2.

Povijest luke Ploe

Kraj 19. stoljea Poetak izgradnje eljeznike pruge iz Metkovia prema Sarajevu (Bosna i Hercegovina). Pruga je zavrena 1891. godine, a mogunosti prijevoza tadanjom prugom bile su na razini od oko 600.000 tona godinje. 1936. Donesena odluka o gradnji luke u Ploama (tada Aleksandrovo). 1937. Zapoela izgradnja eljeznike pruge od Metkovia do Ploa, koja je zavrena 1942. godine. 30. prosinca 1938. Ministarstvo prometa Kraljevine Jugoslavije odobrilo zavrni projekt za gradnju luke Ploe. 1939. Zapoeli radovi na izgradnji luke Ploe na osnovu nacrta iji autor je bio inenjer Boris Karakoz. 1942. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Talijani su nastavili intenzivnu gradnju i do sredine 1943. godine sagradili su 410 metara obale te postavili jednu dizalicu. 1945. Po zavretku rata obnavljaju se porueni luki kapaciteti i poinje gradnja luke Ploe. 15. srpnja 1945. Luka Ploe i eljeznica prema unutranjosti puteni su u rad, te ovaj dan predstavlja poetak rada luke Ploe za javni promet. 1. listopada 1947. Osnovana Direkcija luka junog Jadrana pogon Ploe. 18. sijenja 1952. Poduzee Luka i skladita Ploe poinju slubeno poslovati. 1955. Napravljen Investicijski plan, koji je u sebi sadravao izgradnju lukih kapaciteta. 1958. Zapoela izgradnja eljeznike pruge normalnog kolosijeka Sarajevo- Ploe. 1966. Zavretak izgradnje eljeznike pruge Sarajevo-Ploe s dizel vuom, dok je elektrifikacija zavrena 1969. godine.

1969. Dolazi do integracije poduzea Luka Ploe i TP Sarajevo zbog podudaranja njihovih ciljeva. U godini integracije promet u luci Ploe bio je 1.078.000 tona, a 1977. godine iznosi ve 2.950.000 tona. 1970. Nabavljene su bare za pretovar i skladitenje tekuih tereta, te je prvi tanker uplovio u luku Ploe u srpnju te godine. 1973. Nabavljena plovna dizalica Birina kapaciteta 100 t. 1976. Izgraen terminal za promet ive stoke. Izgraen silos za prijem i pretovar glinice. 1979. Zavrena izgradnja terminala za drvo. 1980. Izgraen terminal za petrolkoks. Zavrena izgradnja distributivnog skladita Radenska. 1981. Integracija luke Metkovi u ustrojstvo "Luke Ploe". Zavrena gradnja novih skladita za generalne terete. Zavren terminal za tekue terete. 1983. Zavrena izgradnja distributivnog skladita Brodokomerc. 1985. Izgraen terminal za specijalne terete. Zapoela gradnja terminala za itarice (dovren 1990. godine). 1987. Izgraena nova obala u luci Metkovi. 1991.-1996. Intenzitet lukih operacija znatno smanjen zbog ratnih dogaanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i prekida eljeznikih i cestovnih komunikacija izmeu luke i unutranjosti. 13. veljae 1997. Odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovana Luka uprava Ploe, javna neprofitna ustanova odgovorna za izgradnju, odravanje, upravljanje, zatitu i unaprjeenje lukog podruja u Ploama i Metkoviu. 1997. Poetak intenzivnije obnove oteenih i zastarjelih lukih kapaciteta.

1999. Zavrena obnova obale br. 5 u sklopu Zajma Svjetske banke. Uspostavljena feeder linija Rijeka-Ploce-Taranto-Malta-Gioia Tauro. 2000. Zavrena izgradnja Putnikog (RO-RO) terminala. 2001. Zavrena obnova obale br. 3. Zavrena izgradnja novog Terminala za tekue terete (LPT). Zavrena izgradnja hladnjae za juno voe. 2005. Zapoinju intenzivnije aktivnosti na planiranju i projektiranju lukih terminala: za suhe rasute terete i vienamjenskog/kontejnerskog terminalaSlika 3: Slike Luke Ploe kroz povijest

Izvor: .

LUKA PLOE SADRI: Sladite za generalni teret Skladita za suhi teret Skladita za itarice Silos za glinicu skladita za petrolkoks terminal za skladitenje drva terminal za tekue terete hladnjaa u luci Ploe terminal za putniki teret

1.3.1. DJELATNOSTI LUKE PLOE:1. Luki operatori 2. Agencijski poslovi 3. Otpremniki poslovi 4. Kontrola i kakvoa robe 5. Opskrba brodova 6. Dostava goriva brodovima 7. Prihvat tekuih otpadaka s brodova 8. Luko tegljenje 9. Agencijski poslovi na prekrcaju putnih vozila 10. Maloprodaja naftnih derivata na putnikoj obali 11. Odravanje lukih postrojenja 12. Ronilake aktivnosti na pregledu i popravcima brodova 13. Brodoremontni poslovi na lukom podruju

2.IMBENICI KOJI UTJEU NA PROMETNU POTRANJU ZA USLUGAMA LUKE PLOEimbenici koji utjeu na potranju potroaa za proizvodom ili uslugom su:

cijena proizvoda ili usluge dohodak potroaa cijene povezanih proizvoda ili usluga organizacija poslovanja razvoj kopnenih prometnica drugi specifini imbenici, to znai da promjena jednog od tih imbenika analogno dovodi do promjene drugog

Individualna potranja za proizvodom ili uslugom temelji se na volji potroaa da odreeno dobro kupi. Na temelju dobivenih i sumiranih individualnih potranji dobiva se tzv. trina krivulja potranje.

Trina krivulja potranje determinira trinu funkciju potranje, ija je formula slijedea:

QDX=F(PX, I, PY, T)

QdX koliina dobra X koju pojedinac potrauje u odreenom razdoblju (godina, mjesec, tjedan, dan ili dr.), PX jedinina cijena dobra X, I dohodak potroaa, PY cijena povezanog (komplementa ili supstituta) dobra, T ukusi potroaa.

2,5

2

Jedinin a c ijena (k n)

1,5

1

0,5

0 0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 Potr aiv ana koliina u danom razdoblj u ( kom)

3. STATISTIKI PODACI O POSLOVANJU LUKE PLOELuka Ploe i Luka Rijeka su luke od dravnog i meunarodnog znaaja za Republiku Hrvatsku. Analizirajui dinamiku kretanja ukupnog prometa luke Ploe unazad 10-tak godina treba istaknuti istaknuti da je tijekom rata zabiljeen znaajan pad prometa luke Ploe. Naime, prema podacima ukupan promet luke Ploe 1991. godine biljei znatan pad u odnosu na predratne godine. U posljeratnom razdoblju, promet luke Ploe, ponovno biljei rast te je 2006. godine u luci Ploe zabiljeen ukupni promet od 3.181,000 tona.

TERETNI PROMET (u GODINA 000 tona)

1988. 1991. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

4577 268 413 804 921 1063 1281 2031 2815 3181 4215 5142

Grafikon: Promet u tonama tereta od 1988.-2008.godine

4. OCIJENA POTRANJE

Ocjenjena funkcija: y= 261,2582517x+527,8030303

to znai da, ukoliko je varijabla x nula, tada bi prosjena koliina prevezenog tereta 527,8030303 tona . Parametar b (261,2582517) predstavlja koeficijent poveanja potranje. Da je, u nekom sluaju, parametar b negativnog predznaka, to bi znailo da potranja ne raste nego, upravo suprotno, pada, te bi to znailo poslovanje s vrlo malim prihodom te ukoliko se nastavi to negativno poslovanje, sa gubicima.

5. PROGNOZA PROMETNE POTRANJE

(za sljedeih 5 godina)

GODINE 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

TERET (u 000 tona) 3924,030303 4185,278555 4446,526807 4707,775058 4969,02331

6. ZAKLJUAKS obzirom na statistike podatke i procIjenjene podatke za narednih pet godina, lako moemo uoiti kako luka posluje u konstantnom dobitku, to nam ukazuje na njenu stabilnost i konstantan napredak.

7.LITERATURASkripta: Planiranje prometne potranje Internet: www.port-authority-ploce.hr