POSTER: Učenici osmih razreda 2007./2008.

N a š J o r d a n o v a c List Osnovne škole Jordanovac, šk. god. 2007./2008.

ŠTO SE DOGAĐA NA

ORNITOLOŠKOJ?

PARKOUR

SVE O TOM

SPORTU

ZDRAVA HRANA—DA ILI NE? UREDIMO SVOJE

UČIONICE

“DLAKOVUK”.

O čemu je riječ?

2

NAŠ JORDANOVAC list Osnovne škole Jordanovac, šk. god. 2007./2008. Jordanovac 108 10000 Zagreb tel. 2346-738, fax 2346-739 Uredništvo: Relja Rajković (glavni urednik,odgovoran za dizajn i slaganje stranica ),8.d

Anamaria Husinec 8.d, Chantal Holik, 8.d, (odabir tema, obrada) Novinari: Ivona Javorović, 8.d, Ivan Hafner, 8.d, Iva Mihaljević, 6.d, Nikolina Maslać,6.d,

Nives Jurić, 6.d, Petra Špigelski, 6.d, Marija Paviĉić, 6.d, Lea Huić, 6.d, Dora Šimić, 6.d, Sara Lonĉarić, 6.d Voditelji: Renata Ruţić, prof. hrvatskog jezika Darko Šlehta, prof. informatike List izlazi jedanput godišnje. Ovogodišnja naklada: 200 brojeva

Naš Jordanovac

SADRŢAJ

ZDRAVA HRANA- DA ILI NE 3

INTERVJU S KNJIŢEVNIKOM 4-5

PTICE NAS VOLE 6-7

ISTRAŢUJEMO….NEBO 8

MALI ASTRONOMI 9

POSTER OSMAŠA

LAPONIJA-ZEMLJA DJEDA MRAZA 10-11

UTVRDI SVOJE (NE)ZNANJE 12

NAPOLEON U STRIPU I KVIZU 13

NAŠA JE UĈIONICA NAJ 14

NAŠ JE VEDRAN NAJ 15

PARKOUR 16

JOŠ MALO SPORTA I ZABAVE 17

VIKENDOM U ŠKOLSKE DVORANE 18

KRAJ!!!

UVODNE RIJEĈI

trudili smo se

intervjuirali anketirali

analizirali fotkali

uĉili usavršavali se

pretraţivali istraţivali

zezali se printali

surfali

muĉili se smijali se

druţili se crtali nagovarali

Sve to – SAMO ZA VAS!

ĈITAJTE, UĈITE, ZABAVLJAJTE SE,

NE BUDITE PRESTROGI KRITIĈARI

NEGO NAM SE PRIDRUŢITE STVARANJU NOVOG BROJA

VAŠEG I NAŠEG JORDANOVCA!

Uredništvo

3

ZDRAVA HRANA U ŠKOLI – DA ili NE DA NE

Smatram da se ljudi trebaju zdravo Mislim da većina djece ne voli zdravu hraniti, a zdrav obrok u školi omogućit hranu koja zato propada, a šteta ju je će djeci z zdraviji ţivot. bacati.

Iva Mihaljević, 6.d Luka Vukadinović,6.d Djeca se previše nezdravo hrane, moţda tako zdravu hranu zavole i oni koji je ne Ne, jer je nezdrava hrana jednostavno vole. Finija od one zdrave i djeca je više vole.

Nikolina Maslać, 6.d Kristina Orešković, 6.c Ima dosta debele djece, a debljina moţe dovesti do šećerne bolesti. ¸ Petra Špigelski, 6.d

"ŠKOLSKA KUHINJA"

Ovo je naša školska kuhinja. Od ovog polugodišta uveden

je program zdrave prehrane.

Neki su to prihvatili.

Volim piti

mlijeko.

Neki su, unatoč svemu i

dalje neuredni.

U kuhinji je uvijek mnogo

učenika i svi su sretni . To

je naša školska kuhinja .

IDEJA: AYRTON TURUDIĆ 6.C

TEKST: KARLO MRKŠA 6.C

IZRADIO: FILIP MIKOLA 6.C

Naš Jordanovac

Mljac,

mljac!

Mmm, oboţavam jesti!

Osvrt šestaša na uvoĊenje novih prehrambenih standarda u osnovnoškolske kuhinje

4

Ljubiteljima Borovnice Darko Macan sigurno nije nepoznat. Osim Borovnicom i Star Wars stripovima Macan se već godi-nama bavi i pisanjem proze. Poĉeo je pisati s osam godina, a za svoje SF priĉe nagraĊivan je nagradom SFERA. Macan piše i romane za djecu: dva puta je osvojio «Grigora Vite-za», hrvatsku nagradu za naj-bolji roman za djecu. U njego-vom najnovijem romanu, «Dlakovuk», tri neobiĉne uĉe-nice osnovne škole bore se protiv fantastiĉnih bića, otkriva-ju tajne o sebi samima, svojim profesorima i svijetu kućnih lju-bimaca. Sve je to zaĉinjeno ti-piĉnim macanovskim humorom zbog kojeg tako jako volimo Borovnicu. O svemu tome s Darkom Macanom porazgova-rali smo preko e-pošte.

Kako ste došli na ideju „Dlakovuka―? Ne znam ni sam. S jedne strane postojao je taj naslov. S druge strane postojao je djeĉak u kvartu koji je već s deset godina bio sav dlakav po licu (to je neki genets-ki poremećaj), pa sam mislio da bi tu mogla biti neka priĉa, ali posve drukĉija od ove koja je na kraju ispala. O tome što bi "Dlakovuk" mogao biti puno sam razmiš-ljao prije no što sam poĉeo pisati, a knjiga je na kraju ispala nešto osamnaesto.

Jesu li likovi u knjizi potpuno izmišljeni ili imaju osobine nekih prijatelja, obite-lji ili poznanika?

Likovi su potpuno izmišljeni, ali imaju osobine nekih prijatelja, obitelji ili poznanika. Tako to ide. Izmišljaš, ali ne moţeš od nule. A onda se dogodi najbolja stvar: ljudi za koje si bio siguran da će se prepoznati, u "svojim" likovima prepoznaju nekog drugog! U Ateni, recimo još, svatko prepoznaje svoju sestru, a nitko sebe ...

Kako to da je u knjizi varijacija na vukodlaka, a ne recimo na vampira ili nekog drugog nadnaravnog bića?

Nemam pojma, valjda su mi vukodlaci najdraţi. Zapravo jesu. Vampiri su mi skroz bez veze i nezanimljivi. Vukodlaci su tragiĉni.

―Ĉuo sam, naime, da djeca, za razliku od odraslih, ĉitaju.‖

Naš Jordanovac

5

U posveti „Dlakovuka― stoji Hvala svima koji su me navukli na Buffy. Zašto? Zato što sam gledajući tu seriju shvatio da nije bed kad te još uvijek pale neke fore koje su te palile kad si bio klinac. Te sam zato u tom trenutku odluĉio pisati "Dlakovuka" tako da ni sam ne znam što će se do kraja dogoditi - uvaljivat ću svoje junake na kraju svakog poglavlja sve dublje u probleme i gledati ih kako se koprcaju. Baš kao u Buffy.

Fusnote u knjizi su genijalne. Otkud vam ideja za to? Sve što vidim i što je dobro, moram drpiti. Takav sam, crn i zao. Fusnote su rabili razni ljudi u svojim knjigama, s više ili manje uspjeha, a meni se naroĉito svidjelo kako je to radio Terry Pratchett. Pa sam drpio. Nadam se ne posve neoriginalno.

Dlakovuk ima strašnih dijelova. Koje je bilo teţe pisati - strašne ili humoristiĉne? Humoristiĉne, jer tu treba dobro paziti da ne bude koja rijeĉ previše. Strašni dijelovi mi samo cure niz prste. Bit će da sam pun straha. Malo me bilo strah da se neću znati izvući u idućem poglavlju, ali devedeset devet posto je bila ĉista zabava.

Hoće li biti nastavaka? Nadam se. Nekakva mutna zamisao je da bude 13 knjiga (po 13 poglavlja).

Ima li šanse da „Dlakovuka― gledamo u tv seriji, kao Buffy? Kad Hrvatska bude imala para kao Amerika.

Pišete i SF priĉe za odrasle. Koliko je drugaĉije pisati za odrasle u odnosu pisanje za djecu?

Nije jako. Moţeš malo više psovati, moţe biti malo više seksa, moţeš biti malo nejas-niji raĉunajući da će odrasli neke rupe popuniti iz svog općeg znanja ili neznanja... Inaĉe je isto: priĉaš priĉu i nadaš se da će ĉitatelj ostati s tobom do kraja.

Autor “Dlakovuka” Darko Macan

Naš Jordanovac

Karikatura autora “Dlakovuka”

Lucija Matić 8. c

6

PTICE NAS VOLE

Bolje nego u Zoološkom, nema kaveza!Bolje nego u Zoološkom, nema kaveza!

M nogobrojnim izvannastavnim aktivnosti-ma u našoj školi ove se školske godine

priključila još jedna, nešto dužeg i ozbiljni-jeg naziva, DRUŠTVO ZA ORNITOLOŠKO-BIOLOŠKU RAZNOLIKOST. ORNITOLOGIJA – grana zoologije

N a početku godine zadatke smo podijelili u više grupa: postavljanje kućica za gniježđe-nje u školskom parku, uređenje i čišćenje školskog voćnjaka, dok ćemo za vrijeme zi-me,na unaprijed postavljenim hranilicama ostavljati hranu za ptice te pratiti vrste i nji-hovu brojnost.

U postavljenim kućicama budnim motre-njem, bez ometanja, potvrdili smo gniježđenje dvaju parova plavetnih ptica i po jedan par crnog kosa i velike sjenice što je uz svu živost u školskom parku veliko iznenađenje.

O

d rujna čekao nas je najteži posao – čišćenje školskog voćnjaka od iz-nimno neugodnog bagremova grm-

lja koje brzo raste, a njegovo trnje prili-kom krčenja ostavlja rane na rukama. Ovaj smo neugodan posao djelomično završili do početka zime i ružnog vremena, a nastavak nas čeka na proljeće.

Svako jutro ćemo, tijekom zime, na postavljenim hranilicama ostavljati suncok-retovo sjemenje i goveĊi loj te tako pomoći u preţivljavanju brojnim ptiĉjim vrstama.

Svakodnevnim promatranjem i popi-

sivanjem takoĊer smo ustanovili da u naš školski voćnjak dolaze velika, plavetna i cr-noglava sjenica, zelendur, batokljun, zeba, crvendać, popić, a povremeno smo vidjeli i fazana i djetlića. Nadamo se da ćemo do kraja zime zabiljeţiti još koju vrstu.

Petra Špigelski i Sandra Dragiĉević, 6. d

SviĊa nam se što ptice promatramo dalekozorom te ih ne ometamo u njihovom

uobiĉajenom ponašanju, a ujedno im pomaţe-mo u preţivljavanju u najteţim im mjesecima.

Naš Jordanovac

7

Detalji sa priprema za rad

POĈINJEMO!!! Majstor Štef pali pilu!

Raspoloţenje je na visini “Mogu li i ja probati?” pita Ilija Štefa.

ZAŠTO VOLIM IĆI NA ORNITOLOŠKO-BIOLOŠKU GRUPU? Volim ići na Ornitološku jer se zezamo, igramo i reţemo neispravna drva.

Ayrton Turudić, 6.c Zezamo se, zabavno nam je prouĉavati ptice i ĉistiti korov.

Petar Glavina, 8.d Lovimo fazane, zasad bez uspjeha.

Vedran Ranĉilović, 8.d Beljan i ja smo kosili travu i ludo se zabavljali.

Stjepan Ţliĉar, 8.d Dobro je što ĉistimo voćnjak kako se tamo ne bi okupljali sumnjivi tipovi. Borna Šošić, 8.d

5 LETEĆIH PITANJA ZA PROF. KRNJETU

Zašto vas, od svih ţivotinjskih vrsta, najviše privlaĉe baš ptice?

Zato jer uglavnom lete, neke ĉak i vrlo vi-soko, a da pritom ne padnu nisko.

Koja je vaša najdraţa ptica? Sve vrste s rogovima.

Zašto baš one? Jer osim što lete, mogu i probosti neprija-telja.

Imate li neku pticu kod kuće kao svog kućnog ljubimca?

Pticama nije mjesto u kavezu, zar ne?

Kako dugo se bavite prouĉavanjem ptica?

58 godina.

Iva Mihaljević, 6.d

Tko sam ja?

Naš Jordanovac

Zelendur

8

ISTRAŢUJEMO… N E B O

Sunčev sustav osim planeta Zemlje ima još sedam planeta.

Planeti se okreću oko svoje osi dok se kreću

oko Sunca.

Ponekad se u Sunĉevu sustavu mogu primi-jetiti neki posjetitelji. Asteroidi, komete i me-

teori.

komadi stijena koji kruže oko Sunca

mogu biti sitni poput zrna pijeska ili veliki poput plani-ne

spadaju u grupu opasnih svemirskih stanara

predstavljaju veliku opasnost za planet Zemlju

meteoros, grčka riječ «pojava u zraku

meteorid, tijelo koje ulazi u atmosferu Zemlje i izaziva svjetlosnu pojavu

meteori izgaraju na visini od 80 km iznad Zemlje

s bljeskom ulaze u Zemljinu atmosferu (zvijezda pa-dalica)

sastoji se od jezgre, maglene komete i plinovitog repa

jezgra je mješavina leda i prašine

maglena kometa je plinoviti omotač koji kruži oko jezgre

Luka Rakonca, 5. b

Naš Jordanovac

ASTEROIDI

9

MALI ASTRONOMIMALI ASTRONOMI

MI SMO MALI ASTRONOMI! U našoj školi imamo puno izvan-nastavnih aktivnosti , a mi smo se odluĉi-li za ovu jer nam je to zanimljivo i uzbud-ljivo. Sastajemo se za vedrih veĉeri i sa obliţnjeg nebodera promatramo zvjez-dano nebo teleskopom. Vrijedno biljeţi-mo što smo vidjeli i zapazili. Imamo niz vjeţbi koje rješavamo. Ĉesto odlazimo u Zvjezdarnicu Nadbiskupske gimnazije na Šalati gdje imamo razna predavanja, ra-dionice i promatramo velikim teleskopom nebeska tijela. Prošle godine u svibnju sudjelovali smo na Susretima astronoma iz cijele Hrvatske i kao najmlaĊi sudionici osvojili i jednu od nagrada za najbolji rad na likovnoj radionici. I ove godine sudjelujemo u Projektu Nebo na poklon, nestrpljivo ĉekamo zvjezdane noći kako bismo mogli promatrati i napraviti što više zadanih vjeţbi i tako opet stekli pravo su-djelovanja na Susretima mladih astronoma Hrvatske u Splitu. Nadamo se da ćemo us-pjeti u tome. Veselimo tome jer ćemo upoznati nove zvjezdoznance i ljubitelje zvjezda-nog neba, druţiti se i nauĉiti još puno toga iz podruĉja astronomije.

Lana Mićković, Andrej DroţĊan-Kranjĉec, Leon Jukić, Ivan Dţajić, Lana Mešetović, Dominik Lojna, Morana Šćuric, Lovro Peretić, voditeljica Blanka Peretić

Na zanimljivom predavanju mladog astrofiziĉara! Na izloţbi teleskopa!

Likovna radionica na temu Nebo na poklon! Najteţe je bilo poĉeti.

I evo, naš rad je gotov! Potrudili smo se i odlukom struĉ-nog ţirija osvojili nagradu za naj... likovni uradak na temu

Projekta!

Naš Jordanovac

Autor: Ivan Dţajić, 4.B

10

Laponija Laponija –– zemlja Djeda Mraza zemlja Djeda Mraza

O Laponiji općenito...

L aponija je na-

jveća i najsjev-

ernija pokrajina na

sjeveru Skandinavije.

T uristima su na-

jprivlačnija upravo ta

nenaseljena prostran-

stva, gdje u potpunosti

mogu uživati u pustolov-

nom turizmu i sresti

Djeda Mraza..

Djeda Mraza..

Laponija ima strme plan-

inske masive i prostrane

planinske ravnice, tam-

nozelene šume, vodopade

i ogromna planinska jez-

era.

U pravo ta razno-

likost zemlje omogućuje

tisuću različitih doživljaja.

Laponija je postala vrlo

atraktivna destinacija.

N igdje drugdje

na svijetu ne možete

uživati prekriveni deki-

com do nosa gdje vas

vuku sobovi u saonicama

i nije nimalo čudno da je

baš ovu zemlju Djed

Mraz izabrao za svoju

stalnu adresu.

Pripremila: Maja Vidošević, 7.a

Naš Jordanovac

11

L aponiju zovu

'zemljom ponoćnog

Sunca', i to s dobrim

razlogom, jer se ondje

200 dana u godini može

uživati u polarnoj

svjetlosti - od rujna

do travnja. Polarnu

svjetlost stvara

Sunčev vjetar koji

užarene čestice

plazme s površine

Sunca izbacuje u

svemir. Te čestice

potom privlači

Zemljino magnetsko

polje, koje je

najjače na Sjevernom

i Južnom polu. Svjet-

lo titra na nebu kao

da je živo i vidljivo

je samo u području

Arktičkog i Antar-

ktičkog kruga. Naj-

češće je zeleno po-

larno svjetlo, dok je

crveno najrjeđe.

gojeni za preživljavanje

u polarnim uvjetima.

Zahvaljujući dvostru-

kom gustom krznu, naj-

bolje se osjećaju na -

20 Celzijeva stupnja,

no bez problema izdrže

i -50° Celzijeva stup-

nja.. Iznimno su inteli-

gentni, samostalni, ali i

samovoljni. Postoje

dvije vrste haskija -

Psi i sobovi vrlo su kori-

sni u sjevernim predje-

lima, gdje mogu vući

sanjke s ljudima ili te-

retom, a također su

popularne utrke sobov-

skih i haskijskih zapre-

ga. Sobovi mogu biti

bijeli, tamnosivi ili ša-

reni i napola su pripi-

tomljene životinje. Ha-

skiji su psi posebno uz-

krupniji sibirski i malo

manji, aljaski. I jedni

i drugi imaju plave ili

smeđe oči, a 20 posto

ih ima jedno plavo, a

drugo smeđe oko.

Polarna svjetlost Polarna svjetlost Polarna svjetlost ––– Aurora Borealis Aurora Borealis Aurora Borealis

Psi i sobovi

Laponijsko ljeto

samo dotakne hori-

zont i opet se u svom

sjaju izdiže polako.

Kada je Sunce jako i

dan i noć, obasjava

prekrasan laponijski

horizont, pruža ener-

giju i grije turiste ko-

ji imaju i noć i dan

na raspolaganju kako

bi učinili svoj pos-

jet vrijedan sjeća-

nja.

'Noć bez mraka' nazi-

vaju magično - lapo-

nijsko ljeto. Sjever-

nije prema Sjever-

nom polu Sunce dulje

ostaje na horizontu.

Dana bez noći u ljet-

nim mjesecima može

biti i 60-ak. Sunce

nikad ne zalazi već

Prijevozno sredstvo Djeda Mraza

I dok on ţivi jed-nim sasvim neop-terećenim naĉi-nom ţivota, u drugim se drţa-vama o njemu ispreplelo mnogo legendi. Samo u našim krajevima, on je prošao evo-luciju od Djeda Mraza, preko Djeda Boţićnja-ka, do Djeda Bo-ţića.

Naš Jordanovac

12

D________ J_________ rođena je 4.1.1812 u Karlovcu. Bila je učiteljica, ško-lovala se u Karlovcu i u više europskih gradova. Po povratku u Karlo-vac, osnovala je privat-nu djevojačku školu. Bila je za ono vrijeme vrlo napredna intelek-tualka, isticala se kao vatrena ilirka i borac za prava žena.

Izvela je prvi zabilježeni penjački poduhvat u Hrvats-koj - 1843.god. popela se uz stijenu Okića (Samoborsko gorje).

Njezin intimni

"Dnevnik", pisan od 1832. koji na

tisuću dvjesto stranica rukopisa osim auto-biografskih zapisa sadrži i zanimljiva opažanja o istaknutim suvremenicima i bilješke o političkim događajima.

D…….. J…….

Vatroslav Lisinski

skog za dirigenta. Iste godine skla-da svoje prvo djelo - solo pjesmu Iz Zagorja od prastara na tekst Pavla Štoosa, kasnije zamijenjen no-vim tekstom Dimitrija Demetra …………….. ……….. ………... U to vrijeme mije-nja svoje obiteljsko ime Ignac Fuchs u Vatroslav Lisinski. U razdoblju od 1842. do 1847. godine zaposlen je kao biljeţnik banskog stola i tada

stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (Slavonsko kolo) te prvu hrvatsku operu …………... Praizvedba opere,28. oţujka ……... godine, protekla je u znaku slavlja ……….. ideja i taj datum oznaĉen je kao povijesno vaţan u stvaranju hrvatskog

umjetniĉkog izraţaja .

Vatroslav Lisinski je

roĊen u ………...

8. srpnja ………..

Rodno ime mu je …..………….. Glazbu je uĉio kod J. K.

Wisnera Morgensterna

Poĉeci skladanja

Prve poticaje za sklada-nje daje mu amaterski pjevaĉ A. Štriga, pristaša ………. pokreta koji je 1841. godine osnovao prvo ilirsko pjevaĉko društvo i pridobio Lisin-

Tko je ona?

Pisala je i drame "Veronika Desinićeva", "Marija kraljica ugarska", "Duvna" koje su sudeći po naslovima i njezinom književnom talentu bile veoma zanimljiva i vrijedna književna ostvarenja, ali su nažalost izgubljene.

Ona je primjer osobe koja je svojim

marljivim radom i snagom talenta savla-

dala teškoće disleksije, i to u vrijeme

kada se o toj problematici nije ništa

znalo i kada nije postojala stručna po-

moć.

Riječ je o ……………………………....

Pripremile: Lea Tepuš i Franka Perović, 7.a

Pripremila: Nina Dobrović, 7.a

Naš Jordanovac

Popuni praznine, pokaži što znaš!

13

Toĉnost odgovora provjeri u svom udţbeniku iz povijesti!

Marko Bilić, 7.d

Napoleon—želje i mogućnosti

PROVJERI KOLIKO ZNAŠ O GRADIVU IZ STRIPA

S koliko je godina Napoleon postao general?

1. 24 2. 34 3. 4

Koji su glavni grad Rusi spalili u bijegu od Napoleona? 1. Petrograd 2. Moskvu 3. New York

Koliko je vremena Napoleon vladao nakon povratka s Elbe? 1. 10 godina 2. 100 dana 3. 100 godina

Naš Jordanovac

14

prof Cipek:

Htjela sam da se ugodnije osjećamo u razredu te sam došla na ideju da uredimo uĉionicu. Pomoć su spremno pruţili uĉenici osmih razreda, najviše Ilija Beljan, Vedran Ranĉilović i Petar Glavina.

Naša je uĉionica naj...

Uĉenici naše škole ukljuĉili su se u akciju uljepševanja svog radnog prostora. Do sada su ureĊene uĉionice matematike,zemljopisa i povijesti,a nedavno je potpuno preureĊena uĉionica 2.B, te su oslikani ormarići u uĉi-onici engleskog I njemaĉkog jezika. O tome što misle o preureĊenju te ka-ko se osjećaju u novom, ureĊenom prostoru razgovarali smo s profesori-com Cipek i profesoricom Korać.

...a ovako su izgledali zahvati na uljep-šavanju uĉionice engleskog jezika… u glavnoj ulozi uĉenici 6. b i razrednica prof Sandra Korać

Naš Jordanovac

15

HURAAAAA!!!! GOTOVO JE!!!

Naš je Vedran naj…GLUMAC

„BIJELA MUNJA―, naš Vedran Ranĉilović Poĉetkom ove školske godine išao sam na casting za ulogu u ame-riĉkom filmu „Bijela munja.“ Nisam vjerovao da će od njih 500 baš mene iza-brati jer nisam ništa posebno. Kad su me ipak nazvali, bio sam oduševljen. Sljedeći tjedan sam krenuo na snimanje. Nisam imao tremu jer su sa mnom glumila još trojica djeĉaka. Jedino mi je bilo ţao što sam se morao ošišati na milimetar, no narast će kosa, tješio sam se. Sudjelovao sam u snimanju triju scena. U prvoj smo istukli glavnoga glumca, novog dje-ĉaka iz doma, u drugoj sceni on je nas ĉetvoricu ubio, a u trećoj, koju sam naknadno snimio, sa-mo sam statirao. Krv koju vidite na mom licu samo je šminka, ali vrlo uvjerljiva, zar ne? Film u naša kina stiţe najvjerojatnije u svibnju. Vedran Ranĉilović, 8.d

Naš Jordanovac

prof. Korać: Ormari su bili stari i zapušteni, trebalo ih je obnoviti. Uĉenici su predloţili da ih ukrasimo bojama engleskog govornog podruĉja. Ipak je to uĉionica engleskog jezika!

16

PARKOUR—sport za najspretnije

U osnovi, parkour je prirodna me-toda razvijanja ljudskog tijela kako bi bilo sposobno kretati se što brţe i efika-snije, koristeći pritom okolinu. Otac par-koura David Belle opisao je parkour kao spoj gimnastike, atletike i borilaĉkih vje-ština te rekao: „Parkour je puno više od vještine, parkour je naĉin ţivota.“ U našoj školi najveći poklonici tog sporta su osmaši Ante Matić i Lovro Mi-slav Rapić. Evo što oni kaţu o svom no-vom hobiju. Kako ste se poĉeli baviti ovim sportom? Ante: Prijatelj nas je uputio te nakon što smo vidjeli genijalne snimke na youtubu, zaljubili smo se u parkour. Imate li treninge i gdje se oni uopće odrţavaju? Lovro: Treninzi se odrţavaju svuda po Zagrebu: na Sveticama, ispred naše škole, kod ka-zališta „Ţar ptica“, ma izvodimo vratolomije gdje god stignemo, tj. gdje ima prepreka. Koliko je razvijen parkour u Hrvatskoj? Lovro: Slabo je razvijen, iako ima par klubova, a slabo je razvijen zato što ga društvo nije prihvatilo kao npr. u Francuskoj gdje je i nastao. Postoji li oprema za taj sport? Ante: Postoje štitnici i rukavice, ali mi ih ne koristimo jer nas ometaju u izvoĊenju vještina. Koliko ste se puta povrijedili i kakve su bile posljedice? Ante: Uglavnom smo spretni, padovi su najĉešće, bar dosad, bez nekih ozbiljnijih posljedi-ca. Treba li imati kakve predispozicije za izvoĊenje tih vratolomija? Lovro: Ovaj sport traţi izdrţljivost, okretnost i prihvaćanje rizika. Ivona Javorović & Anamaria Husinec, 8. D

PARKOUR SAVJETI 1. Dobro se zagrijte prije treninga. 2. Ako se mislite baviti ovim sportom, prihvatite rizik. 3. Ne predomišljajte se usred izvođe-nja jer može biti kobno. 4. Idite korak po korak, od lakših val-tova prema težim. 5. Ne junačite se jer će vam biti bolno. Ako ste imalo nesigurni u svoje sposo-bnosti, radije odustanite i posvetite se nekom drugom sportu. P.S. ZABRANJENO izvoditi parkour vratolomije ispred škole! Ante Matić, 8.D

Naš Jordanovac

17

TOP LISTA HOROSKOPSKIH ZNAKOVA OSMAŠA VODENJAK 12 Kao što vidite, najviše je osmaša roĊeno u znaku VAGA 10 vodenjaka, a u stopu ih prate vage. Vodenjaci su BIK 9 osobe koje poštuju tuĊa mišljenja i koje vole po- RAK 8 magati drugima. Oni nemaju problema u kontaktu STRIJELAC 8 s drugim osobama pa tako ni s profesorima koji ih JARAC 8 ipak ĉesto shvaćaju pogrešno upravo zbog njihovog RIBE 7 ĉudnog ponašanja. Ĉesto su u krivu, ali ne ţele pri- BLIZANCI 7 znati. Vage su vrlo društvene pa s veseljem odlaze DJEVICA 6 ĉak i u školu. Uklope se u svako društvo pa nije ni OVAN 5 ĉudo da imaju puno prijatelja. One ne vole prepirke ŠKORPION 5 pa će se ĉesto sloţiti s nekim tko govori krivo makar LAV 3 zna da je ona u pravu. U 8. razredima naše škole naj-manje je uĉenika roĊeno u znaku jarca i lava. Jarĉevi su jako strpljive i uporne osobe, a baš takve nama nedostaju. Glavna mana jaraca je ta što misle da su oni bolji od svih. Lavovi su dobri voĊe i organizatori i baš zato su popularni u društvu. Oni su iskreni, uvi-jek kaţu što misle. Vole se šaliti i priĉati viceve, ali ĉesto se šale u krivo vrijeme kao npr. za vrijeme nastave i onda se ĉude lošim ocjenama iz zalaganja.

Anamaria Husinec, 8. D

Ţirafa

Pas

Miš

Ptica

Fazan

Zec

Crv

Ris

Šišmiš

Rješenje :

_____________ Nikolina Maslać Lea Huić, 6.D

Ţ Š Š F L C

E I O A E P

M Š R Z P T

P M I A A I

R I S N F C

D Š C R V A

Hip hop Hip-Hop je kultura koju obuhvaća rap,r'n'b,hip-hop,brake-dance... Neki od poznatijih hip-hopera su 50cent,Beyonce,2Pac,Eminem. Postoje i plesni teĉajevi hip-hopa, neki od njih su: D-vision,Atomic dance factor,Liberdance. Ukoliko i vi ţelite ple-sati hip-hop, pridruţite nam se! Plešemo u D-vision,klubu koji njeguje upravo hip-hop. Ve-selo je,zabavno a odrţavaju se i natjecanja. Na fotkama moţete vidjeti hip-hoperice na djelu: Nikolina Maslać,Dora Šimić,Lea Huić i Iva Mihaljević!

Dora Šimić, 6.D Marija Paviĉić, 6.D Iva Mihaljević, 6.D

Naš Jordanovac

18

Vikendom u školske dvorane Tijekom školske godine 2007./08. u sklopu projekta Gradskog ureda za obrazovanje, kul-turu i šport, u Osnovnoj školi Jordanovac rea-lizirat će se odgovarajući plan i program rada sa svim zainteresiranim uĉenicima škole Program odgovara potrebama i stupnjevima razvoja djeteta, neovisno o njihovim moguć-nostima, a bit će usmjeren na proces, a ne na rezultat. Na osnovu anketnog upitnika djeca i roditelji su izrazili ţelju za treniranjem više sportskih aktivnosti te su po vlastitom odabiru ukljuĉeni u trenaţni proces sporta po ţelji i afinitetu. U program su ukljuĉeni uĉenici od 1.do 8. razreda , a program se realizira nakon redovne nas-tave tijekom radnog tjedna , meĊuturnusu te subotom i nedjeljom u prijepodnevnim satima. Program karakterizira stupnjevita izobrazba elemenata programa. Od sportova tu su: nogomet, košarka, odbojka, stolni tenis , badminton , atletika i univerzalna sportska škola.

Dođite, pridružite nam se u igri i za-bavi veselo je, opušteno, a znate i onu:

“U ZDRAVU TIJELU ZDRAV DUH!”

Voditelj programa prof. Martin Huzek