M O R S K O D N O

Morsko dno je nalikNa boino drvce:Sve na njemu tinja, Svjetluca, treperi. Vesna Parun

HEJ, SIGURNO SE OD NEKUDA ZNAMO!NEMO I JA, DORA , POVEST EMO VAS MORSKIM DNOM JADRANSKOG MORA. SAMO SMO U PROLAZU!JURIMO DO OCEANA!

Najee ivotinje uz moregalebposkok

Bjeloglavi supBjeloglavi sup je posebno zatiena vrsta prema Zakonu o zatiti prirode, a njegovo ubijanje, otimanje jaja ili mladih i uznemiravanje gnijezda, krivino je djelo i kanjava se novanom kaznom u iznosu i do 40.000 kn (vie od 5.000 EUR). Zabranjeno je ak i posjedovanje preparirane ptice. Bjeloglavi supovi hrane se iskljuivo uginulim ivotinjama i ne napadaju ivi plijen. Pronalazei strvine i hranei se njima zaustavljaju zarazu, pa tako spreavaju stone epidemije. No, strvine su hrana koja se ne pojavljuje redovito, pa se u supova razvio druevan ivot: gnijezde se u kolonijama s veim brojem jedinki, a i u potragu za hranom kreu u grupama.

BRANCINORADAPAPALINA

UATARIBE

tuna

MurinaRaaGRDOBINAVau, koja ljepota!

GRDOBINA je plosnata ivotinja. Na glaviIma svjetlo s kojim privlai ribe koje kada joj se priblie dovoljno blizu postaju njezina hrana.

OTROVNE RIBE JADRANAMorski pauk je najotrovnija riba naih mora. ivi na pjeskovitom i muljevitom dnu uz obalu, do 100 metara dubine. U Jadranu ive etiri vrste pauka: pauk bijelac, pauk crnac, pauk mrkulj, te najmanji ali i najotrovniji pauk utac. Otrov, koji je termolabilan, moe ui u tijelo rtve preko 5 bodlji: 3 na lenoj peraji, i po jedna na svakom krnom poklopcu. Najee rtve uboda kod nas su turisti ribolovci. Iako za ovjeka nije po ivot opasan, ubod na paukovu bodlju je izrazito bolan. krpine su jestive ribe koje na svom runom tijelu s velikom glavom prepunom raznih izraslina imaju i otrovne bodlje na krnim poklopcima i lenoj peraji. karpina velika ivi i u Jadranskom moru, na grebenastu ili pjeskovitu dnu. Obino je ruiasto-crvene boje sa smeim arama, a moe narasti i do 50 cm. cr Otrov karpine ima iste karakteristike kao i onaj paukovki, ali ima slabije djelovanje. Unato runom izgledu i njihovoj otrovnosti ljudi karpine love u velikim koliinama zbog izrazito ukusna mesa

R A K O VIjastogkampiKARE IMA, KROJA NIJE,U VODI IVI, RIBA NIJE.OKLOP NOSI VOJNIK NIJE.KOSMELJ

Zatieni kraljevi moraDobri dupinSredozemna medvjedicaPlemenita periskaPrstaci

Dobri dupinDobri dupin ima izdueni hidrodinamini oblik tijela, aboja varira od tamno plave do smee-sive na leima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja moe poprimiti i ruiastu nijansu tijekomljetakad je temperatura mora via. Odrasli dobri dupini dugaki su od 2 do 4 metra, a teina se moe kretati izmeu 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosiu najveu duinu od oko 3 metra. Dobri dupini, sa svojim elino-plavim leima injukama kojima kao da se smijee, vrlo su inteligentne i drutvene ivotinje.

PLAKATizradio: VLADO

Sredozemna medvjedica

Ovaj rod ivotinja raa se sa oko 80 cm duine, a kad odrastu, mogu dosei duinu oko 2,40 metara. Teina im moe biti sve do 320 kg, pri emu su enke neto manje i lake.Krzno im je crno (mujaci) ilismee do tamno sivo (enke) sa svjetlijim trbuhom koji je kod mujaka gotovo bijel. Mladunci se raaju u jesen, a u vodu ulaze u dobi od dva tjedna. Majke ihdojedo starosti od oko 18 tjedana. Raaju se s crnimkrznom, esto s mjestiminim bijelim mrljama. are, odnosno oblik i mjesto ovih bijelih mrlja mogu se koristiti za prepoznavanje pojedinih jedinki. Spolno zrelipostaju u dobi od etiri godine, a oekivan ivotni vijek im je vie od 20 godina. Skotna enka sredozemne medvjedice za koenje i podizanje mladunca trai nepristupanupiljus ulazom ispodmorske razine, iako povijesni opisi govore, da su sve do18.stoljea u tu svrhu koristile i otvorene plae. To su dnevne ivotinje koje se hraneribom ikoljkaima, no primarnoglavonocima. Dnevno im je potrebno vie od 3 kg hrane. Sredozemna medvjedica je nekad nastanjivala obaleSredozemnog iCrnog morai dijelove obalaAtlantika na jugu doZelenortskih otoka, a na zapadu doMadeire. U Hrvatskoj je strogo zatiena vrsta. Udomaeno neznanstveno ime ove vrste u Hrvatskoj je "morski ovik", "morski medvid" ili "morski fratar".

Periska je Sredozemni endem i rasprostranjena je u itavom Jadranu. Ova je vrsta najvei koljka u Sredozemnom i Jadranskom moru te je vrlo cijenjeni ukras i traeni suvenir. Populacije periske, zbog prekomjernog izlovljavanja, u mnogim su turistikim podrujima potpuno unitene. Stoga je periska od 1994. godine zakonom zatiena te je sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom strogo zabranjena (Zakonu o zatiti prirode NN 30/94). Periska je zatiena u cijelom Sredozemlju. Prema Pravilniku o visini naknade tete prouzroene nedoputenom radnjom na zatienim ivotinjskim vrstama (NN 84/96) novana kazna za ubijanje jedinke vrste Pinna nobilis iznosi 500,00 Kn.

PRSTACIPrstac (Litophaga litophaga) je valjkasti koljka dugaak do 12 cm. ivi u obalnim stijenama, liticama i samostalnom veem kamenju, u vlastitim buotinama koje se rastom koljkaa ire. Vrlo je est i u podmorskim piljama. Radi velike populacije ija gustoa moe prijei 300 primjeraka po m2. ivotna dob prstaca je oko 80 godina. Ovo je u kulinarstvu jedna od najcjenjenijih vrsta koljkaa, pa su se razvojem turizma na Jadranu, zbog prekomjernog izlova, populacije prstaca mjestimice jako smanjile. Kako je za vaenje ovog koljkaa neophodno razbijati stijene, njegovim izlovom unitavaju se velike povrine kamenite obale koja se na niti jedan nain ne moe obnoviti.

Lomljenje stijena ekiima uzrokuje razaranje itavog stanita, nestanak autohtonih zajednica i pretvaranje u podvodnu pustinju. Za ponovno obnavljanje biocenoza i naseljavanje autohtonih biljnih i ivotinjskih vrsta ponekad su potrebna desetljea. Upravo zato je zabranjeno razbijanje stijena u priobalnom podruju te izlov prstaca i njihovo stavljanje u promet na cijelom teritoriju Republike Hrvatske (Zakon o zatiti prirode NN 30/94 i Zakon o morskom ribarstvu NN 46/97).

OSTALI STANOVNICIMorski jeinacOktopusMorske zvijezdeKoralji dagnja

SPUVA je ivotinja, a ne biljka, a u evolucijskom nizu pripada prvim viestaninim biima nastalima na Zemlji. Naelno, spuve uspijevaju u toplijim morima, a zanimljivo je da su obnovljiva vrsta, dakle ukoliko je pravilno odrezana, na mjestu gdje je dotad bila jedna, nastat e druga spuva. Vole toplo, mirno i isto more, hrane se planktonom, a rastu privrene na hridinasta morska dna sve do dubine od 200m. Da bi narasla do cca 15 cm u promjeru spuvi trebaju 2 do 4 godine, a budui da plankton dobivaju filtriranjem mora, zapanjujui je podatak da spuva prosjene veliine dnevno profiltrira neto manje od 2000 litara morske vode. U Jadranu obitava vrlo kvalitetna oblo-okrugla vrsta spuve tzv. Dalmata Fina, koja u promjeru naraste do 40 cm, a karakterizira je vrlo fina struktura zbog koje je na tritu cijenjena i traena. Osim ove, u Jadranu uspijeva jo jedna vrsta spuve, zbog specifinog oblika i karakteristine ilavosti zvana Slonovo uho. Ona pak moe narasti do 1 m u promjeru, ali nije tako cijenjena poput svoje pitome srodnice. MORSKE SPUVE

OPASNOSTI, MORSKI PESEK!

Ove zastraujue i po zlu poznate ribe, imaju razliitu veliinu. Veina morskih pasa su grabljivice, koje se hrane ribama i drugim morskim ivotinjama. Morski pas vien izmeu olte i BraaSplitski Centar 112 je u jueranjim poslijepodnevnim satima primio dojavu od osobe koja je brodicom iz smjera Splita plovila prema Brau da je morski pas dui od etiri metra na podruju izmeu otoka Braa i olte i da se kree prema Splitu. To je drugi put u posljednja dva dana da je morski pas uoen u blizini Braa. U subotu je u blizini Povlja, rta na sjevernoj strani otoka Braa, primijeen morski pas dugaak oko pet metara. Profesor Centra za studij mora Sveuilita u Splitu Alen Soldo izjavio je da u morskim kanalima izmeu srednjodalmatinskih otoka ovih dana ima dosta plave ribe - lokarde pa je mogue da su morski psi krenuli u potragu za hranom. U Jadranskom moru ivi 28 vrsta morskih pasa i vie desetaka hiljada jedinki te ne znamo pouzdano kojoj vrsti pripadaju morski psi to su vieni u blizini Braa, rekao je prof. Soldo. Po njegovim rijeima, vieni morski psi vjerojatno su iz tzv. pelagine kategorije, a najee plivaju povrinom vode i iznimno su migratorni. Za razliku od njih, postoji i tzv. pridnena kategorija morskih pasa koji su skloniji plivanju po morskome dnu. Visoke su temperature, ljudi se vie kreu morem te zato ljeti ee primjeuju morske pse, rekao je prof. Soldo. Po njegovom tumaenju, u Jadranu su za ljude najopasnije dvije vrste morskih pasa: dugonosa i velika bijela psina. "U hrvatskom dijelu Jadrana dugonosa morska psina posljednji je put viena 1974. godine, a velika bijela psina u posljednjih je tridesetak godina primijeena tri puta - zadnji put u listopadu 2008. u blizini otoka Visa, gdje je napala slovenskog ronioca", objasnio je prof. Soldo.

Plakat izradila:PAULA

BRE, BJEMO DO OCEANA, OVI GALEBOVI SU STVARNO PRODRLJIVI!!!MOJ, MOJ!!!

MORSKA ZVIJEZDA ima 5 krakova. Sporo se kree i kada je okrenemo na lea vrati se u poetni poloaj. Na vrhu svakog kraka ima jedno oko.

Evo to je biodio dna Jadranskog mora,a sadmoramo dalje do oceana!Bok!

Prezentaciju izradile Iva Marki i Petra Benkovi uzmalu, vrlo vrlo malu pomo uiteljice!CURAMA ISTA PETICA! JESTE LIVIDJELI DORU??