Upload
trandat
View
250
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Plan prakticne nastave
M7:Naĉin razmnožavanja voćaka
1. Generativno razmnoţavanje voćaka
1
Generativno razmnožavanje je razmnoţavanje sjemenom, meĎutim na ovaj naćin biljke
ne prenose na potomstvo svoja tipična svojstva, jer dolazi do izmjene genetskog
materijala s drugim biljkama, što je u prirodnim uvjetima izuzetno povoljno, budući se
novonastale biljke lakše prilagoĎavaju promijenjenim ekološkim uvjetima. Ipak, za
dobivanje novih sorti uglavnom je neophodno kriţanje s pripadnicima iste vrste ali
različitih morfoloških značajki. Samooplodne biljke oprašuju, tj. oploĎuju same sebe i
kako nema izmjene genetskog materijala s drugim biljkama, njihova vitalnost slabi,
krţljaju i s vremenom ugibaju.
Sjetva se može obaviti na više načina:
Sjetva rasipanjem je najčešće korištena metoda. Sjeme se uzme u ruku i trljanjem palca
i kaţiprsta sjeme se ravnomjerno rasporeĎuje po površini zemlje. Ukoliko je sjeme jako
sitno, radi lakše i ravnomjernije sjetve, miješa se sa pijeskom u omjeru 1 : 5. Ovako
izmiješano sjeme s pijeskom stavlja se na presavijeni papir i blagim pokretima ruku
ravnomjerno prosipa s papira i rasporeĎuje po zemlji. Ukoliko se radi na malim
površinama sjeme se prekrije zemljom u visini 0,5 - 1 cm, u ovisnosti o veličini sjemena;
a ukoliko se radi na velikim površinama tada se zemlja lagano pograblja, te se na taj
način sjeme izmiješa sa zemljom.
Sjetva u brazde ili redove se obavlja na taj način da se na površini zemlje naprave
brazde duboke koliko duboko ţelimo posijati sjeme, te se u brazde pojedinačno ili
rasipanjem posije sjeme a zemlja poravna. Za pravljenje brazda mogu se koristiti
mašklinić, motičica ili specijali kalupi.
Sjetva u kućice koristi se za neke povrtne kulture kao što je bob - Faba sativa na taj
način da se na mjestu sjetve napravi jama duboka do 10 cm (ovisno o veličini sjemena),
te se nekoliko sjemenki postavi u jamu koja se tada zatrpa zemljom.
Poslije sjetve obavi se zalijevanje. Kako je biljkama za nicanje i zakorijenjivanje
potrebna visoka vlaţnost, zalijevanje se mora često obavljati, pazeći da se ne pretjera,
budući velika količina vode u tlu moţe izazvati razvoj mikroorganizama i truljenje
sjemenki. Mlade, tek isklijale biljke nazivaju se klijanci. Veoma su njeţne i osjetljive na
svjetlost, vlagu i temperaturu. Kada biljke izrastu toliko da se meĎusobno dodiruju, a to
je obično faza kad razviju dva lista, pristupa se pikiranju. To je rasaĎivanje mladih
biljaka, pri čemu svaka biljka mora dobiti dovoljno prostora za svoj razvoj. Naročito je
vaţno što ovakve biljke imaju bolje razgranat korjenov sustav što je preduvjet da izrastu
u kvalitetnu biljku, koja će bolje podnositi eventualnu sušu i koja će obilnije cvjetati.
Pikiranje se obalja u male posudice zapremine oko 2 dl, za što su prikladne čašice od
1 https://themajka.com/oziljavanje-i-razmnozavanje-bilja-t1359.html
jogurta kojima obvezno treba probušiti dno kako bi se omogućimo oticanje suvišne vode.
Zemlja u kojoj se nalaze mlade biljke obvezno se prije pikiranja mora dobro natopiti
vodom. Biljke se zatim oprezno čupaju uz lagano protresanje zemlje kako bi isčupana
biljka na svom korijenu zadrţala odreĎenu količinu zemlje. Takva biljka prenosi se u
lončiće (čašice od jogurta) te normalno zasadi. Daljnja njega sastoji se u odrţavanju
vlage, temperature i svjetla. Kada biljke prerastu lončić presaĎuju se na otvoreno ili u
veće lonce.
Savjet:Vodu u kojoj ste drţali reznice nemojte bacati. Njome moţete zalijevati biljke, a
pomoću komadića vrbe pripremite novu vodu za zalivanje svog omiljenog cveća.
❀ Moţete i med iskoristiti za bolji razvoj korijena, samo umočite vaše reznice i
zasadite.
2.Vegetativno razmnoţavanje voćaka 2
Vegetativno razmnožavanje je oţiljavanje vegetativnih dijelova biljaka (korijen,
stabljika, list). Na ovaj način proizvedene sadnice prenose u potpunosti svoje osobine na
potomstvo.
Ožiljavanje biljaka moţemo izvesti na par načina:
❀ Kao sredstvo za oţiljavanje moţe se koristiti voda, tako što se reznice urone jednom
trećinom u vodu.
2 https://themajka.com/oziljavanje-i-razmnozavanje-bilja-t1359.html
❀ Vrbin sok
U trgovinama moţete kupiti hormon rasta za vaše biljke, ali ako ne ţelite nikakve
kemikalije onda je najbolje sredstvo vrbin sok.
Ukoliko ne ţelite koristiti prah za oţiljavanje, postoji prirodniji način da potaknete razvoj
korijenskog sistema na reznicama. Pripremanje sredstva za oţiljavanje nije komplicirano
a efekti mogu biti iznenaĎujući.
Korak po korak Biljka koja je pravi prvak u proizvodnji auksina jeste vrba. Ovo drvo raste zapanjujućom
brzinom, a svaki dio njegovog stabla je potencijalna sadnica. Prirodni sredstvo za
oţiljavanje se dobija kada se iz mladih izbojaka vrbe izvuku fitohormoni zasluţni za
oţiljavanje.
Kako to uĉiniti? Naberete vrhove vrbovih grana, isjeckajte ih na kratke štapiće, stavite u plastičnu ili
keramičku posudu, prelijete mlakom vodom i ostavite da odstoje 24 sata. Potom ih
izvadite iz vode pa u nju stavite reznice i ostavite da prenoće. Nakon toga, reznice
posadite u vlaţan supstrat ili pijesak, prekrijete najlonom i ostavite da se oţile. Kada
reznice puste ţile moţete ih presaditi u stalnu posudu/teglu.
Razmnožavanje diobom grma predstavlja najjednostavniji oblik vegetativnog
raţmnoţavanja. Uvjet je da biljka raste grmoliko s više izdanaka iz korijena i da ima
veliku izbojnu snagu. Grm se dijeli na veći broj dijelova, pri čemu je vaţno da svaki ima
2-3 pupoljka tj. izboja i odgovarajući dio korijenja. Razmnoţavanje se obavlja u periodu
mirovanja biljke. Najnepovoljniji period je period cvjetanja i plodonošenja. Za biljne
vrste koje cvjetaju u jesen, diobu je najbolje obaviti u proljeće. Dioba se obavlja ručno,
noţem ili nekim drugim sličnim alatom. Na taj način dobiveni dijelovi matične biljke
sade se na stalno mjesto, na gredice ili u kontejnere, te uz redovite mjere njege izrastu u
biljke normalnih osobina. Na ovaj način razmnoţava se npr. boţur - Paeonia sp., metvica
- Mentha sp., matičnjak - Melissa sp.
Razmnožavanje rizomima. Biljke s zadebljalom podzemnom stabljikom - rizomom,
razmnoţavaju se njegovom diobom, uz uvjet da svaki dio ima dva do tri pupa. Prerezi se
suše na zraku nekoliko sati ili se zapraše aktivnim ugljenom te se sade u zemlju. Dioba se
takoĎer obavlja u periodu mirovanja biljke. Na ovaj način razmnoţavaju se npr. perunika
- Iris sp., kana - Canna sp.
Razmnožavanje gomoljima. Gomolji su zadebljali podzemni dijelovi stabljike u kojima
su uskladištene rezervne hranjive tvari. Sluţe za preţivljavanje nepovoljnog dijela
godine, a i za vegetativno razmnoţavanje. Gomolj kod krumpira - Solanum tuberosum
sadrţi više klica na različitim dijelovima gomolja dok su kod gomoljaste begonije -
Begonia tuberhybrida klice na gornjoj strani gomolja, te se stoga gomolj krumpira
rasijeca na više dijelova a kod begonije samo na dva, pazeći da se ne oštete klice.
Razmnožavanje lukovicama. Lukovice su takoĎer podzemna stabljika. Uz matičnu
lukovicu, tijekom godine formira se više manjih lukovica koje se mogu lako odijeliti i
presaditi na drugo mjesto ali cvjetaju tek nakon nekoliko godina. Lukovica kod ljiljana -
Lilium ima ljuske koje se u kasno ljeto mogu odvojiti i horizontalno poloţiti na zemlju i
samo lagano nagrnuti. Lukovice imaju biljke iz porodice ljiljana - Liliaceae.
Razmnožavanjem položenicama se obavlja na način da se izdanak ili grana povije do
zemlje te se dio prekrije zemljom, pazeći da vršni dio ipak bude izvan zemlje. Dio koji se
nalazi u zemlji potrebno je noţen lagano zasjeći do jedne trećine te u ranu utaknuti
kamenčić. Na taj način pospješuje se, na mjestu ozljede, stvaranje korijenja. Ovim
načinom mogu se razmnoţavati uglavnom sve vrste puzavica i grmolikih biljaka.
Razmnožavanje nagrtanjem. Tijekom jeseni biljke se nagrnu zemljom u visini oko 15 -
20 cm. Tijekom vegetacije slijedeće godine, na nagrnutim se izdancima stvara adventivno
korijenje. U jesen, biljka se dijeli na onoliko dijelova koliko je izdanaka stvorilo korijen.
Ovaj način se rijetko koristi a moguće ga je primjeniti kod niskih jastučastih trajnica ili
kod npr. hortenzije - Hydrangea sp.
Margotiranje je oţiljavanje vršnih grančica. koristi se uglavnom kod lončanica; fikusa -
Ficus sp., zmajevca - Dracena sp. Na grani, neposredno ispod lisne peteljke zasijeće se
kora i dio drva. Rez se pravi koso u duţini od 2 -3 cm. Da rana ne zaraste, u nju se
postavi kamenčić. Umjesto zarezivanja moţe se i prstenovati kora. Dio grane koji je
zasječen obloţi se mahovinom ili tresetom sa malim dodatkom zemlje. Sve se navlaţi i
omota crnom plastičnom folijom (najilonom - vreće za smeće). Nakon mjesec do dva
dana na ozlijeĎenom mjestu razvit će se korijenje, te se grana odsijeće ispod plastične
folije, folija se odmota i biljka zasadi.
Razmnožavanje reznicama je najjednostavniji i najčešći način razmnoţavanja. Reznice
su dijelovi biljke koji sluţe za dobivanje novih biljaka, a mogu biti korijen, stabljika ili
list.
Reznice stabljike su dijelovi stabljike duljine do 10 cm sa ili bez vršnog pupa. U svakom
slučaju reznice moraju imati najmanje dva pupa (lista). Prema stupnju odrvenjelosti mogu
biti zelene, poluzrele i zrele (drvenaste). Reznice se uzimaju sa zdravih i dobro razvijenih
biljaka. Reznica se otkida oštim noţem nekoliko milimetara ispod baze lista. Donji list na
reznici se skida. Ukoliko na reznici postoji cvjetni pup, neophodno ga je skinuti. Iako se u
svoj literaturi navodi da se reznice stavljaju u pijesak, perlit, ili u smjesu pijeska i treseta,
oţiljavanje se jednako dobro moţe obaviti i u običnoj zemlji za cvijeće. Prilikom sadnje
reznica treba paziti da se sama reznica ne ozlijedi ili moţda ne okrene naopako. Sadnja se
obavlja dosta plitko, dovoljno je samo 2-3 cm. Ujedno, potrebno je osigurati i visoku
vlaţnost zraka, za koju se mogu upotrijebiti plastične vrećice. Kao sredstvo za oţiljavanje
moţe se koristiti i voda, tako što se reznice urone jednom trećinom u vodu. To je
pogodno za afričke ljubičice - Saintpaulia sp. filodendrona - Philodendron sp. i sl.
Za lisne reznice koristi se list a tehnika uzgoja se razlikuje od biljke do biljke. Kod
afričke ljubičice otkine se čitav list, te se jedan do dva centimetra utakne u zemlju ili u
vodu. Kod begonija - Begonia sp. lisna peteljka se skrati na 2 - 3 cm duljine te se čitava
utakne u zemlju, a plojka lista se poloţi na zemlju te se na nju stavi par kamenčića da
plojka prilegne u zemlju. Ujedno, potrebno je lisne ţile prerezati neposredno prije mjesta
grananja i na svakom takvom mjestu razvit će se nova biljka. Kod sablji - Sansevieria sp.
list se nareţe na dijelove duljine 5 -10 cm te se svaki zasebno utisne u zemlju 2 cm
duboko.
Reznice od korijenja se rijetko upotrebljavaju zbog dugog i prešloţenog postupka.
Razmnožavanje cijepljenjem je postupak kojim se dio jedne biljke; pup ili grančica
(plemka); prenosi i spaja s drugom biljkom (podloga), s kojom kasnije srasta i dalje se
razvija. Koristi se za razmnoţavanje u cilju prenošenja sortnih osobina. U hortikulturi se
koristi uglavnom za razmnoţavanje ruţa i akacija (mimoza).
Podloge se mogu uzgojiti vegetativno i generativno, a mogu se upotrijebiti i srodne biljke
koje spontano rastu u prirodi.(npr. na divlju krušku - Pirus amygdaliformis moţe se
cijepiti domaća kruška - Pirus communis, na rašeljku - Prunus mahaleb moţe se cijepiti
trešnja - Prunus avium…).
Da bi cijepljenje bilo uspješno, potrebni su odreĎeni uvjeti kao što su podudarnost
(srodnost) izmeĎu plemke i podloge, dodirna površina plemke i podloge, svojstva plemke
i podloge, vrijeme i način cijepljenja, te ekološki činioci za vrijeme i poslije cijepljenja.
Srodnost (podudarnost, afinitet, kompatibilnost) izmeĎu podloge i plemke je osnovni
uvjet na normalno sraštavanje. Najbliţa je srodnost kod različitih sorti iste vrste. Teţe je
cijepljenje izmeĎu vrsta, zato što je botanička sronost udaljenija, ali je ipak moguća (npr.
kruška na dunju, limun na poncirus, limun na gorku naranču…)
Dodirna površina presjeka mora biti što veća kako bi se kambij obiju površina što više
poklopio. Presjeci trebaju biti što glatkiji jer je u tom slučaju dio oštećenog tkiva manji,
pa je i sraštavanje brţe.
Osim za očenje na budni i spavajući pup, najpovoljniji period za cijepljenje je siječanj -
veljača, jer tada počinje bubrenje pupa i brţi rast kambija.
Temperatura od 0oC spriječava, a visoka temperatura smanjuje uspijeh cijepljenja.
Najpovoljnija temperatura je od 18 do 25 oC a vlaţnost od 75 - 85 %.
Najčešći načini cijepljenja:
1. Okuliranje se provodi kada se kora lako odvaja od drva, a to je u lipnju, te krajem
kolovoza i početkom rujna.
U lipnju se provodi okuliranje na budni pup. Obavlja se obično iznad same zemlje,
otprilike na 3 - 5 cm. Izabere se mjesto s glatkom korom i kora zasiječe u obliku slova T.
Na mjestu gdje se spajaju popriječni i uzduţni presjek, kora se lagano, specijalnim
noţićem, odvoji od drva. S plemke se skine pup s dijelom kore te se podvuče pod koru
zasječenu na podlozi. Odmah nakon toga, mjesto srastanja se vezuje, te se podloga
skraćuje na 10 -12 cm iznad mjesta cijepljenja. Poslije dva tjedna podloga se skraćuje na
0,5 cm iznad mjesta cijepljenja, da bi se pup mogao razviti u mladicu. Sve ostale mladice
koje se razvijaju iz podloge, neophodno je skidati.
Krajem kolovoza i početkom rujna obavlja se okuliranje spavajućim pupom. Tehnika
cijepljenja je potpuno ista, samo što se skraćivanje podloge obavlja tek kad doĎe vrijeme
za zimsku rezidbu. Pod normalnim uvjetima, pupovi se do proljeća slijedeće godine ne
razvijaju.
2. Cijepljenje grančicama moţe biti
a) spajanje
obično spajanje
englesko spajanje
spajanje sa strane
sedlasto spajanje sa strane
b) pod koru:
sa cijepanjem kore
bez cijepanja kore
c) priljubljivanje
Razmnožavanje vriježama. Neke biljke, npr. jagoda - Fragaria vesca sposobne su
stvarati vrijeţe koje se u dodirom sa zemljom zakorjenjuju. Nakon zakorjenjivanja
dovoljno ih je odvojiti od matične biljke i posebno zasaditi.
.
M8: Naĉini razmnožavanja vinove loze
1.Podloge za vinovu lozu3
Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu (1. dio)4
Mnogi vinogradari kad nabavljaju sadni materijal i ne znajući čine greške koje se kasnije
više ne mogu ispraviti. Radi se o izboru lozne podloge koja je bitan ĉimbenik
uspješne vinogradarsku proizvodnju jer neodgovarajuća podloga može loše utjecati
na urode, kakvoću grožĊa te na trajnost vinograda. Iskustva na terenu govore da
mnogi vinogradari ovoj problematici pridaju malu ili čak nikakvu vaţnost, pogotovo ako
se radi o sadnji manjeg vinograda za obiteljske potrebe. Takvoj situaciji naţalost
pridonose i sami lozni rasadnici koji ne nude zadovoljavajući izbor niti količine loznih
podloga.
Naime, danas se vinogradi podiţu loznim sadnicama, cjepovima, koji predstavljaju
cijepljenu plemku neke sorte vinove loze na podlogu – «divljaku». Cijepljene europske
plemenite loze na podlogu je ustvari jedini racionalni način borbe protiv filoksere (trsov
ušenac, ţiloţder). Poznato je da su se lozne podloge – «divljake» počele koristiti potkraj
19 stoljeća, nakon što je filoksera prenesena iz Amerike i u kratkom periodu opustošila
takoreći sve vinograde Europe. Filoksera je štetnik koji napada korijen vinove loze,
meĊutim na ameriĉkim lozama ne priĉinja štetu. Od tada traje neprekidno iznalaţenja
lijeka protiv spomenutog štetnika.
3
4 http://www.gnojidba.info/gnojidba-vinove-loze/kako-izabrati-odgovarajucu-loznu-podlogu-1-dio/
Tom problemu su mnogi francuski, talijanski, njemački i dr. znanstvenici posvetili čitav
ţivot kako bi našli najbolje rješenje. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća stvorili su
mnoštvo kriţanaca izmeĎu europske i američke loze koji zbog mnogih nedostataka nisu
mogli zamijeniti europsku plemenitu lozu. U prvim obnovama vinograda su se kao
podloge koristile čiste američke loze, zatim kriţanci američko- evropske i američko-
američki kriţanci. Te prvo korištene podloge su takoĎer imale brojne nedostatke, ali su
bila dobra osnova za daljnje iznalaţenja što boljih podloga. Tako se danas u svijetu
koristi oko 20 – tak podloga koje se posvojim karakteristikama mogu podijeliti u 4
grupe križanaca.
Današnje lozne podloge pored otpornosti na filokseru trebaju imati i niz drugih svojstava
kao što su:
srodnost s domaćom lozom,
otpornost na vapno u tlu,
sušu,
nematode i dr.
Pri izboru podloge mora se poći od činjenice da podloga mora odgovarati ekološkim
uvjetima područja te biološkim karakteristikama sorte vinove loze. Od ekoloških uvjeta
najvaţnije je tlo jer podloga čini sponu izmeĎu tla i vinove loze. Značajke tla kao medija
za uzgoj loze ogledaju se u sadrţaju ukupnog i aktivnog vapna (karbonata), teksturi
tla ( % udio pojedinih teksturnih čestica tla) gdje se razlikuju tla počevši od laganih
pješčanih pa sve do teških glinastih tala, te u plodnosti tla koju definiraju količina
humusa i mikroorganizama u tlu te fiz. – kemijska svojstava tla (npr. opskrbljenost
hranjivima isl.). Tu je bitan i utjecaj klime posredno preko tla. Naravno, različite podloge
su i različito zahtjevne tj različito se odnose prema navedenim značajkama tla. Stoga je
vrlo bitno poznavati karakteristike tla na kojem će se saditi vinograd i kako bi se shodno
tome izabrala najbolja podloga.
Dakako, ne mali znaĉaj ima i srodnost, afinitet podloge i odreĊene sorte jer podloga
utiĉe na bujnost, rodnost i trajnost vinograda. Do tih saznanja najbolje se dolazi
pokusima, što kod nas nije slučaj. Ostaje tek da se empirijski tj. iskustveno u
eksploatacijskim vinogradima doĎe do odreĎenih spoznaja. Tako odreĎena iskustva
kazuju da je sorta plavac mali vrlo dobar na podlozi Richter 110 i Ruggeri 140, dok je
upitan dobar afinitet s podlogom SO4. Od agrobioloških karakteristika podloge sigurno je
najznačajnija bujnost jer direktno utječe na bujnost i rodnost loze. Tako bujne podloge
povećavaju bujnost plemke odnosno slabo bujna smanjuje bujnost sorte, smanjuje
rodnost i pospješuje dozrijevanje groţĎa. Prema tome, odabir podloge s obzirom na njenu
bujnost ovisi i o smjeru vinogradarske odnosno vinarske proizvodnje. Ukoliko se ide na
visoko kvalitetnu ili vrhunsku (naravno ako to i ekološki uvjeti dopuštaju) proizvodnju,
tada će biti primjereniji odabir manje bujnije podloge kojom se treba osigurati kvalitetnije
groţĎe za proizvodnju vina.
Izvor članka: Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu, autor dipl.ing. Mario Car
Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu (2. dio)5
By admin | 19.06.2013
0 Comment
5 http://www.gnojidba.info/gnojidba-vinove-loze/kako-izabrati-odgovarajucu-loznu-podlogu-2-dio/
Danas se u vinogradarskim zemljama koristi oko 20–tak podloga koje se po svojim
karakteristikama mogu podijeliti u 4 grupe kriţanaca. Ne summljivo na našem trţištu
sadnog materijala prevladavaju cijepovi na loznim podlogama iz grupe Berlandieri x
Riparia. Razlog tome je što ove podloge imaju više pozitivnih osobina kao što su:
dobar afinitet s većinom sorata,
povoljno utječu na rodnost i kakvoću groţĎa
te dobro podnose visok sadrţaj vapna u tlu.
MeĊutim, rasadniĉari su ih favorizirali najviše zbog dobrog primitka kod
cijepljenja i ukorjenjivanja, što se prepisuje utjecaju Riparie kao jednog od roditelja, pa
su ih čak proglašavali univerzalnim loznim podlogama što svakako nije istina. Naime,
podloge iz ove grupe su prihvatljive samo za hladnije i vlaţnije vinogradarske poloţaje,
dok ih treba izbjegavati na šušnim. Podloga Kober 5BB iz ove grupe je bila destlječima
dominatna u našim rasadnicima do skorog uvoĎenja podloge SO4 koja je nešto manje
bujnosti ali je osjetljiva na nedostatak magnezija u tlu.
Nakon dugogodišnjih pokusa s loznim podlogama te stečenih iskustava u brojnim
vinogradarskim područjima danas se sa sigurnošću moţe reći da za toplije vinogradarske
poloţaje najbolje odgovaraju lozne podloge iz grupe Berlandieri x Rupestris. MeĎu više
kriţanaca ove grupe posebno treba istaknuti Richter 110 i Ruggeri 140. Najbolji dokaz o
vrijednosti ovih podloga potvrĎuje činjenica da u francuskim matičnjacima ove podloge
po površini zauzimaju prvo odnosno četvrto mijesto (2001 god.). Podloge iz ove grupe
križanaca ameriĉkih loza su bujne do vrlo bujne, odliĉno podnose sušu i siromašna
tla, umjereno podnose fiziološki aktivno vapno (17 – 20 %) te su se pokazale meĎu
boljima za uzgoj stolnog groţĎa. S pozicije rasadničarstva nedostatak im je teţe
ukorjenjavanje (naslijeĎeno od roditelja Rupestrisa). Sigurno najvrijednija podloga iz ove
grupe je Richter 110 jer povoljno utječe na rodnost i kakvoću groţĎa te je
prilagodljiva različitim tlima. TakoĎer ima dobar afinitet s vinskim i stolnim sortama.
Spomenuti Ruggeri 140 je vrlo bujna podloga od koje nema bolje ako se posadi na
sušnim pjeskovitim, siromašnim i vapnenim tlima. Stoga je ne bi trebalo saditi na
plodnim i vlaţnim tlima. Od svih podloga iz ove grupe najbolje podnosi vapno, teţe se
ukorjenjuje, a dobro prima kod cjepljenja na stalnom mjestu. Iz ove grupe treba još
istaknuti Paulsen 1103. TakoĎer je vrlo bujna podloga (najbujnija u ovoj grupi) kojoj
odgovaraju ilovasta tla umjereno vlaţna odnosno umjereno sušna tla. Prilično dobro
podnosi zaslanjene terene. MeĎu najzastupljenijim je podlogama u vinogradima stolnog
groţĎa. Sve navedene podloge iz grupe Berlandieri x Rupestris ako se posade na tla i
poloţaje koji im odgovaraju daju trajne i rodne vinograde.
Iz ostalih grupa kriţanaca vrijedno je spomenuti dvije podloge. Iz grupe Riparija x
Rupestris je to podloga 3309 Couderc koja traţi teţa vlaţnija tla, slabije je bujnosti i
povoljno utječe na ranije zrenje groţĎa. Po zastupljenosti u francuskim rasadnicima na
trećem je mjestu po podacima iz 2001. god.. Mana joj je slaba otpornost na vapno u tlu
(do 11 %). MeĎutim kako naša tla u glavnom ne dostiţu veće vrijednosti fiziološki
aktivnog vapna, to je ova podloga interesantna za uvoĎenje u vinogradarske nasade. Na
kraju još ostaje za istaknuti grupu američko-europskih kriţanaca, Vinifera x Berlandieri,
koje su nastale u ţelji da se dobije europska loza otporna na filokseru. U svijetu je
najzastupljenija 41B koja podnosi vrlo visoke (do 40%) sadrţaje vapna u tlu što joj je i
najveća vrlina. Inače slabije je bujnosti, osjetljiva je na sušu i traţi plodna tla.
Iz svega navedenog mogu se izvući preporuke u izboru podloga:
na sušnim terenima dati prednost Richteru 110 i Ruggeru 140 pogotovo ako
se radi o siromašnim, nešto vapnenijim tlima
ako se vinograd sadi na terenima i položajima umjerene suše (crvene zemlje,
ocjedite rendzine i koluvijalna tla na «Ċeru») tada se može izabrati takoĊer
Richter 110 te Paulsen 1103
na svježim, plodnim tlima bez suše koristiti 3309 Couderc (vapno do 10 %),
Richter 110 i SO4.
Sve napisano ostaje gotovo bez značaja kada se pogleda ponuda naših loznih rasadnika, a
takoĎer i kvaliteta cijepova u njima. Teško se što drugo i moţe konstatirati kad se
sagledaju iskustva s terena. Naime, do prije par godina su naši rasadnici imali u ponudi
takoreći samo Kober 5BB i SO4. Ostale lozne podloge su bile u simboličnim količinama.
Tek pod pritiskom struke, posredno preko vinogradara, počeli su uvoziti reznice i
korjenake ostalih podloga i to najviše iz grupe Berlandieri x Rupestris. MeĎutim pitanje
je jesu li te količine dovoljne s obzirom na potraţnju, pa se moţe opravdano sumljati u
deklaraciju cijepova. Nije puno bolja situacija i s kvalitetom cijepova. U mnogo slučajeva
se cijepovi s loše sraslim spojnim mjestom, polusuhe ili one oštećene od biljnih bolesti i
mrazeva puštaju u promet. Svi ti nedostaci se prikrivaju uranjanjem vrha cijepa u parafin
i korištenjem kvalitetne ambalaţe. Brojni primjeri u Konavlima, Ţupi, Pelješcu i otocima
su svjedoci navedenom. Što se u ovakvoj situaciji moţe preporučiti vinogradarima ?
Onima koji se odluče za sadnju stranih, introduciranih sorata kao mogućnost ostaje
nabava uvoznih sadnica preko provjerenog dilera. MeĎutim veliki problemi nastaju kada
se sade autohtone sorte kao npr. plavac mali s obzirom na njegovu osjetljivost na
bakterijski rak i činjenicu da je to sorta toplijih škrtijih poloţaja na koje idu podloge
deficitarnih količina iz grupe Berlandieri x Rupestris. U takvoj situaciji je mali
vinogradar potpuno bespomoćan i obespravljen. Naţalost, samo tradicionalni način
podizanja vinograda (sadnja „divljake“ i navrtanje na sadno mjest) po svoj prilici još će
dugo biti jedini način postizanja uspješne i kvalitetne vinogradarske proizvodnja
spomenutih autohtonih sorata koja se naveliko propagira u oficijelnoj strategiji
revitalilizacije Hrvatskog vinogradarstva.
Izvor članka: Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu, autor dipl.ing. Mario Car
Izvor fotogrfija: www.rgbstock.com
Podloge vinove loze6
Zašto koristimo uopće podloge vinove loze?
Do pojave filoksere (trsne uši) 1869. godine vinova
loza se uzgajala na vlastitom korijenu. Zadržali su se
vinogradi na vlastitom korijenu samo na pjeskovitim
tlima koja smetaju filokseri. Nakon masovnog
propadanja vinograda otkrilo se da je korijen nekih
ameriĉkih vrsta vinove loze otporan na filokseru. Nakon
meĊusobnih križanja ameriĉkih vrsta kao i križanaca
ameriĉkih i europskih sorata vinove loze, te kompleksnih
križanaca, stvorene su brojne podloge vinove loze koje su
i danas u upotrebi. Selekcija podloga se nije samo
zaustavila na otpornosti prema filokseri već su
nastavljena istraživanja prema brojnim drugim ciljevima
kao što su tolerantnost na fiziološki aktivno vapno,
usvajanje hraniva, lakše ukorjenjivanje i proizvodnja i sl.
Glavni izvori otpornosti na filokseru su vrste: Vitis
riparia, Vitis rupestris, Vitis Berlandieri, a najbolje podloge
danas su uglavnom hibridi (kriţanci) navedenih. Isto tako,
proučavana su brojna druga poţeljna svojstva. Ovo su
svojstva koja moderna lozna podloga mora zadovoljavati:
smanjena bujnost
otpornost na niske temperature
otpornost na bolesti i štetnike
velika produkcija mase za cijepljenje bez puno
zahvata
dobro ukorjenjivanje
dobro srastanje s različitim plemkama –
kompatibilnost
visoka otpornost na filokseru i nematode
tolerantnost na visoki sadrţaj vapna i soli u tlu
tolerantnost na deficit magnezija
tolerantnost na sušu
U zadnje vrijeme se dosta paţnje posvećuje otpornosti
podloga na nematode i viruse. Glavni izvor oplemenjivačkog
rada u tom smjeru je vrsta Vitis champinii.
Podjela podloga vinove loze
Općina Dragalić
Općina Lovas
Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva
6
Vitis berlandieri x vitis riparia 420 A Millardet i de Graset
Kober 5 BB
SO4 ( Oppenheim 4)
Teleki 5 C
Teleki 8 B
Kober 125 AA
161 – 49 Couderc
157 – 11 Couderc
34 EM Ecole de Montpellier
225 Ruggeri
Vitis berlandieri x vitis rupestris 99 Richter
110 Richter
1103 Paulsen
140 Ruggeri
57 Richter
770 Paulsen
775 Paulsen
779 Paulsen
1447 Paulsen
17-37 Millardet i de Graset
Vitis riparia x vitis rupestris 101 – 14 Millardet i de Graset
3309 Couderc
3306 Couderc
Schwarzmann
Vitis vinifera x vitis berlandieri 41 B Millardet i de Graset (kriţanac Chasselas x
v.berlandieri)
333 EM Ecole de Montpellier (kriţanac Cabernet Sauvignon
x v.berlandieri)
Kompleksni križanci 1616 Couderc (kriţanac v.solonis x v.riparia)
Fercal (kriţanac (v.berlandieri x Colombard) x 333 EM)
Karakteristike grupa i najznaĉajnije podloge
Vitis berlandieri x vitis riparia
Dobra kompatibilnost i dobro ukorjenjivanje. Podnose
16 – 25 % fiziološki aktivnog vapna i 30 – 50 % ukupnog
i ruralnog razvoja
Hrvatski zavod za
vinogradarstvo i
vinarstvo
CROCPA
Kuća za odmor
Briški*** - Lokve
Seoski turizam
Kamo na vikend?
Katalog vinogradara i
vinara KcKţŢ
Koprivničko-
kriţevačka ţupanija
Kriţevci info
Kriţevci net
Sve o jagodama
Biologija na webu
www.podrum.org
Časopis Dobro jutro
NS
vapna. Različite bujnosti ovisno o kultivarima. Utječe na
redovite prirode i na dobro dozrijevanje groţĎa. Imaju
različite zahtjeve za tlo.
420 A Millardet i de Graset - Podloga preporučljiva za Istru i
za duboke crljenice. Vrlo bujna podloga. Utječe na kasnije
dozrijevanje groţĎa. Podnosi 20% fiziološki aktivnog vapna i
40 – 50 % ukupnog vapna. Ima dobru kompatibilnost sa
sortama. Mana joj je teško ukorjenjivanje. Cijepovi se na
početku sporo razvijaju. Slabo je otporna na sušu. Vrlo
osjetljiva na povišenu vlagu u tlu. Usvajanje magnezija i
fosfora iz tla je srednje, dok je usvajanje kalija slabo.
Kober 5 BB - Dosta je bujna, dobro podnosi fiziološki aktivno
vapno (do 20 %) te ukupno vapno (60%). Dobro podnosi
podvodna tla, kompatibilna je s većinom kultivara i odlično
se ukorjenjuje, stolni kultivari na toj podlozi redovito i obilno
raĎaju. Ima kratak vegetacijski ciklus. Razvija veliki broj
mladica i zaperaka. Dobra adaptacija prema različitim
tipovima tala. Osjetljiva na sušu. Jako otporna na nematode.
Sklona osipanju cvjetova uz jaku gnojidbu dušikom. Dobro
usvajanje fosfora iz tla, srednje usvajanje kalija i magnezija.
Kober 125 AA - Preporučuje se za hladnija vapnena tla
sjevernih vinogradarskih krajeva. Nešto prije dozrijevanje
drva i groţĎa u odnosu na Kober 5 BB. Pospješuje
dozrijevanje, ima snaţan rast. Osjetljiva na antraknozu. Ne
podnosi suha tla. Ima dobru kompatibilnost i ukorjenjivanje.
Najotpornija na fiziološki aktivno vapno iz ove skupine.
161-49 C - Ne podnosi sušu, osjetljiva na nematode. Srednje
bujna podloga. Podnosi do 25% fiziološki aktivnog vapna.
Srednje usvaja fosfor i kalij, a dobro magnezij iz tla.
SO4 - Ranije dozrijevanje drva i groţĎa, oko 2 tjedna prije
Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije kontinentalne krajeve gdje
ubrzava dozrijevanje groţĎa. Vrlo dobro utječe na
nakupljanje šećera u moštu.
Slabe do srednje bujnosti. Prikladna za gustu sadnju. Vrlo je
otporna na niske temperature. Razvija
snaţan i razgranat korijenov sustav. Jako otporna na
nematode. Osjetljiva na sušu. Podnosi 17-18% fiziološki
aktivnog vapna, te 40 – 45% ukupnog vapna. Dobro
ukorjenjivanje i dobra kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz
tla, srednje kalij, a slabo magnezij.
Vitis berlandieri x vitis rupestris
Podloge jake bujnosti, dobro podnose sušu, a umjereno
podnose vapno u tlu. Imaju duţi vegetacijski period te nisu
prikladne za sjeverne krajeve i kasnije sorte. Podloge za tople
krajeve, za suha kamenita i pjeskovita tla. Podnose 16 – 30 %
fiziološki aktivnog vapna. Imaju dobro ukorjenjivanje.
99 Richter – Podnosi 17% fiziološki aktivnog vapna u tlu.
Vrlo bujna podloga, dobro podrţava visoke i jake uzgojne
oblike. 99 Richter dobra je podloga za umjereno sušna
pjeskovito-ilovasta, propusna, srednje bogata i umjereno
vapnena tla. Srednje je otporna na sušu, vrlo je otporna na
nematode, otporna na niske temperature. Ima dugu vegetaciju,
ne podnosi vlaţna tla. Ima nešto lošije ukorjenjivanje. Dobro
usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.
110 Richter - Odlična je lozna podloga koja se dobro
prilagoĎava gotovo svim tlima i poloţajima prikladnim za
uzgoj groţĎa. Slaţe se dobro i sa stolnim kultivarima i vrlo
povoljno utječe na urod i kvalitetu te nešto ranije
dozrijevanje. Ova je podloga bujna, dobro podnosi sušu i
aktivno vapno do 18 % te ukupno vapno do 40%. Srednje je
osjetljiva na nematode, a jako je osjetljiva na pretjeranu
vlaţnost tla. Ima bolje ukorjenjivanje od 99 Richtera. Dobro
usvaja fosfor i kalij iz tla, slabo magnezij.
1103 Paulsen - Vrlo je dobra lozna podloga kojoj odgovaraju
srednje teška i teška tla, umjereno vapnena (do 20 % aktivnog
vapna, do 60% ukupnog vapna) pa i nešto vlaţnija, ali ne
pretjerano vlaţna tla. Pokazuje dobar afinitet sa raznim
kultivarima, a osobito je dobra u vinogradima jakih uzgojnih
oblika. Ova je podloga vrlo bujna i podnosi zaslanjena tla
bolje od drugih. Ranije kreće i odlična je podloga za
sredozemnu suhu klimu. Jedna je od boljih podloga za uzgoj
stolnih kultivara. Pridonosi ranijem dozrijevanju groţĎa.
Postotak ukorjenjivanja se kreće oko 50 %. Dobro podnosi
sušu i otporna je na nematode. Dobro usvaja fosfor i magnezij
iz tla, srednje kalij.
140 Ruggeri - 140 Ruggeri odlična je podloga za manje
plodna, suha kamenita i siromašna tla. Dobro se slaţe sa
raznim kultivarima i na odgovarajućim terenima povoljno
utječe na urod i kvalitetu groţĎa. Ova je podloga bujna,
odlično podnosi vapneno tlo (do 30 % aktivnog vapna, do
70% ukupnog vapna), vrlo dobro podnosi sušu, ali slabo
podnosi vlagu u tlu. Dobro usvaja magnezij iz tla, srednje
fosfor, slabo kalij.
Vitis riparia x vitis rupestris
Podloge iz ove grupe, od riparije su naslijedile dobro
oţiljavanje, umjerenu bujnost i rodnost, a od rupestrisa
otpornost na sušu i nešto vapna u tlu. Imaju dobru
kompatibilnost i prikladne su za više tipova tla. Mana im je
niska podnošljivost vapna.
3309 C – Srednje bujna podloga, odgovaraju joj plodna i
svjeţa tla koja nemaju više od 10% aktivnog vapna u tlu.
Podnosi lagano zaslanjena tla., osjetljiva je na vlagu u tlu,
nematode i sušu. Slabo usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje
magnezij.
Vitis vinifera x vitis berlandieri
Ovdje su zastupljeni kriţanci europskih sorta (bijela
plemenka, cab. sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri.
Najvaţnije podloge iz ove grupe su 41 B i 333 EM poznate
najviše po visokoj otpornosti na vapno u tlu.
41 B – Podloga srednje bujnosti kojoj odgovaraju plodna,
umjereno vlaţna tla. Podnosi do 40% fiziološki aktivnog
vapna i 70 – 75% ukupnog vapna. Nije pogodna za sušna,
zaslanjena ni jako vlaţna tla. Koristi se za jako kredna tla
(pokrajina Champagne u Francuskoj). Ukorjenjivanje je
slabo. Primitak reznica i cijepova iznosi svega 30-35 % što
dodatno poskupljuje proizvodnju. Osjetljiva je na nematode i
srednje otporna na filokseru. U matičnjacima ju je potrebno
štititi protiv peronospore. Dobro usvajanje fosfora i magnezija
iz tla, slabo kalija.
333 EM – Podloga srednje bujnosti koja podnosi do 40%
aktivnog vapna. Umjereno podnosi sušu i malo vlaţnija tla,
ali je osjetljiva na nematode i zaslanjena tla. Još je osjetljivija
na filokseru od 41 B.
Kompleksni križanci
Obuhvaća lozne podloge koje su nastale kriţanjem
izmeĎu tri ili više roditelja, američkih vrsta te plemenite loze.
1616 Couderc – Podnosi 0,8‰ NaCl te 11% aktivnog vapna.
Otporna na nematode, vlaţna i svjeţa tla.
Fercal – Najotpornija na vapno u tlu. Otporna je na
nematode, ne podnosi suha tla. Dobro podnosi vlaţna tla.
Otpornija je na vapno 30% u odnosu na 41 B, 140 R i 333
EM. Otporna na filokseru. Dobro usvajanje fosfora i kalija iz
tla, srednje usvajanje magnezija. Osjetljiva na nedostatak
magnezija.
Nino Ivančan, dipl.ing.agr.
http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=990
M9: Cjepanje voćaka
1.Proizvodnja voćaka
Cijepljenje ili kalemljenje voća 7
Cijepljenje je oblik vegetativnog razmnoţavanja,odnosno operacija kojom se dio biljke ili
plemka,prenosi na dio biljke zvan podloga sa svrhom da meĎusobno srastu u novi
organizam.Za podlogu se uzima dio biljke koji nosi korijen,a za plemku dio plemenite
sorte koju ţelimo uzgajati i koja će nam,kad voćka odraste,donositi plodove istih
svojstava kao i stablo s kojeg je plemka uzeta.Poznata je činjenica da se pojedine voćne
vrste mogu cijepiti ne samo na podloge iste vrste,nego i na podloge druge
vrste(primjerice,sorte krušaka moţemo cijepiti na podlogu dunje,gloga ili oskoruše,sorte
bresaka na podloge bajama,šljive ili kriţanaca izmeĎu breskve i bajama,trešnju moţemo
uzgajati cjepljenu na rašeljci ili trešnji,višnju na trešnji,rašeljci i višnji,marelicu na
marelici,breskvi,bajamu i šljivi itd.).U ovakvim slučajevima treba voditi računa o
podudarnosti izmeĎu podloge i plemke.Najčešće ipak cijepimo sorte voćaka na podloge
iste vrste,odnosno,jabuku na jabuku,krušku na krušku,šljivu na šljivu.
Postoje slučajevi nepodudarnosti izmeĎu samo pojedinih sorti s podlogom,kao npr.kod
cijepljenja sorata kruške na dunju,gdije je utvrĎeno da sve sorte nemaju dobar
kompatibilitet i da plemke s dunjom ne srastu dobro.Tako neke vrlo kvalitetne sorte
krušaka,kao na primjer Viljamovka,Klapov ljubimac itd. Ne moţemo uzgajatiizravno
cijepljene na dunju.Sorte Pastorčica,Gellert,Hardenpont itd. Vrlo dobro srastu s
dunjom.Zbog toga ih upotrebljavamo za meĎupodloge,odnosno,na dunju najprije
cijepimo jednu od sorata koje dobro srastu,a potom na njih cijepimo ţeljene sorte koje se
ne mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju.
Prilikom cijepljenja vrlo je bitno odabrati kvalitetnu plemku.Njih uzimamo samo s
odabranih i poznatih matičnih stabala i to sa središnjih perifernih(vanjskih) dijelova
krošnje.Za plemke se odaberu srednje do dobro odrvenjeli izbojci.Izbojci s gornjih ili
vršnih i donjih ili niţih dijelova krošnje nisu prikladni jer,najčešće,ne sadrţe dovoljno
7
razvijene i ishranjene pupove.Najbolje su razvijeni i za cijepljenje prikladni središnji
dijelovi izbojaka.
Za cijepljenje okulacijom najbolje je plemke uzeti s matičnih stabala,neposredno pred
cijepljenje i samo toliko koliko u istom danu moţemo iskoristiti.Treba voditi računa o
činjenici da su za cijepljenje prikladnije jedre plemke,koje su sebi sadrţe dovoljno
vode.Stoga treba paziti da plemke nakon skidanja sa stable ne gube vlagu,pa se stoga
odmah s plemki skidaju plojke,a zadrţe dio peteljke.Plemke je najbolje skidati rano
ujutro.Skinute plemke treba uviti u vlaţnu krpu i drţati u hladu.
Za cijepljenje u proljeće ,prije kretanja vegetacije,plemke treba uzeti u jesen,nakon
opadanja lišća,jer tada sadrţe najviše rezervnih organskih hraniva.Tijekom zime plemke
se čuvaju u vlaţnom pijesku,u prostoriji gdje se moţe odrţavati temperatura od 0 do 3
stupnja.
Osnovni pribor za cijepljenje jest noţ i vezivo,a za cijepljenje osobito debljih i debljim
granama još je potrebna voćarska pila,noţ kresač i voćarski vosak,kojim se obavezno
premazuju rane.
Okuliranje
Okuliranje ili cijepljenje na pup najrašireniji je,najsigurniji,najbrţi i najsvrsishodniji
način cijepljenja.Okuliranje se obavlja na dobro razvijenoj mladici(podlozi) s
pupom,skinutoj s dijela dobro sazrele mladice plemke.Prema vremenu cijepljenja
razlikuje se okuliranje na budni i spavajući pup.Na budni pup cijepi se u
proljeće,poćetkom svibnja ili u lipnju.Primjenjuje se u toplijim krajevima.Potrebno je da
se nova mladica iz nacijepljenog pupa,u istoj vegetaciji dobro razvije i
odrveni.Okuliranje na spavajući pup obavlja se krajem ljeta,na početku kretanja sokova
drugog dijela vegetacije.To je najčešće krajem kolovoza ili početkom rujna.Nacijepljeni
pup počinje rasti(kreće) tek početkom vegetacije iduče godine.Plemke se uzimaju s
matičnih stabala,s osvijetljene strane krošnje.Trebaju biti zdrave,odrvenjele i srednje
bujne.S mladica se odmah skine lišće,a peteljke se ostave.Prije cijepljenja podloge se
očiste od svih postranih ogranaka do visine na kojoj će se provesti okuliranje.U
rasadničkoj proizvodnji najčešće na visini od 5 do 10 cm.Tehnika cijepljenja je
jednostavna..Na odreĎenoj visinioštricom noţa zareţe se kora u obliku slova "T",najprije
odozdo prema gore,a odmah zatim zareţe se vodoravna crta.Zatim se tupim dijelom noţa
kora malo razmakne ulijevo,pa udesno.S plemke se noţem skine okce s pupom i
peteljkom lista.Stavi se u razmaknuti urez ispod kore,tako da se gornji kraj okca poravna
s vodoravnom razrezanom crtom na podlozi.Kora se priljubi uz pup i poveţe.Pri tome
vezivo treba omotati oko cijele duţine reza.Preko pupa ne smije doći vezivo.Pup treba
viriti ispod veziva.
Cijepljenje pod koru Primjenjuje se kad je podloga deblja od cijepa,a najčešće pri precijepljivanju radi
promjena odlike.Cijepi se u proljeće,neposredno prije početka vegetacije.Tehnika
cijepljenja je prilično jednostavna.Podloga ili grana koja se precijepljuje odreţe se
noţicama na ţeljenu visinu i odmah se rana dobro zagladi oštrim noţem.Sa strane se na
glatkom dijelu kore napravi uzduţni rez dug 3 do 5 cm,a potom se kora tupim krajem
noţa razmakne ulijevo i udesno.Istodobno se pripremi cijep plemke s grančicama
ljetorasta,koji treba imati 2 do 3 pupa.Donja strana cijepa odreţe se uzduţno koso,tako da
mu kosina presijeka bude dvaput duţa nego deblja.Cijep moţe biti i sa sedlastim zarezom
kako bi bolje nasjeo na podlogu.Cijep se postavi pod koru koja se stisne oko njega i
čvrsto poveţe vezivom.Vrh cijepa i prerezani dio podloge premaţu se voćarskim
voskom,da bi se potpuno spriječilo ulaţenje vode.Spoj je na cijepljenom mjestu jako
krhak pa se lako odlomi.Zbog toga ga treba zaštititi od jačeg vjetra i sjedanja ptica.
cijepljenje pod koru
Cijepljenje na isječak Cijepljenje na isječak primjenjuje se na starijim i debljim podlogama te pri cjepljenju u
krošnju ili precjepljivanju u krošnji.Izvodi se u rano u proljeće ,prije nego što krenu
sokovi.Najvaţnije je dobro napraviti isječak na podlozi i trokutasti klin na plemki ,koji
moraju dobro meĎusobno prileći.Podloga se prereţe uspravno na duţinu,da bi rez bio što
manje površine,zatim se zagladi noţem.S glatke strane se,u duţini 3 do 5cm,na podlozi
izreţe ţlijeb koji se ravnomjernom kosinom pri dnu završi na površini kore i koji
odgovara debljini cjepa.Cjep treba imati 3 do 4 pupa.S gornje strane odreţe se ravno,a s
donje strane se naprave dva reza,jedan s lijeve i jedan s desne strane,tako da rezovi čine
pravi ili oštri kut,ovisno o tome kako je oblikovan ţlijeb.Rez se obavlja koso prema dnu
tako da je na dnu šiljast.Isječak na podlozi i cjep trebaju se tako priljubiti da meĎusobno
pokrivaju sloj kore i sloj drveta.Nakon toga se čvrsto poveţu.Vrh cjepa i podloge
premaţu se voćarskim voskom.Sličan je cijepljenju pod koru.
cijepljenje na isječak
Cijepljenje na sedlo Cijepljenje na sedlo primjenjujemo kad je podloga deblja od plemke.Cijepi se u rano
proljeće,kad krenu sokovi.Podloga se najprije prereţe.Zatim se sa strane,gdje je kora
glatka,napravi malo kosi rez,koji se obavi potezom noţa odozdo prema gore.Cijep na tri
pupa odreţe se koso tako da se površina reza poklapa s površinom reza na podlozi.Pup je
na suprotnoj strani reza.Na cijepu se još jedanput napravi rez tako da se na gornjem dijelu
zareţe uspravno na duţinu cjepa od 1/4 debljine,pa se rez odmah nastavi po duţini
ukoso,da bi se završio na donjem dijelu prethodnog reza.Cijep,koji je sedlastog reza
,postavi se sa sedlom na pripremljenu podlogu tako da sav kambij cijepa nalegne na
jednu stranu kambija podloge.Pri vezivanju treba paziti da se cijep ne pomakne .Gornji
odrezani djelovi cijepa i podloge ,te cjepljeno mjesto,premaţu se voćarskim voskom.
Cijepljenje na rascjep Cijepljenje na rascjep primjenjujemo kad je podloga puno deblja od plemke,najčešče pri
precjepljivanju starijih voćaka radi promjene odlike ili kad se na pojedinačnim preraslim
podlogama ţeli nacjepiti ţeljena odlika.Obavlja se u proljeće,kad krenu sokovi.Podloga
se pripremi tako da se na mjestu cijepljenja prereţe pilom,a rana zagladi oštrim
noţem.Ispod prerezanog mjesta (10-12cm) podloga se čvrsto sveţe jačim povezom,da bi
se spriječilo rascijepljivanje.Zatim se noţem po sredini napravi rascijep.Da bi se mogao
postaviti cijep,u rascijep se stavi tanji drveni klin ili tupi kraj noţa.Postave se dva cijepa s
obje strane rascijepa.Cijep ima tri pupa,a donji je pup uvijek na suprotnoj strani od reza
na podlozi.Na donjem dijelu cijepa naprave se dva reza,s dva poteza noţem,s jedne i s
druge strane.Počne se malim zarezom,pa na donju stranu koso kako bi se dobio oblik
klina s gornjim nadglavkom.U rascijep se stavi jedancijep,pa drugi.Treba paziti da se
kambij izvanjskog dijela cijepa poklopi s kambijem podloge.Kako je kora podloge nešto
deblja,cijep če biti nešto malo uvučen prema unutra.Nakon postavljanja prvog cijepa
izvadi se klin i prenese na drugu stranu,kako bi rascijep odmah stisnuo cijep.Kad se
postavi drugi cijep,izvadi se klin.Sve se dobro poveţe vezivom.Tad se skine prije
postavljeni vez ispod rascijepa.Sve se rane dobro premaţu voćarskim voskom.Ovaj način
cijepljenja je dosta slilčan cijepljenju na isječak i cijepljenju pod koru,jedina je razlika što
se kod ovog cijepljenja koriste dvije plemke.
Cijepljenje na popravljeni spoj Ovaj se način primjenjuje u proljeće uli zimi u doba mirovanja vegetacije.Da bi ovaj
način cijepljenja uspio,potrebno je da podloga i plemka imaju istu debljinu.Za plemke se
uzimaju dijelovi jednogodišnjih izbojaka s 2 pupa.Cijepljenje se obavlja na podloge iznad
korjenova vrata oko 3 do 5 cm.No,osim u rasadničkoj proizvodnji,moţe se primjeniti i pri
precjepljivanju starijih stabala,odnosno lošijih sorata s novim boljim sortama.Na podlozi
se napravi kosi presjek,a potom urez.Plemka se u donjem dijelu prereţe koso,a na mijestu
prereza se ureţe.Gornji dio plemke prereţe se ravno iznad pupa.Podloga se postavlja na
podlogu tako da se na mjestu ureza klinasto učvrsti ili bolje spoji.Vaţno je da se sloj kore
plemke prekriva slojem kore podloge,a sloj drva slojem drva kako bi se bolje razvio kalus
i došlo do srašćivanja.Nakon spajanja poveţe se na spojnom mjestu.
2.Način cjepanja
http://vocarskisavjeti.blogspot.com/2012/02/cijepljenje-ili-kalemljenje.html
M10: Cjepanje vinove loze8
REZIDBA RODNOG VINOGRADA
http://www.krizevci.net/vinograd/htm/sav_rezidba_rodnog_vinograda.html
Nije dovoljno poznavati samo tehniku r ezidbe već treba dobro poznavati agrobiološke i
tehnološke osobine pojedinih sorata, zatim klimatske uvjete i svojstva tla te podloge s
obzirom na bujnost i podnošljivost spram fiziološki aktivnom vapnu. Isto tako treba
poznavati sistem uzgoja gijo, dvokrak, trokrak, kordionci, pergole (brajde).
SVRHA REZIDBE
Legenda kaţe da je "koza" prva skrenula čovjeku paţnju na potrebu rezidbe. Pitanje da li
je rezidba vinove loze uopće potrebna i korisna agrotehnička mjera postavljali su više
puta ne samo praktičari već i znanstveni radnici (Ravaz Keffer, Dalmasso i dr.). Oni tvrde
da za dobivanje plodova rezidba loze nije nuţna, pa čak ako se i ne provodi više godina.
MeĎutim, bilo bi besmisleno negirati potrebu redovite rezidbe, jer ako bismo izostavili
rezidbu to bi se neminovno odrazilo na kvalitetu (sadrţaj šećera u groţĎu odnosno
moštu).
Loza se obrezuje da se:
- pospješi (ubrza) raniji dolazak čokota u rod
- regulira količina priroda u odnosu na bujnost čokota s obzirom na ekološke uvjete
(klima - tlo)
- čokotu daje odreĎeni oblik koji olakšava obradu tla i zaštitu od bolesti i štetnika,
- uklonimo bolesnu rozgvu (oštar rez kad je u pitanju fomopsis - crna pjegavost
(eskorioza),
8
- uklonimo osušene i smrznute dijelove čokota,
- rezidbom se regulira sklad u razvitku korijenovog sustava naprama lisnoj površini.
OPĆE PRAVILO REZIDBE
Rodna je u načelu samo jednogodišnja rozgva (odrvenjela mladica), a ona
raste iz dvogodišnje rozgve (slika 1.). Sretna je okolnost što od tog pravila
odstupaju neke sorte u kojih mladice istjerale iz starog drva (spavajućih i
adventivnih pupova) mogu biti rodne.
Da prilikom rezidbe ne bismo napravili "grube greške" na slikama 2, 3, 4,
5, 6, 7 i 8 moţete vidjeti razne uzgojne oblike vinove loze i kako se
obrezuju sa kratkim opisom.
Rezač treba poznavati osnove fiziologije i ekologije vinove loze, te
posebno voditi računa o klimatskim prilikama koje su prethodile godini
rezidbe. U vinogradarskim rajonima, kao i, u godinama s manje oborina
(vlage u tlu i zraku) rodni pupovi smješteni su bliţe osnovi rozgve pa
moţemo uspješno primijeniti kraći rez, bez obzira na to što na osnovi
iskustva znamo da dotična sorta zahtijeva dugi rez. Naprotiv, u kišnim
godinama (potkraj proljeća i u toku ljeta ) rodni pupovi se razvijaju dalje
od osnove, pa treba primijeniti duţu rezidbu.
slika 1
a - jednogodišnje
na dvogodišnjem drvu (rozgva, prut ili lastar)
b - dvogodišnje drvo c - jednogodišnje drvo na višegodišnjem drvu d - višegodišnje drvo ili panj
slika 2
Čokot sa slijedećim
elementima:
A - stablo B - Ogranak C - Štrljak D - Kratki
reznik -
prigojni
reznik
E - Lucanj -
luk
F - Dugi
reznik - rodni
reznik
G - kratki
reznik -
Štetno je i ekonomski neopravdano ako čokote u dobroj "kondiciji"
opterećujemo malim brojem pupova. Tada mladice previše bujaju,
dobivaju mekše i spuţvastije (poroznije) staničje pa nedovoljno dozore
(odrvene) te takve rozgve lakše pozebu (smrznu). Zatim jače izbijaju zaperci, a cvasti i
grozdovi se redovito osipaju ( budu rehuljavi ). Previše "oštra" rezidba na reznike
umanjuje "vitalnost polena" uz osipanje cvata. Općenito oštra rezidba "depresivno"
djeluje, jer se smanjuje vegetativni porast i rodnost čokota.
Naprotiv, duga rezidba pojačava razvitak lisne mase, a to povoljno utiče na dozrijevanje
rozgve te formiranje rodnih pupova i klijavost polena, kao i bolju opskrbu čokota
rezervnim hranjivima (škrob-šećer). U tom treba naći mjeru, jer duga rezidba moţe imati
za posljedicu suvišan broj grozdova koje treba naknadno prorjeĎivati. Jako opterećeni,
posebno mladi čokoti, u slijedećoj godini pokazuju znakove slabijeg porasta i rodnosti.
Najveći potencijal rodnosti čokot postiţe izmeĎu 7. do 15. godine, a nakon tog vremena
iz godine u godinu rodnost postupno opada. U toj dobi rezidba mora biti "umjerenija", a
gnojidba redovitija i što bolje izbalansirana NPK gnojivima i mikroelementima.
Ako ne ras polaţete podacima iz stručne literature o načinima rezidbe (opterećenju
rodnim pupovima) za pojedine sorte, a posebno za "nove" koje se uvode u sortiment
odreĎenog rajona ili podrajona-vinogorja, tada treba "iskustveno" (pokusima) utvrditi da
li dotična sorta zahtijeva kratki ili dug rez (na lucnjeve) ili mješoviti rez (na kondire i
lucnjeve). U rezidbi nećete pogriješiti ako sortu u koje su pupovi na osnovi rodni reţete;
"kratko" a sorte u kojih rodni pupovi poču roditi od 3 do 5 "nodija" od osnove rozgve,
reţete na duge reznike ili kratke do duge lucnjeve.
Zobatice (stolne sorte) u pravilu reţemo na kondire i reznike da grozdovi budu veći i
ljepši (atraktivniji). Sorte s velikim grozdovima reţu se obično kratko ili na srednje-dugo
rodno drvo, a sorte s, malim grozdovima reţu se većinom na dugo rodno drvo. Isto tako
sorte bujnije, vegetacije i na bujnijoj podlozi reţemo na dugo rodno drvo. Na plodnim i
vlaţnijim tlima treba čokote jače opteretiti, a manje na sušnijim (skeletnim) tlima
toplijega klimata. Na starijim i oslabljenim čokotima treba primijeniti kratku ili
izmjeničnu rezidbu (na dvokraku ostaviti samo jedan lucanj s odgovarajućim prigojnim
reznicama).
RAČVASTI UZGOJ ILI UZGOJ NA KRAKOVE - ROGOVE
Ovaj oblik uzgoja najviše je proširen u vinogradrskom području Primorske Hrvatske. Osnovna osobina ovog uzgoja je da se na stablu (panju) uzgoji 3-5 krakova rasporeĎenih u prostoru u obliku pehara - vaze (najčešće). Na svakom se kraku nalazi po jedan reznik (brk ili glava) s po 2-3 pupa. Rijetko se
ostavlja i lucanj (maca, pistola). Redoviti se rez sastoji u tome, da na svakom kraku ostavimo samo po jedan reznik s 2-3 pupa. Sa starog drva
"uklonimo" izboje. U pravilu se odbacuju gornje rozgve s komadima dvogodišnjeg drva (prošlogodišnjeg reznika), a donja se rozgva reže na 2-3 pupa.
Uzgaja se bez armature ili na armaturi s jednom žicom.
slika 3a
slika 3b
pričuvni
reznik
NAĈIN REZIDBE ZA NEKE SORTE
Kratka, mješovita, ili duga - blatina, vranac, plavac mali, frankovka, teran, buvier,
barbera crna, portugizac, plavina, ţilavka, maraština, pošip bijeli, vugava, bogdanuša,
kraljevina crvena, plemenka bijela i crvena, čapski biser, ezerio.
Mješovita, ili duga - muškat otonell, muškat ţuti, burgundac bijeli, silvanac, rajnski
rizling, graševina, začinak, merlot, cabernet franc, burgundac crni, perletta, muškat italia,
drenak crveni. afus-ali, muškat hamburg, čauš, rizvanac, semillon, sauvignon.
Duga rezidba - traminac, gamay bojadiser, burgundac sivi, krstač, muškat ruţa madelein
angevine, cabernet sauvignon. Kratka rezidba - alfonse-lavale, kraljica vinograda,
kardinal, plovdina, ruţica crvena, kreaca, kavčina crna, kadarun.
Za stolnu sortu Kardinal (dr. Melita Fazinić - Zagreb; 1985. g.) navodi da je ona vrlo
rodna sorta, bez obzira na to da li se reţe na dugo ili kratko rodno drvo. Ali, budući da je
riječ o stolnoj sorti za koju je vrlo vaţan izgled grozda, a koji se ne postiţe dugom
rezidbom, preporučuje se kratki rez rodnog drva, a uzgojni oblik "zadarska lepeza" na
pergoli kosoga krova.
Prema broju ostavljenih pupova i du
ţini rozgve na kojoj su ti pupovi. smješteni razlikujemo:
- rez na reznike, u Dalmaciji brk (1 do 2 pupa kratka rezidba)
- rez na kondir, Dalmaciji mačica ( 4 do 6 pupova srednja rezidba)
- rez na lucanj , luk, ili maca u Dalmaciji ( 7 do 10 pupova pa i više dugačka rezidba )
- mješovita rezidba (kombinacija kratkoga. i dugog rodnog drva )
Ako za neku sortu kaţemo da zahtjeva dugačku rezidbu ( na lucnjeve ), recimo od 7 do
27 pupova, posve je, razumljivo da ćemo kod umjerenog opterećenja 8 do 12 pupova
dobiti manje groţĎa, ali s većim postotkom šećera. Ali isto tako sorta koja zahtijeva dugo
rodno drvo (lucanj) podbacit će u rodu ako je obreţemo na reznike ili kondire.
UTJECAJ REZIDBE NA VELIĈINU PRIRODA
Rezidbom moţemo ostaviti na čokotu manji ili veći broj pupova (ovisno o načinu
uzgoja). MeĎutim, isti broj pupova na čokotu, na primjer 24 pupa, moţe biti na čokotu
rasporeĎen na različite načine: 12 reznika sa dva pupa iznosi 24 pupa, isto tako 8 reznika
sa po 3 pupa ili 2 lucnja sa po 10 pupova i 2 reznika sa 2 pupa. Ali, uz isti broj
ostavljenih pupova na jednom čokotu rodnost će biti znatno veća ako se primijeni duga
rezidba na lucnjeve, posebno kod sorta koje "izričito" zahtijevaju dugi rez, nego uz
primjenu kratke rezidbe pa makar ostavili isti broj pupova (24). Tako, na primjer,
traminac obrezan na kratko drvo dao je 1,4 kg groţĎa po čokotu, a kod dugog reza 1,9 kg.
Lucanj i kondir su u načelu rodni elementi čokota, a reznik moţe biti rodan ili nerodan,
ovisno o sorti.
Opće je
pravilo
rezidbe da
se uz
lucanj,
kondir ili
rodni
reznik
ostavlja
obavezno
jedan prigojni reznik sa 1 do 2 pupa, a smješten je najčešće u neposrednoj blizini lucnja,
kondira, odnosno reznika, dakle na istom ogranku (vidi sliku 2).
Uloga prigojnog reznika (1 do 2 pupa) jest da se iz njegovih pupova razviju nerodne
mladice koje će se bolje razviti i dozoriti nego ako donose rod. Ovakva nerodna mladica
dat će najbolju rozgvu za rod u slijedećoj godini, pa je zato i nazivamo "prigojnom".
Prigojni reznik stajat će uglavnom na dvogodišnjem drvu, a samo u iznimnim
slučajevima ostat će isti na starom drvu (moţe dobro posluţiti za pomlaĎivanje; odnosno
smanjenje visine čokota).
Kod nekih uzgojnih oblika reznici i lukovi mogu istovremeno sluţiti i kao rodno i kao
prigojno drvo (račvasti uzgoj, kordonci Royat i Sylvoz i dr. slika 8).
Slabim opterećenjem ĉokota rodnim drvom smatra se ako broj rodnih pupova ne prelazi
10, srednjim 10 do 40 pupova, a jakim opterećenjem ako ono iznosi 40 do 60 pa i više
(na kordoncima i uopće kod čokota veće "ekspanzije", širih razmaka sadnje i povišenog
uzgoja).
Zatim treba znati da su pupovi na osnovi i na vrhu mladica slabije razvijeni, a najbolje u
sredini. Svi pupovi ne nose začetke grozdova i mladice koje se iz njih razvijaju nisu
rodne.
NERODNI PUPOVI
U pravilu nerodni su pupovi s osnove rozgve tj. na kruni i nekoliko niţih pupova, a
obično imaju razvijeno samo glavno oko te eventualno jednu suočicu. Rodnost suočica je
normalna za mnoge američke loze i hibride, a za sorte evropske loze rodnost mladica iz
suočica je znatno slabija.
MODIFICIRANI RAČVAST UZGOJ - "VENTULA" (LEPEZA)
Nastao je modifikacijom račvastog uzgoja. Razlika je u tome što su kod ovog uzgoja krakovi rasporeĎeni plošno pa je omogućena primjena mehanizacije u meĎuredu. Prikladna armatura s jednom do tri žice. Reže se tako da se na svakom kraku ostavlja po jedan reznik sa po 2-3 pupa.
slika 4
RODNOS
T
PUPOVA
PREMA
SMJEŠTA
JU
Na
jednogodišnjoj rozgvi pupovi su prema svom smještaju različito razvijeni i različite
rodnosti. Na osnovi rozge su mnogobrojni "spavajući pupovi", koji obično imaju
razvijeno samo glavno "oko", a iznad spavajućih pupova su razvijena dva "crna oka". Uz
glavno "oko" imaju razvijenu jednu suočicu. Mladice iz "crnih oka" u pravilu su nerodne
ili slabo rodne. MeĎutim, kod većeg broja vrlo rodnih sorti osobito u toplijim krajevima,
mladice iz crnih oka su rodne.
Iznad "crnog oka" smješteni su potpuno razvijeni "zimski pupovi" iz kojih se najčešće
razvije jedna mladica (iz glavnog oka).
U povoljnim uvjetima razviju se dvije mladice, tj. iz oka i suočice. Rodnost pupova
povećava se od osnove do sredine rozgve ili do druge trećine duţine, a onda se smanjuje
prema vrhu. Kod. nekih sorti su pupovi na osnovi dosta rodni, kod drugih sorti rodnost
počinje tek na trećem ili četvrtom nodiju. Moţda će tek sad nekim vinogradarima biti
jasno zašto je izostala rodnost neke sorte. Poznavanje tih svojstava vrlo je vaţno, jer se
prema tome obavlja rezidba.. Zbog toga, na primjer, traminac crveni moramo rezati na
dugo rodno drvo (lucnjeve), jer su pupovi na osnovi vrlo slabo rodni, dok Ruţicu,
moţemo rezati vrlo kratko, jer su i najniţi pupovi rodni.
Mnogim ispitivanjima je dokazano da postoji izraţen odnos izmeĎu rodnosti mladica
s jedne strane i kemijskog sastava "koljenca", iz kojeg se mladica razvila. Naime,
utvrĎeno je da su koljenca mjesto gdje se "uskladišćuju" pričuvne (rezervne) tvari koje
sluţe razvitku pupova, te da su koljenca utoliko bogatija rezervnom tvari (dušikom,
škrobom i šećerom) ukoliko su udaljenija od baze do neke mjere.
Već smo spominjali utjecaj klimatskih faktora na rodnost pupova. Kod nekih sorti klima
ima dominantnu ulogu. Slikovit primjer (navodi dr. Nevenko Fazinić) je sultanina bijela,
koja u vrlo toplim krajevima na Peloponezu u Grčkoj, pokazuje redovitu rodnost već na
prvim pupovima, pa se zbog toga vrlo kratko reţe. MeĎutim, uzgojena kod nas u
Dalmaciji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, rodnost "prelazi" na srednje, odnosno pupove
daleko od baze, pa treba provesti dugi rez.
Gledano kroz prizmu uroda groţĎa i ekonomičnosti proizvodnje, vidimo veliku vaţnost
poznavanja stupnja rodnosti pupova s obzirom na poloţaj na rozgvi, jer nam ne moţe biti
svejedno da li će iz jednoga rodnog pupa potjerati mladica koja nosi samo jedan ili čak
pet grozdova. Osim rodnih mladica na rozgvi se susrećemo i s nerodnim mladicama, a
GUYOTOV UZGOJ
To je najjednostavniji oblik uzgoja s mješovitim rezom. Na samom stablu smješteni su prigojni reznik sa 2 pupa i lucanj s 8 - 10 pupova. Klasični Guyot je uz kolac, a odgovara i lakša armatura.
slika 5
slika 6
jednako tako i s pupovima koji se nisu razvili u mladicu jer su "abortirali". Prema tome
slijedi zaključak da je meĎusobni odnos rodnih, nerodnih i abortiranih pupova na rozgvi
jedino točan i stvarni "kriterij" na temelju kojega moţemo objektivno ocijeniti rodnost
neke sorte.
Kad je riječ o opsegu reza, tj. opterećenju čokota rodnim drvom, tada ne mislimo samo na
opterećenje, tj. na broj rodnih pupova po čokotu, već prvenstveno na odgovarajuće
opterećenje po 1 metru kvadratnom koje iz toga proizlazi.
Uzmimo za primjer: Na dvije različite parcele reţemo svaki čokot na 10 pupova.
Parcela "A" je saĎena na razmak 1 x 1 što znači da na 1 ha dolazi 10.000 čokota, odnosno
100.000 pupova ili 10 pupova na 1 m2. Parcela "B" saĎena je na razmak 2 x 1, što znači
da na 1 ha dolazi 5000 čokota odnosno 50.000 pupova ili 5 pupova na 1 m2.
Dakle, vidimo da u odnosu na parcelu "A" parcela "B" ima za polovicu pupova manje na
1 ha. Prema tome, ako bismo htjeli parcelu "A" i "B" izjednačiti po opterećenju, morali
bismo čokote na parceli "B" rezati na 20 pupova umjesto 10, da bismo postigli jednake
urode groţĎa.
Testiranje reznica (plemki) radi prognoziranja rodnosti pupova Vezano uz narodni običaj
da se na "Vincekovo" 22. siječnja nareţu reznice loze radi provjere koliko će pupova
nakon što se neko vrijeme drţe namočeni u vodi na sobnoj temperaturi izbaciti mladica s
grozdićima, moţe vinogradaru posluţiti za orijentaciju (prognoziranje ) uroda groţĎa.
Prirodno da nakon jakih smrzavica kad rozgva i pupovi pozebu treba očekivati slabiju
berbu.
KOEFICJENT RODNOSTI
Ako se za neku vinsku ili stolnu sortu navodi da ima koeficijent 1,3, to znači da od 16
pupova na čokotu moţemo očekivati 21 grozd. Pa ako je to graševina s prosječnom
teţinom grozda od 10 dg, dobit ćemo 2,10 kg groţĎa, ili na 1 ha (uz razmak sadnje 1,6 x
1,3, oko 5000 čokota) 10,5 tona groţĎa.
Na taj način moţemo unaprijed planirati izračunati prirod groţĎa. Ili sličan račun da broj
čokota 5000 pomnoţimo s brojem pupova na jednom čokotu, na dvokraku recimo 16
pupova, dobijemo 80.000 pupova, zatim pomnoţimo ukupan broj pupova s koeficijentom
rodnosti 1,3 dobijemo 104.000 pupova, pomnoţeno s prosječnom teţinom grozda 10 dag;
dobijemo 10,4 tone groţĎa.
Prema ispitivanjima provedenim od 1954. do 1964. na fakultetskom objektu u Jazbini,
dobiveni su ovi rezultati: koeficijent rodnosti na lukovima od 1 do 10 pupa u prosjeku za
graševinu je iznosio 1,98, za malvaziju 1,48, kadarku 1,41 kabernet sovinjom 1,59.
DVOKRAKI UZGOJ
Jedan je od najraširenijih oblika uzgoja u novim nasadima. Na svakom kraku nalazi se po jedan reznik sa po 2 pupa i lucanj s 8-10 pupova. Rez svakog kraka provodi se kao kod Gu
Zbog polarnosti razvoj pupova i mladica je vrlo nejednoličan, pa treba
nastojati da vrhovi rodnog drveta nakon rezidbe budu po mogućnosti na
jednakoj visini, a prikladnim savijanjem i vezanjem rodnog drva potrebno je
smanjiti utjecaj polarnosti.
Rodnost pupova na 1-godišnjoj rozgvi nije jednolična, jer pupovi na osnovi i
na vrhu rozgve su slabije razvijeni i manje rodni ili nerodni, a pupovi na
srednjem dijelu rozgve su razvijeniji i rodniji. Za praksu je vaţno poznavanje
rodnosti 12 do 15 pupova od osnove, jer se veći broja pupova na lukovima ne
ostavlja. Sorte kod kojih su pupovi na osnovi rodni reţu se u pravilu kratko.
Takve su, na primjer sorte: kraljevina, ruţica, graševina, rizvanac, portugizac,
ţilavka, a frankovka crna podnosi i kratku i dugu rezidbu. Slankamenka
zahtijeva kratki rez kao i rizvanac.
Kod odreĎivanja načina rezidbe ne smije biti jedini kriterij veličina priroda,
već je isto tako vaţan faktor kvaliteta priroda kao i čuvanje proizvodne
sposobnosti čokota za dugi niz godina plodonošenja. Sorte kod kojih rodni
pupovi počinju roditi od 3 do 5 nodija, od osnove, reţu se na duge lucnjeve.
To su: traminac crveni, alfus ali, burgundac bijeli i crni, rizling rajnski,
vetlinac, sultanina, blatina, malvazija, merlot, gamay i dr.
Za burgundac šardone, muškat ottonel, teran (refošk) šipon, rebula, rkaceteli,
ţupljanka bijela primjenjuje se duga odnosno mješovita rezidba.
VRIJEME REZIDBE
Vinovu lozu moţemo rezati od jeseni, čim padne lišće, pa sve do pred
kretanje vegetacije u proljeće do kraja travnja. Sa stanovišta sigurnosti uvijek
je bolje rezidbu (ako je to organizacijski moguće) provesti bliţe proljeću, jer
kasnije orezana loza kasnije "kreće" pa ima više šansi da izbjegne kasne
proljetne mrazeve i smrzavice (sjetimo se 24. travnja 1988. godine).
Treba znati da sve dok loza "miruje" vlada negativan tlak (pritisak), ali čim
lozu oreţemo nastupi prodiranje vode u rozgvu, te se zbog toga smanjuje
otpornost loze spram niskih temperatura.
Da se podsjetimo: zimski pupovi podnose -13 do -15°C, jednogodišnja
rozgva -18 do -20°C, a staro drvo do -25°C, ali i vrlo rana, kao i vrlo kasna
rezidba ima za posljedicu kasno pupanje i kasniju zriobu groţĎa. Primjećuje
se slabljenje vegetativnog potencijala (mladica i lišća), a kod bujnih sorti
osipanje cvata.
Lijevi
ograna
k (krak)
Izgled čokota nakon što smo
orezali prigojni reznik. Gornju jednogodišnju
rozgvu na prošlogodišnjem prigojnom rezniku
ostavljamo za lucanj (režemo na 8-12
pupova
)
Desni
ograna
k (krak) Na prošlogodišnjem prigojnom rezniku
donju jednogodišnju
rozgvu takoĎe
r režemo na 2-3 pupa i ostavljamo
prigojni reznik za
slijedeću
godinu
Izgled čokota nakon što smo
orezali drugi
prigojni reznik
Desni
Izgled
Prekasna rezidba pojačava "suzenje", gubitak hranjivih tvari i gušenje pupova, ako rez
izmeĎu posljednjeg pupa nije pravilno izveden (kao okapnica).
S obzirom na klimatske prilike sjeverozapadne Hrvatske i
Slovenije, s rezidbom se ne preporučuje započeti prije druge polovice veljače. Da
ranija rezidba već u siječnju moţe biti vrlo riskantna, moţe posluţiti poučan primjer
iz prakse dr. N. Fazinića, koji navodi slučaj što se dogodio u erdutskim vinogradima
1963. godine, kad su u siječnju (prije nastupa "kritičnih" temperatura od - 20 do -
27°C) orezali vinovu lozu. Tom prilikom od smrzavica stradalo je jednogodišnje drvo, a
negdje i dvogodišnje drvo, a kod nasada istih sorti burgundca bijelog; orezanih u veljači,
ustanovljena su tek djelomična oštećena pupova na jednogodišnjoj rozgvi, dok
dvogodišnje drvo nije stradalo. Iz navedenih razloga ne treba niti u juţnim krajevima
forsirati rezidbu prije veljače.
Na kraju našeg izlaganja o rezidbi još nešto o utjecaju debljine rozgve na rodnost i
otpornost na smrzavice.
Smatra se da je idealna debljina rozgve debljina olovke (8 do 12 mm). Iznimno u toplijim
krajevima u nekih sorti rodni su pupovi na rozgvi koja prelazi 12 mm. Nemaju pravo
vinogradari koji smatraju da je rozgva bolja što je "deblja" (kao palac). Zašto? Zato što
deblja rozgva ima proširene "spuţvaste-rahle" provodne sudove, pa prima veće količine
vode te zbog toga pupovi pozebu čim temperatura zraka padne ispod "kritične točke" -12
do -15 °C. Deblja, bujnija rozgva dat će slabije rodne mladice.
Deblja rozgva je tipičan znak nepravilne (neizbalansirane) ishrane čokota NPK
hranivima, kao i neadekvatne rezidbe odnosno opterećenja rodnim drvom. Pupovi koji
eventualno preţive smrzavice najčešće se u vrijeme cvatnje osipaju.
Isto tako smo naveli da nije dobro čokote previše opterećivati rodom, posebno ne mlade
čokote do nastupa u puno plodonošenje (7 godina), da se prerano i previše ne iscrpe
velikim rodom pa zbog toga nisu u stanju da se do nastupa zime opskrbe dovoljnom
zalihom ugljikohidrata (škroba i šećera) te takvi čokoti prije postaju "ţrtve" pozebe.
U tankih rozgva pupovi su uglavnom nerodni, a mladice slabe, vrlo debela rozgva daje
vrlo jake mladice, a začeci grozdova u zimskim pupovima dobro su razvijeni, ali u
vrijeme razvoja i cvatnje dolazi do velikog osipanja i propadanja čitavih grozdova.
Rozgve srednje debljine imaju srednje bujnu vegetaciju, a razvoj začetaka grozdova u
zimskim pupovima je obično dobar, a grozdovi u doba cvatnje pokazuju veću vitalnost i
sigurnost u oplodnji. Zbog toga se u praksi pri rezidbi izbjegava korištenje tankih i vrlo
debelih rozgvi.
Rodnost rozgve ocjenjuje se i prema duţini internodija. Zapaţeno je da rozgve s vrlo
dugim internodijama obično nose manje rodne pupove.
slika 8 -
Kordonski uzgoj
TEHNIKA REZIDBE
Bez alata nema zanata, kaţe narodna poslovica. Da bi rezidba mogla biti obavljena što
kvalitetnije i bez "gnječenja" rozgve i oštećenja. pupova, škare i ostali pribor potreban u
rezidbi trebaju biti oštri. Rez jednogodišnje rozgve obavlja se tako da se ona odreţe 2 do
3 cm iznad zadnjeg pupa, i to ukoso na suprotnu stranu od pupa. Na taj način se sprečava
da sok od suzenja curi po pupu koji bi se zbog njega mogao smrznuti ili istrunuti.
Preporučljivo je staru koru ostrugati čeličnom četkom jer se pod nju zavlače mnogi
štetnici i bolesti. Tu moramo paziti da četkom ne oštetimo čokot. Veće "rane" nastale
rezom krakova i stabla dobro je premazati kambisanom, pet postotnom galicom ili
voćarskim voskom.
Nakon završene rezidbe nemojte propustiti priliku da provedete zaštitu protiv grinja,
štitastih uši, pauka, grbica, i danas naţalost sve prisutnije bolesti rozgve "fomopsisa -
crne pjegavosti" (ESKORIOZE).
1.Način cjepanja
2.Stratifikovanje cjepiva
3.Sortiranje čuvanje i transport cjepiva
M11: Strojevi i uredjaji za osnovnu obradu tla
1.Strojevi i uredjaji za osnovnu obradu tla
2.Strojevi i uredjaji za dopunsku obradu tla
Strojevi za obradu tla
Serija 20
V93/20 je idealna strojna kopačica za hortikulturnu i rasadničku upotrebu, takoĎer i za
odrţavanje vrta na profesionalnoj i hobi razini.
Ograničene teţine i minimalni utrošak energije dopuštaju ovom alatu da se pričvrsti za
najmanje traktore na trţištu, i da dostavi rezultate iznad konvencionalnih očekivanja.
Serija 25
V84/25 je srednje/lako teška strojna kopačica s vrhunskim tehničkim specifikacijama
dajući radnu dubinu do 250 mm.
Najveći od modela u ovoj seriji ima širinu od 1700 mm omogućujući da obuhvati širinu
od malog traktora s nominalnom radnom snagom do 29 kW (40 KS).
Serija 94 / 30
V94/30 je nedavan dodatak strojnim kopačicama srednjeg raspona snage, namijenjen za
upotrebu u vinogradima i voćnjacima, takoĎer u hortikulturi, cvjećarstvu, itd.
Struktura je osmišljena kako bi se smanjio prostor zauzet na straţnjem dijelu traktora,
pojednostavnilo djelovanje i olakšalo manevre na ograničenim područjima i na strmim
gradijentima. Kopanje u voćnjaku je 24-26 cm dubine.
Korijenski sistemi biljaka ostaju ispod sloja tla obraĎenog od strojne kopačice, zaštićeni
od negativnog utjecaja dugih suša.
Serija 84 / 30
Srednja teţina i veličina uspostavila je 84/30 seriju kao savršenu strojnu kopačicu za sve
vrste usjeva. Robustan okvir tih strojeva je posebno dizajniran kako bi se spriječilo
zaglavljivanje na mokrom tlu.
Serija 93 / 30
V93/30 je profesionalna strojna kopačica koja daje najbolju kvalitetu, pouzdanost i
robusnost koju moţete pronaći. Stroj je opremljen stoţastim leţajevima na svim gornjim
spojevima i polugama.
Mjenjač brzina, kotači kontrole dubine, straţnja rešetka i ostali dodatni pribor mogu se
dodati da biste prilagodili V93/30 vašim vlastitim zahtjevima.
Serija 30PC
Strojne kopačice V84/30PC serije su dizajnirane za rad na tlima gdje radna dubina nije
primarna opcija.
Ti relativno lagani strojevi takoĎer se mogu koristiti na gradijentima, radeći uzbrdo i
nizbrdo jednako.
Serija 36
V86/36 je zamišljena kao alternativa plugu za srednju dubinu obraĎivanja zemlje. Što je
više testiranja tla, više pogodnosti koje pruţa ovaj tip alata postaje očito.
Na primjer, na glinskom ili mokrom tlu, gdje je oranje nepreporučljivo ili čak i
nepraktično, V86/36 moţe raditi sasvim normalno, bez obzira na uvjete. Kad se tlo
pretvara u suho i tvrdo, V86/36 se moţe nastaviti kretati bez poteškoća jednostavnim
podešavanjem brzine prema naprijed.
U takvim okolnostima strojna kopačica će ostaviti tlo finijim i bolje izravnatim nego što
bi bilo moguće s plugom, znatno smanjujući daljnje operacije potrebne za pripremu
rasadnika.
U usporedbi s konvencionalnim sustavima kultiviranja, V86/36 je u stanju isporučiti 30%
smanjenja troškova (prosječna brojka koje su prijavili korisnici).
Serija 45
V97/45 ima najvišu specifikaciju od svih Gramegna strojnih kopačica. Predstavlja vrh
raspona. To je veliko-razmjeran, robustan stroj, namijenjen za rad na znatnim dubinama i
u najteţim uvjetima.
Osim ponude svih praktičnih prednosti i mogućnosti od manjih strojnih kopačica, V97/45
takoĎer donosi prednosti tipične za unutrašnjost zla: superiornu drenaţu i bolje okretanje
pod ostacima usjeva.
Osim toga, V97/45 potpuno eliminira problem stagniranja površinske vode.
Kopač rupa
Serija SB 1
SB1 kopač rupa je potpuno nova i patentirana inovacija u području presaĎivanje loza i
sadnje drveća općenito. U minuti pravi idealnu rupu bez zbijanja, sa istim
karakteristikama kao one kopane ručno sa lopatom . Zakači se iza traktora putem
standardnog spoja sa tri točke, sa četiri hidrauličke utičnice.
Sjeckalice
Serija T2 osnovna verzija
Čak i u osnovnoj verziji, T2 će biti više nego dorastao zadatku usitnjavanja korova i
obrezivanju drva u vinogradima i voćnjacima.
T2 sjeckalica/malčirajući stroj je dostupan s fiksnim spojem od tri točke ili s hidrauličnim
pomičnim mehanizmom upravljanim iz vozačke pozicije.
T2 se moţe koristiti u kombinaciji s D88 disk rezačem ili S92 trimer dodatkom,
omogućujući mu da očisti meĎu-redove i prostore izmeĎu biljaka istovremeno.
Serija T2 sa disk rezaĉem
D88 disk rezač je upravljan s vlastitim hidrauličkim agregatom, a uključuje brojne
posebne značajke koje mu omogućuju da očisti površinsko raslinje potpuno, čak i u
padinama u rednim nasadima gdje je neravno tlo pravilo umjesto iznimke. Diskovni
izlaz/ulaz kretanje je automatsko zahvaljujući priloţenoj opruzi.
Serija T2 sa dva d88 disk rezaĉa
Modeli T2-145, T2-165 i T2-180 mogu biti opremljeni s dva D88 diska da povećaju
radnu širinu na promjenjiv način do 45 cm po strani.
Dva diska imaju iste operacijske karakteristike i prilagodbu kao jedan disk te rade
neovisno jedan o drugom.
Straţnji-ulazni diskovi dopuštaju stroju da se prilagodi različitim udaljenostima izmeĎu
redova, dozvoljavajući mu obavljanje posla izmeĎu redova i pojedinih biljaka u jednom
kretanju. .
Serija T2 sa s92 trimerom
S92 trimer dodatak se povremeno koristi za uklanjanje sisaljki s loza i čišćenje trave
ispod redova, istovremeno. S92 i disk rezač pokreće ista hidraulička jedinica.
Trimer se sastoji od rotora s posebnim najlonskim vlaknima postavljenim na takav način
da omogućuje laku zamjenu.
Bez ostavljanja vozačkog mjesta, operater moţe prilagoditi radni poloţaj rotora i
vertikalno i horizontalno.
Automatske rotacijske ralice
Serija ZA / 86
ZA/86 rotacijska ralica je specijalno dizajnirana i konstruirana za kultiviranje meĎu-reda
te izmeĎu pojedinih biljaka, istovremeno. To je jedina ralica s automatskim pomakom
koji koristi senzor linearnog djelovanja.
S ovim sustavom, senzor od ZA/86 odrţava besprijekornu kontrolu nad pomakom
pokreta pod bilo kojim uvjetima. Posebice, alat radi bez ikakve potrebe za ručnom
intervencijom, čak i na dugoj travi.
Vaţno, senzor ima pomak od samo 40 mm (za razliku od 400 mm tipično za
konvencionalne senzore), što znatno olakšava voţnju unazad i manevriranje.
Među-redne drljače
Serija CS4
MeĎu-redna drljača CS4 je stroj dizajniran za rad ispod vinove loze, posebice u
slučajevima gdje su loze vrlo blizu zajedno (min. 60 cm).
Zahvaljujući svojim posebnim značajkama i iznimnoj čvrstoći, mogu jamčiti optimalan
rad na bilo kojem terenu.
Svi su modeli opremljeni sa hidrauličnim pomakom alata, kontroliranim s vozačevog
sjedala.
http://www.kokot-agro.hr/proizvodi/mehanizacija_obrada_tla.html
M12:Strojevi za sadnju i odrzavanje vocnjaka i vinove loze
1.Strojevi i oprema za sadnju vocnjaka i vinove loze
http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/agrotehnika-vocnjaka/sadnja-vocaka
http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=616
http://polj.uns.ac.rs/Files/Masine_u_hortikulturi/Masine_za_sadnju.pdf
http://www.perkovic-orh.com/vocarsko-vinogradarski-strojevi-i-oprema
2..Strojevi i oprema za rezidbu i zastitu
3.Strojevi i oprema za navodnjavanje9
Navodnjavanje voćnjaka obično se vrši cijevima kap po kap, koje se priključuju na već
postojeći izvor vode (bunar, vodovod, rezervar vode)! Cijevi kap po kap povlače se
9 http://pseno.hr/navodnjavanje/navodnjavanje-vocnjaka/
uzduţ voćnjaka da bude što manje redova, tako da se uštedi kako na duţini potrebnih
cijevi tako i na pristisku vode koji prolazi kroz iste!
Cijevi bi se trebali učvrstiti na visini od 50 – 75 cm tako da ne smetaju pri košnji
voćnjaka!
navodnjavanje voćnjaka sustavom kap po kap ima efikasnost 95%
navodnjavanje voćnjaka rasprskivačima ima efikasnost 70%
Prednosti sustava kap po kap kod navodnjavanja voćnjaka:
ušteda na vremenu koje bi trebali za navodnjavanje voćnjaka
sigurno povećanje prinosa voća
moguće navodnjavanje vodootopivim gnojivima
nema stvaranja blata, jer cijevi kap po kap ne rasprskivaju u širinu
jednostavno i lako postavljanje cijevi
Nedostatci sustava kap po kap kod navodnjavanja voćnjaka:
troškovi struje ili goriva za pritisak vode, te vode ako ista dolazi iz vodovoda
trajanje cijevi maximalno 20 godina (ovisi o kvaliteti vode voćnjaka)
Navodnjavanje vinograda10
Navodnjavanje vinograda u većini slučajeva se radi cijevima kap po kap koje su
pričvršćene za konstrukciju koja već drţi biljke vinove loze!
Vinovu lozu izrazito je vaţno navodnjavati početkom proljetne vegetacije da se količina
plodova groţĎa ne bi smanjila. Usporen rast (vinograda) pogotovo mladih sadnica vinove
loze moţe bit štetan ne samo za količinu plodova nego i za zdravlje biljke tako da
navodnjavanje vinove loze (vinograda) mora bit optimalno podešeno. Vodeni
deficiti tijekom ljeta i nakon berbe vinograda mogu poremetiti razvoj pupoljka i
uzrokovati prerano gubljenje listova vinove loze . Previše vode, s druge strane, moţe
uzrokovati loš razmak izmeĎu listova i nedostatak zimske otpornosti, a moţe oštetiti i
korijenje vinove loze tj. uskratiti im kisik i stvoriti uvjete koji pogoduju razvoju
zemljoprenesivih bolesti.
Vinogradari moraju odrediti količinu vode za navodnjavanje vinograda, kada primijeniti
navodnjavanje , a to najviše ovisi o uvjetima kakvoći zemlje. Kada se odrede uvijeti za
navodnjavanje vinograda, uzgajivači moraju paziti da biljka ne bi dobivala previše i
premalo vode . Cilj je zadrţati vlagu u zoni korijena koja će omogućiti odgovarajuću
10
http://pseno.hr/navodnjavanje/navodnjavanje-vinograda/
razinu rasta vinograda (vinove loze) i neće smanjiti prinosi usjeva kao ni kvaliteta u
trenutnim ili slijedećim godinama.
Oprema za navodnjavanje11
Kvalitetna oprema je najbitinija za bezbriţan rad, vjerujte kvaliteti, jer mi je nudimo baš
Vama!
Toro, NaanDanJain, Honda, Pedrollo i John Deere je oprema koja jamči kvalitetu i
sigurnost.
Oprema detaljnije na sljedećim poveznicama:
Cijevi12
Cijevi za navodnjavanje
CIJEVI KAP PO KAP
nudimo CIJEVI KAP PO KAP od slijedećih proizvoĎača
mago, SKY, JOHN DEERE T-TAPE, QUEEN GILL TAPE, TORO AUQA TRAXX
CIJEVI DRIP IN KAP PO KAP
11
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/ 12
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/cijevi-za-navodnjavanje/
CIJEVI DRIP IN KAP PO KAP
kap po kap sa ugraĎenim kompenzirajućim i samoispirućim kapaljkama unutar cijevi.
Cijev DRIP IN PC je nova inovativna , cijev sa samopodesivim i samoispirućim
kapaljkama . Kapaljke su postavljene na razmacima od 33 cm, 50 cm ili po potrebi, mogu
se prilagoditi vašem zahtjevu i garantiraju konstantni protok vode pod svim promjenama
pritiska. Izrazito je pogodna za montaţu na breţuljkastim nagnutim (kosim) terenima ili
za montaţu posebnih duljina te za navodnjavanje gdje je ulazni pritisak podloţan
značajnim promjenama.
CIJEVI DRIP IN KAP PO KAP
Cijevi kap po kap sa ugraĎenim samoispirućim kapaljkama unutar cijevi na razmaku od
33 cm
CIJEVI DRIP IN ALA RIV KAP PO KAP
kap po kap sa kompenzirajućim kapaljkama obloţena tkaninomProtok: 2,2 l/h
Radni pritisak: 1,0 do 3,5 bara
Kompenzacija: 0,5 do 4 bara
Preporučena filtracija: 120 mesha ( 130 microna)
Cijev DRIP IN kap po kap sa ugraĎenim kompenzirajućim kapaljkama obloţena
pletenom tkaninom od poliestera. Koristi se tamo gdje postoji opasnost od urastanja
korijenja, te je uslijed toga moguć prekid rada kapaljki. Pomoću tkanine od poliestera
sprječava se zatvaranje kapaljki i omogućava optimalno navodnjavanje korijena biljke.
CIJEVI DRIP IN ALA RIV INT KAP PO KAP
CIJEVI kap po kap s UGRAĐENIM kompenzirajućim kapaljkama unutar cijevi
obloţenom tkaninom – od poliestera, koja sprječava začepljenje kapaljki i štiti cijev od
eventualnih mehaničkih oštećenja koja se mogu javiti u toku obrade tla i odrţavanja
sistema.
Radni pritisak: 1 bar,
Pritisak zatvaranja: 0,25 bara , protok 2.2 l/h,
Kompenzacija: 0,5 bara do 4 bara,
Preporučena filtracija: 120 mesha ( 130 microna),
Razmak kapaljki: 33 cm
CIJEVI DRIP IN ALA RIV INT KAP PO KAP
kap po kap sa ugraĎenim kompenzirajućim kapaljkama protoka 2,2 l/h, obloţena
tkaninom od poliestera, koja sprječava začepljenje kapaljki i štiti cijev od eventualnih
mehaničkih oštećenja koja se mogu javiti u toku obrade tla i odrţavanja sistema.
Tkanina od poliestera omogućuje podjednako i optimalno navodnjavanje korijena biljke.
UreĎaj AQUQ STOP u kapaljci sprječava da se cijev kap po kap isprazni što omogućuje
da se smanji vrijeme intervencije. Idealna je naročito tamo gdje postoji opasnost od
urastanja korijenja, te je uslijed toga moguć prekid rada kapaljki. Pomoću tkanine od
poliestera sprječava se zatvaranje kapaljki i omogućava optimalno navodnjavanje
korijena biljke. Koristi se za navodnjavanje zelenih površine na prometnicama i tamo
gdje nije moguće koristiti rasprskivače.
Nosaĉ – šiljak
za učvršćivanje cijevi DRIP IN Ø 16 mm i Ø 20 mm
CIJEVI ZA NAVODNJAVANJE- ALKATAN- ZA GLAVNE VODOVE
cijevi PELD PN 4b od Ø16mm do Ø63 mm
cijevi PELD PN 6B Ood Ø16mm do Ø63 mm
cijevi PEHD PN 10 od Ø 25 mm do Ø 110 mm
cijevi PEHD PN 16 b Ø25 do Ø110 mm
Koriste se za glavne vodove i sekundarne vodove sustava za navodnjavanje.
SUSTAV FUNNY PIPE
1. Cijev PE PN 10 b,
2. Spojnica luk ½” muška
3. Spojnica luk ¾” muška
4. Spojnica luk ½” ţenska
5. Spojnica dvostruka- rebrasta
6. T-spojnica rebrasta
7. Spojnica ¾” muška
8. Spojnica ½” muška
Ova vrsta cijevi jedinstvena je po svojoj vrsti PE. Koristi se kao produţetak - pomoću
ovih cijevi moguće je postavljati rasprskivače na ţeljenim lokacijama.
Spojnice pvc13
PVC spojnice i spojni elementi
PVC spojnice i spojni elementi za navodnjavanje
13
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/spojnice-pvc/
Nema vezanih vijesti.
Pumpe14
Pumpe za navodnjavanje
Pumpe za navodnjavanje AT 2004
Pumpa za navodnjavanje -dizel , elektro start
Pogon :dizel motor; Lombardini
Vrsta goriva: Euro Dizel
Pokretanje: elektro pokretač;
Q= 1200 l/minuti
H= 50m
Priključak : usis 2,1/2″
Tlačni vod: 2,1/2″
Upotreba : preporuka za navodnjavanje kap po kap
Pumpe za navodnjavanje AT 2002
Pumpa za navodnjavanje – dizel , ručni start
Pogon :dizel motor; Lombardini
Vrsta goriva: Euro Dizel
Pokretanje: ručni start
Q= 500 l/minuti
H= 60m- 6 bara
Priključak : usis 2″
tlačni vod: 2″
Upotreba : preporuka za navodnjavanje rasprskivaĉima ili za pokretanje tifona > fi
63mm do 200 m
Pumpe za navodnjavanje HONDA WX 10
14
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/pumpe-za-navodnjavanje/
Tehničke karakteristike:
Pogon: benzinski motor
Maksimalni protok 140 l/min
Promjer ulaza/izlaza 25 mm (1″)
Visina dobave 36m
Dubina usisa 8m
Tlak 3,6 bar
Veličina krhotine 5,7 mm
Spremnik goriva 0,55l
Autonomija rada 1h20
Teţina 6,1 kg
Dimenzije (mm) D 325 × Š 220 × V 300
Pumpe za navodnjavanje HONDA WH 15
Tehničke karakteristike:
Pogon: benzinski motor
Maksimalni protok 400 l/min
Promjer ulaza/izlaza 40mm (1″)
Visina dobave 50m
Dubina usisa 8m
Tlak 5 bar
Veličina krhotine 3 mm
Spremnik goriva 2l
Autonomija rada 2h
Teţina 22 kg
Dimenzije (mm) D 415 × Š 360 × V 405
Pumpe za navodnjavanje HONDA WH 20
Tehničke karakteristike:
Pogon: benzinski motor
Maksimalni protok 500 l/min
Promjer ulaza/izlaza 50mm ( 2″)
Visina dobave 50m
Dubina usisa 8m
Tlak 5 bar
Veličina krhotine 3 mm
Spremnik goriva 3,1l
Autonomija rada 2h30
Teţina 27 kg
Dimenzije (mm) D 520 × Š 400 × V 450
Pumpe za navodnjavanje HONDA WB 20
Tehničke karakteristike:
Pogon: benzinski motor
Maksimalni protok 600 l/min
Promjer ulaza/izlaza 50mm (2″)
Visina dobave 32m
Dubina usisa 8m
Tlak 3,2 bar
Veličina krhotine 6 mm
Spremnik goriva 1,9l
Autonomija rada 2h50
Teţina 21 kg
Dimenzije (mm) D 455 × Š 365 × V 420
Pumpe za navodnjavanje HONDA WB 30
Tehničke karakteristike:
Pogon: benzinski motor
Maksimalni protok 1100 l/min
Promjer ulaza/izlaza 80mm (3″)
Visina dobave 28m
Dubina usisa 8m
Tlak 2,8 bar
Veličina krhotine 6 mm
Spremnik goriva 3,1L
Autonomija rada 2h50
Teţina 27 kg
Dimenzije (mm) D 510 × Š 385 × V 455
Pumpe za navodnjavanje
HIDROPAK JCRm 15 M 60 CL “PEDROLLO”
Pogon : elektro motor 1,1 kW
Tip: JCRm 15m monofazni motor 220 V
Pokretanje: automatski , preko tlačne sklopke ;
Veličina tlačne posude: 60 CL
Q= 80 l/minuti
H= 55m
Priključak : usis 5/4″
tlačni vod: 1″
Upotreba : preporuka za navodnjavanje i kućni vodovod
Pumpe za navodnjavanje
HIDROPAK JCRm 10 M 24 CL “PEDROLLO”
Pogon : elektro motor 0,75 kW
Tip: JCRm 10m monofazni motor 220 V
Pokretanje: automatski , preko tlačne sklopke ;
Veličina tlačne posude: 24 L
Q= 80 l/minuti
H= 46m
Priključak : usis 5/4″
tlačni vod: 1″
Upotreba : preporuka za navodnjavanje i kućni vodovod
Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje
“PEDROLLO” NK
pogon: elektro motor 1.1KW 220V
PUMPA NKm 4/3 s plovkom
H=65
Q=20
Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje
“PEDROLLO” 4SR2 l
pogon: elektro motor
4SR2m / 13P 220V 0.75KW H=90 Q=60
4SR2m / 20P 220V 1.1 KW H=135 Q=60
4SR2 / 13P 380V 0.75KW H=90 Q=60
4SR2 / 20P 380V 1.1 KW H=135 Q=60
Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje
“PEDROLLO” 4SK
pogon: elektro motor 220V 0.75KW
4SKm 100
H=68
Q=50
Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje
“PEDROLLO” 4BLOCK
pogon: elektro motor
4 BLOCK m 2/13 220V 0.75KW
H=90 Q=60
4 BLOCK m 2/20 220V 1.1 KW
H=135 Q=60
Rasprskivači15
15
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/
TORO rasprskivači16
Tablica
TORO rasprskivači domet
TORO 570 serija
TORO statiĉni rasprskivaĉi za navodnjavanje kratkog dometa
Domet: od 2,0 do 5,5 m .
Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.
Priključak: ½” ţ.
Toro rasprskivači 570 tipična uporaba: vrtovi javni gradski parkovi i male površine za
navodnjavanje. Postoje razni tipovi nosača i veličine (5;7,5;10;15i 30 cm) i dvije serije
dizni (regulirajući kut rada i fiksni kut rada)
TORO 570 Z XF
TORO statiĉni rasprskivaĉi kratkog dometa
Domet: od 2,0 do 5,5 m .
Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.
Priključak: ½” ţ.
Toro rasprskivači 570z xf tipična uporaba: vrtovi javni gradski parkovi i male površine za
navodnjavanje. Karakteristika: razne vrste nosača i veličine (10;15i 30 cm) i dvije serije
dizni (regulirajući kut rada i fiksni kut rada). Dizne serije 570 sa originalnim filterom.
Dispozitiv XFlo w sprječava do 98% oticanja vode u slučaju ne ispravnosti.
TORO 570 Z PRX statiĉni rasprskivaĉi kratkog dometa
Domet: od 2,0 do 5,5 m .
Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.
Priključak: ½” ţ.
Toro rasprskivači 570 z PRX za navodnjavanje tipična uporaba: vrtovi javni gradski
parkovi i male površine za navodnjavanje. Karakteristika: razne vrste nosača i veličine
(10;15i 30 cm) i dvije serije dizni (regulirajući kut rada i fiksni kut rada). Dizne serije
570 sa originalnim filterom
16
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/toro-rasprskivaci/
Dispozitiv XFlo w sprječava do 98% oticanja vode u slučaju ne ispravnosti. Serija PRX
raspolaţe sa regulatorom pritiska koji odrţava konstantni izlazni pritisak od 2 bara.
TORO Dizna TVAN s regulirajućim kutom rada
TVAN-8 Zelena domet 2,4 m
TVAN- 10-Plava domet 3,0 m
TVAN-12- SmeĎa domet 3,7
TVAN-15 – Crna domet 4,6 m
TVAN-17- Siva domet 5,2 m
Serija regulirajućih dizni sa muškim navojem. Podešavanje kuta vrlo precizno. Muški
navoj značajno poboljšava dostupnost i odrţavanje te vrlo lako izvlačenje tornjića. Dizne
se postavljaju na vrlo jednostavan način, zaštićena je sa ţenskim navojem. Sve dizne za
seriju 570 mogu se koristiti i za seriju LPS sa tijelom koji ima
ţenski navoj.
TORO Dizna TVAN specijalna fiksna
Serija dizni sa muškim navojem i sa PDC ( ureĎaj za kompenzaciju pritiska) ujednačava
pritisak kod dizne, dozvoljava kontrolu protoka i dometa. Sve specijalne dizne su MPR (
Matched Precipitation Rat) Ujednačeni proporcionalni dovod vode. Proporcionalnost
omogućuje da se kutovi rada i radijusa mogu koristiti zajedno. Svaka dizna se koristi sa
odgovarajućim filterom.
TORO MINI 8 (pop-up din.) rasprskivaĉi kratkog do srednjeg dometa
Domet: od 4,6 do 10,1 m .
Protok vode: od 3,0 do 11,3 l/min.
Priključak: ½” ţ Radni pritisak 2 do 3,5 bara ( optimalan 2,6 bara)
Toro rasprskivači za navodnjavanje mini 8 tipična uporaba: vrtovi i javni gradski parkovi
malih do srednjih površina i površina obraslIh niskim grmljem.
Karakteristika: Upotreba za navodnjavanje prostora koji su preveliki za statične
rasprskivače a premalen za klasične turbinske rasprskivače većeg dometa. Posebna
spojka olakšava regulaciju mlaza i izmjenu dizne, opremljen predmontiranom diznom 1,5
. Raspon tornjića 95 mm.
Kit od 5 dizni različitog dometa.
TORO T5 (pop-up din.) rasprskivaĉi srednjeg do dugog dometa
Domet: od 7,6 do 15,25m .
Protok vode: od 2,88 do 36,45 l/min.
Priključak: ¾” ţ
Radni pritisak: 1,7 do 4,4 bara , maksimalni pritisak 5,1 bar (optimalan 2,6 bara)
Toro rasprskivači za navodnjavanje T5 tipična uporaba:
rasprskivači za vrtove i javne gradske parkove srednjih do velikih površina
Toro rasprskivači za navodnjavanje T5 karakteristika:Pouzdani dinamični rasprskivači,
razlikuju se po rasponu tornjića od 12,3 cm. Rasprskivači su opremljeni sa zaštitnim
gumenim pokrovom. Kut rada podesiv izravno na tornjiću s indikatorom od 40° do 360°.
kod Ţ verzije na 360°. Isporuka sa 8 dizni, 4 sa standardnim trajektorom a 4 sa niskim
kutom rada.
TORO TR50 XT ( pop-up din.) rasprskivaĉi srednjeg do dugog dometa
Domet: od 4,6 do 14,3m
Protok vode: od 3,8 do 37,5 l/min.
Priključak: ¾” ţ
Radni pritisak: 1,7 do 4,8 bara , maksimalni pritisak 5,1 bar
(optimalan 3,6 bara)
Toro rasprskivači za navodnjavanje tr50 xt tipična uporaba: resprskivači za vrtove i javne
gradske parkove srednjih do velikih površina i površina obraslih niskim grmljem.
Toro rasprskivači za navodnjavanje tr50 xt karakteristike: Rasprskivači su opremljeni sa
sistemom regulacije TORO koji je postao standard za sve ekonomične dinamične
rasprskivače. Moţe se koristiti na travnjacima koji se ne kose redovito (visoki raspon
tornjića). Zahvaljujući kompletu specijalnih dizni ima jednakomjerno navodnjavanje.
Zajedničke karakteristike obitelji TRXT rasprskivača:
1. Jednostavna regulacija radnog kuta od 0°do 360°, ako je podešen na 360°, rotacija
postaje jednosmjerna radi jednakomjernog navodnjavanja.
2. Sistem Trujector ( regulacija kuta trajektorije od 5°do 25°)
3. Sistem X-flow ( omogućuje izmjenu dizne i radnog kuta bez namakanja).
4. Memorija radmnog kuta / Smart Arc™) koja ga vraća u prvotni postavljeni kut
nakon nasilnog pokušaja rukovanja.
Podzemna instalacija od 13 mm ispod razine gazišta. Pred-montirana dizna od 3,0
TORO S800 (pop-up din.) rasprskivaĉi srednjeg do dugog dometa
Domet: od 5,0 do 15,23m .
Protok vode: od 1,9 do 37,9 l/min.
Priključak: ¾” ţ
Radni pritisak: 2,0 do 3,5 bara , maksimalni pritisak 4,7 bar ( optimalan 2,8 bara)
Toro rasprskivači za navodnjavanje s800 tipična uporaba: vrtovi i javni gradski parkovi
srednjih do velikih površina i površina obraslIh niskim grmljem.
Toro rasprskivači za navodnjavanje s800 karakteristike: Dinamični rasprskivač pop-up ,
razlikuje se po izlasku tornjića 12,7 cm. Radni kut se regulira na tornjiću sa oznakama
0°do 360°. Nepovratni ventil sve do 2,4 m. Isporučuje se sa kitom u kompletu od 9 dizni
sa standardnim trajektorijom i 4 dizne
niskog kuta rada.
Ventil Chek-O-Matic sve do 2,4 m visinske razlike. Pred-montirana dizna od 2.5.
TORO DT 30 B ( pop-up dinamiĉni ) rasprskivaĉ dugog dometa
Domet: od 13,1 do 27,8 m .
Protok vode: od 31 do 180,9 l/min.
Priključak: 1″ ţ
Radni pritisak: 2,0 do 3,5 bara , maksimalni pritisak 4,7 bar
(optimalan 2,8 bara)
Toro rasprskivači za navodnjavanje dt 30 b tipična uporaba: Parkovi, sportski tereni većih
dimenzija i golf tereni (tee-fw) Karakteristike: model sa punim krugom i podesivi radni
kut u jednom rasprskivaču.. Posebno označen za block sistem za fairwayws i tee.
Regulacijski ureĎaj TruJector™ za optimalno podešavanje trajektorije glavne dizne u
dvije pozicije 25°- 15°. Potpuno se moţe rastaviti s vrha , olakšavajući odrţavanje i
čišćenje rasprskivača. Dizne prepoznatljive po boji. Check valve 3,0 m
TORO 690 serija (pop-up dinamiĉni) rasprskivaĉi dugog dometa
Domet: od 26,5 do 33 m
Protok:193 do 311 l/min
Priključak. 6/4″ ţ
Toro rasprskivači za navodnjavanje 690 serija tipična uporaba: Sportski tereni većih
travnatih površina i golf tereni. Karakteristika: verzija sa ugraĎenim ventilom koji moţe
biti na električno upravljanje, hidrauličko N.A. uptavljanje i Check-o- Matic upravljanje.
TORO SC 670 GRILLO ( pop-up dinamiĉni rasprskivaĉi)
Domet: od 23,8 do 30,4 mj. Priključak: 6/4″ ţ
Toro rasprskivači za navodnjavanje sc 670 grillo uporaba : Sportski tereni izloţeni
stalnom pritisku i pomicanju (npr. nogometna igrališta)
Toro rasprskivači za navodnjavanje sc 670 grillo karakteristika: rasprskivači koji prave
puni krug, sa ugraĎenim ventilom koji moţe biti na električno i hidraulično N.A.
upravljanje.
Na površini ima košaricu napravljenu od neoprena® koja sadrţava prirodni busen.
Potpuno se moţe rastaviti s vrha što olakšava čišćenje i odrţavanje rasprskivača
TORO TG 101 serija, rasprskivaĉ dugog dometa
Priključak: 2″ ţ
Toro rasprskivači za navodnjavanje tg 101 serija karakteristike: Garantira odličnu
distribuciju vode, raspolaţe s ureĎajem koji omogućuje efikasnu auto-regulaciju kod
promjena koje se mogu pojaviti u toku rada. Brzina hoda je kontrolirana putem
automatske kočnice. Zatvoren ( montiran) u jednom sanduku koji se postavlja u zemlju
(556mm x 1082 mm x h 625 mm). Jedinstven u svojoj kategoriji , najviše se koristi za
sportske terene s umjetnom travom .
OBUJMICE ZA BRZO POVEZIVANJE PAS PN8
Projektirana je tako da bi se pojednostavila instalacija rasprskivača stvarajući derivaciju u
nekoliko sekundi. Nije potreban nikakav alat za montaţu , jer obujmica sama napravi
rupu u cijevi , bez stvaranja prljavštine. UgraĎena obujmica se ne okreće ( nema
pomaknuča ) stalno je u okomici na cijev. Napravljena je od kvalitetnog materijala koji
podnosi više od milijun ciklusa navodnjavanja kod otvaranja i zatvaranja na 4,2 kg/cm2,
otporna na 27 kg/cm2. Povezivanje na izlazu je ţenski navoj od ½“ ili ¾“ . Mogu se
montirati na PELD cijevi promjera 25 i 32 mm.
Karakteristika ovih obujmica je kvaliteta i brzina i jednostavnost instalacije.
TORO Irrilevel produžetak
Omogućava jednostavno i brzo reguliranje visine rasprskivača. Odvrtanje omogućava
podizanje rasprskivača. Da bi se smanjila visina dovoljno je pritisnuti produţetak. U
samom produţetku je ugraĎen antivandalni dispozitiv koji sprječava odnošenje
rasprskivača. Priključak ¾” i ½” . Regulacija visine do 85 mm.
SUSTAV FUNNY PIPE
1. Cijev PE PN 10 b,
2. Spojnica luk ½” muška
3. Spojnica luk ¾” muška
4. Spojnica luk ½” ţenska
5. Spojnica dvostruka- rebrasta
6. T-spojnica rebrasta
7. Spojnica ¾” muška
8. Spojnica ½” muška
Ova vrsta cijevi jedinstvena je po svojoj vrsti PE. Koristi se kao produţetak - pomoću
ovih cijevi moguće je postavljati rasprskivače na ţeljenim lokacijama.
Rasprskivači NaanDan Jain PVC17
Rasprskivači od visoko kvalitetnih umjetnih materijala otpornih na habanje konstrukcije
predviĎene za dugotrajan rad , kvalitetnu i ujednačenu distribuciju vode.
NaanDan Jain metalni rasprskivači18
metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 333
Osnovna primjena: navodnjavanje povrća, travnjaka,nogometna igrališta
Metalni udarni rasprskivač, priključak 3/4″ m/ţ
protok = 2000 l/h
domet 13-15 metara
razmak montaţe 15 m
17
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/rasprskivaci-pvc/ 18
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/rasprskivaci-metalni-naandan-jain/
metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 254
Osnovna primjena: navodnjavanje visokih nasada u redovima , travnjaka,nogometna
igrališta
Metalni udarni rasprskivač, priključak 1 ″ m/ţ
protok= 3.500 l/h
domet 20-22 metara
razmak montaţe 25 m
metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 233 AF
Osnovna primjena: Kod navodnjavanja iznad biljaka, u vinogradima, voćnjacima, za
zaštitu od mraza i za navodnjavanje povrća.
3/4” metalni udarni rasprskivač sa zaštitom od mraza
protok Q= 1500 do 2000 l/h
domet 16 do 18 m
razmak montaţe 12m x 15m
metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 323
Osnovna primjena: navodnjavanje povrća i travljaka.
3/4″ metalni udarni rasprskivač
protok Q= 2000 l/h kod pritiska 3 bara
dometa 12-13 m
metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 423
Osnovna primjena: na svim površinama gdje rasprskivači punog kruga ne bi trebali
prebacivati vodu u zabranjene zone kao što su: putovi, zgrade, susjedne parcele i
različito susjedno bilje. Također se može koristi za rubne lokacije, vrtove, travnjake,
rasadnike i plastenike u kombinaciji s rasprskivačima punoga kruga (333, 233, 323).
1/2” sektorski metalni udarni rasprskivač
PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 501 – U
1/2” PVC RASPRSKIVAČI MALE JAČINE I VELIKOG DOMETA (8m)
Osnovna primjena: navodnjavanje i oprašivanje povrća, krumpira i cvijeća. Također se
koristi u rasadnicima i plastenicima.
PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain SUPER 10
PVC RASPRSKIVAČI SREDNJEG DO VELIKOG DOMETA (12m)
Osnovna primjena: navodnjavanje povrća, krumpira, travnjaka
PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 5022
1/2” PVC UDARNI RASPRSKIVAČI (12m)
Osnovna primjena: navodnjavanje i oprašivanje povrća, krumpira,cvijeća i prijesadnica
PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain MAESTRO
PVC RASPRSKIVAČI EXTRA VELIKOG DOMETA (15m)
veliki domet i mala potrošnja vode 650 l/h
Osnovna primjena: navodnjavanje povrća, krumpira, travnjaka
PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 427 AG PC
1/2” SEKTORSKI PVC UDARNI RASPRSKIVAČI
Osnovna primjena: na svim površinama gdje rasprskivači punog kruga ne bi trebali
prebacivati vodu u zabranjene zone kao što su: putevi, zgrade, susjedne parcele i
različito susjedno bilje. Također se može koristi za rubne lokacije, vrtove i travnjake,
rasadnike i plastenike.
PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 5035
¾” PVC RASPRSKIVAČI VELIKOG DOMETA (15m)
Osnovna primjena: navodnjavanje i oprašivanje povrća, krumpira,domet 15 metara,
potrošnja 2100 l / h
MIKRORASPRSKIVAČI NAANDAN JAIN19
mikrorasprskivaĉi NaanDan Jain Hadar 7100, Hadar 7110
19
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/mikrorasprskivaci/
mikrorasprskivači NaanDan Jain idealni su za hortikulturu, vinograde, voćnjake,
plastenike, rasadnike, vrtove i gredice za cvijeće
jedinstvena spojnica za spajanje cijevi za bajonet
mikrorasprskivači NaanDan Jain posjeduju najkvalitetniju plastiku koja
omogućava korištenje mikrorasprskivača dugi niz godina
kompjuteriziranom proizvodnjom se postiţe maksimum sigurnosti i ujednačenosti
proizvoda
mikrorasprskivači NaanDan Jain modularnom konstrukcijom daje karakteristiku
idealnog sredstva za navodnjavanje za bilo koju zahtjevanu primjenu
mikrorasprskivači NaanDan Jain imaju osam uloţaka različitih dimenzija
omogućuju maksimum fleksibilnosti u primjeni
devet, različitim bojama obiljeţenih naandan jain dizni sa različitim protokom
vode od 23 do 333 l/h
mikrorasprskivači NaanDan Jain pruţaju ujednačenu distribuciju vod
Kontrola20
TORO Programatori za navodnjavanje
TORO Programatori TIMER ONE - JEDNOSTANIĈNI baterijski 9V
Uporaba: Programatori prikladni za mikro navodnjavanje kod cvjetnih gredica i terasa.
Prikljuĉak: navojni ulaz od ½”(ţ) sa filterom i navojnim izlazom od ½”(m) , plus
adapter sa brzim spojem.
UgraĎen vlastiti elektromagnetski ventil.
Montaţa direktno na hidrauličku mreţu s jedne strane a s druge na napajanje sistema za
navodnjavanje.
8 dnevnih polazaka, 15 kombinacija za različite dane. Ručno upravljanje on-off.
TORO Programatori DDC za unutarnju ugradnju - elektriĉni
Uporaba : programatori za navodnjavanje vrtova
Broj sektora : 4, 6 i 8
DDC napajanje mreţnim naponom napon 220V,+ alkalna baterija 9V, za odrţavanje
programa predviĎen za unutarnju ugradnju ili montaţu na zaštićenom prostoru s
20
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/programatori-navodnjavanje/
vanjskim transformatorom 220V/24V.
3 neovisna programa i 3 uključivanja za svaki program.
Digitalno dugme za upravljanje.
Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.
Velika ušteda na potrošnji vode.
Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom).
TORO Programatori DDC za vanjsku ugradnju - elektriĉni
Uporaba :programatori za navodnjavanje vrtova
Broj sektora : 4, 6 i 8
DDC napajanje mreţnim naponom napon 220V, + alkalna baterija 9V, za odrţavanje
programa predviĎen za vanjsku ugradnju s ugraĎenim transformatorom 220V/24V.
3 neovisna programa i 3 uključivanja za svaki program.
Digitalno dugme za upravljanje.
Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.
Velika ušteda na potrošnji vode.
Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom).
TORO Programatori DDC WP- vodootporni baterijski 9V
Uporaba:programatori za navodnjavanje vrtova i javnih gradskih parkova
Broj sektora: 2, 4, 6 i 8
za direktnu ugradnju u ventilsku kutiju- šaht
DDC WP –vodootporan , idealan za navodnjavanje tamo gdje nema mogućnosti
priključka na stabilni napon 220V, napajanje sa standardnom baterijo 2x9V
Postavljanje u ventilske kutije.
3 neovisna programa i 3 uključivanja za svaki program.
Digitalno dugme za upravljanje.
Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.
Ušteda na potrošnji vode, mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše ( spajanje sa
senzorom).
Verzija otporna na vodu IP 68
TORO Programatori TMC 212-ID Za unutarnju ugradnju-elektriĉni
Uporaba : programatori za navodnjavanje vrtova i parkova
Broj sektora : 2, 4, 6 i 8,10 i 12 sektora navodnjavanja.
Osnovne karakteristike: evolucija programatora Greenkeeper.
Osnovna verzija sa 4 sektora, mogućnost proširivanja sa dodatnim modulom od 2 stanice
da bi se došlo sve do 12 stanica. 3 neovisna programa i 4 uključivanja za svaki program.
Digitalno dugme za upravljanje.
Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.
Funkcija punjenje rezervoara od 0 do 60 minuta.
Uključivanje i isključivanje pumpe , podesivo za svaki program.
Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja
od 2 do 60 sekundi.
Velika ušteda na potrošnji vode.
Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom), odabir
senzora za kišu on-off.
Kondenzator za odrţavanje vremena i datuma za 24 sata
Odrţava program godinama ,u slučaju isključenja struje.
Verzija za unutarnju ugradnju i na zaštićenom mjestu s transformatorom 220/24V +
alkalna baterija 9V.
TORO Programatori TMC 212-OD za vanjsku ugradnju - elektriĉni
Uporaba: programatori za navodnjavanje vrtova i parkova.
Broj sektora: 2,4,6 i 8,10 i 12 sektora navodnjavanja.
Osnovne karakteristike: evolucija programatora Greenkeeper.
Osnovna verzija sa 4 sektora, mogućnost proširivanja sa dodatnim modulom od 2 stanice
da bi se došlo sve do 12 stanica. 3 neovisna programa i 4 uključivanja za svaki program.
Digitalno dugme za upravljanje.
Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.
Funkcija punjenje rezervoara od 0 do 60 minuta. Uključivanje i isključivanje pumpe ,
podesivo za svaki program.
Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja
od 2 do 60 sekundi.
Velika ušteda na potrošnji vode.
Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom), odabir
senzora za kišu on-off.
Kondenzator za odrţavanje vremena i datuma za 24 sata. Odrţava program godinama, u
slučaju isključenja struje.
Verzija za vanjsku ugradnju s ugraĎenim transformatorom 220/24V
TORO Modul TSM-02, TSM-04 i TSM-06
Dodatni modul od 2 ,4 i 6 stanice
omogućava proširenje TMC212 sve do 12 stanica
TORO Programatori TMC 424 E-ID-50H za unut. ugradnju – elekt.
Uporaba: programatori za navodnjavanje vrtova, parkova i sportskih terena
Broj sektora: do 24 sektora navodnjavanja.
Osnovne karakteristike: Osnovna verzija sa 4 stanice , mogućnost proširivanja sa
dodatnim modulom od 4 i 8 sektora da bi se došlo sve do 24 stanice.
Lako se razlikuje po boji. 3 neovisna programa i 16 polazaka.
Vrijeme rada za svaku stanicu od 1 sekunde do 8 sati. Mogu se montirati sve do 3 senzora
protoka, svaki sa neovisnim Master ventilom. Simultani rad do 3 programa.
Programiranje parni i neparni datumi. Klasični rad usklaĎenja postotka mnoţi se sa 12
mjeseci.
U memoriju svakog programatora mogu se postaviti podaci o hidrauličkoj potrošnji o
svih 12 mjeseci, kako bi se dobila visoka ušteda vode.
Funkcija „ punjenje rezervoara „ od 0 do 60 minuta. Uključivanje i isključivanje pumpe ,
podesivo za svaki program.
Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja
od 2 do 60 sekundi.
Velika ušteda na potrošnji vode.
Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše ( spajanje sa senzorom),Senzor za
kišu moţe se povezati sa svakm pojedinačnim programom.
Vrata s ključem. Povezivanje sa sistemom TriComm, nadodavajući KIT u trenutku kad je
potrebno.
Verzija za unutarnju montaţu ili na zaštićenom prostoru sa ugraĎenim transformatorom
220/24V Modul; TSM-04 i TSM-06 Dodatni modul od ,4 i 6 stanica.
Omogućava proširenje TMC 424 sve do 24 sektora navodnjavanja.
TORO Programatori TMC 424 E-OD-50H za vanj. ugradnju – elekt.
Uporaba: programatori za navodnjavanje vrtova, parkova i sportskih terena
Broj sektora: do 24 sektora navodnjavanja.
Osnovne karakteristike: sa 4 stanice , mogućnost proširivanja sa dodatnim modulom
od 4 i 8 sektora da bi se došlo sve do 24 stanice.
Lako se razlikuje po boji. 3 neovisna programa i 16 polazaka. Vrijeme rada za svaku
stanicu od 1 sekunde do 8 sati.
Mogu se montirati sve do 3 senzora protoka, svaki sa neovisnim Master ventilom.
Simultani rad do 3 programa. Programiranje parni i neparni datumi. Klasični rad
usklaĎenja postotka mnoţi se sa 12 mjeseci.
U memoriju svakog programatora mogu se postaviti podaci o hidrauličkoj potrošnji o
svih 12 mjeseci, kako bi se dobila visoka ušteda vode.
Funkcija „ punjenje rezervoara „ od 0 do 60 minuta. Uključivanje i isključivanje pumpe ,
podesivo za svaki program.
Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja
od 2 do 60 sekundi.
Velika ušteda na potrošnji vode. Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše
(spajanje sa senzorom).
Senzor za kišu moţe se povezati sa svakm pojedinačnim programom.
Vrata s ključem. Povezivanje sa sistemom TriComm, nadodavajući KIT u trenutku kad je
potrebno.
Verzija za vanjsku montaţu (ili na zaštićenom prostoru) sa ugraĎenim transformatorom
220/24V
TORO TRICOM ™ sistem za upravljanje putem Internet-a
Uporaba: programatori za navodnjavanje parkova i sportskih terena
Broj sektora: sve do 24.
Osnovne karakteristike: Sistem TriComm je projektiran da bi se omogućila kontrola
upravljanja navodnjavanja zelenih površina putem interneta sa kompjutorom, laptopom
ili telefonski GPRS.
Priključivanje na web stranicu s bilo kojeg mjesta i računate unošenjem osobne šifre,
direktno se spaja na programator.
Povezivanje izmeĎu programatora i mreţe postiţe se pomoću GPRS, nije potreban
dodatni program.
Karakteristike programatora TMC 424: proširivanje od 4 do 24 stanice pomoću dodatnih
modula od 4; 6 ili 8 sektora vrlo lako prepoznatljivi po boji. 16 polazaka podijeljeni na 4
neovisna programa. Vrijeme rada za svaku stanicu od 1 sekunde do 8 sati.
Moţe kontrolirati do 3 senzora protoka, svaki sa neovisnim master ventilom.
Mogućnost programiranja parnih i neparnih datuma. Sezonska regulacija. Vratašca s
ključem. Predinstaliran modul sa 4 stanice.
TORO Senzor za kišu sa žicom Rain Senzor ®
Senzor TRS koji se moţe povezati na sve TORO programatore pomoću kabla, otporan na
UW zrake. Prekida navodnjavanje u slučaju kiše, odgoda aktiviranja navodnjavanja od
jednog do tri dana- (ovisno o programatoru). Sposobnost reguliranja od 3 do 20 mm kiše.
Hidroskopičan disk bez potrebe odrţavanja.
TORO Senzor za kišu bez žice Rain Senzor ® Wireless TWRS-1
Senzor TRS koji se moţe povezati na sve TORO programatore koji dobivaju napajanje sa
mreţe 220V ( osim serije DDCWP i TBC WP pomoću komunikacije Vireless. Otporan
na UW zrake. Sposobnost reguliranja od 3 do 20 mm kiše. Hidroskopićan disk bez
potrebe odrţavanja. Senzor sa displejem LCD. Područje rada (dometa ) 160 m. TWRFS-
1 kit senzor za kišu/led (odašiljač-prijemnik)
TORO Senzor vlažnosti tla i kontrola Kit AQUABLU
Aquablu sistem štedi i do 70% potrošnju vode.
Spajanje na bilo koji TORO proramator
Kit IrriSenzor- Aqublu automatski prilagoĎava navodnjavanje prema uvjetima na terena i
sezone.
Ako se izmjenjuje interval vremena navodnjavanja, teren ima dovoljno vremena da se
osuši i oksidira garantirajući zdrav okoliš za razvoj vegetacije.
Senzor Aquqblu razlikuje se od svih ostalih senzora koji očitavaju otpor kod električnog
kontakta i koji s vremenom mogu oksidirati , senzor Aquqblu očitava varijaciju
frekvencije koja ovisi o prisutnosti vode oko senzora u tlu, stoga garantira konstantno i
kvalitetno očitavanje.
Senzibilnost ovisi od dubine na koju je postavljena sonda, a regulacija se vrši putem
jednog zavrtka, dok jedna lad lampica upozorava na promjene koje se pojavljuju na
terenu.
Kit IrriSenzor –Aqublu omogućava programatoru automatski rad na bazi informacija
koje dobiva od svog senzora.
Kit Aquqblu se isporučuje sa kablom od 5 m koji povezuje sondu i regulator.
Moţe se produţiti do udaljenosti od 90 metara pomoću kabla.
TORO Irridea elektriĉna zaštita pumpe PEF 250v 50 Hz
Ovo je jedan od kompletnih regulatora sa automatskim resetom za vrlo jednostavno
aktiviranje i deaktiviranje pumpe kod rezidencijalnih sistema za navodnjavanje.
Električna zaštita pumpe je u stanju zadovoljiti potrebe svih potrošača .
Jedini proizvod za automatizaciju pumpe većim dijelom od 1,2 do 8 bara.
Zaustavlja pumpu u slučaju nedostatka vode ili povišenja temperature vode 55°C .
Razlikuje pritisak, protok i temperaturu vode.
Zaštićuje pumpu u slučaju prekida rada i visoke temperature.
Garantira stalni dotok vode i u slučaju da ste odsutni.
AUTOMATSKI SE UKLJUČUJE.
Hidrauliĉni regulator nivoa RIL-075
Quick stop je hidraulički regulator nivoa vode sa novom koncepcijom koja eliminira
klasične nedostatke aparata.
Glavna karakteristika osim patenta ( Pat. FI/96/A/000083) je brzinska intervencija
sistema koji prelazi od otvoreno do zatvaranja i obratno, sprječavajući na taj način
dugotrajno zaustavljanje punjenja sa bukom i pojave kapanja.
Ventili elektromagnetski za kontrolu21
ORO Ventili elektromagnetski za kontrolu navodnjavanja
protok vode kod TORO
elektro magnetskih ventila
TORO elektromagnetski ventili EZ-FLO PLUS
Maksimalni protok: 114 l/min .
Prikljuĉak: 1“ M/M.
Radni pritisak: od 0,7 bara do 10 bara.
Preporuča se za navodnjavanje vrtova , parkova , parkirališta malih i srednjih površina.
Serija elektromagnetskih ventila predviĎena za instalacije koje se postavljaju na
rezidencijalne i komercijalne površine.
TORO elektromagnetski ventili EZP-22-54 1“ mm sa regulatorom protoka –
električno upravljanje 24V 50Hz
TORO elektromagnetski ventili EZP-22-94 1“ mm sa regulatorom protoka Električno
upravljanje CC pomoću UGRAĐENE bistabilne špule 9 V
TORO elektromagnetski ventili, hidrauliĉki i elektriĉni
Maksimalan protok: 568 l/min
Prikljuĉak: 2″ ţţ.
TORO elektromagnetski ventili radni pritisak: 1,4 do 10 bara sa regulatorom.
21
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/ventili-elektromagnetski-za-kontrolu-
navodnjavanja/
Prikladan za ugradnju kod sistema za navodnjavanje srednjih i većih površina. Serija
ventila vrlo dobre konstrukcije.
Upotrebljava se kod komercijalnih , rezidencijalnih te sportskih terena.
Glavne karakteristike su trajnost i pouzdanost.
Otpornost na lomljenje : 52 bara- dispozitiv za ručno otvaranje.
Upravljanje: električno i hidraulično.
TORO elektromagnetski ventili od mesinga hidrauliĉki i elektriĉni
TYP 220
TORO elektromagnetski ventili radni pritisak: 0,7 do 15 bara.
Prikljuĉak: od 1″; 6/4″ ; 2″ i 3″
Preporuka za montaţu kod javnih i sportskih terena velikih površina. Serija ventila
napravljena od mesinga što mu daje vrlo veliku otpornost na vremenske uvjete. Podnosi
pritisak od 15 bara i rad u uvjetima onečišćene vode. Mogućnost korištenja regulatora
EZReg za izlazni pritisak i kontrolu pritiska pomoću Schrader ventila.
Hidrant PVC za brzo spajanje
IDR-PR 1 Hidrant za brzo spajanje PP/ zeleni poklopac priključak ¾”m
CH-IDR-PR 2 Priključak hidranta za brzo spajanje- ključ ¾” m
Spojnice za TORO elektromagnetske ventile serije DUR
Spojnica serije DURA od PVC-a izraĎene za pojednostavljenje i brzu izradu kolektora za
preusmjeravanje po sektorima sistema za navodnjavanje, olakšavaju odrţavanje
elektromagnetskih ventila TORO.
1. T-spojnica 1″ ţxţxm
2. Spojnica luk 1″ mxţ
3. Spojnica luk 1″ ţxţ
4. Spojnica kriţna 1″ ţxţxţxm
5. Spojnica ravna 1″ ţxţ
6. spojnica ravna 1″
7. Nipla 1″
8. Reducir nipla 1″ x ¾” mxm
Kolektor za povezivanje s 2 izlaza ţxţxţxm
Kolektor za povezivanje s 3 izlaza ţxţxţxţxm
Kolektor za povezivanje s 4 izlaza ţxţxţxţxţxm
Kutije za TORO elektromagnetske ventile
Omogućuje jednostavnu ugradnju sistema i lako njegovo odrţavanje. Prikladne su za
ugradnju elektromagnetskih ventila i njihovu zaštitu.
Postoje različiti modeli i veličine. Svi modeli imaju dugogodišnju
garanciju i provjerenost.
Injektori-dozatori22
Injektor MAZZEI
Injektor Mazzei usisava tekuće gnojivo ili kemikalije u sustav navodnjavanja na jeftin i
vrlo jednostavan način. Injektor Mazzei je vrlo jednostavan za odrţavanje a ravnomjerna
raspodjela tekućine u protok navodnjavanja njegov je glavni posao. Mazzei injektor nema
pokretnih dijelova, i obično ne zahtijeva dodatnu pumpu. Injektor Mazzei koristi pritisak
iz sustava navodnjavanja. Mazzei injektor je patentiran i precizno projektiran, a imitacije
injektora obično ne obavljaju posao kvalitetno kao i Mazzei injektor. Za bezbriţan rad
odaberite injektor mazzei!
Slike injektor mazzei:
Dozator Dosatron Tefen MixRite
Dozator dosatron Tefen MixRite je dozator koji ravnomjerno ubizgava tekuće gnojivo u
sustav navodnjavanja! Dozator dosatron Tefen MixRite dosljedan je indukciji nad
različitim tlakom vode i protoka u sustavu navodnjanvanja.
Primjena: Dozator dosatron Tefen MixRite moţe se koristiti za tekuća gnojiva i
kemijska sredstava kroz sustav za navodnjavanje. Dozator dosatron Tefen MixRite
tom tehnikom moţe smanjiti troškove primjene gnojiva. Dozator dosatron Tefen
MixRite takoĎer moţe poboljšati efikasnost hranjivih tvari za pojedine kulture sadne
kulture, ako ih nanosite točno kada i gdje ih biljke trebaju. Na samoj poleĎini dozatora
nalazi se regulator za postotak doziranja (obično 0,3 do 2%)!
22
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/injektor-dozator/
Dozator dosatron Tefen MixRite glavne prednosti su:
jednostavan za instalaciju
struja nepotrebna
regulacija posotka doziranja jednostavna
lako zamjenjiva brtvila
dozator radi i sa vrlo niskim protokom
vrlo otporan na kemikalije
savršeno miješanje
dozator vrlo otporan na UV-zračenje
Filteri vode23
Filteri vode za navodnjavanje
Filteri vode za navodnjavanje su bitni za vaš sustav navodnjavanja jer ne samo da
produţuju vijek trajanja vaših cijevi, pumpe i rasprskivača nego i sluţe da prevelike tvari
uopće ne uĎu u sustav! Filteri vode za navodnjavanje smanjuju odrţavanje sustava jer
samo jedno veće zrno pijeska ili kamena u elektomagnetskim ventilima ili
rasprskivačima moţe uzrokovati prestanak navodnjavanja odreĎenog prostora u travnjaku
i stvoriti čep u ventilima! Dok većina ljudi misli da je pijesak vjerojatno prva stvar koju
treba filtrirati iz vode, organske tvari mogu biti jednako vaţni za uklanjanje. Ako ne
postoje filteri vode za navodnjavanje, alge mogu rasti unutar sustava, osobito u cijevima
kap po kap.
Filteri za navodnjavanje vrste:
Šljunkovito/pjeskoviti filteri su filteri koji se koriste za taloţenje pjeskovitih čestica i algi
iz vode za navodnjavanje
Rezervari za vodu24
23
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/filteri-vode-za-navodnjavanje/ 24
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/spremnici-za-vodu/
Spremnici za vodu
Spremnici za vodu
Visokokvalitetni metalni spremnici ili rezervari za vodu 3000 l , 5000 l, 7000 l i 10 000 l
te posude za hranjivu otopinu 100 i 200 litara sa označenom litraţom i poklopcem.
Spremnici za vodu osiguravaju vodu kod nepristupačnih terena!
Tifoni25
Tifoni za navodnjavanje velikih površina
Mobilni tifoni giunti TORNADO
Tifoni za navodnjavanje velikih poljoprivrednih zemljišta od 0,3 pa sve do 9,3 hektara
ovisno o modelu tifona
25
http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/tifoni/