MALA KOLA NOVINARSTVA

MALA KOLA NOVINARSTVANovinarstvo je struka kojom se prikupljaju, piu, ureuju i objavljuju informacije u masovnim medijima: novinama i drugim tiskovnim medijima, radiju, televiziji i internetu.Osnovni novinarski pojmovi:1. INFORMACIJA2. KOMUNIKACIJA3. MEDIJ4. NOVINAR

INFORMACIJA

Informacija je poruka koja se prenosi itatelju.Da bi bila zanimljiva, mora:- biti nova- biti bliska publici- biti aktualna- govoriti o vanim stvarima ili osobama- govoriti o rijetkim stvarima- izazivati emocijeKOMUNIKACIJA

Komunikacijaje proces davanja i primanja informacija.

MEDIJ

Masovna komunikacija ne ostvaruje se samo masovnim medijima, nego i pomou osobnih, a naroito telekomunikacijskih medija.

Jay Black i Jennings Bryantu knjiziUvod u medijsku komunikacijuodreuju tri vrste medija:1. MASOVNI MEDIJI- novine, asopisi, knjige, radio, film, tv2. OSOBNI MEDIJI(temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke, no korisnik njima upravlja): cd i kasetni rekorderi, videorekorderi, osobna raunala, videoigre, kamkorderi, kamere i kalkulatori3. TELEKOMUNIKACIJSKI MEDIJI(bit im je povezivanje pojedinaca meusobno ili s drugim informacijskim izvorima): telefoni, raunala povezana modemima, interaktivna televizija i svi drugi elektron. ureaji koji se mogu povezivati

NOVINAR

Novinari su osobe koje istrauju, piu i objavljuju informacije.Novinari su oi i ui milijuna primatelja masovnih medija.U potrazi za zanimljivim informacijama novinar postaje pravi istraitelj, a katkada i detektiv. Zato novinarski posao smatramo iznimno zanimljivim, on zahtijeva mudrost, hrabrost, snalaljivost i domiljatost novinara.Novinar uvijek paljivo gleda i slua kako mu ne bi promaknula informacija koja bi mogla posluiti kao temelj dobre prie.Veina informacija je ve negdje zabiljeena, stoga novinar mora biti strpljiv i uporan u listanju, traenju, iitavanju.Novinar mora postavljati prava pitanja i promatrati ljudske reakcije jer u njima se esto nalaze odgovori ili dodatne informacije. Ali isto tako moram biti i taktian i paljiv, i paziti da ne povrijedi osobu o kojoj pie.Novinar mora mnogo itatikako bi se informirao i ustavravao stil pisanja. Mora se znati sluiti rjenikom i gramatikom.UMIJEE PISANJA

Bez obzira za koji medij izvjetavamo (novine, radio, televiziju ili internet), izvjetaj mora biti dobro napisan. ak i u medijima kojima tekst nije najvaniji i koji se temelje na video ili audiozapisu, tekst je temelj dobrog izvjetaja.Sedam kriterija dobrog pisanja: 1. tonost2. dosljednost3. saetost4. konkretnost5. jasnoa6. suvislost7. kreativnost

Svaki novinar mora stvoriti osoban, prepoznatljiv stil. Stil se razvija godinama, kao i novinarski ugled, znanje i strunost.

Novinar e najbolje ispriati priu ako se temeljito pripremi. Pisanju prethodi planiranje. Ideju razraujemo jo za vrijeme prikupljanja podataka, kako bismo imali vremena doznati podatak koji nam moda nedostaje."to je lako itati, bilo je teko napisati. Rad na pisanju, redigiranju i korigiranju rukopisa urodi dobrim autroskim djelom, gdje reenice lagano teku i prelaze iz odlomka u odlomak, ega ne bi bilo da nije natopljen znojem pisca." (eng. knjievnik G. M. Trevelyan)Potraga za informacijomNovinari ele doznati, istraiti i objaviti vijest. Doznati novost pretpostavlja novinarsku znatielju. Novinar ne smije informaciju doznavati samo iz druge ruke. On mora vidjeti to se zbiva.PRIA O GOYA/KODKad su novinari Washington Posta istraivali Watergate, urednik The Los Angeles Timesa bio je nezadovoljan to njegovi dopisnici nita ne javljaju. Pobjesnio je kada je uo kako vijesti pokuavaju doznati telefonski pa se izderao: "Get Off Your Asses and Knock On Doors!"(Dignite stranjice i zakucajte na vrata!)NOVINARSKA NAELA1. OBJEKTIVNOST

Istinita informacija je najvia vrijednost u novinarstvu. Meutim, malo je apsolutnih istina, veina je podataka podlona subjektivnom doivljaju novinara i ostalih sudionika nekog dogaaja.Novinar mora istraiti sve strane i ispitati sve sudionike dogaaja kako bi utvrdio injenice i dobio to objektivniju sliku.

2. BRZINA

Ovo naelo proizlazi iz znatielje itatelja/slutelja/gledatelja da to prije saznaju novost. Najbri su mediji radio i televizija, dok su novine neto sporije u prenoenju informacija. Ali se zato u novinama mogu objavljivati iscrpniji i dui komentari i lanci.

3. ZANIMLJIVOST

Novinarstvo je ljudska djelatnost koja osvaja publiku, koja je animira, koja nastoji iznenaditi i osvojiti pozornost korisnika. Novinar zato, osim poznavanja istine, mora dobro poznavati i naine izraavanja kako bi njegovi tekstovi bili dovoljno zanimljivi da privuku itatelje.

4. ANGAIRANOST

Novinar uvijek izraava i svoje vrijednosno stajalite ak i onda kad misli da je objektivan i neutralan. Ipak novinar mora moi u sebi sprijeiti politiku pripadnost, vjersku iskljuivost, nacionalnu netrpeljivost i sl.Svakoga novinara meunarodni novinarski kodeks obvezuje da bude u slubi humaniteta, mira, suradnje, ravnopravnosti i pravinosti.

Temelji suvremenog novinarstva1. ISTINITOSTIstinitost je temelj novinarstva. Vijest je ili istinita ili nije vijest.Istina nije jednoznana i teko ju je odrediti. Na primjer, oevici neke prometne nesree ispriat e novinaru svaki svoju verzijudogaaja.Tada novinar interpretira na najbolji mogui nain ono to se dogodilo. Pokuava injenicama pojasniti dogaaj.Ne piite ono to niste vidjeli, provjerili ili doznali iz povjerljivih izvora!

2. POTENJESvaki se dogaaj moe promotriti s raznih stajalita, s time da se jedno moe naglasiti, a drugo zanemariti. Pria e tada dobiti sasvim drugo znaenje. Novinar, u naelu, ne smije podupirati nijedno stajalite. Znai, dogaaj treba nastojati prikazati to dosljednije.Potenje znai kako e svatko tko je spomenut ili napadnut u izvjetaju biti u mogunosti odgovoriti i iznijeti svoje stajalite.

3. TONOSTSvaka pojedinost mora biti tona. Svako ime mora biti tono napisano, svaki citat mora biti onakav kako je izreen, svi brojevi koji se spominju moraju imati toan zbroj na kraju teksta.

4. URAVNOTEENOSTUravnoteeno izvjetavati znai prikazati sve strane koje su upletene u dogaaj o kojem piemo.

5. NEPRISTRANOSTNovinar se u izvjetavanju ne bi smio svrstati ni na koju stranu. Izvjetaj mora prikazati dogaaj onako kako se dogodilo, bez obzira na osbne sklonosti novinari, koji svoja stajalita moe objaviti u komentaru, ali nikako u vijesti.VIJEST

Vijest je temeljna novinarska vrsta.Ona je najkrai novinarski oblik isadri istinite, kratke, jasne i pravodobne podatke o nekom dogaaju.Bitnei elementi koje mora zadovoljiti svaka vijest jesu:1. istinitost2. novost3. aktualnost (to znai objaviti vijest to bre nakon dogaaja)4. zanimljivost5. vanost6. kratkoa7. jasnoa8. preciznostStoga vijest mora odgovoriti na est pitanja:1.TKO?2.TO?3.KADA?4.GDJE?5.ZATO?6.KAKO?

5WU svezi s vijestima pojavljuje se izraz 5W. To je kratica za pet bitnih pitanja budui da u engleskom jeziku sve poinju slovom W (who, what, when, where, why), nedostaje samohow.Struktura vijesti:

1. Najea struktura vijesti jeAP-lead(lead- glava, sredite). To znai da emo odmah na poetku dati bit vijest (glavu vijesti), a potom na nju dodajemo i ostale informacije, takozvano tijelo(body)vijesti.

2.Struktura obrnute piramideznai da na poetku damo temeljni pregled svih vanih informacija, a prema kraju vijesti suavamo toku pozornosti na samo jedno pitanje, npr. na onoga tko je sudjelovao u tom dogaaju.

3. Vijest s odloenim djelovanjem ilipravilo postupnog otkrivanjastruktura je u kojoj sve ne otkrijemo na poetku nego postpuno otkrivamo glavni dogaaj. Prva reenica treba biti sroena tako da se iz nje ne moe zakljuiti o emu je rije.

4.Vijest u nizuposebna je vrat vijesti u kojoj o istom dogaaju ili o nizu meusobno povezanih dogaaja (npr. vijesti o velikim nesreama) izvjeujemo onim redom kojim tee taj dogaaj i to iz sata u sat uvruim medijima(radiju i televiziji), a u novinama iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Vano za vijest u nizu jest da se glavni elementi poetne vijesti uvijek ponavljaju u svim kasnijim vijestima.esto se u novinama uz neki opirniji lanak moe naii na posebno istaknutu cjelovitu vijest (uokvirenu ili otisnutu masnim slovima) koja slui kao dopuna izvjeu, reportai ili kojoj drugoj vrsti. To jeANTRFILE(fran. entrefilet, itaj antrfil).

IZVJEEIzvjee ili izvjetaj jeopirnijiod vijesti, ono iscrpnije kazujekako i zatose to dogodilo,pripovijeda tijeknekoga dogaaja i u njemu je uvijek rije o zbivanju meu ljudima. Izvjee moe biti politiko, saborsko, razno, dopisniko, sportsko, izvjee o katastrofi...Za razliku od vijesti, izvjee donosi i poneto subjektivnoga, a to su autorova vjetina i dinamika pripovijedanja i opisivanja te njegov izbor navedenih injenica.Izvjee moe biti napisano kao kronoloki slijed zbivanja, a moe i istaknuti jednu ili vie injenica te ih potanje objasniti. Novinar to moe initi reporterski (opisujui pritom i ambijent i atmosferu dogaanja) ili komentatorski (tumaei i analizirajui). Televizijsko izvjee esto se izravno prenosi (npr. nogometna utakmica, izbor za Miss svijeta, otvaranje Splitskog ljeta...).Poseban podoblik izvjetaja jeIZJAVA. To je zapravo izvjetaj koji ne daje novinar, nego neka druga kvalificirana osoba. Ako ta osoba pobija neki objavljeni izvjetaj radi se odemantiju.Vrste izvjea

S obzirom na vrijeme izvjetavanja, razlikujemo izvjee uoi, tijekom i nakon dogaanja. Izvjetavanje moe biti individualno, ali i ekipno. S vanijih sportskih dogaanja esto izvjeuje ekipa novinara.INTERVJU(engl. interview - meupogled)Intervju jerazgovors nekom osobom. Kao novinarska vrsta sastoji se od kraeg uvoda te novinarskih pitanja i sugovornikovih odgovora. Pisan je kao upravni govor, bez komentara i prepriavanja. U uvodu se u nekoliko reenica objasni povod, predstave osnovni podatci i kraa zapaanja o sugovorniku.Svaki razgovor bi trebao imatipovod- aktualni dogaaj ili popularnost intervjuirane osobe. Intervjuirati se moe svakoga tko se bavi neim vanim, zanimljivim, neobinim.Sugovornik mora biti neka zanimljiva osoba, ali i ne nuno poznata javnosti.

Savjeti

- potrebno je poznavanje teme o kojoj se razgovara, valja se pripremiti za razgovor- pitanja ne smiju biti dosadna i bezbroj puta ponavljane fraze- tijekom razgovara vano je sluati sugovornika da mu ne bi postavili pitanje na koje je ve odgovorio u nekom od prethodnih pitanja

Oblikovanje intervjua

- u nadnaslovu se najavljuje s kime razgovaramo- naslov intervjua mora privui itatelja, najee je ona neka zanimljiva reenica koju je izrekla intervjuirana osoba- u duim intervjuima poeljno je stavljanje i podnaslova u kojima se prezentiraju najatraktivniji dijelovi- pitanja se grafiki istiu masnim slovima (nepotrebno pisati Novinar/Gost ili Pitanje/Odgovor, ne pisati pitanja velikim tiskanim slovima niti ih zapoinjati tokicom ili rednim brojem)- ispred odgovora stavlja se crtica- odgovore sugovornika treba uvijek obraditi, razgovor moramo urediti (skratiti, izbaciti dijelove koji se ponavljaju ili su nezanimljivi, lektorirati tekst, oblikovati ga u skladu s normama hrvatskoga knjievnoga jezika)REPORTAARepotaa je najzahtjevnija i najsloenija novinarska vrsta. Ona dogaaj ili pojavu donosi krozpriu. Zahtijeva vrlo temeljite pripreme, budno sudjelovanje u dogaanjute zapaanje svih detalja. Pravog reportera odlikuje iznimna spretnost u umijeu prenoenja dogaaja ili pojave u obliku dinamine prie. Reportaunajeeujemo ili vidimo na radiju ili televiziji bilo kaoizravni prijenosdogaanja (npr. otvorenje Olimpijskih igara u Pekingu) ili kaopripremeljnukoja se postupno stvara u studiju (npr. reportaa o hrvatskim sportaima koji su sudjelovali na ovogodinjim olimpijskim igrama).U novinama emo najee naii naputopisnu reportau.Kompoziciju reportae ineuvodu kojemu najavljujemo i odreujemo temu o kojoj piemo,zapletkroz koji ulazimo u sam problem,kulminacijau kojoj stvaramo napetost u iekivanju najbitnijeg u dogaaju,rasplet ili obratu kojem razrjeujemo zaplet teporukakojom ujedno zavravamo priu.Tematski reportaa moe biti iz najrazliitijih podruja ivota (ratna, socijalna, iz akog i studentskog ivota...) i u povodu najrazliitijih dogaanja (neke nesree, sportskog dogaaja, obiljeavanja obljetnica...).Savjeti

Prvi korak je istraivaki, potrebno je saznati to vie informacija o temi koja se obrauje. Zatim kree sastavljanje prie koju emo napisati pa je upotpuniti fotografijama.To ne smije biti suhoparno nabrajanje injenica. Pria mora biti slikovita i zanimljiva, dinamina (ne smijemo se zadravati na nebitnim i nezanimljivim detaljima). Naa originalnost i osobnost kao i stilska vjetina (npr. humor) pritom moraju doi do punog izraaja. Ali, moramo paziti da ipak zadrimo izvjetajni stil, jer zadatak je publici prenijeti odreene informacije, te izbjei pretjeranu opisnost, kienost, tobonju literarnost, patetinost.Upamtimo: istinitost je najvaniji element svake novinarske vrste.PRIKAZPrikaz je informativna novinarska vrsta kojaobjektivno opisujemrtve stvari (izumi, naprave, knjige i sl.). Piemo li prikaz knjige, navest emo ono to knjiga sadri, o emu pie, poneto o autoru, njegovu dotadanjem radu... Meutim pritomneemo ocjenjivatikvalitetu knjige, neemo dati svoj osobni komentar: je li dobra ili nije, to bi trebalo mijenjati... Ostat emo potpuno objektivni.Prikaz mora biti potupn, iscrpan, tako da itatelji/sluatelji mogu dobiti priblino tonu sliku o predmetu koji se prikazuje. Ako se prikazuje umjetnika izloba, onda bi njegov krajnji cilj bio da itatelj posjeti izlobu.

OSVRTAko piemo osvrt na neko umjetniko djelo (npr. na kazalinu predstavu), kao i u prikazu pisat emo o sadraju, glumcima, reiji...Meutim, mora postojati neki detalj (npr. scenografija ili glazba u predstavi) na koji emo se posebno osvrnuti, kojemu emo dati neto vie prostora (reenica), iznijeti vie detalja. Moemo se osvrnuti i na rijei nekoga govornika ili neki neoekivani dogaaj. Vano je naglasiti kako u osvrtu iznosimo i svojestajalite, vlastitu ocjenu te dijelom i komentiramo ono to se dogodilo. Zato katkad osvrt nazivamo ikomentarom.

BILJEKABiljeka je vrlokratka forma, jedan od podoblika osvrta. Novinarmoe zabiljeiti bilo koji zanimljiv, neobian ili pouan detalj na koji je naiao (npr. rezultat istraivanja iz genetike), a da pritom ne ulazi dublje u problematiku. Tako moemo pribiljeiti neku zgodu s otvaranja izlobe uenikih radova u naoj koli.

RECENZIJARecenzija jeozbiljni prikaz knjige ili literarnoga djela. Dublje se osvjetljavaju temeljne znaajke knjige te se tako olakava itatelju njegov susret s knjigom. Recenzija zato ima ulogu vodia itateljima u svijetu znanstene i umjetnike literature, kako bi se ljudima pomoglo da izbjegavaju und, ki i manje vrijedna djela, a ona vrijedna i tea da lake savladaju. Recenzije ne moe pisati novinar poetnik, jer ona trai vee iskustvo, solidno obrazovanje, poznavanje dokaznog postupka te dobar stil.

KOMENTARKomentar je zajedniko ime zaniz anrovakojima novinarstvo ostvaruje svoju najviu izraajnu vrijednost. Osnovna znaajka komentara jetumaenje, objanjavanjeonoga to se povrinski ne vidi. Za komentar bitna je dobra argumentacija i snaan jezik.Postojitumaei komentarkoji je zapravo proireniji oblik prikaza. Novinar koristi postojee dokumente (zakone, knjige, odluke, itd.) koje treba iroj javnosti na popularan nain objasniti.Tei oblik komentara jekritiki, sintetski ili istraivaki komentarza koji novinar mora pronai nove injenice.

KRITIKAKritika je anr gotovo istovjetan komentaru, ali se uvrijeila praksa da se kritikom nazivaju komentari spodruja umjetnosti i kulture(kazaline, literarne, glazbene, filmske, likovne kritike). Kritika je struna pouka, zato je potrebno da novinar bude zaista obrazovan u podruju one umjestnosti o kojoj pie kritike.

LANAKlanak takoer ulazi u red komentara jer i on objanjava, ali napodruju znanosti i tehnologije. lanak mora imati dobru argumentaciju, dokazivati ili pobijati. Vrlo je pouan, posebno kad je rije o novima izumima, lijekovima, patentima.TKO JE TKO U REDAKCIJIU redakciji ili urednitvu radi mnogo ljudi.

1. GLAVNI UREDNIK

Glavni urednik donosi sve odluke, on odgovara za sadaj medija koji ureuje.Glavni urednik mora imati razumijevanja za timski rad, poticati suradnike na djelovanje, a mora imati i dobre organizacijske sposobnosti.

2. ZAMJENIK I POMONICI GLAVNOG UREDNIKAZamjenik je osoba koja zamjenjuje glavnog urednika u njegovoj odsutnosti.Pomonici glavnog urednika vode poslove u veernjoj smjeni ili vode pojedine sadrajne cjeline.

3. UREDNICI RUBRIKA

Veina urednitva organizirana je prema rubrikama. Na elu svake rubrike je urednik i on u potpunosti odluuje o svemu to se zbiva unutar njegove rubrike. Oni odreuju tko e to raditi, alju novinare na zadatke, rasporeuju podruja koja e pratiti i kako e izvijestiti o zbivanjima koja pokrivaju.

4. REDAKTORI I LEKTORI

Svaki rukopis mora se prije objavljivanja proitati, ispraviti, korigirati i lektorirati.Redaktor je novinar koji ita i korigira tekst s novinarskog aspekta - pazi na to je li glava teksta odgovarajua, kakva je struktura teksta, je li argumentacija odgovarajua, jesu li podaci sukladni, ima li proturjenosti i sl.Lektori ispravljaju jezine pogreke, tj. pravopisno, gramatiki i stilski dotjeruju tekst.Nakon pokusnog otiska, novine se vraaju na provjeru i korekturu. Korektor obavlja tehnike ispravke - gleda slova, tekstove ispod slika da ne bi dolo do zamjene ili pak ispravlja pogreke koje su promakle redaktoru i lektoru.

5. NOVINARI

Novinari su najbrojniji djelatnici u svakoj redakciji. Njihova zadaa je prikupljanje podataka, istraivanje i izvjetavanje.UREIVANJE KOLSKOG LISTARUBRICIRANJE

Tekstove je potrebno svrstati u rubrike. Naslov rubrike potrebno je istaknuti na vrhu stranice.Neke rubrike mogu biti stalne i javljati se iz broja u broj.Rubrike mogu biti:- o dogaajima u koli, - zabavne stranice,- ekoloke stranice,- putopis,- literarni/likovni podlistak (moe imati zasebni naslov)...Idealno bi bilo da svaka rubrika ima svoje urednitvo.asopis moram imati impresum ili kolofon, tj. podatke o urednitvu, izdavau, suradnicima, nakladi... Obino se on nalazi na prvoj stranici iza naslovnice. Uobiajeno je na toj stranici staviti i sadraj i rije urednika/urednitva.

NOVINARSKI RADOVI

kolski list mora prikazivati ivot u koli, a ne nalikovati na neki od popularnih magazina (Ok, Teen...).Veina kolskih listova izlazi jednom godinje pa u njima ne moe biti klasinih vijesti nego kronika dogaaja tijekom kolske godine.Poeljno je to vie razliitih novinarskih sadraja: putopis s maturalca, reportae, osvrti, biljeke, intervjui (koji moraju imati neki povod, a ne samo da tek tako jesu)...lanak mora imati sve sastavnice potpune obavijesti - glavu itijelo, a moe i komentar/osvrt autora.Glava(lead) je uvod, prva reenica u lanku koja kratko i precizno opisuje to se nalazi u tekstu. Glava ne smije imati vie od30 rijei. U njoj se objanjava to se dogodilo i zbog ega je vijest vana.Ono to smo najavili u glavi, razrauje se utijelu teksta. U tijelu teksta moramo:- objasniti znaaj vijesti, staviti je u kontekst,- dati pozadinu prie,- razjasniti podatke iz glave,- dati citate ljudi koji su nam izvor informacija,- najaviti posljedice,- dati dodatne detalje.

lanak mora imati glavni naslov i nadnaslov, a dui tekstovi mogu imati i podnaslov imeunaslove.Nadnaslovdolazi uvijek iznad glavnog naslova. Sadraj mu je obino kratka informacija iz teksta koji najavljuje. Sadraj nadnaslova sastoji se od etiri do osam rijei, odnosno jedne do dvije krae reenice.Glavni naslovje najistaknuiji redak svakog novinskog lanka. Sadraj mu je glavna informacija u lanku izraena obino u dvije do tri rijei. Naslov lanka mora biti jasan i zanimljiv, moe se uzeti neki izraz ili reenica iz teksta. Nepoeljna je uporaba zamjenica u naslovu.Podnaslovje podreeni naslov koji svojim sadrajem dopunjuje glavni naslov. Sadraj podnaslova sastoji se od nekoliko kraih reenica iz sadraja glavnog teksta.Meunaslovje naslov koji dolazi unutar lanka u stupac, a slui kao najava odlomka. Sadraj meunaslova su obino dvije do tri rijeiili nekoliko znaajnijih reenica iz odlomka kojem prethodi pa meunaslov vizualno izgleda kao istaknuti odlomak.Svaki lanak mora biti potpisan.Poeljno je svaki lanak popratiti fotografijom uz koju mora stajati tko/to je na njoj i tko je autor fotografije. Dobar omjer teksta i slika je 30% : 70% ili 40% : 60 %.Tekstovi moraju biti gramatiki i pravopisno toni.

IZRADA PIGLA

Prije no to se krene na oblikovanje asopisa, izrauje se pigl(o), tj. skicira se sadraj sadraja.Da bi se olakalo kasnije grafiko oblikovanje dobro je unaprijed znati koliko kartica teksta je potrebno (kartica teksta ima 30 redaka po 60 znakova).

GRAFIKO OBLIKOVANJE

1.Formatomse moe privui pozornost, ali je jeftinije drati se standardnih formata (npr. A4).2.Marginesu prostor na stranici koji dijeli vanjski rub teksta ili slike od ruba stranice. Margine ne smiju biti premale. U njih se upisuje paginacija i nazivi rubrika.3. Tekst se upisuje ustupceili kolumne. U dvostupce ide manje teksta pisanog veim slovima (10 toaka), a u trostupce vie teksta pisanog manjim slovima (8 toaka). Na istoj stranici mogu biti i dvostupci i trostupci kako bi se odvojili razliiti lanci. Literarni radovi mogu bez stupaca.4. Pri odabiruvrste pismabolje je upotrebljavati provjerene tipove radi postizanja optimalne itljivosti i dobrog izgleda (npr. Baskerville, Bodoni, Centaur, Frutiger, Futura, Helvetica, Palatino, Perpetua, Sabon, Univers). Poeljno je koristiti to manji broj razliitih pisama jer to oteava itanje.Bolje je upotrijebiti razliiterezoveistog pisma (bold ili italic).Naslove je dobro istaknuti pismom veim 2 ili 3 puta. Tekst naslova mora biti vei od naziva rubrike.5. Preporueneveliineosnovnog teksta su od 8 do 12 toaka.6. Ne preporua se koristiti istodobno mnotvo razliitih veliina i debljina pisma u tekstu. Optimalno je koristiti oko etiri razliite veliine/debljine pisma (glavni naslov, podnaslov, osnovni tekst, potpis pod slike).Jednako vani tekstovi moraju biti iste veliine, dakle si naslovi iste veliine, osnovni tekst iste veliine...7. Dobro je poveatiproredizmeu redaka teksta. Poveavajui prored za dvije ili tri toke moemo bitno poveati itljivost.8. Za optimalnu itljivost preporua se tekst ravnatiu lijevo, u takozvani ealj. Iznimno se moe poravnavati u desno, centralno ili s obje strane, ali to umanjuje itljivost.9. Pri umetanjufotografijemjera je stupac, to znai da je poeljno da fotografija zauzima jedan stupac, dva ili itavu stranicu.

OBLIKOVANJE NASLOVNICEPri oblikovanjunaslovnicevodite rauna da najznaajniji podaci idu u gornji lijevi kut, a najmanje znaajni u donji desni. Naziv asopisa mora biti upeatljiv i lako itljiv. Vano je ostaviti dovoljno prostora oko naziva.Poeljna je fotografija ili likovni rad na naslovnici. Bolje je prvo sloiti naslov pa onda traiti fotografiju koja pristaje.Nije dobro koristiti vie od dvije vrste pisma na naslovnici. Veliinom pisma odreuje se vanost pojedinih naslova ili tekstova.Teme ispisane na naslovnici mogu i ne moraju biti, vano je da ne bude ni prazno a ni prenatrpano.Trakica s podacima o asopisu (godite, broj...) moe biti i iznad i ispod naslova.