2
Logika je znanstvena disciplina filozofije o oblicima ispravne misli i metodama spoznaje. Logika je oruđe mišljenja. (Aristotel) Istinitost je odnos teorijskih iskaza. Sud je temeljno logičko sredstvo te smislena sveza pojmova koja ima obilježja istine ili neistine. Sudovi mogu biti složeni i jednostavni, te ne mogu biti kontradiktorni. Pojam je misao o biti onog o čemu mislimo. Zaključak je skup sudova u kojem je jedan ud logički valjanosno potkrijepljen tvrdnjama ostalih sudova koji su članovi tog skupa. Uz pojam i sud, zaključak je temeljan logički oblik. Sastoji se od premisa i konkluzija. Veznici ( operatori): -dvogopodba (ako i samo ako/akko) -implikacija (ako... onda) -konjukcija (i) -disjunkcija (ili) -negacija (ne) Svi operatori osim negacije su binarni(dvomjesni), dok je negacija unaran(jednomjestan operator). -Svi osim negacije moraju se odnositi na bar dvije rečenice lijevo i desno od njih, dok se negacija odnosi na minimalno jednu rečenicu desno od iste. Antecedens – Dovoljan i nužan za konsekvens. Konsekvens – Nužan, ali ne i dovoljan za antecedens Antecedens → Konsekvens Reductio ad absurdum Krot postupak reductio ad absurdum se ispituje postoji li proturječnost u nekom dijelu složenoga suda tako da se postavi da je glavni logički operator neistinit te se ispituje postoji li kontradikcija kod ijednog suda ssa lijeve ili desne strane glavnog operatora. Ako postupak proveden metodom reductio ad absurdum logički nužno vodi u proturječnost (kontradiktornost), onda je ispitivani sud primjer identično istinitog suda. Ako postupak proveden metodomreductio ad absurdum nužno ne vodi u proturječnost (kontradiktornost), onda ispitivani sud nije primjer identično istinitog suda. Stabla istinitosti Kroz konstruiranje stabala istinitosti se proučava konzistentonst složenih sudova iscrpljujući sve mogućnosti istih. Ako kada dođemo do atomarnih sudova dođe do kotradikcije, složeni sud nije istinito-funkcionalno istinit. Jakićevo pitanje: Zašto se konjukcija ne grana? Zato jer postoji samo jedna mogućnost istinitosti. * * Ovo pitanje mi je u teci u originalu: Zašto se konjukcija grana? Zato jer postoji samo jedna mogućnost istinitosti. No pošto, ako pogledamo RASTAVLJANJE KONJUKCIJE možemo primjetiti da u RK ima samo jedna grana. Prema tome pitanje bi trebalo glasiti ZAŠTO SE KONJUKCIJA NE GRANA? .

Mala Skripta Za Razumjevanje Logike Mirka Jakića

Embed Size (px)

DESCRIPTION

small private script for basics in logics on philosophy studies

Citation preview

  • Logika je znanstvena disciplina filozofije o oblicima ispravne misli i metodama spoznaje. Logika jeorue miljenja. (Aristotel)

    Istinitost je odnos teorijskih iskaza.

    Sud je temeljno logiko sredstvo te smislena sveza pojmova koja ima obiljeja istine ili neistine. Sudovi mogu biti sloeni i jednostavni, te ne mogu biti kontradiktorni.

    Pojam je misao o biti onog o emu mislimo.

    Zakljuak je skup sudova u kojem je jedan ud logiki valjanosno potkrijepljen tvrdnjama ostalih sudova koji su lanovi tog skupa. Uz pojam i sud, zakljuak je temeljan logiki oblik. Sastoji se od premisa i konkluzija.

    Veznici ( operatori): -dvogopodba (ako i samo ako/akko)-implikacija (ako... onda)-konjukcija (i)-disjunkcija (ili)-negacija (ne)

    Svi operatori osim negacije su binarni(dvomjesni), dok je negacija unaran(jednomjestan operator).-Svi osim negacije moraju se odnositi na bar dvije reenice lijevo i desno od njih, dok se negacija odnosi na minimalno jednu reenicu desno od iste.

    Antecedens Dovoljan i nuan za konsekvens.Konsekvens Nuan, ali ne i dovoljan za antecedens

    Antecedens Konsekvens

    Reductio ad absurdum

    Krot postupak reductio ad absurdum se ispituje postoji li proturjenost u nekom dijelu sloenoga suda tako da se postavi da je glavni logiki operator neistinit te se ispituje postoji li kontradikcija kod ijednog suda ssa lijeve ili desne strane glavnog operatora.

    Ako postupak proveden metodom reductio ad absurdum logiki nuno vodi u proturjenost (kontradiktornost), onda je ispitivani sud primjer identino istinitog suda.

    Ako postupak proveden metodomreductio ad absurdum nuno ne vodi u proturjenost (kontradiktornost), onda ispitivani sud nije primjer identino istinitog suda.

    Stabla istinitosti

    Kroz konstruiranje stabala istinitosti se prouava konzistentonst sloenih sudova iscrpljujui sve mogunosti istih. Ako kada doemo do atomarnih sudova doe do kotradikcije, sloeni sud nije istinito-funkcionalno istinit.

    Jakievo pitanje: Zato se konjukcija ne grana? Zato jer postoji samo jedna mogunost istinitosti.*

    * Ovo pitanje mi je u teci u originalu: Zato se konjukcija grana? Zato jer postoji samo jedna mogunost istinitosti. No poto, ako pogledamo RASTAVLJANJE KONJUKCIJE moemo primjetiti da u RK ima samo jedna grana. Prema tome pitanje bi trebalo glasiti ZATO SE KONJUKCIJA NE GRANA? .

  • Derivacije

    U deriviranju elimo postii da iz sloenih sudova "namjestimo" rjeenje kroz niz formula. Metoda jest zapravo manipuliranje sloenim sudovima sudovima iz kojih izvlaimo atomarne te spajanje atomarnih, ako samo rjeenje iskaza nije atomarni sud, da bi dobili sud koji je identian rjeenju.

    NEJANOST Kod formule za IZOSTAVLJANJE DISJUNKICJE se pojavljuje simbol R, koji nije dobro objanjen. Simbol R oznauje trei po redu od simbola. Npr. P i Q