14
Mind Maps 1 Mapiranje uma Autor: Stefan Kostić

Mapiranje uma

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Mapiranje uma

Mind Maps 1

Mapiranje uma

Autor: Stefan Kostić

Page 2: Mapiranje uma

Mind Maps 2

1. Uvod

U ranim 60-tim godinama dva autora, Allan M. Collins i Ross Quillian, razvili su teoriju koja

se tiče razumevanja ljudskog učenja. Ova teorija, baš kao i ideja koju je mnogo ranije razvio

Alfred Korzybski, poljsko - američki filozof i naučnik, a koja je vezana za način učenja koje se

razlikuje od aristotelovskog načina, inspirisale su poznatog britanskkog psihologa Tony Buzana

da razvije „Mind Maps“. Tony Buzan je rodjen 1942. godine, diplomirao je na „BRITISH

COLUMBIA“ Univerzitetu 1964. godine, i vodeći je svetski autor, predavač i mislilac u oblasti

razvoja ljudskog uma i razmisljanja.

Kreator je i koncepata: „Radiant Thinking“ i „Mental Literacy“. Objavio je veliki

broj naslova, od kojih su najpoznatiji: „Use Your Head“, „Use Your Memory“,

„The Mind Map Book“, i mnoge druge koji su bili prodati u milionskim tiražima

širom sveta, i prevedeni na trideset jezika.

Mape uma su se počele razvijati početkom 70-tih godina XX veka za potrebe studenata, da

pomoću njih vode beleške na predavanjima upotrebom samo ključnih reči i slika.One se mnogo

brže prave i zbog svog vizuelnog kvaliteta mnogo se lakše pamte i veoma su pregledne.

Buzan smatra da je nelinearna struktura mapa uma njihova velika prednost u odnosu na

tradicionalni linearni pristup, gde čovek pokušava da pregleda ceo sadržaj sa leva na desno i od

vrha do dna. Nelinearna priroda daje veliku preglednost mapama uma, kao i lakoću povezivanja i

upućivanja na određene elemenate. Sredinom 70-tih godina Peter Russell se pridružuje Buzan-u i

zajedno sa njim predaje mapiranje uma na raznim interancionalnim skupovima i univerzitetima.

2. O mapiranju uma

Mapa uma je izraz briljantnog razmišljanja, i prema tome predstavlja prirodnu funkciju

ljudskog uma. To je moćno grafičko sredstvo koje osigurava univerzalni ključ za oslobađanje

potencijala mozga. Mapa uma je dijagram koji se koristi za predstavljanje reči, ideja, zadataka ili

drugih stavki povezanih i uređenih oko ključne reči ili ideje. Mape uma se koriste za:

generisanje, vizualizaciju, strukturu i klasifikaciju ideja, kao pomoć u istraživanju, organizaciji,

rešavanju problema, donošenju odluka i pisanju.

Elementi mapa uma su: reči, rečenice, slike, crteži i td. Ti elementi su raspoređeni intuitivno

prema važnosti i klasifikovani su u grupe, grane ili područja sa ciljem predstavljanja semantičke

ili druge veze između delova informacija. Grane formiraju strukturu stabla tako što se za koren

Slika 1- Tony Buzan

Page 3: Mapiranje uma

Mind Maps 3

uzima centralna ideja ili slika iz koje se izdvajaju prvo glavne grane koje predstavljaju prvi nivo

važnosti, a zatim se iz tih grana pruzaju ostale grane koje prave drugi, treći nivo i td.

Grafičkim, radijalnim, nelinearnim predstavljanjem ideja, mapiranje uma pospešuje

razmišljnje, poboljšava način pristupa, način organizovanja zadataka, a time i rešavanje

problema.

Mapa uma poseduje četiri osnovne karakteristike:

1. Predmet pažnje je kristalizovan u centralnoj slici

2. Glavne teme predmeta se granaju iz centralne slike

3. Grane sadrže ključnu sliku ili ključnu reč napisanu na datoj liniji. I, teme od manjeg

značaja predstavljaju se kao grane povezane sa granama višeg nivoa.

4. Grane formiraju povezanu strukturu

Tri osnovne funkcije za mapiranje uma:

1. Prihvati - treba odbaciti predrasude koje imamo o svojim mentalnim ograničenjima i

tačno pratiti zakone mapiranja uma, pridržavajući se datih modela što preciznije možemo.

2. Primeni - izraditi što veći broj mapa uma, koristeći preporuke za izradu i razvijajući svoj

vlastiti stil mapiranja. Mape uma treba koristiti u svim aspektima u kojima su

primenjljive.

3. Prilagodi - odnosi se na naš razvoj i veštinu mapiranja.

Mape uma imaju ogromnu primenu i mogu se koristiti u različite svrhe, kao što su :

• Jednostavno pravljenje beležaka

• Lična upotreba

o Rešavanje problema

o Samoanaliza

• Edukacija

o Razmišljanje

o Učenje

o Predavanje

• Poslovne i profesionalne svrhe

o Sastanci

o Prezentacije

o Menadžment

o Planiranje i analiza

o Kreativnost i inovacija

• Vizualizacija podataka na internetu

Page 4: Mapiranje uma

Mind Maps 4

Primeri mapa uma vezani za oblasti u kojima se mind map najviše koristi:

Na slici 2. predstavljen je primer iz oblasti inženjerstva koji ilustruje svrhu inovacije.

Pokazuje kako inovacije pomeraju horizonte, koriste sve prednosti koje različitosti donose,

kreiraju budućnost, menjaju, kombinuju, upotrebljavaju znanje, vestine i drugo.

Slika 2 - Mind map Kreativnost i inovacije

Slika 3 - Mind map Tela u matematici

Page 5: Mapiranje uma

Na slici 3. predstavljen je primer

tela i figura u zavisnosti od njihovih osnova, broja stranica i broja dimenzija

3. Tehnologije i realizacija

Pored olovke, papira i volje koji su dovoljni za

softverska rešenja za predstavljanje

broj programa koji nude funkcije kreiranja mapa uma. N

Free Mind iMindMap

Neki od ovih programa su potpuno besplatni, kao na primer

realizovani u Javi, pa su pristupač

U ovom delu bićete upoznati i sa

tima. Buzan je hteo da svo svoj

mapping, već i konkretnu tehnologiju kojom

1. Prvi korak – Centralna ideja ili tema

Korišćenje centralne slike za predstavljanje glavnog cilja ili teme,

efikasnom Mind Mapping-u. To automatsk

uključe sva vaša čula.

• Kada otvorite iMindMap, prikaza

slike za centralnu ideju ili temu (Slika

• Odabirom odgovarajuće slike

ispod, možete kreirati novu mapu uma. Klikom na dugme

otvara u radnom prozoru.

Mind Maps

primer iz oblasti matematike. Ilustruje vizuelnu podelu geometrijskih

u zavisnosti od njihovih osnova, broja stranica i broja dimenzija.

i realizacija

Pored olovke, papira i volje koji su dovoljni za kreiranje mapa uma, koriste se i druga

softverska rešenja za predstavljanje mind map-a u digitalnom obliku. Na raspolaganju je veliki

broj programa koji nude funkcije kreiranja mapa uma. Najpoznatiji su svakako:

Mind Mapper X Mind

ki od ovih programa su potpuno besplatni, kao na primer Free Mind i

su pristupačni svima koji žele da koriste prednosti ove metode.

sa programom iMindMap, koji predstavlja proizvod Buzanovog

je hteo da svo svoje iskustvo i znanje prenese i napravi ne samo

retnu tehnologiju kojom će olakšati i poboljšati prvobitnu primenu.

Centralna ideja ili tema

e slike za predstavljanje glavnog cilja ili teme, glavni

u. To automatski fokusira obe strane vašeg mozga i pomaže da se

, prikazaće vam se prozor koji ce vam ponuditi mogu

slike za centralnu ideju ili temu (Slika 4.)

e slike, i kasnije upisom imena u tekst polju koji se nalazi odmah

ispod, možete kreirati novu mapu uma. Klikom na dugme Create, kreira se nova mapa i

Mind Maps 5

vizuelnu podelu geometrijskih

kreiranje mapa uma, koriste se i druga

a u digitalnom obliku. Na raspolaganju je veliki

i X Mind koji su

ni svima koji žele da koriste prednosti ove metode.

proizvod Buzanovog

napravi ne samo metodu za mind

ati i poboljšati prvobitnu primenu.

glavni je faktor u

ga i pomaže da se

ogućnost odabira

i kasnije upisom imena u tekst polju koji se nalazi odmah

ra se nova mapa i

Page 6: Mapiranje uma

Mind Maps 6

Slika 4. - Kreiranje mape uma

• Vaša centralna tema se sada nalazi na sredini ekrana i spremna je za dalju obradu i razvoj

2. Drugi korak – Glavne grane (Osnovno uređivanje ideja)

Sada se mogu dodavati glavne grane na cenralnu temu. U cilju kontrolisanja i primene vaše

mentalne snage, potrebno je da struktuirate vaše misli upotrebom hijerarhije ili kategorizacije.

Vaše glavne grane predstavaljaju osnovno uređenje vaše ideje, primarni koncept ili osnovu za

dalje grananje i razvoj ideja. One pomažu da se oblikuje i konstruiše mapa uma, ohrabrujući vaš

mozak da razmišlja na prirodan način.

• Kreiranje glavne grane – levim klikom miša kliknite na crvenu tačku koja se pojavljuje u

centru centralne ikone (koja se pojavljuje kada se mišem pređe preko centralne ikone) i

odvucite miša izvan ikone sve dok ne postignete odgovarajuću dužinu za vašu granu.

• Dodavanje labele – labela predstavlja tekst koji se dodaje grani. Može se dodati na dva

načina: prvi je da se odmah nakon kreiranja grane upiše tekst; drugi - duplim klikom na

granu gde se otvara polje za unos ili modifikaciju teksta.(Slika 5.)

Page 7: Mapiranje uma

Mind Maps 7

Slika 5. - Doodavanje Labele

• Modifikacija i pomeranje grana

Za modifikaciju i pomeranje grana koristi se ovaj objekat koji se pojavljuje kada se

mišem pređe preko vrha grane. Klikom na plavi prsten i njegovim pomeranjem vrši se

pomeranje čitave grane. Ovo je idealan način za skraćivanje, povećavanje i pozicioniranje

grane.

• Promena oblika grane

Za oblikovanje grana koriste se plave kontrolne tačke koje se pojavljuju unutar

grana kada se mišem referenciramo na njih. Klikom i pomeranjem tačaka vrši se oblikovanje

cele grane. Za dodavanje nove kontrolne tačke koristi se kontrola shift+Klik i na mestu na

kome se klikne dodaje se nova kontrolna tačka.

• Promena boje

Ukoliko želimo da promenimo boju određenoj grani moramo prvo da

odaberemo granu levim klikom na nju i onda promenimo boju u komandi koja je data na slici

a koja se nalazi na glavnom toolbar-u.

3. Treći korak – Dodavanje Slika/Ikona

Upotreba slika i simbola pri kreiranju glavnih grana dosta objašnjava Mind Map i čini je dosta

atraktivnom i zanimljivom. Slike podstiču imaginaciju i mogu pomoći pri pamćenju određenih

veza u mapama uma. Ikone i simboli mogu se priključiti i kao dodatak značenju odredjene ideje

ili teme, može da se određuje prioritet i drugo.

• Biblioteka slika – sadrži veliki broj slika koje možete uključiti u vašu mapu. Za pristup

biblioteci kliknite na stavku View u glavnom toolbar-u, i izaberite Image Library (Slika 6.)

Page 8: Mapiranje uma

Mind Maps 8

Slika 6. – Biblioteka slika

Kada se otvori biblioteka pojavljuje se sa leve strane ekrana. Biblioteka je dosta optimizovana i

veoma laka za rukovanje. Sadrži pretraživač Search koji olakšava traženje slika.

• Biblioteka ikona – Biblioteka ikona sadrži veliki broj ikona koje se mogu koristiti u vašem

projektu. Ikone su klasifikovane u kategorije, pa se mogu veoma lako pronaći. Za pristup

biblioteci ikona potrebno je da u glavnom toolbar-u kliknete na View i da potom odaberete

Icon Library (Slika 6.)

Nakon otvaranja biblioteka se pojavljuje sa vaše leve strane, klasifikovana u kategorije i

samim tim veoma laka za snalaženje.

• Dodavanje slika i ikona

o Dodavanje na određenu granu – za dodavanje slike ili ikone na granu, prvo morate

da odaberete određenu granu klikom na nju, potom desnim klikom pojavljuje vam se

padajuci meni na kome birate opciju insert/edit, pa opciju insert branch image.

Odabirom slike iz ponuđenih direktorijuma vaša slika će se dodati na granu.

o Dodavanje slobodne slike – za dodavanje slobodne slike na vašu mapu potrebno je

da kliknete desnim klikom na slobodnu površinu i zatim u meniju odaberete opciju

insert/edit, pa opciju insert floating image. Odabirom slike iz ponuđenih

direktorijuma vaša slika će se dodati na površinu.

• Modifikacija slike/ikone na mapi – Kada se slika ili ikona ubace na mapi ili grani one se

jednostavnim prevlačenjem mogu pomerati u odgovarajuci položaj. Takođe, može da se

izvrši promena veličine i rotacija slika. Klikom na sliku pojavljuju se kvadratići koji okružuju

Page 9: Mapiranje uma

Mind Maps 9

obeleženu sliku. Njihovim pomeranjem dolazi do promene veličine, dok se rotacija vrši kada

se klikne na kružić koji se pojavljuje u donjem desnom uglu slike.

4. Četvrti korak – Dodavanje grana deteta (grane drugog, trećeg ... prioriteta )

Kada se završi sa predhodnim koracima, i kada su glavne grane kreirane, može se krenuti sa

daljom realizacijom i mogu se kreirati grane deca, koje račvaju glavnu granu na više delova.

• Dodavanje grana nižeg prioriteta

Kreiranje ovih grana može se izvesti veoma jednostavnim povlačenjem crvene

tačke, koja se pojavljije kada se dodje na vrh glavne grane, i određivanjem odgovarajuće

dužine. Automatski biće kreirana grana koja je tanja od glavne grane, kako bi se i

vizuelno naglasio proritet grane.

Preporučuje se da:

o Koristite ključne reči za razvoj i objašnjenje vaše ideje

o Upotrebljavajte po jednu reč za svaku granu kako biste pomogli vašem mozgu da

dobije novu ideju ili misao

o Dodajte glavne grane sve dok ne budete zadovoljni i dok ne osetite potrebu da

pređete na drugi nivo veza

o Možete da dodajete grane u sve višim niovima sve dok smatrate da su potrebne za

objašnjavanje

Ukoliko se u realizaciji mind map-e budete pridržavali svih navedenih postupaka i koraka, vaša

mapa bi trebala da izgleda kao na slici 7:

Page 10: Mapiranje uma

Slika 7. – Primer elemenata koji se nalaze na mapi

5. Korak pet - Naglašavanje veza i isticanje tema

• Dodavanje strelica (za isticanje vez

za prenošenje ideja i tema. Postoje slu

fizički povezani na mapi. Da bi se

povezivanje uz pomoć gran

povezivanje. Strelice automatski navode vaše oko sa jednog del

ostvaruju komunikaciju izme

Da dodate strelicu:

o Prvo odaberite opciju

Arrow

Mind Maps

Primer elemenata koji se nalaze na mapi

Naglašavanje veza i isticanje tema

Dodavanje strelica (za isticanje veza) – Mape uma predstavljaju hijerarhijski raspored

i tema. Postoje slučajevi kada su dva koncepta u nekoj vezi i

ki povezani na mapi. Da bi se napravila veza između pojmova, koja se ne zasniv

ć grana, koriste se relationship arrows, odnosno st

povezivanje. Strelice automatski navode vaše oko sa jednog dela vaše mape na drugi, i

komunikaciju između njih.

Prvo odaberite opciju Drow na vašem glavnom toolbar-u i onda selektujte polje

Mind Maps 10

Mape uma predstavljaju hijerarhijski raspored

a su dva koncepta u nekoj vezi i ako nisu

koja se ne zasniva na

odnosno strelice za

a vaše mape na drugi, i

i onda selektujte polje

Page 11: Mapiranje uma

Mind Maps 11

o Potom stanite na vrh grane i kliknite na crvenu tačku koja će se pojaviti, i tako

spojite tačku sa nekom drugom granom i dobićete strelicu koja povezuje dve

celine. Strelicu koju dobijete možete modifikovati, na način koji je već opisan za

modifikaciju grane

o Takođe možete da promenite boju strelici upotrebom funkcije koja se nalazi na

vašem toolbar-u

o Možete menjati stilove strelici, desnim klikom na strelicu i odabirom opcije arrow

otvara vam se mogućnost odabira solid(puna), dotted(tačkasta), dashed(prekidna),

kao i mogućnost da strelica bude u jednom ili u oba smera

• Naglašavanje ideja (dodavanje oblaka)

Naglašavanjem određenih delova se izdvajaju teme ili ideje i time postiže to da mogu

lakše da se pamte i da komunicitaju sa drugima. Da biste dodali oblak:

o Odaberite granu kojoj biste želeli da dodate oblak i selektujte je

o Potom na glavnom toolbar-u selektujte opciju Insert i odaberite Cloud

o Automatski će vam se dodati oblak na selektovanoj grani, gde vi možete da mu

promenite boju i veličinu

Ovo su neke od osnovnih funkcionalnosti koje su vam dovoljne da napravite veoma dobre „Mind

Maps“. Sve ove i jos dosta drugih i specifičnih funcija vam nude ostali softverski alati koji su

vam na raspolaganju.

Na slici 8 je predstavljen primer Završni projekat. Na ovoj mapi uma se nalaze sve faze kroz koje

prolazi jedan projekat u toku svoje izrade. Centralna tema završni projekat se deli na šest glavnih

faza kroz koje projekat prolazi sekvencijalno. Prva faza predstavlja sve teme odnosno sve

projekte koji su ponuđeni na katedri od strane predmetnoh profesora. Zatim ide faza u kojoj

studenti razmišljaju i pokušavaju da saznaju što više o temama koje su ponuđene. Tada odlaze na

konsultacije, pričaju sa svojim kolegama, koriste internet i analiziraju ponuđene teme. Kada se

odluče za temu koja im najviše odgovara odlaze kod profesora da provere da li je slobodna i

ukoliko je jeste evidentiraju taj projekat, u suprotnom proveravaju sledecu temu. Kada se završe

sve ove faze počinje realizacija. Tada svaki student u zavisnosti od projekta započinje

projektovanje, implementaciju, studiranje, pribavljanje udžbenika i druge aktivnosti koje su

neophodne za realizaciju. I završna faza se odnosi na prezentovanje kreiranog proizvoda. Pod

ovom fazom se podrazumeva priprema, vežbanje i prezentovanje projekta.

Page 12: Mapiranje uma

Slika 8 – Zavrsni projekat

Mind MapsMind Maps 12

Page 13: Mapiranje uma

Mind Maps 13

4. Zaključak

Zbog čega Mind Maps?

• Zato što su veoma fleksibilne. Nijedna tehnika vam ne daje da manipulišete idejama,

znanjem, informacijama sa takvom slobodom i fleksibilnošću kao što to čini mapiranje

uma

• Zato što povećavaju vašu produktivnost. Prema nezavisnim istraživanjima ova tehnika

može da poveća vašu produktivnost i do 20%

• Zato što vam pomažu da budete kreativniji. One predstavljaju podatke baš na onakav

način na koji i vaš mozak funkcioniše, samim tim taj vizuelni pristum omogućava lakše

uviđanje veza i grupacija

• Zato što pruža veoma moćan alat da razmišljate o svom razmišljanju. Kada stavite neku

centralnu ideju u mapi uma, vi joj promenite kontekst, promenite joj značenje. Zbog toga

vam ona daje jedinstveni način da gledate na informacije iz jednog višeg ugla apstakcije i

da ponovo razmislite i reorganizujete vaše misli.

• Zato što vam pomažu da budete bolje organizovani. Njihova struktura vam omogućava

veliku preglednost i ukoliko koristite mape uma za vaše projekte, obaveze, zadatke

mnogo manje vremena ćete gubiti na pretraživanje informacija koje su vam potrebne

• Zato što pomažu ljudima sa disleksijom. Istraživanja su pokazala da mape uma u velikoj

meri mogu da pomognu ljudima koji imaju problema sa pamćenjem i čitanjem

Page 14: Mapiranje uma

Mind Maps 14

5. Literatura

• Tony Buzan, Barry Buzan, The Mind Map Book, London, BBC Books, 1993.

• www.thinkbuzan.com, poslednja poseta 07.2010 god.

• www. mindmappingsoftwareblog.com, poslednja poseta 07.2010 god.

• http://en.wikipedia.org/wiki/Mind_map, poslednja poseta 07.2010 god.

• http://www.londonspeakerbureau.co.uk/tony_buzan.aspx, poslednja poseta 07.2010

god.

• http://www.thethinkingbusiness.co.uk/mindmappingtonybuzan.htm, poslednja poseta

07.2010 god.