Muzejsko-edukativna knjiæica

GALERIJA KLOVI∆EVI DVORI13. prosinca 2007. - 16. ožujka 2008.

MARC CHAGALLpriča nad pričama

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

Liljana Velkovski

PEDAGOŠKA DJELATNOSTGALERIJE KLOVIĆEVI DVORI

MUZEJSKO - EDUKATIVNA KNJIŽICA

MARC CHAGALL - priča nad pričama13. prosinca 2007. - 16. ožujka 2008.

Ovu knjižicu pitanja vezanu uz izložbu “Marc Chagall - priËa nad priËama“ pripre-mili smo za vas, uËenike od V. do VIII. razreda osnovne škole i srednjoškolce, koji Êe proπiriti svoja saznanja o najveÊem pripovjedaËu meu slikarima 20. stoljeÊa. Uz pomoÊ struËnog vodstva pažljivo promotrite izložena djela i nakon toga riješite postavljena pitanja.

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb

MARC CHAGALL - priËa nad priËama

SA STALKOM*- (odlomak iz autobiografije Moj æivot)

Jednog lijepog dana (a svi su dani lijepi), pribliæio sam se majci dok je, dræeÊi lopar, stavljala kruh u peÊ i uhvativπi je za lakat, bijeli od braπna, rekoh joj:- Mama... volio bih biti slikar. - Gotovo je, ja ne mogu biti trgovaËki pomoÊnik, ni knjigovoa. Dosta je. Nisam uzalud osjetio da Êe se neπto dogoditi.- Vidiπ, mama, zar sam ja Ëovjek kao drugi?- Za πto sam ja sposoban?- Æelim biti slikar. Mama, spasi me. Doi sa mnom. Idemo, idemo! U gradu ima jedno mjesto; ako me tamo prime i ako zavrπim πkolovanje, postat Êu savrπeni umjetnik. Bio bih tako sretan!- ©to? Slikar? Ti, pa ti si lud! Pusti me da stavim kruh u peÊ; nemoj mi smetati. Moram ispeÊi kruh. - Mama ne mogu viπe. Idemo! - Ostavi me na miru!KonaËno, odluËeno je. OtiÊi Êemo gospodinu Penu. I ako on zakljuËi da sam nadaren, onda Êemo razmisliti. Ali ako ne...!(Bit Êu ipak umjetnik, mislio sam u sebi, ali na svoju odgovornost.)

*Chagall, Marc. Moj æivot, (prijevod s franc. Vladimir GeriÊ), Koprivnica; ©areni duÊan, 2007.

UVOD

Umjetnost je Chagallu bilo sredstvo pruæanja zadovoljstva i radosti drugima.

Ali, kako postati velikim umjetnikom u obitelji koja nema nikakav odnos prema umjetnosti, dapaËe, na samom poËetku, jedna od sestara, njegove slike koristi kao tepih, da bi kasnije zavrπile pod tavanskom praπinom? Vjerojatno kroz vlastitu nadarenost, ali i uz znaËajna poznanstva, koja su mu otvorila vrata svijeta. Roen u siromaπnoj æidovskoj obitelji 1887. godine, u malom bjeloruskom mjestu Vitebsku, najstariji od devetero braÊe, krenuo je na teËaj crtanja uz pomoÊ majke, prkoseÊi ocu i cijelom æidovskom svijetu, jer njihovi obiËaji ne dozvoljavaju preslikavanje i preoblikovanje onog πto je stvorio Bog. Sve to nije umanjilo njegovu æudnju za maπtanjima i snovima, njegov osjeÊaj da je svijet dublji i sadræajniji od obiËne svakodnevnice. U njegovoj svijesti su se taloæile slike raznih Æidova, sveËanosti, djeËje igre, obiteljski skupovi, pjesme rabina, molitva, djed koji na vrhu dimnjaka sjedi i traæi svoj mir. Svi Êe ti detalji koji podsjeÊaju na njegovo djetinjstvo vezano za Vitebsk, biti oæivljeni na njegovim slikama. U toku svog dugogodiπnjeg stvaranja proæivio je i ratove i revolucije te iskusio patnje bijega i progonstva. Sva su se ta stanja, utemeljena na stvarnom sjeÊanju i iskustvu koja su se izmjenjivala, od radosti i sreÊe do tuge i melankolije, odrazila i na njegovo stvaralaπtvo.Tijekom svojih pariπkih godina, gdje otkriva modernu, on se nikad u potpunosti ne pridræava nekog umjetniËkog pokreta, nego je uvijek na margini. O sebi kaæe: “Roen sam izmeu neba i zemlje.“ UnatoË svemu, ostao je vjeran svom osobnom izrazu, svojoj potpunoj slobodi. U svakoj slici je prisutan njegov lik umjetnika. Njegova umjetnost je njegov æivot. U svojim je zapisima izmeu ostalog rekao:“Boæe, ti koji se krijeπ u oblacima, ili iza postolarove kuÊe, daj da otkrijem svoju duπu, sjetnu duπu mucava djeËaka, otkrij mi moj put. Ne æelim biti sliËan svima ostalima; æelim vidjeti jedan novi svijet.“ Taj svoj svijet, on je stvorio u svojim slikama. Chagallov umjetniËki svijet, oznaËen je, kao teritorij, trima gradovima. Vitebsk u Rusiji, grad djetinjstva i mladenaËkih godina, grad u kojem se oæenio i zapoËeo svoj æivot slikara; Pariz, grad koji ga je primio, njegova druga domovina, kako je napisao; i konaËno Vence, od 1950. nadalje. Ta se tri grada Ëesto pojavljuju u njegovom djelu i lako ih je identificirati. Vitebsk je prepoznatljiv po kupoli svoje katedrale, nad kojom se uzdiæe kriæ. Vence predstavljaju zidine i toranj. Pariz je, naravno, Eiffelov toranj i mostovi na Seini.

Z A O K R U Æ I I L I N A P I © I T O » A N O D G O V O R

CHAGALLOV ÆIVOT

Nakon pohaanja ruske srednje πkole, intervencijom majke, upisuje umjetniËku πkolu slikara Jehude Pena, koji postaje njegovim prvim uËiteljem. Upoznavπi Viktora Meklera, sina vaænog Ëlana bogate æidovske zajednice, oni odlaze na njegov nagovor u Sankt Petersburg, gdje otkriva bogatstva muzeja i umjetnosti ikona. Chagall vrlo rano postaje svjestan svoje nadarenosti. RadeÊi autoportrete on opisuje svoja stanja. Ta sklonost autobiografskom iskazat Êe se kasnije u njegovoj autobiografiji Moj æivot, koju je napisao sa svega trideset godina i ilustrirao grafikama.

1. Pronai ova tri autoportreta na izloæbi i zaokruæi onoga kojeg je prvog nacrtao?

a) b) c)

AUTOPORTRET - (odlomak iz autobiografije Moj æivot)

Trebao bih priznati kako je, prema miπljenju nekih ljudi i po slici u ogledalu, moje lice u doba djeËaπtva bilo neka mjeπavina pashalnog vina, slonovaËe i ruæiËastih latica, koje su zaboravljene meu listovima neke knjige.ReÊi Êete da sam se sam sebi divio! UkuÊani su me viπe puta iznenaivali pred ogledalom. Istini za volju, gledao sam sebe misleÊi na teπkoÊe na koje Êu naiÊi jednog dana ako poæelim napraviti svoj portert. Ali - zaπto i nebi?Bilo je u tome i divljenja. Priznajem, nisam okljevao da potcrtam oko oËiju, da lako narumenim usta, mada mi to nije bilo potrebno i pa da... da... htio sam se dopasti...na dokovima

Tijekom boravka u Sankt Petersburgu, Chagall povremeno dolazi u Vitebsk i tamo se 1909. zaruËuje s Bellom Rosenfeld. Od tog vremena Bella se redovito pojavljuje u njegovim djelima. Njihov odnos pruæao mu je veliko samopouzdanje i afirmirao ga kao slikara. Nastanak slike, Akt iznad Vitebska, on opisuje u svojoj autobiografiji. Na ovoj slici Vitebsk i Bella su ujedinjeni. Vitebsk dolazi iz proπlosti i pripada djetinjstvu uvijek prisutnom na njegovim platnima i Bella koja pripada sadaπnjosti i priËa priËu ljubavi.

2. Svakoj slici pridruæi odgovarajuÊi naziv: a) Pet svijeÊa b) ZaruËnica s plavim licem c) Par u plavom krajoliku

AKT IZNAD VITEBSKA - (odlomak iz autobiografije Moj æivot)

Moja soba je bila osvjetljena tamnoplavom svjetloπÊu koja je padala s jednog jedinog prozora. Svjetlost je dolazila iz daleka: s breæuljka na kome se nalazila crkva.Uvijek osjetim zadovoljstvo kad god slikam ovu crkvu i ovaj mali breæuljak. Bella kuca na vrata, ona plaπljivo kuca svojim sitnim i mrπavim prstima. U rukama, pritisnutim na grudi, dræi veliki buket cvijeÊa, nebesko zelenog, s crvenim pjegicama. Hvala, velim, hvala. Ali Ëemu rijeË.SmraËilo se. Poljubio sam je. Jedna mrtva priroda

se magiËno raa u mojim mislima. Pozira mi. LeæeÊi, bijelo platno je obavija. Bojaæljivo joj prilazim. Priznajem, prvi put u æivotu vidio sam nagu æenu.Premda mi je bila gotovo zaruËnica, ipak sam joj se bojao pribliæiti, priÊi joj posve blizu, dodirnuti to blago. Kao da ti se pred oËima nalazi ponueno jelo. Napravio sam jednu studiju i objesio je na zid.

Chagallu mecena Vinaver nudi stipendiju i on 1910. godine odlazi u Pariz (“u srce modernog francuskog slikarstva“, kaæe u Mome æivotu). Upoznavπi se s djelima Cézanna, Matissa, Maneta, Seurata, Renoira, van Gogha, Légera, Delaunaya, Chagall shvaÊa, da je tadaπnja umjetnost u Rusiji, u raskoraku sa suvremenom umjetnoπÊu. No, on se nikad u potpunosti nije pridræavao nekog umjetniËkog pokreta, nikad nije zaboravio Rusiju i Vitebsk, on jednostavno nije znao razmiπljati kao drugi, bio je svoj. Nastanjuje se u La Ruche, meu slikare koji su veÊ poznati, kao slavni Léger, Archipenko, Soutine i drugi. Tada poËinje razdoblje velikih remek-djela kao πto su: PosveÊeno mojoj zaruËnici, Rusiji, magarcima i drugima, Studija za “Pijanca“, Autoportret sa sedam prstiju,Golgota, Pad anela.

3. Na izloæbi je jedna od tih slika, pronai je i napiπi njen puni naziv i godinu nastanka (predstavljena je 1912. godine na Salonu neovisnih)?

Pjesnik Guillaume Apollinaire, upoznaje Chagalla s njemaËkim trgovcem Waldenom, koji 1914. godine, predlaæe organiziranje izloæbe u Berlinu, a zatim i u Amsterdamu. Izloæio je Ëetrdeset slika i stotinu πezdeset gvaπeva i crteæa, gotovo cijeli svoj opus ostvaren tijekom boravka u Parizu. Nakon otvorenja odlazi u Vitebsk, da bi ga objava rata zadræala u Rusiji do 1922.godine, punih osam godina. Chagall se 1916.g. æeni Bellom Rosenfeld, koja mu raa kÊer Idu. U to vrijeme boravka u rodnoj Rusiji, slika svoju obitelj, serije staraca, slike posveÊene ritualnim obredima, te serije autoportreta i ljubavnih parova.

Seriji ljubavnih parova pripada i slika Ljubavnici u sivom (1916. -1917.)

4. U kojem se prestiænom svjetskom muzeju Ëuva ova slika? a) Musee du Louvre, Pariz b) Tretjakova galerija, Moskva c) Musée National d’Art Moderne, Centre George Pompidou, Pariz

BELLA - (odlomak iz autobiografije Moj æivot)

Njena πutnja je i moja. Njene oËi - moje. Kao da me je poznavala, kao da je znala sve o mome djetinjstvu, o mojoj sadaπnjosti i mojoj buduÊnosti; kao da je bdjela nada mnom, izbliza me upoznala, mada je prvi put vidim.Osjetih da je to ona, moja æena.Njeno bljedo lice, njene oËi. Kako su velike, okrugle i crne. To su moje oËi, moja duπa.Uπao sam u novi dom i od njega se viπe ne razdvajam.

Umjetnost koja se oslanja na narodnu umjetnost i djeËje crteæe - neoprimitivizam, pod vodstvom Larionova i GonËarove u Rusiji, utjecala je i na Chagalla. Njegova sloboda poteza u crteæu, imala je veze sa slobodom koju moæe iskazati djeËji crteæ, no njegova umjetnost i dalje ostaje duboko osobna.Revolucija je uvela velike promjene u njegov æivot, jer je æidovski narod dobio ravnopravan status u novoj dræavi, pa je time zavrπila i izlolacija. Krajem 1917. godine Chagallu nude osnivanje umjetniËke πkole, i poloæaj Komesara za umjetnost za pokrajini Vitebsk, s misijom stvaranja πkole i muzeja, te organiziranja izloæbi i konferencija. U πkolu poziva Jehudu Pena, Jeana Pugnya, zatim El Lissitzkog i MaljeviËa. Ubrzo nakon dolaska MaljeviËa, πkola mijenja naziv u “SuprematistiËka akademija“. Chagall nakon toga daje ostavku i s Idom i Bellom odlazi iz Vitebska u Moskvu. U to vrijeme napravio je scenografiju i kostimografiju za Gogoljeva Revizora. Godine 1920., radi Dekor za æidovsko kazaliπte u Moskvi, gdje ujedinjuje i modernost i æidovski folklor. Godinu dana kasnije zbog ekonomskih poteπkoÊa umjetnika, Chagall poduËava ratnu siroËad u πkolama Malakovka i III Internacionala. Chagall napuπta Rusiju 1922. godine i prvo odlazi u Berlin. Pokuπava vratiti slike koje je trgovac umjetninama Walden prodao. BuduÊi da je novac od prodanih slika izgubio na vrijednosti, Chagall traæi da mu se vrate slike, no uspio je dobiti samo tri znaËajna ulja. U to vrijeme piπe autobiografiju Moj æivot i ilustrira je sa dvadeset grafika. Moj æivot je tek 1931.godine prevela Bella na francuski, a 1959. godine izaπao je i njmaËki prijevod Mein Leben. U toj knjizi prepoznajemo ga i kao vrsnog crtaËa i pripovjedaËa. Prve su ilustracije bili obiËni crteæi olovkom ili tuπem. BuduÊi da se Chagall nalazio u zemlji viπestoljetne grafiËke tradicijie, æelio je savladati nove grafiËke tehnike, i u tome je uspio.

5. Napiπi koje sve grafiËke tehnike poznajeπ?

6. Kojom grafiËkom tehnikom su raene donje ilustracije za knjigu Moj æivot? a) litografija b) bakrorez i suha igla c) drvorez

Izdvojit Êu samo neke odlomke i grafike iz knjige Moj æivot.

KU∆A

Moj jadni, a veseli grade!Ja, dijete, gledao sam te bezazleno s naπeg praga.U mojim djeËjim oËima ti si izgledao sjajan. Kada mi je zid smetao, penjao sam se na ogradu. Ako te ni onda nisam vidio, ja sam se penjao na krov. A zaπto i ne bi? I moj djed se tamo penjao.I promatrao sam te do mile volje.

OTAC

...oËiju smeih i istovremeno pepeljastih, koæe ciglasto æute, u brazdama i borama.To je moj otac.... bio je trgovaËki pomoÊnik, nosio je teπke baËve i moje se srce stezalo zbog toga,gledajuÊi ga kako diæe ovaj teret i mijeπa male haringe svojim smrznutim rukama.OËevo odijelo se ponekad sijalo od salamure. Sve mi je na njemu bilo tuæno i zagonetno. NedokuËiva slika. Uvijek umoran, zabrinut, jedino su mu se oËi blago sijale nekim plavosivkastim sjajem.U masnom i od rada prljavom odijelu, vraÊao se kuÊi, visok i mrπav. S njime je ulazilo veËe.....sjeÊaπ li se, napravio sam jednu studiju prema tebi.

Tvoj portret mogao bi ostavljati utisak svijeÊe, koja se istovremeno gasi i pali. A njen miris - miris sna.

MAJKA I SIN

Moja majka je bila najstarija kÊi moga djeda. Nije mi namjera govoriti lijepo o mojoj majci koje viπe nema! Ponekad, ne bih htio o tome govoriti, veÊ samo u suzama grcati.Na groblju, s vrata jurnem. Lakπe nego plamen, nego lelujava sjenka, poËinjem roniti suze. Vidim rijeku kako protiËe, malo dalje most, a odmah tu, kraj vjeËnoga zida, zemlju, grob. Evo moje duπe. Ovdje me traæite. Evo me. Evo mojih slika, moga roenja. Æalost. Tuga.Evo njenog portreta. Isti smo. Zar nisam to ja sam? Tko sam ja?Osmjehnut Êeπ se, iznenadit Êeπ se, nasmijat Êeπ se, prolazniËe.Jezero patnji, suviπe rano posjedile vlasi, oËi - rijeka suza, duπe gotovo da nema, mozak iπËeznuo. ©to, dakle, postoji?Htio bih reÊi

da se negdje u njoj krije moj talenat, da sam preko nje sve primio, osim njenog duha.Toliko je godina proteklo od kako je umrla!Gdje si sada majËice? Na nebu, ili u zemlji? Ja sam ovdje, daleko od tebe. Bio bih sretniji da sam bliæe tebi, bar bih gledao tvoj spomenik, dodirivao tvoj kamen.Ali moja duπa je obuzeta mislima o tebi, o meni, a misao se pretvarala u jad.Ne traæim te da se moliπ za mene. Sama znaπ koliko muka imam? Reci mi, majËice, na onom svijetu, u raju, oblacima, tamo gdje se nalaziπ, da li ti moja ljubav donosi utjehe?Da li mogu rijeËima iskazati svu odanost i blagu njeænosti koju osjeÊam prema tebi?

STARI ÆIDOV

Nemam rijeËi kojima bih opisao sate veËernje molitve. A ono noÊno svijetlo s objeπene lampe. Kako me je ono pritiskivalo!Otac diæuÊi Ëaπu, kaæe mi da odem otvoriti vrata. Otvoriti u tako kasni sat vrata, vanjska vrata, da bi uπao prorok Ilija?!Snop od bljedih srebrnkastih zvijezda na osnovi od nebesko-plavog velura upija mi se u oËi i u srce. Ali gdje je Ilija i njegove bijele koËije?Moæda se zadræao u dvoriπtu i uÊi Êe u kuÊu u obliËju nekog nemoÊnog starca, pogrbljenog prosjaka, s vreÊom na leima i πtapom u ruci?“Evo me. Gdje je moja Ëaπa s vinom?“

Godine 1923 - 1925., Chagall pokuπava slikati replike svojih starih djela koja su nestala dok je bio u Rusiji. U meuvremenu Ambroise Vollard, nakladnik i trgovac umjetninama, predlaæe Chagallu da ilustrira Gogoljeve Mrtve duπe. Max Ernst, veliki ljubitelj Chagalla, poziva ga da postane Ëlanom nadrealistiËkog pokreta. Chagalla ne interesira pokret zasnovan na automatizmu i osluπkivanju nesvjesnoga. To je do sada veÊ bilo treÊe odbijanje pristupanja nekom avangardnom pokretu, od kubizma, suprematizma do nadrealizma.

Na slici »ovjek-kokot iznad Vitebska (1925.) lik se pojavljuje kao alegorija ponosa, jednog novog buenja, njegovog dolaska u Francusku, zemlju koja obeÊava, zemlju odmora i mira. On letom iznad Vitebska ostavlja svoju domovinu prekrivenu snijegom.

7. Da bi nam umjetnik doËarao stanje tuge zbog odlaska iz Vitebska, koje (ne)boje koristi?

8. Koji predmet na ovoj slici nasluÊuje njegovu nadu u bolji æivot, u sigurniju buduÊnost?

Sve viπe putuje selima Francuske i po narudæbi Vollarda, poËinje raditi ilustracije za La Fontaineove Basne. Chagall je volio slikati æivotinje, kao πto je i volio boravak na selu i slobodu kretanja u prirodi. Prvo je radio gvaπeve, a zatim ih je prenio u gravure. Meutim, nije bio zadovoljan crno-bijelim grafikama, nedostajala mu je boja s gvaπeva. Dvije serije je kasnije doradio bojom i jedna takva serija je i kod nas na izloæbi.

9. Svakom bakrorezu pridruæi odgovarajuÊi naziv basne? a) Ribica i ribar b) Vuk i roda c) Kokoπ i lisica

Chagall postaje slavniji, smatraju ga najboljim slikarem Pariπke πkole. No, on sumnja u svoj identitet i jednom prilikom se pita: “Tko sam ja?“.Prihvativπi ilustriranje Biblije, on æeli reÊi: “ja sam Æidov“. Godine 1931., odlazi u Palestinu, u zemlju gdje je nastala Biblija. Chagall je znao, da je Stari zavjet trebao ostati knjiga bez slika, jer kad Mojsije lomi PloËe zakona, on oslobaa RijeË svake veze s materijalnim. Odlazi u Palestinu, na sam izvor Biblije, kako bi tamo traæio odobrenje za oslikavanje Biblije.

10. Pronai grafiku u prostoru Galerije i prepiπi podatke s natpisa pored nje. Taj natpis zovemo legenda.

autor:

naslov:

godina nastanka:

tehnika:

vlasnik:

.

Od 1931. godine, radove vjerskog karaktera radi skoro kroz pedeset godina. Od gvaπeva, preko gravura do velikih slika koje predstavljaju Krista na kriæu, a zavrπava slikama Bibllijske poruke, za otvorenje muzeja u Nici (zapoËete 1950. a dovrπene 1973). NacistiËka NjemaËka zapoËinje rat 1939. godine. Chagall 1941. odlazi u Ameriku. Progoni Æidova ostavljaju tragove u brojnim njegovim slikama. Radi brojne autoportrete, raspeÊa ili varijacije na temu raspeÊa i ratne katastrofe. Povukao se u sebe i kroz svoju umjetnost nastoji ukazati na razaranja rata.

Slikom Opsesija (1943.g.) Chagall je postigao odreeni psiholoπki efekt kod promatraËa koristeÊi svijetlocrvenu i tamnocrvenu boju. One djeluju snaæno i razdraæujuÊe, te izazivaju u promatraËu napetost, strah, i simboliziraju situaciju propasti i bijega. Iako crvena boja simbolizira ljubav i radost, ona je prihvaÊena i kao znak za opasnost, kao πto moæeπ zapaziti na ovoj slici.

11. Nabroji joπ neke dijelove slike koji nagovjeπÊuju progon Æidova?

12. Koju simboliku nosi zelena boja kojom je naslikan Krist? Krist se kod Chagalla pojavljuje kao alegorija ljudske patnje.

a) simbol aristokracije, tiπine, Ëeænje b) simbol ËistoÊe, nevinosti, poπtenja c) simbol mira, vjere, nade, besmrnosti, oboæavanja

13. Joπ jedna slika na izloæbi ima figuru leæeÊeg Krista. Napiπi njezin naziv i godinu nastanka?

Od 1944. godine, Chagall unosi zaokret i slika sretan par koji je ponekad povezan s predstav-ljanjem Krista. Mijeπa aluzije na progone Æidova s osobnim uspomenama na kojima je uvijek uoËljiv lik Belle. Iako je u Americi, on i dalje slika crkvu svog Vitebska, a sela su viπe ruska

nego ameriËka. ZahvaljujuÊi radu na scenografiji za Aleko po Puπkinu, slike su manje mraËne i daju viπe mjesta fantaziji. BuduÊi da se rat zavrπava, Chagall i Bella pripremaju se za povratak u Francusku. U meuvremenu Bella umire u bolnici od virusne infekcije, a Chagall se shrvan tugom, devet mjeseci nije mogao oporaviti od gubitka voljene æene. Sve su slike tada u ateljeu bile okrenute ka zidu. Za njega “Sve je postalo mraËno“.

14. Ponuene tri slike pune su uspomena na Bellu - Autoportet s klatnom, Klatno s plavim krilom, Duπa grada. Nabroji sve elemente njegovih slika koji se uËestalo pojavljuju?

Chagall pronalazi utjehu kod kÊeri Ide, koja upoπljava mladu Engleskinju Virginiju da se brine za njega. Godine 1946. ona mu raa sina Davida. Ida i Chagall u to vrijeme prevode Bellinu knjigu Upaljena svjetla. Ponovno radi u teatru scenografiju i kostime za balet Stravinskoga Æar-ptica. U Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku tada mu pripremaju retrospektivu. Ali, sve to, njemu nije bilo dovoljno, da ga odvuËe od tuge koju je uzrokovalo izgnanstvo. I konaËno 1948. godine, vraÊa se u Francusku u Pariz.Prvo se zajedno s Virginiom smjeπta u Orgevalu, nedaleko od Pariza, gdje Ëesto prima svoje prijatelje, pjesnike. Na njegov daljnji æivot veliki utjecaj imat Êe nakladnik Tériade, koji ga poziva u Nicu na jug Francuske. Chagall se zaljubljuje u taj kraj, seli se i do kraja svog æivota æivi u Venceu.Zamisao o ciklusu slika posveÊenih ilustriranju Biblije, pojavila se kad je otkrio napuπtenu kapelu Kalvarije, u sijeËnju 1950. godine. Projekt postavljanja ciklusa posveÊenog Bibliji u toj kapeli neÊe se ostvariti. Umjesto toga izgradit Êe se novi muzej Biblijska poruka Marc Chagall u Nici. Tamo se smjeπta sedamnaest velikih slika. Æelio je jedan veÊi prostor za slike, skulpture, reljefe, zidnu keramiku i vitraje.

15. Koja je tema (sadræaj koji se prikazuje slikom) ove slike? a) religiozna b) svjetovna

16. Koju boju umjetnik koristi da bi doËarao prisutnost boæanstva? a) crvena b) æuta c) bijela

17. Koju ulogu imaju tri anela na ovoj slici?

a) navjeπÊuju roenje sina b) zaπtitnici izabranog c) pjevaju nebesku glazbu

IlustrirajuÊi Pjesmu nad Pjesmama umjetnik nam sugerira kakva bi trebala biti naπa ljubav prema Bogu, roditeljima, bratu ili sestri, muæu ili æeni, djeci, prijatelju....? Davanje jedne osobe drugoj, sposobnost izgubiti se da bi se naπao u njoj, zaboraviti sebe samog radi radosti drugog, upuÊuju na Boæje djelo, na ljubav koja je djelo ruku njegovih.

18. Gornja slika nosi naziv Pjesma nad Pjesmama IV. Kada budeπ imao/la vremena proËitaj taj dio Biblije i odluËi se za jedan od ponuenih podnaslova? a) Ona i on, dijalog zaljubljenih b) Evo ga, dolazi c) Ona sanja kako ga traæi i nalazi

Godine 1952. napuπta ga Virginia, a on se iste godine æeni za Valentinu Brodsky, podrijetlom iz Rusije.Paralelno s radom na Bibliji, Chagall se vraÊa i nekadaπnjim temama: cirkusu i ljubavnicima, te novijoj temi, pejzaæima Vencea i Pariza. Naseljeni su ljubavnicima, buketima cvijeÊa, ribama, a u pozadini su zidine Vencea, srednjovjekovni toranj ili zaljev Nice.

19. Koja od ponuenih slika ne sadræi njegov poznati motiv zaljubljenog para?

20. Taj par je ipak prisutan, ali u nekom drugom obliku. Zaokruæi toËan odgovor! a) riba b) cvijeÊe c) ptica

Motiv cirkusa Chagall je oduvijek volio i stalno ga prikazivao. Jednog Êe dana izreÊi svoje divljenje klaunima i akrobatima i naglasiti bliskost cirkuskih artista i velikih umjetnika: “Oduvijek sam klaunove, akrobate i glumce smatrao tragiËno ljudskim biÊima koja, za mene, nalikuju likovima s nekih vjerskih slika. Pa Ëak i danas, kad slikam neko raspeÊe ili neku drugu vjersku sliku, osjeÊam skoro iste stvari koje sam osjeÊao slikajuÊi ljude iz cirkusa, no u tim slikama nema niËeg doslovnog i vrlo je teπko objasniti zaπto osjeÊam tu psiho-plastiËnu sliËnost izmeu ove dvije vrste kompozicija.“ Ljudi iz cirkusa su osloboeni zakona sile teæe i ravnoteæe; πto smo takoer mogli vidjeti i na dosadaπnjim parovima, koji na njegovim slikama lebde negdje izmeu neba i zemlje.

21. Kako zovemo slikarsku tehniku u kojoj koristimo materijale razliËitih koloristiËkih i teksturalnih vrijednosti, koje rezanjem, trganjem i lijepljenjem nanosimo na plohu, a mogu se i kombinirati s drugim slikarskim i crtaËkim tehnikama? a) vitraj b) kolaæ c) mozaik

Chagall se posvetio i radu na vitrajima i zidnim dekoracijama, pa tako radi za Lincoln Center u New Yorku, izraelski Parlament u Jeruzalemu, te strop za pariπku Operu. Tijekom jednog susreta s Yvette Cauquil-Prince, Chagalla osvajaju ostvarenja majstorice tehnike tapiserije. Otada nadalje, ona Êe izraivati prijenos Chagallovih slika, radova na papiru i litografija u tapiserije. Tako na izloæbi imamo i jednu tapiseriju.

22. Koji je biblijski lik prikazan na tapiseriji? a) Mojsije b) David c) Abraham

23. Od kojeg je materijala napravljen reljef “Par s kozom“? a) drvo b) bronca c) mramor

Ova slika, kojoj se Chagall vraÊao punih trideset godina, (1932. -1960.), jedna je istinska poezija, kojom Chagall prenosi sreÊu i radost na promatraËa. Chagall je na jednom seminaru rekao:“Odabrao sam slikarstvo, bilo mi je neophodno kao i hrana. Ëinilo mi se poput prozora kroz koji mogu odletjeti u neki drugi svijet.”

24. Pronai ovu sliku u prostoru Galerije i napiπi njezin naziv?

Chagall je preminuo u Venceu, 1985. godine.

Zavrπit Êu ovaj tekst Chagallovim rijeËima: “Uprkos svim nedaÊama ovoga svijeta u meni se oËuvao dio one produhovljene ljubavi u kojoj sam odgojen i vjera u Ëovjeka, koji je spoznao ljubav. U naπemu æivotu, kao i na slikarovoj paleti, postoji samo jedna boja koja moæe dati smisao æivotu i umjetnosti. Boja Ljubavi“.

U kojoj dvorani se nalaze sljedeÊe umjetnine?

TLOCRT 2. KATA KLOVI∆EVIH DVORA

1 2 3 4 5

6

7

8

910

11

NakladnikGalerija KloviÊevi dvori

Za nakladnikaVesna Kusin

Autorica i urednicaLiljana Velkovski

Lektura i korekturaIvana Sor

Fotograf ije dijelaMusée National d`Art Moderne Centre Georges Pompidou, Pariz

Musée national du Message Biblique Marc Chagall, NicaFondacion Maeght Saint-Paul-de-Vence

Privatna kolekcija, Pariz

Graf iËka priprema i tisakSkaner Studio Zagreb

Naklada1500 primjeraka

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 654436

Zahvaljujem Skaner Studiju Zagreb na sponzoriranju tiska

Muzejsko-edukativna knjiæica

GALERIJA KLOVI∆EVI DVORI13. prosinca 2007. - 16. ožujka 2008.

MARC CHAGALLpriča nad pričama

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORIJezuitski trg 4, Zagreb