MARKETING HRANE

MARKETING HRANEUvod zato uimo o marketingu hrane?Znaenje hraneTrite hraneMarketing u proizvodnji hraneProizvodnja hrane i primjena marketinga u Republici HrvatskojSuvremeni trendovi razvoja na tritu hrane

LITERATURALeko-imi, M.: Marketing hrane, EFO, 2002Predavanja

Dopunska:Kolega, A.: Trnitvo poljodjelskih proizvoda, Globus, Zagreb, 1994Mennel,S. et al: Prehrana i kultura, Jesenski &Turk, HDS, Zagreb, 1998

ZATO?Znaenje za regijuPoljoprivreda i prehrambena industrija meu tri najvanije gospodarske grane u Osjeko-baranjskoj upaniji:Od cca. 304000 stanovnika cca.22000 odn. 7.2% zaposleno u poljoprivredi41200 poljoprivrednih kuanstavaOd 65800 zaposlenih: 5300 u poljoprivrednim poduzeima, 120 u ribarstvu, 15600 u preraivakoj industriji ija je osnova poljoprivreda213 poljoprivrednih poduzea; 458 prehrambene ind. Identitet Fakulteta i Sveuilita

ZATO?Znaenje hraneNa individualnoj razini

Na razini nacionalnog gospodarstva

Na razini meunarodnih odnosa

ZATO?Na individualnoj razini:Hrana uvjet opstanka pojedincaKvaliteta ivota direktno ovisna o kvaliteti ishranePotreba za hranom:Bioloka potreba hrana izvor energije, zadovoljenje nutricijskih i higijenskih potrebaDrutveno-ekonomska potreba tehniko-tehnoloka svojstva hrane (uvanje, poboljavanje svojstava); ekonomske karakteristike (upotrebljivost, trajnost, asortiman..)Stvaranje uitka - marketing

ZATO?Koliko i kako se hraniti?Godinja vrijednost hrane po ovjeku

+ 30% trokova prerade, trgovine i pripreme = cca.950$

Puno ili malo????

koliinavrsta cijena $ukupno cijena $300 lmlijeko0.28 84.0110 kgitarice0.16 17.640 kgeer3.3132.028 kgulje3.0 84.060 kgmeso3.0180.030 kgriba2.0 60.090 kgvoe1.1 99.0208 kgpovre0.3 62.4ukupnocca.735.0

ZATO?Na razini nacionalnog gospodarstva:Prioritenta zadaa svake drave: osigurati dovoljne koliine i kvalitetu hrane za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovnitvaSamo 10% proizvedene hrane u svijetu ulazi u me. razmjenu koncept samodovoljnostiUtjecaj na nac. dohodak, te opi rast i razvojUtjecaj na ope socijalno stanje stanovnitvaIsti rang kao energetika, obrana i sl.

ZATO?Na razini meunarodnih odnosa:Dvije karakteristike suvremene proizvodnje hrane u svijetu:Stalni rast proizvodnje (RZ)Stagnacija potranje (NRZ) zemalja svijeta proizvodi dovoljno hrane za itavo svjetsko stanovnitvo nema efektivne potranje; glad i siromatvohrana = strateko-politiko dobro vlasnici hrane ostvaruju politike, gospodarske i druge ustupke u zamjenu za hranu!

ZATO?Temeljno opredjeljenje dugoronog gospodarskog razvoja RHPLAVO - ZELENA TRASFERZALAhrana + turizamNunost marketinga:Prevladavajua obiteljska gospodarstvaRazvoj trinog gospodarstvaPromjena sustava potronjepromjena proizvodne orijentacije, poduzetnitvo; uvjet: poznavanje marketingaJaanje proizvodnje i uvoenje suvremenog upravljanja novi trini ustroj

TRITE HRANE

TRITE HRANEDOMAE vs. MEUNARODNO

BURZE MEUNARODNI SPORAZUMI

Odreeno prirodnim (prirodna bogatstva + prirodne osobitosti polj. proizvodnje) i drutvenim ( specifinosti proizvodnje,podjela rada i specijalizacija,primjena znanosti i tehnologije u proizvodnji, stupanj ukljuenosti drave,kulturne i etike karakteristike stanovnitva)

TRITE POLJOPRIVREDNIH vs. PREHRAMBENIH PROIZVODA

TRITE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODAdio nacionalnog trita (specifinosti):U NRZ: usko, zatvoreno, nerazvijeno sitna, nespecijalizirana, skupa proizvodnja niska akumulativna sposobnost niska ulaganja mali rast proizvodnje

U RZ: iroko trite; stalni zahtjevi za poboljanjem koliina, kvalitete, asortimana, rokova isporuke; velika potronja povoljnije cijene; vea akumulacija vee investicije bri rast proizvodnje

TRITE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODAjedno od najosjetljivijih trita:Proizvodi vezani za odreeno podruje i tloRok trajanjaSezonski karakteri proizvodnje i ponude vs. kontinuirana potranjaAgrarna strukturaNepredvidivost (prirodni + drutveno-ekonomski imbenici)Opseg, sastav i znaajke proizvodnje (stupanj razvoja PS, drutveni odnosi u proizvodnji, poljoprivredno vs. nepoljoprivredno stanovnitvo RAZVOJ TRITA

TRITE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODATrnost poljoprivredne proizvodnje = poljoprivredna proizvodnja na tritu / ukupna poljoprivredna proizvodnja (%)imbenici:Razvijenost preradeBrojnost poljoprivrednog stanovnitvaRazvijenost agrotehnike i agrotehnologijeKoncentracija i specijalizacija poljoprivredne proizvodnje

Pokazatelj opeg gospodarskog razvoja:RZ: 70-80%RH: 50% (jaja 68%; mlijeko 45%; penica 47%..)

HRANA U MEUNARODNOJ RAZMJENI RH

ZNAAJ HRANE U MEUNARODNOJ RAZMJENIPokrivanje jaza izmeu domae proizvodnje i trinih potreba, odn. potranjeSmanjenje oscilacija ponudePoticanje ekonomskog rastaEfikasnije koritenje globalnih prirodnih resursaOptimalna alokacija proizvodnje

HRANA U RHProizvodi ija se ukupna ponuda na tritu formira iskljuivo iz uvoza (kava, kakao, tropsko voe..)Proizvodi koji se na domaem tritu proizvode ogranieno (koliina, kvaliteta)(mlijeko)Proizvodi za koje na domaem tritu postoje dobri uvjeti za proizvodnju i izvoz (eer, vegeta, vafli, keksi..)

IZVOZ HRANE IZ RH2600 poduzea u sektoruNegativna VT bilanca2005. uvoz preko 1.6 mlrd $ (8.7% ukupnog uvoza)2005. izvoz 920 mil $ (-920 mil $; 10.5% ukupnog izvoza)Zastupljeniji hrana pie, duhan nego poljoprivredni proizvodi

IZVOZ HRANE IZ RH (mil $)

200220032004izvozuvozizvozuvozizvozuvozukupno4.90410.7226.18714.2098.02216.583Polj. Lov, um.102307126383110435Ribarstvo49208117638Hrana i ive ivotinje39379456010015061190Pia i duhan13490163117191123

IZVOZ HRANE IZ RH

Karakteristike:Pasivni izvoz vikovaUglavnom sirovine; niski stupanj dodane vrijednostiNekonzistentnostNeprepoznatljive marke (brandovi)Oscilirajue koliine i kvaliteta

IZVOZ HRANE IZ RHNajvanija izvozna trita: BH (31%,), Italija (19%),Slovenija (7%), S/CG( 6%).

Najvanija uvozna trita: Italija, Njemaka, Austrija (30%)

Izvozni proizvodi: eer, cigarete i duhan, riblje konzerve, pripravci za juhe, vafli i oblatne, pivo..

Uvozni proizvodi: iva goveda, eer, banane, djeja hrana, soja...

IZVOZ HRANE IZ RHTemelji konkurentne izvozne strategije:Proizvodno-tehnoloka inovativnostBrandoviVisoka kvaliteta poslovanjaPoslovno-trina umjenost

Marketing!-marketing orijentacija,-agesivna, diferencirana marketing strategija

IZVOZ HRANE IZ RHNune promjene:Vlasnike strukture: okrupnjavanje polj. proizvodnje za poduzetniko, trino orijentirano poslovanje (farmerska vs. klasina seljaka proizvodnja)

Proizvodne strukture: prilagodba prirodnim i ekolokim uvjetima vs. zahtjevima trita

Trine strukture: istraivanje i odabir ciljnih trita, kontinuirano stvaranje prepoznatljivih proizvoda

SUVREMENI TRENDOVI RAZVOJA NA TRITU HRANE

Na tritu hrane dogaaju se znaajne promjene koje su usko povezane sa trendovima

Tri najznaajnija trenda:

- globalizacijski trendoviprimjena i utjecaj znanosti i tehnologijetrend zdrave hrane

GLOBALIZACIJSKI TRENDOVIGlobalizacija oznaava ekonomski, politiki i kulturni proces koji je omoguen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je esto voen eljom velikih korporacija za osvajanjem novih trita Razlikujemo globalizaciju:a) Potranje- ekonomska: dostupnost proizvoda- kulturna: standardizacija potreba i potranje; kod hrane najistaknutije kulturne specifinostib) Ponude- razvoj MNC na podruju hrane

IZAZOVRazmatrajui pozitivne i negativne aspekte globalizacije, nalazimo da su sva dobra koja iz nje proizlaze ustvari njen nusprodukt. Sam motiv maksimaliziranje profita odgovoran je za njene nedostatke. Globalizacija bi mogla biti jedan od najozbiljnijih izazova integritetu ljudske civilizacije

GLOBALIZACIJSKI ASPEKTI

POZITIVNI ASPEKTI +NEGATIVNI ASPEKTI - Direktna strana ulaganja Ekspanzija trgovine i stranih investicija Komunikacijske i informacijske tehnologije Pitanja ljudskih prava i javne odgovornosti Formalni sistemi obrazovanja Degradacija okolia Ekonomske neusklaenosti Odljev kapitala slom valuta Nezaposlenost Globalni potroaki mentalitet Mnotvo beskorisnih informacija Manji naglasak na moralnom obrazovanju

Potencijalne opasnosti:

a) direktniUnitavanje eko sustavaSmanjenje plodnosti tlaUnitenje bioraznolikostiStvaranje novih bolesti b) posredniUnitenje klasine poljoprivrede, poljoprivrednika, drutvenog sustavaPitanje zatite potroaa

PRIMJENA I UTJECAJ ZNANOSTI I TEHNOLOGIJECilj primjene tehnologije:

Supstitucija rada kapitalom Minimizacija prirodnih uvjeta Poveanje proizvodnosti Poveanje stope profitabilnosti- Promjena strukture trokova proizvodnje

TREND ZDRAVE HRANEZdrava hrana je proizvod hrane koji je proizveden bez imalo ili s vrlo ogranienim dodacima tijekom cijelog procesa proizvodnjeVrlo rairen i razvijen trendRast potranje ekskluzivan proizvodJedinstveni kriterijiNajvea trita su SAD, Japan i NjemakaNajpoznatiji korisnici su proizvoai djeje hraneEuropski potroai spremni platiti 20-40% vie nego za obinu hranu

Problemi:strogi propisi i hrpa papiraneisplata poticajapremalo educiranih poljoprivrednika (moraju se baviti i stoarstvom)zemlja se mora proistiti prije proizvodnjedobivanje eko znaka nije jednostavnovisoki standardi u preradi

Hrvati redovito koriste 20% eko-proizvodaProizvoaa ekoloke hrane u RH ima ukupno 343 sa 14.980 ha, od ega je obradivo 3.500 ha u usporedbi sa Italijom koja ima vie od milijun ha eko-povrina