Maslovljev hijerarhijski model ljudskih potreba i rekreativne i turistike motivacijeU okviru literature socijalne psihologije koja tretira rekreaciju i turizam, Maslovljeva (1954) hijerarhije potreba i dalje ostaje jedna od najee citiranih teorija motivacije. Ova teorija predstavlja princip rangiranja ili hijerarhije pojedinanih potreba (slika 2.2), baziran na pretpostavci da je samoaktuelizacija nivo kojem ljudi trebaju teiti. Maslow je tvrdio da, ako nisu ispunjene nie potrebe u hijerarhiji, one e dominirati ljudskim ponaanjem. Nakon to su nie potrebe zadovoljene, pojedinac e biti motiviran potrebama sa vieg nivoa hijerarhije. Maslov je identifikovao deduktivne ili motive smanjenja napetosti i induktivne ili motive uzbuenja (Cooper et al.1993: 21), tvrdei da se model moe primijeniti u radnom i ne-radnom (slobodnom) kontekstu.Uprkos injenici da su Maslovljeva istraivanja oblikovala mnoga istraivanja rekreacije i turistike potranje, kako i zato je izabrao pet osnovnih potreba ostaje nejasno, iako njegova hijerarhija ima univerzalnu primjenu u rekreaciji i turizmu te se odnosi na razumljive i predvidljive aspekteljudskog ponaanja u odnosu na istraivanja koja istiu da je ljudsko ponaanje je u sutini iracionalnaoi nepredvidivo.Tabela 2.1. Crandall-ova lista motivacija1 uivanje u prirodi, bijeg od civilizacije Pobjei od civilizacije na neko vreme Biti u neposrednoj blizini prirode2 bijeg iz rutine i odgovornosti Promjena u odnosu na svakodnevne rutine Pobjei od odgovornosti svakodnevnog ivota 3 fizika aktivnost Vjebanje Ostajanje u formi4 kreativnost Biti kreativan5 oputanje Opustiti se fiziki Usporavanje uma na kratko6 socijalni kontakt raditi razliite stvari sa svojim prijateljima Pobjei od drugih ljudi7 upoznavanje novih ljudi razgovarati s novim i razliitim ljudima Graditi prijateljstva sa novim ljudima8 heteroseksualni kontakt biti s ljudima suprotnog spola upoznati ljude suprotnog spola9 kontakt s porodicom Biti daleko od obitelji neko vrijeme Okupljanje porodice10 priznavanje, status Pokazati drugima to mogu da uradim kako bi drugi o meni imali visoko miljenje11 drutvena mo Imati kontrolu nad drugima Biti u poziciji vlasti12 altruizam Pomagati drugima13 traenje stimulansa uzbuenje Traenje rizika14 samoaktualizacija (povratne informacije, samousavravanje, koritenje sposobnosti) Vidjeti rezultate svog napora Koristei razne sposobnosti i talenate15 dostignua, izazov, konkurencija razviti vlastite vjetine i sposobnosti Zbog konkurencija Saznati za ta si sposoban16 ubijanje vremena, izbjegavanje dosade Da bi bili zauzeti Da biste izbjegli dosadu17 intelektualni estecizam Koristiti um Razmiljati o vlastitim vrijednostimaMaslovljev model nije nuno idealan, jer potrebe u stvarnosti nemaju hijerarhiju, te se mogu javljati istovremeno, ali naglaava razvojne potrebe ljudi, sa pojedincima koji tei linom rastu. Stoga, Maslov pomae u rekreaciji (i turizmu) u identifikaciji i klasifikaciji vrsta potreba ljudi imaju. Tillman (1974) sumira neke od rekreacijskih potreba, u okviru koji se razvija tranja za rekreacijom te ukljuuje: nova iskustva (npr. avantura) oputanje, bijeg i fantazije priznavanje i identitet sigurnost (ne biti edan, gladan ili u boli) dominacije (kontrola neije sredine) odgovor i socijalne interakcije (interakcija s drugima) mentalna aktivnost (opaanje i razumijevanje) kreativnost potreba da si potreban fizika aktivnosti i fitness

Tabela 2.2. Kabanoff-ova lista rekreacijskih potreba Skala rekreacijskih potrebaAktivnosti koje sainjavaju rekreacijske potrebeZnaaj

1. Autonomija/nezavisnostOrganizirati vlastite projekte aktivnostiRaditi stvari koje su nam znaajne iz linih razloga2,78

3,39

2. RelaksacijaOputanje i uivanjeOdmor za tijelo i duh3,202,94

3. Porodine aktivnostiZbliiti porodicuUivati u porodinom ivotu2,813,30

4. Bijeg od rutinePobjei od odgovornosti iz svakodnevnog ivotaPromjena u odnosu na dnevnu rutinu2,85

3,12

5. InterakcijaSklapati nova prijateljstvaUivati u drutvu drugih ljudi2,352,55

6. StimulacijaNova i razliita iskustvaUzbuenje i stimulacija2,662,89

7. Koritenje vjetinaKoristiti vjetine i sposobnostiRazviti nove vjetine i sposobnosti2,89

2,61

8. ZdravljeOdravati fiziku formuZdravstveni razlozi2,472,46

9. PotovanjePridobiti potovanje i divljenje drugihPokazati drugima ta smo u stanju2,11

2,15

10. Izazov/takmienjeUestvovati u takmienjuTestirati sebe u tekim i zahtjevnim situacijama1,872,31

11. Vodstvo/socijalna moOrganizirati aktivnosti timova, grupa, organizacijaSticanje vodee pozicije1,79

1,48

Izvor: Kabanoff (1982)

Grafikon 2.2. Maslow-ljeva hijerarhija potreba

Samoaktualizacija (samoostvarenje)/lina ispunjenostPotovanjePripadanje i ljubavSigurnostFizioloke potrebe (glad, odmor, e, sklonite)

Bradshaw (1972) nudi drugaiju perspektivu, tvrdei da je socijalna potreba mona sila, objanjavajui potrebu klasificirajui je kao normativnu, izraajnu i komparativnu potrebu. Mercer (1973), Godbey (1976) i McAlvoy (1977) proiruju Bradshaw-u tvrdnju dodajui rekreacijski kontekst, modificirajui etiri kategorije potrebi dodavanjem stvorenih, promjenjivih i lanih potreba. Normativne potrebe se temelje na procjenama, esto profesionalca koji smatraju da je ono to oni osjeaju prikladno i iroj populaciji. Osjeajne potrebe, koje pojedinci mogu imati, ali ne nuno i izraavati, zasnivaju se na tome to netko eli da radi i smatra se doivljajnom potrebom. Izraene potrebe se odnose na te potrebe i elje za rekreativnom aktivnosti koje se esto mjeri, ali moe dati samo djelimian pregled potranje, budui da se nove rekreativne mogunosti mogu mijenjati u skladu s najnovijom potranjom. Komparativne potrebe su oigledne tamo gdje postoje odredbe za opu populaciju u odnosu na posebne grupe (npr osobe sa invaliditetom ili starije osobe, ili etnike manjine) kako bi se utvrdilo da li postojea odredba ispunjava potrebe posebne grupe. Stvorena potreba moe ptocati od kreatora politike i planera koji uvode nove usluge ili aktivnosti koje su potom nuene stanovnitvu. Lana potreba je ona koji moe biti stvorena od strane pojedinaca ili drutva, a nije bitna i moe biti marginalna iroj rekreativnoj potrebi. Promjenjive potrebe, su meutim, priznanje dinamine prirode ljudskih potreba koje se mijenjaju kroz vrijeme kako se pojedinci njihov poloaj u razliitim fazama ivotnog ciklusa razvijaju. Tako, ono to je vano u jednom trenutku u ivotu se moe promijeniti kroz vrijeme, jer pojedinac prolazi kroz etiri kljune faze (Ken i Rapoport 1975): djetinstvo (kolske godine) adolescencija uspostavljanje (srednje godine) zavrna faza (od kraja rada do kraja ivota).Drugi istraivai (npr Iso-Ahola 1980; Neulinger 1981) radije naglaavaju vanost percipirane sloboda od ogranienja kao glavni izvor motivacije.Argyle (1996) sintetizira ovakve studije te navodi da se intrinzina motivacija u slobodno vrijeme odnosi na tri osnovna naela: socijalna motivacija osnovna tjelesna zadovoljstva (npr. jesti, piti, seks i sport)socijalno uenje (koliko usvojena znanja objanjavaju predispoziciju prema pojedinim aktivnostima).Jedan koristan koncept koji Csikszentmihalyi (1975) predstavlja za objanjenje motivacija je koncept toka. Pojedinci imaju tendenciju da pronau smisao intenzivne apsorpcije u rekreativnim aktivnostima, kada je samosvijest opada, a to je vrhunac iskustva- osjeaj toka koji je glavni unutranji motivator. Tok se objanjava kao balans rezultata i vjetina koje se mogu javiti u etiri kombinacije: gdje su izazovi i vjetine visoki i rezultuju tokom gdje je izazov prevelik, javlja se anksioznost ako je izazov suvie lak, moe se javiti dosada gdje je izazov i nivo vjetina prenizak, moe doi do apatije.Ali ovo ne znai da svi uvijek trae rekreativne aktivnosti koje pruaju visoko uzbuenje. Neke rekreativne aktivnosti mogu samo ispuniti potrebu za oputanjem, nisu zahtjevne i niskog su uzbuenja. Kao Ewert i Hollenhurst (1989) navode, oni koji se bavi rekreativnim aktivnostima s visokim faktorom rizika (npr. rafting) posmatraju ovu aktivnost kao pruajue iskustvo toka, a kako se razvija nivo njihovih vjetina, tako e poveati nivo uea i rizika. Ipak, iako je dolo do promjena, unutranje motivacija grupe ostala je nepromijenjena, te su nisko i visoko uzbuenje izgleda suprotstavljeni. Tako nivoa uzbuenja varira s vremenom i predstavlja faktor koji mogu koristiti operatori avanturistikog turizma za upravljanje doivljajem i poveanjem nivoa zadovoljstva uesnika (Hall i McArthur 1994. godine; Egner 2002; Page et al. 2005).Rekreacija moe dovesti do poboljane slike koju pojedinac ima o sebi, gdje identitet postaje osnova za motivaciju, jer rekreativne aktivnosti mogu dovesti do osjeaja pripadnosti odreenoj grupi. Neke aktivnosti mogu takoer zahtijevati razvoj posebne vjetine i poveanje samopotovanja. Tamo gdje rekreativne aktivnosti zahtijevaju stepen kompetencija, Bandura (1977) zakljuuje da percepcija neije sposobnosti neije za obavljanje odreene aktivnosti je motivator i moe dovesti do samoefikasnost, kao oblika samopouzdanja i procjene o neijoj sposobnosti.Uprkos znaaju motivacije, jasno je da ni jedna teorija ili da ak ne postoji jasan konsenzus u odnosu na rekreaciju. Umjesto toga, u teorijama motivacije potreba se posmatra kao sila unutar pojedinca koja ga pokree na sticanje zadovoljstva i osjeaja potpunosti. Tu se pojavljuju vie nivoa i vrsta potreba, ukljuujui i vane potrebe samoaktuelizacije i psiholoki rast (Torkildsena 1992: 86). Razumijevanje potreba i unutranje motivacije prema nekim od ideja u studijama rekreacijskih motivacija moe ponuditi uvid u injenicu zato su ljudi ukljueni u rekreativne aktivnosti. Ali nije samo potrebno razumjeti zato se ljudi ukljuuju u rekreaciju, ve i koji faktori ili prepreke mogu ih sprijeiti da uestvuju. Torkildsen (1992) istie uticaj na rekreacijsko uee u smislu tri kategorije: line, socijalne i posredne, i kategorije faktora prilike. Ovi utjecaji (Tabela 2.3) su takoer od vrijednosti u razumijevanju nekih od ogranienja na rekreaciju.Tabela 2.3. Uticaj na uee u rekreacijiLini Socijalni i posredniFaktori prilike

DobZanimanjeDostupni resursi

Faza ivotnog ciklusaPrihodiObjekti tip i kvalitet

SpolRaspoloivi prihodiOsvjetenost

Brani statusMaterijalna dobraPercepcija prilika

Izdravanost i starostPosjedovanje automobila i mobilnostRekreacijski servisi

Volja i ivotni ciljSlobodno vrijemeRaspored objekata

Line obavezeObaveze i dunostiPristup i lokacija

SnalaljivostDom i socijalno okruenjeIzbor aktivnosti

Percepcija odmora i rekreacijePrijatelji i grupe vrnjakaPrevoz/transport

Stavovi i motivacijaSocijalne uloge i kontaktiTrokovi: prije, u toku i poslije

Interesi i preokupacijeOkolini faktoriUpravljanje: politike i podrka

Sposbnosti i vjetine fizike, socijalne i intelektualneFaktori masovne rekreacijeMarketing

Linost i pouzdanostEdukacija i postignuaProgramiranje/planiranje

Kultura u kojoj je pojedinac roenPopulacijski faktoriOrganizacija i vodstvo

Odrastanje i odgojKulturni faktoriPolitiki programi