Master Rad

1. UVOD

Diplomski rad-Master rad

1. UVOD

Građevinarstvo spada u visokorizičnu djelatnost u kojoj su zbog nepovoljnih uslova

rada život i zdravlje radnika često ugroženi. Radovi u građevinarstvu se većim dijelom izvode

na otvorenom prostoru – gradilištu, ali i unutar zatvorenog prostora. Građevinske radove

karakterišu složenost tehnike i tehnologije, veliki broj i obim operacija, rad sa mašinama i

alatima, visok stepen mehanizovanosti procesa i složena organizacija, s tim da radno vrijeme

na gradilištima često traje duže od zakonom dozvoljenog. Sve veći broj gradilišta i sve

učestalije povrede radnika i povećan broj povreda na radu sa smrtnim ishodom, poslednjih

godina, postaje dio naše svakodnevice. Građevinska sezona više nije ograničena samo na

ljetnju, već radovi traju tokom čitave godine, materijali i mašine su sve napredniji, a uslovi

rada u jesenjem i zimskom periodu vrlo zahtijevni. U građevinarstvu i industriji građevinskog

materijala raste broj povreda na radu sa smrtnim ishodom u poređenju sa ostalim

industrijskim granama. Radnici bez valjano regulisanog radnog odnosa prihvataju teške

uslove rada i rad bez odgovarajućeg obezbijeđenja zdravlja i života, odnosno bez sredstava za

zaštitu.

Zbog svih navedenih faza, vremenskih i fizičkih ulova rada, kroz koje radnici prolaze

tokom građevinskih radova, potrebno je preduzeti ozbiljne predradnje i pripreme za

obezbijedjenje zdravlja i bezbijednosti na radu u svemu prema Zakonu o bezbijednosti i

zdravlju na radu i Uredbe o bezbijednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim

gradilištima.

Ovaj diplomski – master rad ce prikazati značaj preduzimanja mjera zaštite radnika od

mogućih ozbiljnih i fatalnih nesreća kako sa finansijskog tako i ljudskog aspekta. Takođe će

se ukazati na sve moguće uzroke zbog kojih se dešavaju povrede na radu, kao i njihove

posljedice.

Cilj ovog diplomskog rada je da ukaže da nekorišćene zaštitnih ličnih sredstava na radu

pored ostalih potrebnih uslova koje treba ispuniti u pogledu bezbijednosti i zdravlja na radu,

zbog kojih se najčešće dešavaju povrede na radu, firmi ili preduzeću donosi velike finansijske

gubitke. Pravovremenim ulaganjem sa sviješću o potrebi korišćenja zaštitnih ličnih sredstava

i opreme na radu i adekvatnom implementacijom Zakona o bezbijednosti i zdravlja na radu,

bi se izbjegli nepotrebni finansijski gubici i spriječile povrede, a time i obezbijedila

bezbijedna gradilišta, što će se detaljnom analizom u radu i pokazati. U analiziranju ovog

Mirko Mišković


problema za primjer će biti uzeta trenutna stanja kod nas i u Evropskoj Uniji i biće dati

primeri uspješne implementacije i primjena zakona o bezbijednosti i zdravlju na radu u

fabrici Lafarge u kojoj je bezbijednost i zdravjle na radu jedan od njihovih prioriteta za

uspješno i bezbijedno poslovanje.

Mirko Mišković

2. ZDRAVLJE I BEZBIJEDNOST U GRAĐEVINARSTVU(Srbija)


2. ZDRAVLJE I BEZBIJEDNOST U GRAĐEVINARSTVU(Srbija)

U Srbiji ima 15.000 građevinskih preduzetnika i oko 85.000 zaposlenih u

građevinarstvu direktni uzroci povećanja broja povreda na gradilištima su rad na crno,

nedosljedna primjena mjera bezbjednosti i zdravlja na radu, slaba obuka zaposlenih za

bezbjedan i zdrav rad, nekorišćenje opreme za ličnu zaštitu na radu. Pored već navedenih

uzroka koji dovode do povreda na radu je i velika želja vlasnika i direktora firmi za profitom

usljed čega zanemaruju zaštitu i bezbjednosnu obuku radnika. Povrede na radu se dešavaju

kako u privatnim tako i u državnim firmama, ali ipak veci broj povreda na radu zabilježen je

u privatnim manjim firmama zbog toga što kod privatnika ima više zaposlenih na crno. Veće

firme znatno više ulažu u obezbeđivanje gradilišta i svojih zaposlenih, pa su i stradanja na

njima ređa.

Prema zvaničnim podacima samo u toku 2007, u Srbiji se dogodilo 1.046 teških

povreda od čega 159 teških povreda na gradilištima, 17 povreda koje su rezultirale smrću u

bolnicama i 13 smrtnih slučajeva na gradilištima. Ovakav trend nastavljen je i u 2008 godini.

Crna statistika pokazuje da je od početka ove godine na gradilištima u Srbiji poginulo skoro

40 ljudi, a oko 150 ih je teže povrijeđeno.

Prilikom obilaska i kontrole gradilišta od strane inspektora rada uočeno je da većina

radnika ne koristi lična zaštitna sredstva i opremu, prvenstveno zaštitne šlemove, radne

kombinezone i adekvatnu obuću. Nabavljanje opreme obaveza je poslodavca, a radnik je u

obavezi da koristi zaštitnu opremu. Radnici na gradilištu najmanje poštuju ovaj propis, što

uzrokuje kasnijim povredama koje mogu biti kobne po život. I ako je nabavljanje opreme

obaveza poslodavca a ne radnika, radnici izbjegavaju nošenje opreme pod izgovorom da im

smeta pri obavljanju odgovarajućih poslova, a nije rijedak slučaj da poslodavci izbjegavaju

ovu obavezu, pa na manjim gradilištima uočićemo radnike bez zaštitne opreme na radu. U

koliko inspektori rada zateknu radnike bez ličnih zaštitnih sredstava u obavezi su da izreknu

zahtijev za pokretanje postupka protiv zaposlenih zbog nekorišćenja ličnih zaštitnih sredstava

i opreme kao i njihovih poslodavaca. Pored prekršajnih i krivičnih prijava inspektori rada

mogu na licu mjesta izreći kazne čija je visina određena zakonom. Pored obaveznog

korišćenja ličnih sredstava zaposlenih i higijena na gradilištu mora da bude na visokom

nivou, propisani standardi za skele se moraju poštovati, svaki otvor treba da bude ograđen, a

strujne instalacije ispravne.

Mirko Mišković


Radnici moraju da budu osposobljeni za bezbjedan i zdrav rad, da posjeduju stručna

znanja iz oblasti u kojoj rade i da imaju ljekarsku dozvolu za rad na visini, koja se obnavlja u

određenom periodu.

Na gradilištima inspektori često zatiču nepostojanje uređenih prolaza i staza za kretanje

radnika u krugu gradilišta. Često se dešava da se za privremeni rad i kretanje radnika na

gradilištima koriste konstrukcije i objekti koji ne odgovaraju propisima zaštite na radu,

važećim standardima i tehničkim normativima (skele, radne platforme, konstrukcije za

spriječavanje odrona zemlje i drugo), ne postoji tehnička dokumentacija za montažno

građenje, ili se dešava da privremena električna instalacija nije propisno izvedena. U česte

nedostatke spada i nepropisan način rada s građevinskom mehanizacijom, nepostojanje

dokaza o osposobljenosti radnika za bezbjedan rad na određenom radnom mjestu, odnosno

dokaza da radnik ispunjava propisane uslove za rad na radnim mjestima s posebnim uslovima

rada.

Rad na crno donosi i direktnu štetu u oblasti bezbjednosti. Trka za profitom je osnovna,

ali svakako pogrešna i opasna motivacija za poslodavce da angažovanjem neprijavljene radne

snage pojeftine svoje poslovanje. Inspektori rada su nakon stalnih akcija kontrole i nadzora

gradilišta u zemlji zatekli više od 30% neprijavljenih radnika .Nakon ponovnih kontrola

uočeno je da je određen broj radnika zasnovao radni odnos ,ali je daleko veći broj ostao da

radi na crno. Neprijavljeni radnici provode u proseku tri do pet dana kod istog poslodavca

posle čega najčešće idu dalje kod drugih poslodavaca. Poslodavcima ostaje oko 30 % para

viška, odnosno novca koji bi morali da izdvoje za prijavljivanje radnika. Radnici se angažuju

bez zaključivanja ugovora o radu i bez prijava na obavezno socijalno osiguranje. Sistem

nadležnosti nalaže da u takvim situacijama inspektori rada svojim rješenjem obavezuju

poslodavca da zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme i prijavi radnika na obavezno

socijalno osiguranje. Istovremeno, inspektor rada podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog

postupka nadležnim organima.

Nekvalifikovana radna snaga česta je pojava na gradilištima širom zemlje. Usljed

nestručnog obavljanja poslova radnici se nalaze u uslovima koji su nerijetko opasni po

bezbijednost i zdravlje na rad. Ovaj broj radnika nije zanemarljiv, a često su to radnici koji

nisu prijavljeni od strane poslodavaca, tj radnici koji rade na crno. Poslodavci odnosno

vlasnici građevinskih firmi u obavezi su da edukuju svoje radnike i u određenom

vremenskom periodu izvrše testiranja radnika sa specifične radova koje do tada nisu

Mirko Mišković


obavljali. Za sva testiranja i obuke poslodavac treba da ima dokaze.Prekvalifikacije i

dokvalifikacije radnika u ovim slučajevima spada u direktne troškove poslodavca , što

dovodi u većini slučajeva do izbjegavanja istog radi smanjenja dodatnih troškova.

Iz predhodno navedenog mora se ispoštovati i donijeti niz mjera bezbjednosti i zdravlja na

radu u građevinskim preduzećima ,a to su:

1. Pravilnik- opšti akt o bezbednosti i zdravlju na radu

2. Osposobljavanje zaposlenih, tj. obuka zaposlenih za bezbedan rad

3. Evidencija o obuci za bezbedan rad

4. Imenovanje lica za bezbednost i zdravlje na radu zaposlenih

5. Odluka o postupku procene rizika na radnim mjestima

6. Izrada plana za sprovođenje postupka procene rizika na radu

7. Izrada - donošenje Akta o proceni rizika na radu.

Da bi smanjili broj povreda i nesrećnih slučajeva na gradilištima Ministarstvo rada i

socijalne politike , odnosno Uprava za bezbijednost rada tokom godine organizuju veliki broj

kampanja u kojima pokušavaju da podignu nivo kulture po pitanju bezbijednosti i zdravlja na

radu kako kod radnika tako i kod poslodavaca i investitora.

Uprava za bezbednost i zdravlje na radu prosljedila je svim ministarstvima Prijedlog

uredbe o bezbjednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima koja

predviđa uvođenje koordinatora u fazi pripreme i realizacije projekata.Do sada je obaveza

poslodavca bila da se brine za bezbijednost i zdravlje na radu a po novom Prijedlogu uredbe o

bezbijednosti i zdravlju na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima ta obaveza prelazi

u ruke koordinatora. Koordinatori će imati zadatak da obezbjede bolju organizaciju

sprovođenja mjera bezbjednosti i zdravlja na gradilištima, a za investitore je predviđen

prelazni period koji će trajati najverovatnije oko dvije godine. Investitori će biti dužni da

angažuju koordinatore u pripremnoj fazi koji će sve aspekte bezbijednosti i zdravlja na radu

Mirko Mišković


morati da ugrade u projekat, kao i koordinatore koji će pratiti radove i ukoliko zatreba uvoditi

izmjene.

Za koordinatora za izvođenje projekta ne može biti određena osoba koja je zaposlena

kod izvođača radova. Koordinator za pripremu projekta i koordinator za izvođenje projekta

mora da ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima projektovanja ili izvođenja

građevinskih radova ili poslovima bezbjednosti i zdravlja na radu, kao i najmanje višu

školsku spremu odgovarajuće struke tehničkog smera. Oni će morati da imaju potvrdu o

obavljenom osposobljavanju po Programu osposobljavanja za koordinatora, a provjera

praktične osposobljenosti biće obnavljana na svakih pet godina.

Mirko Mišković


2.1 LAFARGE –Beočinska fabrika cementa

Pored velikog broja građevinskih firmi i građevinskih preduzeća kod kojih je nivo

bezbijednosti i zdravlja na niskom nivou , u Srbiji postoji i dobri primjeri firmi kod kojih je

implementacija mjera zaštite na radu kao i poštovanje zakona o bezbijednosti i zdravlju na

radu sprovedena uspješno i postala jedan od njihovih prioriteta za upješno i bezbjedno

poslovanje. Jedan od dobrih primjera je i Lafarge beočinska fabrika cementa u kojoj je

proizvodnja cementa po evropskim ekološkim standardima. Ulaganje Lafarge-a u Beočinsku

fabriku cementa jedan je od najvećih investicionih programa u svetskom sistemu Lafarge-a.

Modernizacijom BFC emisija štetnih gasova i čestica svedena je na najmanju mjeru, čime su

riješeni ekološki problemi koji su ranije bili prisutni.

Pored tehničkih investicija preduzete su i niz akcije u cilju očuvanja životne sredine. U

Lafarge BFC se primenjuje procedura "Upravljanje otpadom nastalim na prostoru fabrike",

koja definiše način upravljanja otpadom, kako bi se smanjila njegova količina i uticaj na

životnu sredinu. Da bi se popratile sve investicije koje su obilježile prve godine investiranja

Lafarge-a u BFC i da bi zaposleni mogli da rade u skladu sa novinama bilo je potrebno da se

za sve to osposobe. Tako je jedan dio zaposlenih završilo obuku stranih jezika. Takođe,

organizvani su različiti tehnički treninzi, gdje je 150 zaposlenih završilo obuku. Dio

sredstava, namijenjenih za obuku zaposlenih je potrošen na ime raznih licenci i troškova

aplikacija tehničke opreme i uputstava, kao i na obuke iz domena menadžerskih vještina i

sposobnosti, gdje je 50% zaposlenih učestvovalo u obuci.

Jedan od najvažnijih prioriteta Lafarge BFC je zaštita i bezbjednost na radu zaposlenih.

Dokaz da je Lafarge BFC uložio mnogo napora, sredstava i energije u obučavanju zaposlenih

o važnosti zaštite na radu je i činjenica da je smanjen broj povreda na radu sa bolovanjem, i

to sa 41 koliko je bilo u 2002. godini, preko devet povreda u 2003, a u 2008 godini nije bilo

povreda na radu. Ovaj podatak je značajniji ako imamo u vidu da su prve godine bile

godine velikih investicionih radova, koji su, pored svojih tehničkih karakteristika,

predstavljali novinu za sve zaposlene u smislu startovanja i rukovanja novom opremom.

Napravljen je značajan pomak za poboljšanje sigurnosti u saobraćaju. Osmišljena je

primjenjena politika bezbjedne vožnje sa svim pripadajućim elementima. Uvedene su

dodatne tehničke kontrole vozila, ugradjeni sigurnosni pojasevi na svim vozilima, uključujući

rudarsku mehanizaciju i viljuškare, uvedeno praćenje i statistika saobraćajnih incidenata, kao

i veliki broj implementiranih saobraćajnih pravila i procedura.

Mirko Mišković


Statistički posmatrajući u periodu od 2002-2008. godine, može se reći da su

ispunjeni zadati ciljevi za bezbednosti Lafarge BFC ali je postavljen i novi cilj 730 dana bez

povrede radnika LBFC. koji je na dobrom putu da se premaši.

Statistike se vode na mjesečnom i godišnjem nivou uključuje sve povrede zaposlenih u

LBFC , izvođače i sve posjetioce fabrike. Sve povrede podijeljene su u tri grupe :

1. Smrtonosne povrede (fatal injuries)

2. Teške povrede (medical injuries)

3. Lakše povrede( first aid injuries)

Mirko Mišković


2.1.1 Mjesečni izvjestaj o povredama na radu za mjesec novembar 2008

NOVEMBER YEAR TO DATE YEAR

2007 2008 R 2007 R 2008 R 2007TOTAL FATAL INJURIES (FI)

Lafarge 0 0 0 0 0Contractors 0 0 0 0 0Total 0 0 0 0 0

TOTAL LOST TIME INCIDENTS (LTI)Lafarge 0 0 0 0 0Contractors 0 0 2 0 2Total 0 0 2 0 2

NB OF DATS LOST THROUGH LTI BY LAFARGE EMPLOTESS(LWD)

0 0 0 0 0

TOTAL MEDICAL INJURIES (MI)Lafarge 0 0 11 5 11Contractors 0 0 5 5 5Total 0 0 16 10 16

TOTAL FIRST INJURY (FA)Lafarge 0 0 8 2 9Contractors 0 0 0 1 0Total 0 0 8 3 9

Frequensy rate (FR) Lafarge 0 0 0 0 0Severity rate (SR) Lafarge 0 0 0 0 0NB of near misses(NM) 64 62 471 585 554

Mirko Mišković


Grafik 5. Frequency rate

(mjesečno, godišnje, po grupaciji)

LTI – broj povreda

Grafik 6. Severity rate

(mjesečno, godišnje, po grupaciji)

LDW – broj dana bolovanja – izgubljeni sati

Mirko Mišković


Grafik 7. Near misses

Grafik 8. Illness rate

Mirko Mišković


Grafik 9. Medical rate

Grafik 10. Firs rate aid

Mirko Mišković


Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec YTD

NB OF FATAL INJURY (FI)

act 07 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0act 08 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Diff.% 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NB OF LTI OF LBFCact 07 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0act 08 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Diff.% 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NB OF LTI OF CONTRACTORS

act 07 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

act 08 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Diff.% -100 -100 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0-

100

NB OF MEDICAL INJURES LBFC (MI)act 07 0 0 0 1 2 1 2 2 2 1 0 0 11act 08 0 0 0 1 1 0 0 0 1 2 0 0 5Diff.% 0 0 0 0 -50 -100 -100 -100 -50 100 0 0 -55

NB OF MEDICAL INJURES CONTRACTORSact 07 1 1 0 1 0 0 0 0 1 1 0 0 5act 08 1 1 1 0 1 0 0 0 0 1 1 1 5Diff.% 0 0 0 -100 0 0 0 0 -100 0 0 0 0

NB OF FIRST AID INJURIES LBFC (FA)act 07 0 0 0 0 0 1 2 2 2 1 0 1 9act 08 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 2Diff.% 0 0 0 0 0 -100 -100 -100 -50 -100 0 -100 -78

NB OF FIRST AID INJURIES CONTRACTORS act 07 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0act 08 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1Diff.% 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Mirko Mišković


NB OF NEAR MISSES

act 07 21 45 22 36 51 38 34 63 39 58 64 83 554act 08 31 42 30 55 25 55 88 67 53 77 62 0 585

Diff.% 48 -7 36 53 -51 45 159 6 36 33 -3 -100 6

NB OF LOST DAYS OF LBFC(LWD)

act 07 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0act 08 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Diff.% 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NB OF HOURS OF SICK LEAVEact 07 4,184 3.648 3.152 1.776 2.4 3.232 3.678 3.4 2.672 4.2 4.096 3.4 39.928act 08 3.112 3.088 2.576 2.384 2.256 2.432 2.168 1.64 1.616 3.424 2.12 0 26.816

Diff.% -26 -15 -18 34 -6 -25 -42 -52 -40 -18 -48 -100 -33

WORKED HOURS LBFC

act 07 144.4 125.1 138.6 111.9 103.2 83.86 80.56 84.43 93.87 106.1 101.3 95.23 1268.6act 08 97.6 87.26 94.43 90.12 89.52 77.45 76.64 71.15 84.96 88.86 81.21 0 939.21Diff.% -32 -30 -32 -20 -13 -8 -5 -16 -9 -16 -20 -100 -26

WORKED HOURS OF CONTRACTORS

act 07 41.56 95.64 52.34 32.56 30.65 31.25 31.74 38 34.39 34.43 34.75 48.51 505.82act 08 45.05 102.2 56.32 30.86 32.46 34.04 32.53 36.12 39.58 60.95 49.96 0 520.09

Diff.% 8 7 8 -5 6 9 2 -5 15 77 44 -100 3

TOTAL LBFC WOEKED HOURS

act 07 150.5 129.9 142 119.4 111.9 106.3 110.5 114.7 103.8 115.2 108.6 104.2 1417act 08 109.1 101 104.3 96.95 95.44 92.78 97.76 92.47 93.42 96.72 87.72 0 1067.7Diff.% -27 -22 -27 -19 -15 -13 -12 -19 -10 -16 -19 -100 -25


FREQUENCY RATE (FR) LAFARGE

Mirko Mišković


act 07 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0act 08 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Diff.% 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

SEVERITY RATE (SR) LAFARGEact 07 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0act 08 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Diff.% 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MEDICAL RATE (MIFR)act 07 0 0 0 8.38 17.88 9.41 18.1 17.44 19.26 8.68 0 0 7.76act 08 0 0 0 10.31 10.48 0 0 0 10.7 20.68 0 0 4.68Diff.% 0 0 0 23 -41 -100 -100 -100 -44 138 0 0 -40

FIRST AID RATE act 07 0 0 0 0 0 9.41 18.1 17.44 19.26 8.68 0 9.6 6.35act 08 0 0 9.59 0 0 0 0 0 10.7 0 0 0 1.87Diff.% 0 0 0 0 0 -100 -100 -100 -44 -100 0 -100 -71

ILLNESS RATEact 07 3.37 2.55 2.03 1.23 1.19 2.77 3.69 2.17 2.37 2.82 3.54 3.26 2.58act 08 2.85 3.06 2.47 2.46 2.36 2.62 2.22 1.77 1.73 3.54 2.42 / 2.51Diff.% -15 20 22 100 99 -5 -40 -18 -27 26 -32 / -3

LOST TIME INJURY FREQUENCY RATE (LTIFR)act 07 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0act 08 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Diff.% 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TOTAL INJURY FREQUENCY RATE (TIFR)act 07 0 0 0 8.93 19.38 11.92 24.83 23.69 21.31 9.42 0 0 8.67act 08 0 0 0 11.1 11.17 0 0 0 11.77 22.51 0 / 5.32Diff.% 0 0 0 24 -42 -100 -100 -100 -45 139 0 / -39

YEARNo of

accidentsLBFC

Lastdays

workinghoursLBFC

workinghours of

contractors

Accidentfrequency

FR

SeverityrateSR

No ofreportingincidents

No ofaccidents

contractors

2002 41 529 3878.207 10.57 0.14

Mirko Mišković


2003 8 248 2344.936 3.41 0.11 23 7

2004 9 446 1759.458 5.12 0.25 56 22

2005 5 297 1570.486 3.18 0.19 94 2

2006 0 224 1355.609 0 0.15 346 0

2007 0 0 1203.541 0 0 554 2

2008 0 0 939.207 520.09 0 0 585 0

No of accident LBFC – broj nesreća radnika u LBFC

Lost days – izgubljeni dani

Working hours LBFC – radni sati zaposlenih u LBFC

Working hours of contractors – radni sati izvođača

Accident frequency FR – Učestalost nesreća FR

No of reporting incidents near misses - broj zabilježenih ne bezbjedonosnih situacija

No of accidents contractors – broj nesreća izvođača

Mirko Mišković


Slika 26. FR rate

Slika 27. Contractors LTA

Mirko Mišković


REPORT OF TRAFIC CONTROL


NB OF TACHOMETERSact 07 0act 08 934 536 1019 891 904 1061 1089 2363 2335 2379 2256 0 15767Diff.%

NB OF INSPECTION OF VEHICLES

act 07 0act 08 19 58 69 54 61 72 54 68 87 101 82 0 725Diff.%

NB OF OVERLOADS

act 07 0act 08 8 1 24 376 854 474 1365 852 720 611 670 0 5955Diff.%

Comment1. Service of fire engine with CO2 is done2. Lock-out system for old cement mills is improved 3. Rule books, Instruction. Procedures done together with HR department

3. ZDRAVLJE I BEZBIJEDNOST U GRAĐEVINARSTVU

(Evropska iskustva)

Mirko Mišković


3. ZDRAVLJE I BEZBIJEDNOST U GRAĐEVINARSTVU(Evropska iskustva)

U Evropskoj Uniji nakon prvobitnog objavljivanja 1994-te, u aprilu 2007, ponovo su

izdati Propisi o radu u građevinarstvu, projektovanju i upravljanju (poznatiji kao CDM

Propisi). Ovi promjenjeni i dopunjeni propisi su uvedeni sa namjerom da se ljudi koji su

uključeni u građevinske projekte, lakše ponašaju u skladu sa zakonom vezano za zdravlje i

bezbijednost na radu.

CDM Propisi imaju za cilj da poboljšaju kompletno upravljanje projektima kao i

zdravlje, bezbijednost i socijalnu zaštitu tokom svih faza građevinskih radova, kako bi se

umanjio veliki broj ozbiljnih, fatalnih nesreća i bolovanja koja se dešavaju svake godine u

građevinskoj industriji. CDM2007 propisi daju veći značaj planiranju i upravljanju kako bi

se osigurali bezbjedni projekti a ne samo papirologija o bezbijednosti.

Propisi se odnose na sve one koji doprinose zdravlju i bezbjednosti tokom građevinskih

radova, tj. odnose se na klijente, projektante i izvođače radova gdje CDM koordinator ima

veću moć koja podrazumjeva ulogu sa više odgovornosti i nadgledanja.

Novi Propisi su kombinacija Propisa o radu u građevinarstvu (zdravlje, bezbijednost i

socijalna zaštita) i CDM propisa koji su 1994-te objavljeni kao jedan jedinstven paket

propisa. Medjutim, oni takodje sadrže i važne izmjene vezane za bezbijednosno održavanje.

Oni sadrže:

Nova dužnost projektanata je da uklone opasnosti i umanje rizike onoliko koliko je to

u praksi moguće. Takođe moraju da obezbijede da bilo koje mjesto za rad, koje

projektuju, bude u skladu sa Propisima o radnom mjestu 1992 (zdravlje, bezbijednost

i socijalna zastita);

Klijent vise nece moći da određuje izvršioca koji bi preuzeli njihove zakonske

dužnosti i krivične odgovornosti, stoga je i data veća odgovornost CDM koordinatoru

koji pomaže da se izvrše sve dužnosti u skladu sa Propisima;

Kada Glavni Izvođač odredi izvođače, on ce morati da im kaže koliko vremena je

potrebno da se pripreme za radove na gradilištu.

Mirko Mišković


Izvođaci imaju slične dužnosti sto se tiče opremanja za rad na gradilištu, ali su takđje

obavezni da planiraju i upravljaju sopstveni rad;

Uloga Supervizora za planiranje, koji je nosio odgovornost za zdravlje i bezbijednost

u fazi planiranja građevinskog projekta, je sada zamijenjen sa CDM projekt-

koordinatorom.

CDM Koordinator, kao i Supervizor za Planiranje, mora biti postavljen od strane

klijenta ukoliko projekat traje duže od 30 dana ili ako je u prejakat uključeno vise od 500

ljudi.

Supervizor za planiranje je dužan da savjetuje i pomaže klijentu u tome kako ispuniti

njihove dužnosti, a posebno da li su neke druge dužnosti odgovarajuće.

Klijenti su vec imali dužnosti, prema HSWA 1974 i Propisima za Upravljanje zdravlja i

bezbijednosti na radu 1999, da osiguraju da se građevinski projekti odvijaju bezbijedno.

Međutim, prema novom CDM 2007, klijentima je eksplicitno naređeno da moraju da

preduzmu sledeće odgovarajuće korake kako bi obezbijedili:

Gradjenje koje mora proći bez rizika po zdravlje i bezbijednosti na radu;

Socijalnu zastitu prije početka radova;

Da bilo kakava konstrukcija projektovana za rad mora biti u skladu sa Propisima o

radnom mjestu;

Dovoljno vremena i pomoćnih sredstava kako bi se sve dužnosti mogle ispuniti i

Moraju da ukažu izvođačima radova i projektantu koliko imaju vremena za planiranje

i pripremu pred početak radova.

Klijent i dalje moze da odredi neko profesionalno lice da iznese sve njihove dužnosti ali

prema CDM jedino su oni pravno odgovorni.

Druge izmjene sadrže:

Izvršioci dužnosti moraju biti sigurni da koga god odrede da izvršava poslove tipa

upravljanja, projektovanja ili građenja, mora biti kompetentan za dati posao.

Mirko Mišković


3.1 Evropska iskustva – Velika Britanija

U Velikoj Britaniji 2.2 miliona ljudi zaposleno je u građevinskoj industriji, koja

predstavlja najveću idustrijsku granu u zemlji, ali i jednu od najopasnijih po pitanju

bezbijednosti i zdravlja. U poslednjih 25 godina, više od 2800 gradjevinskih radnika imalo je

smrtne povrede prouzrokovane na radu. Mnogo više bilo je teških povreda i bolesti .

3.2 Klasifikacija povreda

3.2.1 Smrtonosne povrede

Građevinarstvo ima najveći broj smrtonosnih povreda u poređenju sa svim ostalim

industrijskim granama. U 2007/2008 godini, 31% smrtonosnih povreda bilo je u

građevinarstvu. Sa 72 smrtonosne povrede zaposlenih u građevinarstvu u 2007/2008 ,

zabilježen je pad za 9% u odnosu na prošlu godinu. Od 72 poginula, 54 su zaposleni u firmi

a 18 samozaposlenih, u poređenju sa 54 na prema 25 u 2006/2007. Stopa smrtonosnih

povreda radnika u građevinarstvu u 2007/2008 opada od 3.4 poginula na 100000 zaposlenih u

odnosu na 3.8 poginulih na 100000 zaposlenih u 2006/2007 godini.Postoji opadajući trend

stope smrtonosnih povreda u periodu od 1999/2000 do 2007/2008, i ako je moguće da stope

imaju manje izmjene u narednom periodu.

Grafik 1. Broj i stopa smrtonosnih povreda zaposlenih za period od 1999/2000 do 2007/2008

Number of fatal injures to workers- broj smrtonosnih povreda radnikaRate of fatal injury per 100000 workers-stopa smrtonosnih povreda na 100000 radnika

Mirko Mišković

http://www.hse.gov.uk/statistics/industry/construction/data.htm


3.2.2 Teške povrede

Po izvještajima broj prijavljenih teških povreda građevinskih radnika u 2007/2008

godini bio je 3764, u poređenju sa 3730 u 2006/2007 godini. Odgovarajuća stopa teških

povreda radnika bila je 302.9 na 100000 radnika u 2007/2008 , a 300.7 na 100000 radnika u

2006/2007godini. Od 1999/2000 zabilježen je tred opadanja ove vrste povreda u

građevinarstvu. Do sada je nejasno da li povećanje u 2007/2008 godini predstavlja kraj ovog

opadajućeg trenda. Stopa zabilježenih teških povreda među zaposlenima u građevinarstvu je

najveća od svih industrijskih grana.

Grafik 2. Broj i stopa prijavljenih teških povreda od 1999/2000 do 2007/2008

Number of reported major injuries to employees-Broj prijavljenih teških povreda zaposlenihRate of reported major injury per 100000 employees- Stopa prijavljenih teških povreda na 100000 zaposlenih.

Mirko Mišković



3.2.3 Trodnevne povrede ( i više od tri dana)

Kao i kod prijavljenih teških povreda, stopa prijavljenih trodnevnih povreda(povrede

koje uzrokuju odsustvo sa posla više od tri dana) zaposlenih pokazuje opadajući trend od

1999/2000 ali sa porastom u poslednjih godinu dana. Opet je nejasno da li porast od 4% u

predhodnoj godini predstavlja kraj ovog opadajućeg trenda. U 2007/2008 bilo je 7466 ovih

povreda I to daje stopu od 599.2 na 100000 zaposlenih. Odgovarajuće brojke za 2006/2007

su 7161 prijavljen slučaj, a stopa 577.3 na 100000 zaposlenih.

Grafik 3. Broj i stopa prijavljenih trodnevnih povreda zaposlenih od 1999/2000 do 2007/2008god.

Number of reported over-3-day injures to employees-Broj prijavljenih trodnevnih povreda zaposlenih

Rate of reported over-3-day injury per 100000 employees- Stopa prijavljenih trodnevnih povreda na 100000

zaposlenih

Mirko Mišković



Na osnovu Istraživanja radne snage ( Labour Force Survey – LFC ) stopa ne smrtonosnih povreda radnika u građevinarstvu je 1600 na 100000 radnika ( 1.6 %) u 2006/2007 godini (trogodišnji prosjek), što je statistički značajno više nego što je prosjek svih industrija (950 na 100000 radnika - 0.95% ).

Grafik 4. Stopa prijavljenih ne smrtonosnih povreda i prosječna LFS stopa ne smrtonosnih povreda u periodu od 1999/2000 d0 2007/2008 god.

Riddor rate of reported non – fatal injury per 100000 employees –Riddor stopa prijavljenih ne smrtonosnih povreda na 100000 zaposlenihLFS Central Estimate – rate of reportable non – fatal injury per 100000 workers – LFS Glavna procjena – stopa ne smrtonosnih povreda na 100000 zaposlenihLFS Lower limit of 95 % Confidence Interval (CI)- LFS Donja granica 95% Intervala pouzdanostiLFS Upper limit of 95% Confidence Interval (CI) – LFS Gornja granica 95% Intervala pouzdanosti

Tabela 1. Stopa prijavljenih smrtonosnih povreda radnika , ne smrtonosne povreda zaposlenih + LSF stope povrede radnika u građevinarstvu

99/00 00/01 01/02 02/03 03/04 04/05 05/06 06/07 07/08

Smrtonosne povrede(a) 4.7 5.9 4.4 3.8 3.6 3.5 3 3.8 3.4

Teške povrede(b) 395.9 380.9 356.1 354.9 327.7 326.9 307.8 300.7 302.9

Trodnevne povrede(b) 917 829.2 799.1 788 680 654.1 627.6 577.3 599.2

LFS (a),(c)

2320 (2040, 2590)

2330 (2050, 2610)

2280 (2000, 2550)

2090 (1830, 2350)

1980 (1720, 2230)

1790 (1550, 2040)

1580 (1350, 1820)

1550 (1320, 1780) n/a

(a) na 100000 radnika (b) na 100000 zaposlenih(c) 95% interval pouzdanosti dat je u zagradama

Mirko Mišković


4. SISTEMATIZACIJA MJERA ZAŠTITE NA RADU

Mirko Mišković


4. SISTEMATIZACIJA MJERA ZAŠTITE NA RADU

Opšte mjere zaštite na radu :

Opšti zakoni, pravilnici , uredbe o bezbijednosti i zdravlju na radu

Preduzeće koje proizvodi orudja za rad na mehanizovan pogon, dužno je da uz svako

proizvedeno oruđe priloži: uputstvo za upotrebu i bezbjedan rad, uputstvo za

održavanje, propisanu javnu ispravu, i rezultate ispitivanja orudja za rad kojima se

dokazuje da su primenjene mjere zaštite na radu.

Pravilnici i akti o bezbjednosti na radu koje donosi preduzeće u skladu sa svojim

zahtjevima

Posebne mjere zaštite na radu :

Akta preduzeća ( Akti o procjeni rizika , dokaz o obuci radnika , dokaz o kontroli

zdravlja radnika …)

Tehnička dokumentacija gradilišta ( Za konkretno gradilište potrebna tehnička

dokumentacija od pripremnih radova do definisanja svih faza gradnje objekta)

Sredstva lične zaštite na radu

Mirko Mišković

Mjere zaštite na radu

Opšte mjere zaštite na radu Posebne mjere zaštite na radu


4.1 ZAKON O BEZBIJEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU

4.1.1 Uvodne napomene

Ovim zakonom uređuje se sprovođenje i unapređivanje bezbjednosti i zdravlja na radu

lica koja učestvuju u radnim procesima, kao i lica koja se zateknu u radnoj okolini, radi

sprječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave u oblasti bezbednosti i zdravlja na

radu, ovim zakonom obrazuje se Uprava za bezbednost i zdravlje na radu kao organ uprave u

sastavu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, i utvrđuje njena nadležnost.

Prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i zaposlenih, nadležnosti i mjere čijom se

primjenom, odnosno sprovođenjem osigurava bezbjednost i zdravlje na radu ostvaruju se u

skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu zakona, osim ako posebnim

zakonom nije drugačije određeno.

Prava, obaveze i odgovornosti u vezi sa bezbjednošću i zdravljem na radu, utvrđene

ovim zakonom, bliže se uređuju kolektivnim ugovorom, opštim aktom poslodavca ili

ugovorom o radu.

Bezbjednost i zdravlje na radu jeste obezbjeđivanje takvih uslova na radu kojima

se, u najvećoj mogućoj meri, smanjuju povrede na radu, profesionalna oboljenja i

oboljenja u vezi sa radom i koji pretežno stvaraju pretpostavku za puno fizičko,

psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih.

Radi detaljnijeg uređivanja pojedinih pitanja i efikasniijeg sprovođenja sistema

bezbijednosti i zdravlja na radu Zakonom se daje ovlašćenje ministru nadležnom za poslove

rada da donese određena podzakonska akta ( pravilnike, uputstva i sl.) koja nisu u suprotnosti

sa ovim Zakonom.

Mirko Mišković


Podzakonska akta koja se primjenjuju su:

Pravilnik o programu,načinu i visini troškova polaganja stručnog ispita za

obavljanje poslova bezbijednosti i zdravlja na radu i poslova odgovornih lica

Pravilnik o uslovima i visini troškova za izdavanje licenci za obavljanje poslova

u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu

Pravilnik o visini troškova postupaka utvrđivanja ispunjenosti propisanih uslova

u oblasti bezbijednoszi i zdravlja na radu

Pravilnik o postupku utvrđivanja ispunjenosti propisanih uslova u oblasti

bezbijednosti i zdravlja na radu

Pravilnik o načinu i postupku procjene rizika na radnom mjestu i u radnoj

okolini

Pravilnik o sadržaju i načinu izdavanja obrasca izvještaja o povredu na radu,

profesionalnom oboljenju u vezi sa radom

Pravilnik o poszupku pregleda i ispitivanja opreme za rad i ispitivanja uslova

radne okoline

Pravilnika o evidenciji u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu

4.1.2 Kaznene mjere

Odredbama člana 69. do 75 Zakona , propisane su novčane kazne kojim će se kazniti

za prekšaj poslodavac sa svojstvom pravnog lica, poslodavac kao privatni preduzatnik, kao i

odgovorno lice kod poslodavca.

Novčanom kaznom za prekršaj kazniće se i lice koje obavlja poslove bezbijednosti rad

na radu, kao i pravno lice, odnosno preduzetnik koji imaju licencu.

Zakon propisuje novčanu kaznu i za zaposlene, koji dobije na korišćenje propisano

sredstvoili opremu za ličnu zaštitu na radu, a ne koristi je na radnom mjestu

Mirko Mišković


Visina novčanih kazni je usaglašena sa Zakonom o prekršajima, tako da je kaznena politika

znatno pooštrena, a zaprijećene kazne su:

Za pravno lice od 800.000,00 do 1.000000,00 dinara ;

Za preduzetnike od 400.000,00 do 500.000,00 dinara ;

Za odgovorno lice kod poslodavca 40.000,00 do 50.000,00 dinara;

Za zaposlenog ako ne promjenjuje propisane mjere za bezbijednosti zdravlje na

radu od 10.000,00 do 20.000,00.

4.1.3 Organizovanje poslova bezbijednosti i zdravlja na radu

Zakonom je u članu 37. propisana obaveza poslodavca da organizuje poslove

bezbijednosti i zdravlja na radu.

Prema zakonu poslodavac, ima tri mogućnosti da organizuje ove poslove. To su:

1. Da poslove bezbijednosti zdravlja na radu obavlja sam ako ima do 10 zaposlenih

2. Da za obavljanje ovih poslova odredi jedno ili više lica iz reda zaposlenih;

3. Da angažuje pravno lice, odnosno preduzetnika koji imaju licencu za ove poslove.

Obavljanje poslova bezbijednosti i zdravlja na radu od strane samog poslodavca

predstavlja izuzetak i uslovljeno je brojem zaposlenih (do 10) i vrstom djelatnosti (ne

proizvodna), a to znači da je poslodavac koji ima do 10 zaposlenih, a obavlja, npr.

proizvodnu ili građevinsku djelatnost dužan da za obavljanje ovih poslova odredi lice iz reda

zaposlenih ili da angažuje pravno lice ili preduzetnika sa licencom

Za lica koja se bave poslovima bezbijednosti zdravlja na radu Zakon uvodi obavezu

polaganja stručnog ispita, a za pravna lica i preduzetnike koji se bave pružanjem usluga

iz oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu uvodi se obaveza posjedovanja licence koju

izdaje ministar nadležan za poslove rada.

U okviru obaveze organizovanja poslova bezbijednosti i zdravlja na radu, Zakon uvodi i

obavezu poslodavca da za obavljanje poslova zaštite zfravlja zaposlenih abgažuje Službu

medicine rada, naročito u:

1. Postupku procjene rizika na radnim mjestima ;

2. Sprovođenju zdravstvene zaštite zaposlenih na radu, i dr.;

3. Vršenju predhodnih i periodičnih pregleda zaposlenih.

Mirko Mišković


4.1.4 Određivanje lica za bezbijednost i zdravlje na radu

Zakon izričito određuje da je poslodavac dužan da aktom u pismeno formi odredi

lice za bezbijednosti i zdravlje na radu (član 15). Akt u pismenoj formi može da bude opšti

akt kojim se uređuju ova pitanja ( Pravilnik) ili posebno riješenje direktora o određivanju lica

za bezbijednost i zdravlje na radu. Iz praktičnih razloga smatramo da je bolje donijeti

riješenje.

U ugovor o radu sa licem određenim za bezbijednost i zdravlje na radu, odnosno aneks

ugovora o radu ( ako je određeno lice od ranije u radnom odnosu kod poslodavca) obavezno

se unose posebne odredbe o pravima i obavezama iz člana 38. i 40. Zakona, kao i da

neblagovremeno, nesavjesno i nemarno izvršavanje poslova bezbijednosti i zdravlja na radu

predstavlja povredu radne obaveze, zbog koje poslodavac može da otkaže ugovor o radu.

Takođe, Pravilnikom o sistematizaciji za radno mjesto lica za bezbijednost i zdravlje na

radu treba opisati ove poslove i predvidjeti kao dodatni uslov položen stručni ispit, odnosno

obavezno polaganje stručnog ispita u roku od godinu dana od dana određivanja obavljanja

ovih poslova.

Poslodvac može svojom odlukom ili riješenjem da odredi jedno ili više lica za bezbijenost i

tdravlje na radu i obaveuan je da upozna sve zaposlene sa ovom odkukom. Veoma je važno

da zaposleni budu upoznati koje lice obavlja ove poslove , radi odgovarajuće komunikacije i

dostupnosti u slučaju potrebe.

Zakonom je propisano da lice koje kod poslodavca obavlja poslove bezbijednoszi i

zdravlja na radu mora da ima položen stručni ispit o praktičnoj osposobljenosti za ove

poslove.

Zakon ne propisuje obavezan stepen stručne spreme za obavljenje ovih poslova.

Program za polaganje stručnog ispita i komisiju pred kojom se polaže određuje ministar

nadležan za poslove rada. Poslodavac je dužan da zaposleno lice koje odredi za bezbijednosz

i zdravlje na radu uputi na polaganje stručnog ispita najkasnije u roku od godinu dana od

dana određivanja. Troškove polaganja stručnog ispita snosi poslodavac .

Mirko Mišković


Program za polaganje stručnog ispita kao i troškovi u vezi sa polaganjem ovog ispita

utvrđeni su Pravilnokom o programu, načinu, i visini troškova polaganja stručnog ispita za

obavljanje poslov abezbijednosti i zdravlja na radu i poslova odgovornog lica.

Poslodavac koji ne odredi lice za bezbijednost i zdravlje na radu ili ove poslove ne povjeri

pravnom licu ili preduzetnikom sa licencom čini prekršaj.

4.1.5 Opšte obaveze poslodavca

Zakonom je određeno da j eposlodavac obavezan da prilikom organizovanja rada i

radnog procesa obezbijedi preventivne mjere radi bezbijednosti i zdravlja zaposlenih, kao i da

za njihovu primjenu obezbijedi finansijska sredstva. Sprovođenje mjera bezbijednosti i zaštite

zdravlja zaposlehog ne može pasti na teret zaposlenog ili predstavnika zaposlenih, niti može

uticati na smanjenje njhove zarade.

Poslodavac je dužan da preventivne mjere obezbjeđuje prije početka rada zaposlenog, u

toku rada, kod svake promjene tehnološkog procesa izborom radnih i proizvodnih metoda

zasnovanih na primjeni propisa o bezbijednosti i zdravlja na radu, radnog prava , tehničkih

propisa i standarda i dr.

Po prvi put ovim zakonom uvedena je obaveza da poslodavca da izvrši procjenu rizika

na radnom mjestu i da odredi mjere koje će preduzeti radi otklanjanja procijenjenih rizika i

eventualnih mogućnosti povređivanja, kao i nastanka profesionalnih oboljenja ili oboljenja u

vezi sa radom zaposlenog.

Zakon utvrđuje i druge obaveze poslodavca, tako da je poslodavac naročito dužan da:

1. Obezbijedi zaposlenom rad na radnom mjestu i u radnoj okolini u kojima su

sprovedene mjere bezbijednosti i zdravlja na radu

2. obezbijedi da radni proces bude prilagođen tjelesnim i psihičkim pogućnostima

zaposlenog

3. obezbijedi da sprovođenje mjera bezbijednosti i zdravlja na radu ne prouzrokuje

finansijske obaveze za zaposlenog ili predstavnoka zaposlenog

4. obezbijedi preventivne mjere prilikom organizovanja rada i radnog procesa, prije

početka rada zaposlenog, u toku rada, kao i pri svakoj izmjeni tehnološkog

postupka

5. donese akt o procjeni rizika u pismenoj formi za sva radna mjesta

Mirko Mišković


6. utvrda prava, obaveze i odgovornosti u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu

opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom,a ukoliko ima do deset zaposlenih

– može i ugovorom o radu

7. aktom u pismenoj formi odredi lice za bezbijednost i zdravlje na radu

8. zaposlenom odredi obavljanje poslova na kojima su sprovedene mjere

bezbijednosti i zdravlja na radu

9. obaviještava zaposlene i njihovog predstavnika o uvođenju novih tehnologija i

sredstava za rad, kao i o opasnostima od povreda i oštećenja zdravlja koji nastaju

njihovim uvođenjem, odnosno da u takvim slučajevima donese odgovarajuća

upustva za bezbijedan rad

10. osposobljava zaposlene za bezbijedan i zdrav rad

11. obezbijedi zaposlenima korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu

12. obezbijedi održavanje sredstava za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na

radu u ispravnom stanju

13. angažuje pravno lice sa licencom radi sprovođenja preventivnih i periodičnih

pregleda i ispitivanja opreme za rad, kao i preventivnih i periodičnih ispitivanja

uslova radne okoline

14. obezbijedi na osnovu akta o procijeni rizika i ocjene službe medicine rada

propisane ljekarske preglede zaposlenih u skladu sa ovim zakonom

15. obezbijedi pružanje prve pomoći, kao kao i da osposobi odgovarajući broj

zaposlenih za pružanje prve pomoći, spasavanje i evakuaviju u slučaju opasnosti

16. zaustavi svaku vrstu rada koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje

zaposlenog

17. zaposlenom izda na upotrebu sredstvo ili opremu za ličnu zaštite na radu

Mirko Mišković


4.1.6 Posebne obaveze poslodavca

Poslodavac je saglasno sa članom 18. Zakona dužan da najmanje 8 dana prije početka

rada obavijesti nadležnu ispekciju rada o:

1. početku svog rada

2. radu odvojene poslovne jedinice ( npr. novo gradilište)

3. svakoj promjeni tehnološkog postupka, ukoliko se tim promjenama mijenjaju uslovi

rada

Posebno je Zakonom određeno da poslodavac koji izvodi radove na izgradnji ili

rekonstrukciji građevinskog objekta duže od 7 dana obavezan je da izradi propisan elaborat

koji uz izvještaj o početku rada dostavlja nadležnoj ispekciji rada.

Poslodavac je dužan da na gradilištu obezbijeđuje,održava i sprovodi mjere za

bezbijednost i zdravlje na radu u skladu sa elaboratom o uređenju gradilišta .

Sadžaj elaborata o uređenju gradilišta propisuje ministar nadležan za rad.

Ispunjenost propisanih uslova u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu , prije početka

obavljanja djelatnosti poslodavca, u skladu sa zakonom, utvrđuje ministarstvo nadležno za

rad, na zahtijeh poslodavca.

Dakle, pored obaveze poslodavaca da najmanje 8 dana prije početka rada obavijesti

nadležnu ispekciju rada, poslodavac treba da prije otpočinjanja bavljnja djelatnosti

obezbijedi od ministarstva za rad akt o utvrđivanju ispunjenosti propisanih uslova o

bezbijednosti i zdravlju na radu.

U cilju spriječavanja povreda na radu, koje najčešće nastaju kad dva ili više

poslodavaca obavljaju radove u jednom radnom prostoru, utvrđena je obaveza tih

poslodavaca da sarađuju u primjeni propisanih mjera za bezbijednost i zdravlje na radu , da

koordiniraju aktivnosti u vezi sa primjenom mjera za otklanjanje rizika od povređivanja, da

takvu saradnju urede sporazumom i da odrede lice za koordinaciju aktivnosti.

Kod preventivnih mjera, zakonom se uvodi i obaveza poslodavaca koji za obavljanje

svojih poslova angažuje zaposlene koji su zaposleni kod drugog poslodavca da i za te

zaposlene obezbijedi primjenu svih zakona propisanih mjera bezbijednosti i zdravlja na radu.

Mirko Mišković


Posebna je obaveza poslodavca da zaposlenom može dati na upotrebu sredstvo za rad,

odnosno sredstvo i opremu za ličnu zaštitu na radu samo ukoliko su na njima primjenjene

propisane mjere bezbijednosti i zdravlja na radu.

Uzimajući u obzir stanje sredstava za rad, kojima raspolažu poslodavci kao i finansijske

mogućnosti poslidavca za odgovarajuća ulaganja,zakonom je određeno za slučajeve kada se

aktom o procjene rizika utvrde nedostaci, čije otklanjanje zahtijeva veća investiciona

ulaganja, a život i stanje zaposlenih nisu teže ugroženi , da poslodavac sačini poseban

program o postupnom otklanjanju nedostataka i sam utvrdi rokove za realizaciju programa.

4.1.7 Obaveza organizovanja prve pomoći

Obaveza poslodavca je da obezbijedi pružanje prve pomoći, spasavanje i evakiaciju u

slučaju opasnosti. Na obezbijeđivanje prve pomoći i organizovanje spasavanja i evakuacije

zaposlenih u slučaju opasnosti primjenjuju se odredbe Pravilnika o opremi i postupku za

pružanje prve pomoći i o organizovanju službe spasavanja u slučaju nezgode na radu.

Jedna od osnovnih obaveza, svakog poslodavca koji ima zaposlene , prema navedenom

Pravilniku, jeste da obezbijedi, na svakih 50 zaposlenih , ormarić sa sanitarskim materijalom i

sredstvima za pružanje prve pomoći.

Članom 8. Pravilnika propisana je sadržina sanitetskog ormarića, koji je obilježen znakom

crvenog krsta i to:

1. 2 komada flaster zavoja ;

2. 5 manjih i 5 većih sterilnih prvih zaštitnih zavoja ;

3. 4 komada kaliko-zavoja dužine 5m, a širine 8cm;

4. 2 troglaste marame i 4 sigurnoste igle (ziherice);

5. 3 paketića bijela vate po 10g i jedan paket proste vate od 100g;

6. 6 komada naprstaka od kože u tri veličine;

7. 1 manja anatomska pinceta;

8. 1 makaze za rezanje zavoja, sa zavrnutom glavicom;

9. 1 esmarh guma 80 do 100 cm dužine, a 2.5 cm širine

10. 4 ublage za prelom kostiju vatirane i to 2 komada Kramerovih po 100 cm i dva

komada po 50 cm dužine, a 10 cm širine .

Mirko Mišković


Poslodavac mora da ima najmanje 2% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u

smjeni koji su osposobljeni za pružanje prve pomoći, a obavezan je da primjenjuje i druge

odredbe navedenog Pravilnika.

4.1.8 Opšta akta poslodavca

Kolektivnim ugovorom, opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu bliže se uređuju

prava, obaveze i odgovornosti u vezi sa bezbijednošću i zdravljem na radu.Prema članu 14.

Zakona poslodavac je dužan da opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrdi prava,

obaveze i odgovornosti u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu. Obavezu donošenja opšteg

akta nemaju poslodavci koji imaju 10 zaposlenih, koji ova prava uređuju Ugovorom o radu.

Zakonom nije određen poseban rok za donošenje ovog akta ili usklađivanje postojećih

akata poslodavca , izuzev za one poslodavce koji su po ranijim propisima imali ovlašćenja da

pružaju usluge iz oblasti zaštite na radu i kojima je utvrđen rok od godinu dana od dana

stupanja na snagu ovog Zakona.

Pored obaveza uređivanja prava, obaveza i odgovornosti u vezi sa bezbijednošću i

zdravljem na radu kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu ili posebnim opštim aktom

poslodavac je dužan da donese i Akt o procjeni rizika.

Akt o procjeni rizika saglasno sa članom 80. Zakona, poslodavac je dužan da donese u

roku od godinu dana od stupanja na snagu podzakonskog akta o načinu i postupku procjene

rizika koji propisuje ministar nadležan za poslove rada.

4.1.9 Obaveze donošenja Akta o procjeni rizika na radnom mjestu i radnoj

okolini

Pravilnikom o načinu i postupku procjene rizika na radnom mjestu i u radnoj okolini

utvrđen je način i postupak procjene rizika od nastanka povreda na radu ili oštećenja zdravlja,

odnosno oboljenja zaposlenog na radnom mjestu i u radnoj okolini, kao i način i mjere za

njihovo otklanjanje, koje poslodavac uredjuje Aktom o procjeni rizika.

Akt o procjeni rizika nije klasičan normativni akt,kao što su to pravilnici, jer predstavlja

neku vrstu projekta i stalnog procesa koji traje. Zakonom nije preciziran poseban naziv za

ovaj akt pa bi najprikladnije bilo da se u samom nazivu označi kao Procjena rizika. Ovaj akt

Mirko Mišković


se oslanja na Kolektivan ugovor ili na Pravilnik o radu kojim se uređuju bezbijednost i

zdravlje na radu, kao i na Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji.

Procjena rizika je zasnovana na sistemskom evidentiranju svih mogućih vrsta opasnosti

i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj okolini koje mogu da dovedu do povrijeđivanja na

radu ili oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.

Procjena rizika predstavlja sagledavanja organizacije rada, radnih mjesta, procesa rada,

sredstva za rad, sirovine koje se koriste u radu, sredstva lične zaštite i drugih elemenatakoji

mogu da izazovu rizik po bezbijednost i zdravlje na radu.

Obavezu procjene rizika imaju svi poslodavci bez obzira na to da li obavljaju

proizvodnu ili neproizvidnu djelatnost ili svoju djelatnost obavljaju kancelarujski.

Akt o procjeni rizika, saglasno sa stavom 3. člana 3. Pravilnika sadrži:

1. opšte podatke o poslodavcu;

2. opis procesa rada i sredstva za rad, njihovo grupisanje i opis sredstava i opreme lične

zaštite;

3. snimanje organizacije rada;

4. prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj okolini;

5. procjenjivanje rizika u odnosu na opasnost i štetnost;

6. utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili spriječavanje rizika;

7. zaključak;

8. izmjene i dopune akta o procjeni rizika;

Postupak procjene rizika pokreće poslodavac i određuje stručno lice iz reda zaposlenih

za sprovođenje ovog postupka. Stručno lice treba da ima položen stručni ispit o praktučnoj

osposobljenosti za obavljanje poslova bezbijednoszi i zdravlja na radu.

Za sprovođenje postupka procjene rizika, poslodavac može da angažuje pravno lice ili

preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbijednosti i zdravlja na radu.

Mirko Mišković


4.1.10 Evidencija u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu

Ovim Pravilnikom propisan je način vođenja evidencija u oblasti bezbijednosti i zdravlja na

radu koje je dužan da vodi i čuva poslodavac, i to evidencije o:

1. radnim mjestima o povećanim rizikom;

2. zaposlenima raspoređenim na radna mjesta sa povećanim rizikom i ljekarskom

pregledima zaposlenih raspoređenih na ta radna mjesta;

3. povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom;

4. zaposlenima osposobljenim za bezbijedan i zdrav rad;

5. opasnim materijama koje koristi u toku rada;

6. izvršenim ispitivanjima radne okoline;

7. izvršenim pregledima i ispitivanjima opreme za rad i sredstava i opreme za ličnu

zaštitu na radu;

8. prijavama smrtnih, kolektivnih i teških povreda na radu, povreda na raduzbog kojih

zaposleni nije sposoban za rad duže od tri uzastopna radna dana, profesionalnih

oboljenja odnosno oboljenja u vezi sa radom zaposlenog i opasnih pojava koje mogu

ugroziti bezbijednost i zdravlje zaposlenih.

Poslodavac je dužan da evidencije u oblasti bezbijednosti i zdravlja na radu vodi na

propisanim obrascima(obrasci 1-14), koji su dati uz Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Pravilnokom je propisana i obaveza čuvanja evidencije na obrascima, i to:

obrasce br. 1,2,3,4,5,6,11,12,13 i 14 – četrdeset godina

obrasce br. 8,9, i 10 – šest godina od dana prestanka baženja stručnog nalaza,

odnosno izvještaja

obrazac br. 7 – tri godine od dana prestanka korišćenja opasne materije.

Obrasce popunjava i potpisuje lice za bezbijednosti zdravlje na radu, a ovjerava

poslodavac.

Mirko Mišković


Obrazac 1

Evidencija o radnim mjestima sa povećanim rizikom

Poslovno ime ili firma radnje poslodavca

Adresa i sjedište poslodavca PIB poslodavca

Redni broj

Naziv radnog mjesta sa povećanim rizikomkoje je

utvđeno aktom o procjeni rizika

Broj zaposlenih na tom radnom mjestu

Šifra opasnosti, odnosno štetnosti na osnovu kojih je utvrđeno radno mjesto

sa povećanim rizikom

Napomena o specifičnim karakteristikama utvrđenih

opasnosti, odnosno štetnosti i radnim postupcima u kojima se

pojavljuju

1.2.3.

Lice za bezbijednost i zdravlje na radu

M.P. Poslodavac

Obrazac 2

Evidencija o zaposlenima raspoređenim na radna mjesta sapovećanim rizikom i ljekarskim pregledima zaposlenih raspoređenih na ta radna mjesta



Redni broj

Ime i prezime

zaposlenog koji radi na

radnom mjestu sa

povećanim rizikom

Naziv radnog

mjesta sa povećanim

rizikom

Interval vršenja

periodičnih ljekarskih pregleda izražen u

mjesecima

Datumi izvršenih

prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda

zaposlenog

Datum kada treba da se

izvrši sledeći

ljekarski pregled

zaposlenog

Broj ljekarskih izvještaja

Ocjena zdravstvene sposobnosti

Preduzete mjere

(raspoređen na drugo

radno mjesto)

1.

Prethodni

Periodični


M.P. Poslodavac

Mirko Mišković


Obrazac 3

Evidencija o povredama na radu



Redni broj

Ime i prezime

povređenog

Vrijeme nastanka povrede na radu (datum, dan u

sedmici, čas)

Radno mjesto

na kome se

povreda dogodila

Vrsta povrede (pojedinačna ili kolektivna)

Ocjena težine povrede (laka, teška, smrtna povreda na

radu, odnosno povreda na radu zbog

koje zaposleni nije sposoban za rad više

od tri uzastopna dana)

Izvor povrede na radu-

materijalni uzročnik

8međunarodna šifra)

Uzrok povrede na radu-način

povređivanja (međunarodn

a šifra)

1.2.3.


M.P. Poslodavac

Obrazac 4

Evidencija o profesionalnim oboljenjima



Redni broj

Ime i prezime oboljelog od

profesionalnog oboljenja

Naziv radnog mjesta na kome je

oboljeli od profesionalnog

oboljenja radio kada je utvrđeno

profesionalno oboljenje

Dijagnoza i međunarodna

šifra profesionalnog

oboljenja

Naziv zdravstvene

ustanove koja je izvršila pregled

oboljelog od profesionalnog

oboljenja

Stepen tjelesnog oštećenja

Preostala radna sposobnost

oboljelog od profesionalnog

oboljenja za dalji rad

1.2.


M.P. Poslodavac

Mirko Mišković


Obrazac 5

Evidencija o bolestima u vezi sa radom



Redni broj

Ime i prezime oboljelog

Naziv radnog mjesta na kome je oboljeli

radio kada je utvrđeno oboljenje u

vezi sa radom

Dijagnoza i međunarodna šifra oboljenja

u vezi sa radom

Naziv zdravstvene

ustanove koja je izvršila pregled

oboljelog o

Stepen tjelesnog oštećenja

Preostala radna sposobnost

oboljelog za dalji rad

1.2.


M.P. Poslodavac

Obrazac 6

Evidencija o zaposlenima osposobljenim za bezbijedan rad



Ime i prezime zaposlenog koji je osposobljen za bezbijedan i zdrav radNaziv radnog mjestaOpis poslova na tom radnom mjestuSlučaj, odnosno razlog izvršenog osposobljavanja zaposlenog za bezbijedan i zdrav radDatum osposobljavanja za bezbijedan rad Datum provjere osposobljenosti za bezbijedan i zdrav rad

teorijskog praktičnog teorijske praktične

Rizici sa kojima je zaposleni upoznatprilokom osposobljavanja za bezbijedan i zdrav radKonkretne mjere za bezbijedan i zdrav rad na tom radnom mjestuObavještenja, uputstva ili instrukcije sa kojima je zaposleni upoznat radi obavljanja procesa rada bezbijeda način


M.P. Poslodavac

Zaposleni

Mirko Mišković


Obrazac 7

Evidencija o opasnim materijama koje se koriste u toku rada



Naziv radnog mjesta na kojem se koriste opasne materije

Redni broj

Naziv opasne mmeterije

koja se koristi u toku rada na tom

radnom mjestu

Hemijsko ime opane materije

Oznaka opasnosti – brojčana oznaka opasne materuje

Klasa opasne materije

Način upotrebe odnosno

korišćenje u toku rada

Dnevna količina opasne

materijekoja se koristi na tom radnom

mjestu

NapomenaUN broj

ADR broj

RID broj

1.2.


M.P. Poslodavac

Obrazac 8

Evidencija o izvršenim ispitivanjima radne okoline



Redni broj

Ispitivani parametri radne okoline (hemijsle, biološke i fitičke štetnosti) osim jonizujućih

zračenja, mikroklima i osjetljivost

Broj stručnog nalaza

Ili izvještajaDatum ispitivanja

Datum sledećeg ispitivanja

Napomena

1.2.


M.P. Poslodavac

Mirko Mišković


Obrazac 9

Evidencija o izvršenim ispitivanjima radne okoline



Redni broj

Podaci o opremi za rad čiji je pregled, odnosno ispitivanje izvršeno (vrsta, fabrički broj, godina proizvodnje, lokacija i

namjena

Broj stručnog nalaza

Datum pregleda, odnosno

ispitivanja

Datum sledećeg pregleda,odnosno

ispitivanjaNapomena

1.

2.


M.P. Poslodavac

Obrazac 10

Evidencija o izvršenim pregledima i ispitivanjima sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu



Redni broj

Podaci o sredstvima i opremi za ličnu zaštitu na radu čiji je pregled,

odnosno ispitivanje izvršeno (vrsta, fabrički broj, godina proizvodnje i

dr.)


ispitivanja


ispitivanja

Potpis lica koje je izvršilo pregled,

odnosno ispitivanjeNapomena

1.


M.P. Poslodavac

Mirko Mišković


Obrazac 11

Evidencija o prijavama smrtnih, kolektivnih i teških povreda na radu, kao i povreda na radu zbog kojih zaposleni nije sposoban na rad biše od tri uzastopna radna dana



Redni broj

Povreda na radu koja je prijavljena

nadležnoj inspekciji rada i nadležnom

organu za unutrašnje poslove

(redni br. iz Obrasca 3.)

Datum podnošenja

prijave

Način podnošenja

prijave

Nadležni organ kojem je prijava podnijeta

Napomena

Inspekcija rada OUPSjedište mjesto

nadležnog organa

kojem je prijava

podnijeta

Ime i prezime lica koje je prijavu primilo

Sjedište mjesto

nadležnog organa

kojem je prijava

podnijeta

Ime i prezime

lica koje je prijavu primilo

1.usmenopismeno


M.P. Poslodavac

Obrazac 12

Evidencija o prijavama profesionalnih oboljenja



Redni broj

Profesionalno oboljenje koje je

prijavljena nadležnoj inspekciji

rada (redni br. iz Obrasca 4.)

Datum podnošenja

prijave

Način podnošenja

prijave


Napomena

Inspekcija rada

Sjedište mjesto nadležnog organa kojem

je prijava podnijeta


1.usmenopismeno


M.P. Poslodavac

Mirko Mišković


Obrazac 13

Evidencija o prijavama bolesti u vezi sa radom



Redni broj

Bilost u vezi sa radom koja je

prijavljena nadležnoj inspekciji

rada (redni br. iz Obrasca 5.)

Datum podnošenja

prijave

Način podnošenja

prijave


Napomena

Inspekcija rada

Sjedište mjesto nadležnog organa kojem

je prijava podnijeta


1.usmenopismeno


M.P. Poslodavac

Obrazac 14

Evidencija o prijavama opasnih pojava koje bi mogle da ugroze bezbijednost i zdravlje zaposlenih



Redni broj

Opis opasne pojave koja je prijavljena

nadležnoj inspekciji rada i nadležnom

organu za unutrašnje poslove

Datum podnošenja

prijave

Način podnošenja

prijave


Napomena

Inspekcija rada OUPSjedište mjesto

nadležnog organa

kojem je prijava

podnijeta


Sjedište mjesto

nadležnog organa

kojem je prijava

podnijeta

Ime i prezime

lica koje je prijavu primilo

1.usmenopismeno


M.P. Poslodavac

Mirko Mišković


4. 2 Osposobljavanje radnika za bezbijedan i zdrav rad

Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje zaposlenog za bezbjedan i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za bezbjedan i zdrav rad.

Poslodavac je dužan da zaposlenog u toku osposobljavanja za bezbjedan i zdrav rad upozna sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga određuje i o konkretnim mjerama za bezbjednost i zdravlje na radu u skladu sa aktom o proceni rizika. Osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad zaposlenog mora da bude prilagođeno specifičnostima njegovog radnog mjesta. Provera teorijske i praktične osposobljenosti zaposlenog za bezbjedan i zdrav rad obavlja se na radnom mjestu.

Svaki radnik koji obavlja bilo koju vrstu radova na gradilištu mora imati redovnu obuku u teorijskom i praktičnom osposobljavanju . Ukoliko radna organizacija nema tim za navedene poslove koji mora biti licenciran ona angažuje licenciranu firmu za te poslove.

U prilogu daje se jedan oblik zapisnika o izvršenom teorijskom o praktičnom osposobljavanju radnika za bezbijedan i zdrav rad.

Mirko Mišković


..................................(Naziv firme)

..................................(Mjesto)

Z A P I S N I K

O izvršenom teorijskom i praktičnom osposobljavanju za bezbjedan i zdrav rad i provjeri istog

Zaposleni .........................................................................................................Je teorijski i praktično osposobljen za bezbjedan i zdrav na sredstvima za rad................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................Na radnom mjestu ................................................................................................................. ...............................................................................................................................................................................................................................................................................................

Provjera teorijske i praktične oeposobljenosti za bezbjedan rad je izvršena i zaposleni potpisom potvrđuje da je teorijski i praktično osposobljen za bezbjedan rad.

U..............................Datum......................

................................... .................................... (Zaposleni) (Poslodavac)

Mirko Mišković


4.3 PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU PRI IZVOĐENJUGRAĐEVINSKIH RADOVA

Pravilnikom o zaštiti na radu pri izvodjenju građevinskih radova propisuju se posebne

mjere i normativi zaštite na radu koji se primjenjuju pri izvođenju građevinskih radova.

Gradilšte je posebno obilježen radni prostor, po mogućnosti ograđen, u kome se izvode

građevinski radovi.

Građevinski radovi izvode se kao radni procesi i radne operacije.

Radni procesi kod kojih postoji povećana opasnost od povrđivanja ili pojave

profesionalnih oboljenja radnika mogu se započeti tek pošto izvođač na gradilištu obezbjedi

dodatnu dokumentaciju sa opisom (po potrebi i šemom ili tehnićkim prikazom) radnog

procesa i mera zaštite na radu.

Gradilište se uređuje tako da se na njemu može bezbjedno obavljati rad i kretanje

radnika, oruđa i uređaja za rad i transportnih sredstava.Gradilište se obezbjeđuje od pristupa

besposlenih lica i od prilaza vozila koja ne vrse prevoz za potrebe gradilišta. Za radnike i

druga lica, dok rade ili se kreću po gradilištu, korišćenje propisanog zaštitnog šlema,

obavezno je. Građevinski radovi obavljaju se tako da se njihovim izvođenjem ne zagađuje

okolina.

Pješački prolazi i staze za kretanje radnika u krugu gradilišta uređuju se i održavaju.

Podloga mora biti ravna , tvrda posuta šljunkom ili kamenom.Ako se usljed vremenskih

nepogoda naruše moraju se dovesti u prvobitno stanje .Tokom rada u noćnoj smjeni svi

prolazi i staze na gradilštu moraju biti osvjetljeni. Postoji jos niz odredba za održavanje

prolaza i staza koji su dati u ovom pravilnku.

Objekti u kojima se nalaze radne i pomoćne prostorije (kancelarije, laboratorije,

radionice, prostorije za odmor i presvlačenje radnika, sanitarni čvorovi i sl.), zatim pomoćni

objekti, uredjaji i konstrukcije, proizvodni placevi, parkirališta, rezervoari sa tečnim gorivom,

magacini za boce sa tehnićkim gasovima pod pritiskom i drugi privremeni gradilisni objekti,

smještaju se u bezbjedne prostore gradilišta, a ako to nije moguće moraju se sprovesti

posebne mjere zaštite na radu i pri kretanju radnika.

Mirko Mišković


Na gradilištu prije početka radova obezbjedjuju se klozeti, umivaonice, instalacije za

pijaču vodu prostorije za uzimanje obroka hrane i druge prostorije.

Zemljani radovi izvode se uz primjenu posebnih mjera zaštite. Posebne mjere zaštite na

radu pri izvođenju zemljanih radova, jesu mjere protiv obrušavanja, odrona pri iskopima,

nasipanju ili izradi kosina, mjere za sprječavanje klizanja okolnih zemljanih slojeva, mjere

protiv nepovoljnog dejstva podzemnih i površinskih voda i druge mere za obezbjeđenje

mjesta rada i kretanja radnika. Posebne mjere zaštite na radu pri zemljanim radovima izvode

se pod stalnim nadzorom i uputstvima stručnog radnika.

Pri mašinskom izvođenju zemljanih radova preduzimaju se mjere za bezbjednost

radnika koji opslužuju uređaj i drugih radnika koji se kreću ili rade u blizini uredjaja. U toku

izvođenja zemljanih radova vrše se stalna osmatranja ponašanja strana iskopa, nasipa ili

kosina, kao i ponašanja podgrade, odnosno konstrukcije za spriječavanje obrušavanja, radi

blagovremenog preduzimanja mjera za bezbjedan rad i kretanje radnika. Kad se zemljani

radovi obavljaju u naseljenim mjestima, pored mjera utvđjenih saobraćajnim i drugim

propisima, preduzimaju se dodatne mjere uređenja gradilišta.

Radne platforme se oslanjaju na podlogu preko elemenata za oslanjanje (najčešce

drvenih nogara) koji moraju da budu stabilni i sposobni da prenesu sile od opterećenja sa

radnog poda na podlogu.

Na ivice preko kojih se može pasti u prostor dublji od 1,0 m, na djelovima objekta na

kojima se vrše radovi, zatim na prilazima objektu, na pomoćnim konstrukcijama ili

uređajima, na djelovima objekta koji se koriste za kretanje radnika ili u čijoj se neposrednoj

blizini nalaze prolazi, postavlja se zaštitna ograda.

Zidanje zidova izvodi se najviše do visine 150 cm od podloge na kojoj radnik stoji. Ako

zidarski radovi treba da otpočnu na mjestima na kojima je došlo do vremenskog prekida rada,

a na kojima su ranije preduzimane mjere zaštite na radu ili ranije postavljene skele, zaštitne

konstrukcije, prilazi i druge pomoćne konstrukcije, prije pocetka radova se pregledaju

zatečene mjere zaštite i zaštitne konstrukcije, zatim se obavljaju popravke i dopune i tek onda

odobrava ulazak zidarskih radnika na mjesta rada.

Upotreba penjalica za penjanje ili silaženje preko visine 3,0 m od podloge, bez zaštite

od pada sa visine zabranjena je.

Mirko Mišković


Rad na visini radnik obavlja uz primjenu sredstava zaštite na radu. Nadstrješnice iznad

ulaza, prolaza i prilaza za zaštitu prolazećih radnika od padajućih materijala i predmeta

izrađuju se tako da zadrže padajući predmet i spriječe povređivanje radnika. Privremena

zaštitna ograda postavlja se na mjesta rada i kretanja radnika da upozori na opasnost, a u

slučaju potrebe spriječi pad sa visine, upad u dubinu ili zaštiti od određene opasnosti na

terenu. Viseće skele mogu da se koriste kao zaštitne privremene konstrukcije za spriječavanje

pada radnika ili pada predmeta i građevinskog materijala u prostor ispod neobezbjeđene ivice

objekta ili konstrukcije, samo kad se nikakvo drugo sredstvo zaštite ne moze da primjeni.

Zaštitna skela sa prihvatnom platformom ili prihvatnom mrežom postavlja se tako da

prihvatna platforma koju skela nosi ne bude niža od 3,0 m ispod ivice preko koje radnik moze

da padne.

Betonskim radovima (betoniranje), smatraju se prevoz ili prenos po objektu i

ugrađivanje svježe betonske mase, a zatim nega ugrađene betonske mase za vrijeme

odležavanja u oplati. Prije početka betoniranja obavljaju se pripreme za bezbjedan rad

radnika, i to na ivice preko kojih može da dođe do pada u prostor dubok preko 1,0 m

postavlja se zaštitna ograda, iznad armature postavljaju se staze za rucni prenos ili prevoz

betonske mase i kretanje radnika,itd

Krov i njegovi djelovi, krovni pokrivač i konstrukcija koja nosi krovni pokrivač, moraju

da budu prije pocetka radova detaljno pregledani sa ciljem utvrđivanja nosivosti,

obezbjeđivanja sigurnih putanja za kretanje radnika po krovu i preduzimanje mjera zaštite na

mjestima rada za sprječavanje propadanja kroz krovni pokrivač i za sprječavanje pada sa

krova. Za sprječavanje pada sa krova ili prilaza krovu prije početka radova mora da bude

postavljena propisana zaštitna ograda iznad slobodnih ivica.

Radnici koji na visini postavljaju radne platforme ili radnici koji prihvataju montažne

elemente, kada nema mogućnosti za primjenu zaštitnih skela od pada sa visine, moraju da

budu vezani zaštitnim opasačima sa što kraćom vezom, zavisno od potrebnog radijusa

kretanja, za čvrste djelove objekta ili montirane konstrukcije i sigurna mjesta na njima.

Za vrijeme rada na visini radnik mora uvjek da je vezan zaštitnim opasačem, po

mogućnosti iznad svoje glave, za mjesto čiju sigurnost provjerava prije nego što zakorači na

novi oslonac, na novi oslonac zakoračuje i oslanja se tek pošto je provjerio njegovu

sigurnost,da ne opterećuje svoj novi privremeni oslonac dodatnim opterećenjem (materijal,

Mirko Mišković


alat i sl.),da ne koristi istovremeno sa drugim radnikom privremeni oslonac,da prirucni alat i

ostali pribor neophodan za obavljanje rada ostavlja na dohvat ruku,da ne iskoracuje iznad

praznog prostora i ne čini nagle pokrete itd.

Gradilišne (privremene) električne instalacije, instalacioni pribor, uredjaji, oprema i

postrojenja postavljaju se prema tehničkoj dokumentaciji i prikazu, a po potrebi i opisu mjera

zaštite radnika od opasnog dejstva električne struje. Priključivanje na električnu mrežu

elektromotora, elektrificiranog alata, uredjaja, električnog osvjetljenja i drugih električnih

prijemnika moze da se vrsi samo pomocu naprava predviđenih za ove namjene.

Električna instalacija na gradilištu treba da bude tako izvedena da se sa jednog mjesta

mogu da isključuju svi provodnici pod naponom onih potrošaca kod kojih moze doći do

potrebe za hitnim isključenjem.

Mjesta rada na gradilištu pri noćnom radu osvjetljavaju se vještačkim osvjetljenjem.

Materije utvrđene propisima o zaštiti na radu kao opasne materije mogu se prevoziti,

prenositi, istovarati, utovarati, skladištiti i upotrebljavati na gradilištu samo kad su preduzete

mjere zaštite od njihovog opasnog djelovanja na radnike i radnu sredinu gradilišta.

Mirko Mišković


Slika Najčešći korišćeni znaci obavještenja zabrane i upozorenja na gradilištu

Mirko Mišković


Slika Tabla kombinovanih znakova za privremena gradilišta

Mirko Mišković


5. ZAŠTITNA SREDSTVA U GRAĐEVINARSTVU

Mirko Mišković


5. ZAŠTITNA SREDSTVA U GRAĐEVINARSTVU

Radi zaštite organizma i djelova tijela, licima koja su za vrijeme rada izložena

određenim vrstama opasnosti i štetnosti stavljaju se na raspolaganju lična zaštitna sredstva .

5.1 Sredstva za zaštitu glave

Radi zaštite glave od pada predmeta ili udara pri vršenja radova u građevinarstvu

koristi se obavezno zaštitni šlem. Šlem mora pokrivati zadnji i gornji dio lobanje , mora

imati obod za zaštitu čela i vrata, mora da bude lagan. Zaštitni šlem može da ima vizir koji

štiti oči radnika.

Slika 1. Zaštitni šlem "MK1"(kacenje na 6 tacaka, PE podloga sa znojnicom)

5.2 Sredsva za zaštitu očiju

Mirko Mišković


Radi zaštite očiju pri radovima koji se izvode ručno i mašinski na kojima postoji

opasnost od povreda koriste se zaštitne naočare. Zštitne naočare sastoje se od standarnog

okvira i providnog stakla ili od drugog providnog materijala.

Slika 2. Zaštitne naočare Lucerne( polikarbonatska stakla, lagane, bočna zaštita sa otvorima za ventilaciju)

5.3 Sredstva za zaštitu sluha

Radi zaštite čula sluha od prekomjerne buke na radu radnici su u obavezi da koriste

odgovarajuće štitnike za uši .

Slika 3. Čepići za uši sa plastićnim držačem( higijenski, laki za upotrebu, mogu da se peru, spojeni pantljikom )

5.4 Sredstva za zaštitu organa za disanje

Mirko Mišković


Radi zaštite organa za disanje za vrijeme rada u atmosferi zagađenoj štetnim gasovima

i drugim aerosolima (dim , magla, prasina) potrebno je koristiti dgovarajuće maske –

respiratore za zaštitu organa za disanje.

Slika 4. Loptasta, tradicionalno dizajnirana maska(sa ventilom koja nudi zaštitu od prašine i aerosol)

Slika 5. Deluxe Dust Mask - sklopive maske sa ventilom,(nudi zaštitu od toksične prašine, tečnih aerosola i neprijatnih mirisa )

5.5 Sredstva za zaštitu ruku

Mirko Mišković


Radi zaštite ruku od određenih opasnosnsti i štetnosti građevinski radnici treba da nose

zaštitne rukavice .U zavisnosti od vrste radova koriste se zaštitne rukavice izrađene od

rasličitih materijala ,tako da postoji vise vrsta : obične kožne rukavice, kožne rukavice za

čelicnim zakovicama, postavljene kožne rukavice ,rukavice od prirodne ili sintetičke gume

itd.

Slika 6. Kožne rukavice(Govedja koža, ojačanje od govedjeg špalta na dlanu, palcu i kažiprstu, pamučna postava )

Slika 7. Slojevite rukavice (Mješavina tekstila,ojacane deblji sloj latexa u boji na prstima i dlanovima. Za rad u građevinarstvu,

proizvodnji cigle i opeke.)

5.6 Sredstva za zaštitu nogu

Mirko Mišković


Radi zaštite nogu od određenih opasnosti koriste se zaštitna obuća.U zavisnosti od vrste

rada koristi se različita zaštitna obuća.Radnici koji izvode radove u vodi treba da imaju

obuću koja ne propusta vodu. Upotrbljavaju se najčešće gumene ćizme.Na mjestima gdje

postoji opasnost od povrede stopala probijanjem eksera radnici treba da imaju zaštitne cipele

sa debelim djonom.

Slika 8. Duboke i plitke zaštitne cipele

Slika 9. Gumene čizme(povećana otpornost na visoke temperature i abraziju, zaštita od vode, blata i manjih mehaničkih rizika)

5.7 Sredstva za zaštitu tijela

Mirko Mišković


Građevinski radnici pri radu koriste radna odijela koja ih štite od raznih štetnih uticaja.

Najčešće su to radni kombinezoni iz jednog dijela , a ćesto radna odijela koja se sastoje od

bluze i pantalona. U svakom slučaju moraju da budu tako skrojena da ne sputavaju pokrete

pri radu ,da su udobna i komotna. U koliko radnici rade na otvorenim prostorima i izloženi su

nepovoljnim atmosferskim prilikama, padavinama, moraju da imaju zaštitne kabanice sa

kapuljacom. Za vrijeme rada u zimskom periodu radnici moraju da imaju prsluke ili jakne

koji ih štite od hladnoće i vjetra. Radnici na gradilištu u obavezi su da preko radnih odijela

nose fluorescentne prsluke.

Slika 10. Radno odijelo ( komplet pantalone sa tregerima i jakna na drikere sa elastičnim renderom, diolen.)

Mirko Mišković


Slika 11. Kombinezoni(Elastična traka na ledjima pruža dodatni komfor, dvosmjerni zip, dosta praktičnih džepova, ergonomski

oblikovani i lako podesivi tregeri sa čičak trakom)

Slika 12. Vodonepropusna jakna(PVC/PE, termo postavljena, rukavi na skidanje, čičak preko zipa i na rukavima,

9 džepova.)

Mirko Mišković


Slika 13. Prsluk(Termo postavljeni, poliester/pamuk, sa džepovima.)

Slika 14. Kišno odijelo(Dvodjelno, vodonepropusno kišno PVC odijelo, pantalone i jakna sa kapuljačom i torbicom, zip zatvarač,

zaštita od blata i manjih mehaničkih rizika. )

Mirko Mišković


Slika 15. Fluorescentni prsluk sa reflektujućim trakama,( poliester, nosi se preko odela. Univerzalna veličina )

5.8 Sredstva za zaštitu od pada sa visine

Radi zaštite pada sa visine na radnim mjestima koja se zbog prirode posla ne mogu

ograditi ili na drugi pogodan način zaštititi građevinski radnici koriste zaštitne opasače

opremljene prihvatnim užetom za privezivanje , a po potrebi i sa dopunskim užetom.

Slika 16. Opasač za visinske radove,( kačenje u 3 tačke: na ledjima, na grudima i sa strane, široka i ojačana podrška za ledja, elastični – rastegljivi uprtači pružaju veću udobnost, olakšavaju rad korisniku i ublažavaju udar na grudi, poseduje automatske kopče

koje omogućavaju brzu i sigurnu montažu na telo u svim uslovima rada.)

Mirko Mišković


6. Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme

radnika

Mirko Mišković


6. Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika

Na osnovu prikazanih ličnih sredstava zaštitne opreme i na osnovu propisa zaštite na radu

urađeni su zapisnici o zaduženju zaštitne opreme radnika po zanimanjima koje radnici moraju

potpisati i biti obučeni na koji način i kada koje sredstvo koriste. Na osnovu navedenog daju

se sledeći zapisnici :

Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika – Armirač

Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika –Betonirac

Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika –Tesar

Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika –Zidar

Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika –Krovopokrivač

Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika –Rukovodilac bagera

Mirko Mišković


6.1 Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika

Radnik : Armirač

Zaduženje Komada Karakteristike sredstva

1.Odijelo 2 Plavi keper - dvodjelno

2.Kapa 1Plavi keper sa štitnikom (pri radovima gdje nije potrebna upotreba šlema)

3.Rukavice 4 Kožne, sa pet prstiju, bez manžetni

4.Cipele 1Sa kožnim licem, visoke, sa pojačanom kapicom i gumenim rebrastim đonom

5.Čizme 1 Gumene ,sa pojačanom kapicom i gumenim rebrastim đonom

6.Naočare 1 Sa prozirnim staklom

7.Kabanica 1 Kišna, sa kapuljačom od gumiranog platna ili kišno odijelo

8.Kecelja 1 Kožna

9.Štitnik 1 Štitnik za oči i lice

10.Opasač 1 Zaštitni visinski opasač, sa prihvatnim užetom

11.Prsluk 1 Platneni(ceradni), postavljen krznom, bez rukava

12.Šlem 1 Plastični, u obliku kape sa podbratkom

Na raspolaganju mu je da obavezno koristi (kad to uslovi rada zahtijevaju) sledeću opremu:

1. Konopce za vezivanje sa spojkama2. Zaštitne filcane maske, bez filtera za jednokratnu upotrebu

Posebne napomene: Radnik ne smije koristiti:

1. Neispravne ili oštećene kablove2. Neispravne ili nekompetne : 2.1 alate

2.2 el. uređaje 2.3 opremu


Mirko Mišković


Radnik : Betonirac




3.Rukavice 4 Kožne , sa pet prstiju, bez manžetni

4.Cipele 1Sa kožnim licem, visoke,sa pojačanom kapicom i gumenim rebrastim đonom

5.Čizme 1 Gumene, sa pojačanom kapicom i gumenim rebrastim đonom



8.Kecelja 1 Kožna



11.Prsluk 1 Platneni (ceradni), postavljen krznom, bez rukava


13. Rukavice 4 Zaštitne rukavice od prirodne ili sintetičke kože


1.Konopce za vezivanje sa spojkama2.Zaštitne filcane maske, bez filtera za jednokratnu upotrebu


1.Neispravne ili oštećene kablove2.Neispravne ili nekompetne : 2.1 alate



Mirko Mišković


Radnik : Tesar




3.Rukavice 4 Kožne, sa pet prstiju, bez manžetni














Mirko Mišković


Radnik : Zidar




3.Rukavice 4 Kožn , sa pet prstiju, bez manžetni















Radnik : Krovopokrivač

Mirko Mišković





3.Rukavice 4 Kožne, sa pet prstiju,bez manžetni

4.Rukavice 4 tehničke plastificirane , otporne na kiseline, i mehaničke


6.Cipele 1 Platnene sa potplatom od filca



9.Prsluk 1 Platneni (ceradni), postavljen krznom ,bez rukava



1Konopce za vezivanje sa spojkama2..Zaštitne filcane maske, bez filtera za jednokratnu upotrebu





Mirko Mišković




3.Kapa 1 Topla, za zimu, sa štitnikom za uši i vrat

4.Rukavice 1 Kožne, vunene ili platnene



7.Čizme 1 Gumene, postavljene trikoom

8.Odijelo 1 Od gumiranog ili plastificiranog platna, sa kapuljačom

9.Naočari 1 Naočari u boji za zaštitu od sunčevih zraka

10.Bunda 1 Kratka, platnena, postavljena krznom




Radnik : Rukovodilac bagera






Mirko Mišković


7. Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme

radnika

Mirko Mišković


7. Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme radnika

Na osnovu zapisnika o zaduženju zaštitne opreme radnika izvedene su tabele troškova lične

zaštite opreme po zanimanjima :

Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme radnika-Armirač

Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme radnika-Betonirac

Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme radnika-Tesar

Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme radnika-Zidar

Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme radnika-Krovopokrivač

Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme radnika-Rukovodilac bagera

7.1 Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme

Mirko Mišković


Zaduženje KomadaRok

trajanja (mjeseci)

Rok trajanja

(godišnje)

Komada (godišnje)

Cijena (Dinara)

Ukupno (Dinara)

1.Odijelo 2 12 12 2 1300.00 2600.00

2.Kapa 1 12 12 1 75.00 75.00

3.Rukavice 2 4 12 6 150.00 900.00

4.Cipele 1 12 12 1 1900.00 1900.00

5.Ćizme 1 24 12 0.5 830.00 415.00

6.Naočare 1 24 12 0.5 150.00 75.00

7.Kabanica 1 24 12 0.5 380.00 190.00

8.Kecelja 1 12 12 1 1300.00 1300.00

9.Štitnik 1 12 12 1 300.00 300.00

10.Opasač 1 24 12 0.5 7000.00 3500.00

11.Prsluk 1 12 12 1 1300.00 1300.00

12.Šlem 1 36 12 0.3 240.00 80.00

Svega: 12635.00

Radnik : Armirač

Mjesečni troškovi korišćenja lične zaštitne opreme su : 12635/12=1052.92din/mjesecno Troškovi mjesečno: 1052.92 dinara

Mirko Mišković



Radnik : Betonirac


trajanja (mjeseci)

Rok trajanja

(godišnje)

Komada (godišnje)

Cijena (Dinara)

Ukupno (godišnje)

1.Odijelo 2 12 12 2 1300.00 2600.00

2.Kapa 1 12 12 1 75.00 75.00

3.Rukavice 2 4 12 6 150.00 900.00

4.Cipele 1 12 12 1 1900.00 1900.00

5.Čizme 1 24 12 0.5 830.00 415.00

6.Naočare 1 24 12 0.5 150.00 75.00

7.Kabanica 1 24 12 0.5 380.00 190.00

8.Kecelja 1 12 12 1 1300.00 1300.00

9.Štitnik 1 12 12 1 300.00 300.00

10.Opasač 1 24 12 0.5 7000.00 3500.00

11.Prsluk 1 12 12 1 1300.00 1300.00

12.Šlem 1 36 12 0.3 240.00 80.00

13.Rukavice 2 3 12 8 250.00 2000.00

Svega: 14635.00

Mjesečni troškovi korišćenja lične zaštitne opreme su : 14635/12=1219.58din/mjesecno Troškovi mjesečno: dinara

Mirko Mišković


7.3Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme

Radnik : Tesar


trajanja (mjeseci)

Rok trajanja

(godišnje)

Komada (godišnje)

Cijena (Dinara)

Ukupno (godišnje)

1.Odijelo 2 12 12 2 1300.00 2600.00

2.Kapa 1 12 12 1 75.00 75.00

3.Rukavice 2 4 12 6 150.00 900.00

4.Cipele 1 12 12 1 1900.00 1900.00

5.Čizme 1 24 12 0.5 830.00 415.00

6.Kabanica 1 24 12 0.5 380.00 190.00

7.Štitnik 1 12 12 1 300.00 300.00

8.Opasač 1 24 12 0.5 7000.00 3500.00

9.Prsluk 1 12 12 1 1300.00 1300.00

10.Šlem 1 36 12 0.3 240.00 80.00

Svega: 11260.00

Mjesečni troškovi korišćenja lične zaštitne opreme su : 11269.00/12=938.3din/mjesecno Troškovi mjesečno: 938.30dinara

Mirko Mišković



Radnik : Zidar


trajanja (mjeseci)

Rok trajanja

(godišnje)

Komada (godišnje)

Cijena (Dinara)

Ukupno (godišnje)

1.Odijelo 2 12 12 2 1300.00 2600.00

2.Kapa 1 12 12 1 75.00 75.00

3.Rukavice 2 4 12 6 150.00 900.00

4.Cipele 1 12 12 1 1900.00 1900.00

5.Čizme 1 24 12 0.5 830.00 415.00

6.Naočare 1 24 12 0.5 150.00 75.00

7.Kabanica 1 24 12 0.5 380.00 190.00

8.Štitnik 1 12 12 1 300.00 300.00

9.Opasač 1 24 12 0.5 7000.00 3500.00

10.Prsluk 1 12 12 12 1300.00 1300.00

11Šlem 1 36 12 0.3 240.00 80.00

Svega: 11335.00


Mirko Mišković


7.5Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme

Radnik : Krovopokrivač


trajanja (mjeseci)

Rok trajanja

(godišnje)

Komada (godišnje)

Cijena (Dinara)

Ukupno (godišnje)

1.Odijelo 2 12 12 2 1300.00 2600.00

2.Kapa 1 12 12 1 75.00 75.00

3.Rukavice 2 4 12 6 150.00 900.00

4.Rukavice 2 4 12 6 250.00 1500.00

5.Cipele 1 12 12 1 1600.00 1600.00

6.Cipele 1 12 12 1 1900.00 1900.00

7.Čizme 1 24 12 0.5 830.00 415.00

8.Opasač 1 24 12 0.5 7000.00 3500.00

9.Prsluk 1 12 12 12 1300.00 1300.00

10.Šlem 1 36 12 0.3 240.00 80.00

Svega: 13870.00


Mirko Mišković



Radnik : Rukovodilac bagera


trajanja (mjeseci)

Rok trajanja

(godišnje)

Komada (godišnje)

Cijena (Dinara)

Ukupno (godišnje)

1.Odijelo 2 12 12 2 1300.00 2600.00

2.Kapa 1 12 12 1 200.00 200.00

3.Kapa 1 12 12 1 75.00 75.00

4.Rukavice 2 4 12 6 150.00 900.00

5.Cipele 1 12 12 1 1900.00 1900.00

6.Čizme 1 24 12 0.5 1200.00 600.00

7.Čizme 1 24 12 0.5 830.00 415.00

8.Naočare 1 24 12 0.5 150.00 75.00

9.Odijelo 1 24 12 1 1000.00 500.00

10.Bunda 1 24 12 0.5 2200.00 1100.00

11.Prsluk 1 12 12 12 1300.00 1300.00

12.Šlem 1 36 12 0.3 240.00 80.00

Svega: 9745.00


Mirko Mišković


8.Troškovi zarade radnika

Mirko Mišković


8.Troškovi zarade radnika

8.1 Angažovanje radnika –redovan radni odnos

Firma je zbog obavljanja djelatnosti angažovala radnika na neodređeno vrijeme. Prije pocetka

obavljanja tražene djelatnosti firma i radnik određuju prava , obaveze , i odgovornosti iz

radnog odnosa na sledeći način:

1.) Sklapaju ugovor o radu

2.) Radnik ja zadužen sa ličnom zaštitnom opremom na radu

3.) Radnik se osposobljava za obavljanje djelatnosti uz obuku zaštite na radu

4.) Radnik vrši djelatnost na gradilištu

5.) Na osnovu napred navedenog definišu se troškovi angažovanja radnika za interval od

mjesec dana i to :

-troškovi zarade

-troškovi ishrane

-troškovi poreza

-troškovi doprinosa

-troškovi regresa

-troškovi korišćenja lične zaštitne opreme

8.1.1 UGOVOR O RADU

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu, kojeg zaključuju poslodavac i zaposleni. Ugovor o

radu može da se zaključi na određeno ili neodređeno vrijeme. Ugovor o radu u kojem nije

utvrđeno vrijeme na koje se zaključuje smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Mirko Mišković


Ugovor o radu sadrži:

1) naziv i sjedište poslodavca;

2) ime i prezime zaposlenog, mjesto prebivališta, odnosno boravišta zaposlenog

3) vrstu i stepen stručne spreme zaposlenog;

4) vrstu i opis poslova koje zaposleni treba da obavlja;

5) mjesto rada;

6) način zasnivanja radnog odnosa (na neodređeno ili određeno vrijeme)

7) trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme;

8) dan početka rada;

9) radno vrijeme (puno, nepuno ili skraćeno);

10) novčani iznos osnovne zarade i elemente za utvrđivanje radnog

učinka, naknade zarade, uvećane zarade i druga primanja zaposlenog;

11) rokove za isplatu zarade i drugih primanja na koja zaposleni ima

pravo;

12) pozivanje na kolektivni ugovor, odnosno pravilnik o radu koji je na

snazi;

13) trajanje dnevnog i nedeljnog radnog vremena.

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vrijeme odsustvovanja sa rada zbog

privremene spriječenosti za rad do 30 dana i to:

1.) u visini 65% prosjecne zarade u predhodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je

nastupila privremena spriječenost za rad prouzrokovana povredom van rada

2.) u visini 100% prosječne zarade u predhodna tri mjeseca u kojem je nastupila

privremena sprijčenost za rad prouzrokovana povredom na radu ili

profesionalnom bolešću

Mirko Mišković


8.1.2 Platni spisak

Zidar -VK radnik

StepenGodinastaža

Brutozarada

Topliobrok Regres UKUPNO

V 10 60000 4500 2250 66750

Cijenarada

Minuli rad0.40%

Osnov zaporez5560

Osnov zaobračun

doprinosa

Porez nadohodak

12%

60000 2400 63590 69150 7630.8

PIO

11%

Zdravstvo

6.15%

Zapošljavanje

0.75%

Doprinosna teret

poslodavca 17.90%

Obračunatineto

Ukupnedažbine

7606.5 4252.72 518.62 12377.85 49141.35 81527.85

Mirko Mišković


Armirač-NK radnik

Stepen Godinastaža

Brutozarada


II 5 30000 4500 2250 36750

Cijenarada

Minuli rad0.40%

Osnov zaporez5560

Osnov zaobračun

doprinosa

Porez nadohodak

12%

30000 600 31790 37350 3814.8

PIO

11%

Zdravstvo

6.15%

Zapošljavanje

0.75%

Doprinosna teret

Poslodavca 17.90%

Obračunatineto

Ukupnedažbine

4108.5 2297.025 280.12 6685.65 26849.55 44035.65

Mirko Mišković


8.2 Angažovanje radnika na određeno vrijeme

Pretpostavlja se da radnik angažovan na neodređeno vrijeme ima povredu na radu koja ga je

spriječila da radi na 30 dana. Zbog povrede na radu nadoknada je 100% u vrijeme odsutnosti

ali bez toplog obroka, što je naprijed navedeno u Ugovoru o radu između poslodavca i

zaposlenog , odnosno firme i radnika.

Za obavljanje djelatnosti za vrijeme odsustva radnika angažuje se novi radnik putem

Ugovora o obavljanju privremenih i povremenih radova.

Ovim ugovorom radnik se obavezuje da će u ime i za račun poslodavca obaviti zadate

privremene i povremene poslove na određeno vrijeme. Poslodavac se obavezuje da radniku

posla isplati novčanu naknadu na ime obavljenog posla. Poslodavac je dužan da uplati poreze

i doprinose na ostvarenu novčanu naknadu po ovom ugovoru, saglasno propisima i porezima

i penzijskom i invalidskom osiguranju. U nastavku u skladu sa prethodno navedenim,

dajemo pregled stopa poreza i doprinosa koji se plaćaju po ugovorima na naknade za

privremene poslove.

Mirko Mišković


Pregled

Doprinosa na naknade po osnovu ugovora na povremene i privremene poslove,zavisno od statusa lica koje ove poslove obavlja

11 OPIS

Ugovor o povremenim i privremenim poslovimaNezaposleno lice ili lice koje radi kod drugog poslodavca sa nepunim radnim vremenom

Lice koje je korisnik starosne penzije

Lice koje radi preko zadruge

Lice član zadruge na školovanju koje nije starije od 26 godine

1 2 3 4 5 6a) Stope poreza i doprinosa iz zarade

1 Porez 12,00% 12,00% 12,00% 20,00%

2 Doprinos za PIO 11,00% 11,00% 11,00%

3 Doprinos za zdravstveno osiguranje 6,15% - 6,15% -

4Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti

0,75% - 0,75% -

5 Svega iz zarade 29,90% 23,00% 29,90% 20,00%b) Stope poreza I doprinosana teret

poslodavca6 Doprinos iz PIO 11,00% - 11,00% 4,00%

7 Doprinos za zdravstveno osiguranje 6,15% 6,15% 2,00%

8Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti

0,75% 17,90% -

9 Svega 17,90% 17,90% 6,00%

Za potrebe firme angažuju se nezaposleno lice, pa ćemo shodno tome proračunati njegovu

zaradu. Dato tabelarno

Radnik angažovan na određeno vrijeme i sa njim firma na osnovu Ugovora na privremene i

povremene poslove obavlja poslove uz:

prethodno zaduženje radnika ličnom zaštitnom opremom( dio opreme radnik može

koristiti koju je koristio radnik na neodređeno vrijeme)

radnik se upoznaje sa mjerama zaštite na radu

na osnovu prednjeg navedenog definišu se troškovi angažovanja

Mirko Mišković


8.2.1 Zapisnik o zaduženju zaštitne opreme radnika

Radnik : Zidar na određeno vrijeme




3.Rukavice 4 Kožne , sa pet prstiju, bez manžetni










3. Konopce za vezivanje sa spojkama4. Zaštitne filcane maske, bez filtera za jednokratnu upotrebu


3. Neispravne ili oštećene kablove4. Neispravne ili nekompetne : 2.1 alate


Mirko Mišković


8.2.2 Troškovi korišćenja lične zaštitne opreme

Radnik : Zidar na određeno vrijeme


trajanja (mjeseci)

Rok trajanja

(godišnje)

Komada (godišnje)

Cijena (Dinara)

Ukupno (godišnje)

1.Odijelo 2 12 12 2 1300.00 2600.00

2.Kapa 1 12 12 1 75.00 75.00

3.Rukavice 2 4 12 6 150.00 900.00

4.Cipele 1 12 12 1 1900.00 1900.00

5.Čizme 1 24 12 0.5 830.00 415.00

6.Naočare 1 24 12 0.5 150.00 75.00

7.Kabanica 1 24 12 0.5 380.00 190.00

8.Štitnik 1 12 12 1 300.00 300.00

9.Opasač 1 24 12 0.5 7000.00 3500.00

10.Prsluk 1 12 12 12 1300.00 1300.00

11Šlem 1 36 12 0.3 240.00 80.00

Svega: 11335.00

Mjesečni troškovi korišćenja lične zaštitne opreme su : 11335.00/12=944.58din/mjesečno Troškovi mjesečno: 944.58dinara

Mirko Mišković


8.2.3 Platni spisak

Zidar -VK radnik na određeno vrijeme

StepenGodinastaža

Brutozarada


V 10 60000 4500 2250 66750

Cijenarada

Minuli rad0.40%

Osnov zaporez5560

Osnov zaobračun

doprinosa

Porez nadohodak

12%

60000 2400 63590 69150 7630.8

PIO

11%

Zdravstvo

6.15%

Zapošljavanje

0.75%

Doprinosna teret

poslodavca 17.90%

Obračunatineto

Ukupnedažbine

7606.5 4252.72 518.62 12377.85 49141.35 81527.85

8.3 Definisanje povećanih troškova

Mirko Mišković


Na osnovu definisanih troškova:

1. Radnika na određeno vrijeme

2. Radnika na neodređeno vrijeme

Može da se utvrdi vrijednost povećanih troškova zbog povrede na radu.

Zidar angažovan na neodređeno vrijeme Zidar angažovan na određeno vrijeme

Troškovi angažovanja za interval od mjesec dana Troškovi angažovanja za interval od mjesec dana

1. Doprinosi + neto zarada: 81.527,85 dinara2. Sredstva lične zaštite: 944.58 dinara

Ukupno: 82.472,43 dinara

1. Doprinosi + neto zarada: 81.527,85 dinara2. Sredstva lične zaštite: 944.58 dinara Ukupno : 82.472,43 dinara

3. Bolovanje radnika na neodređeno vrijeme (Bez toplog obroka = 4500din): 77.027,85 dinara

Ukupno: 82.472,43 dinara Ukupno : 159.500,28 dinara

U priloženoj tabeli dati su mjesečni troškovi zidara angažovanog na neodređeno vreme, usled

čije povrede na radu je angažovan zidar na određeno vreme, kao i njegovi troškovi. Analizom

je utvrđeno da troškovi firme za doprinos + neto zarada radnika na neodređeno vreme

81.527,85din zajedno sa sredstvima lične zaštite 944,58din, iznose ukupno 82.4872,43din.

Uzeto je da su troškovi firme usled angažovanja radnika na određeno vreme, isti kao i kod

angažovanja radnika na neodređeno vreme, s tim što se ukupni troškovi firme uvećavaju za

bolovanje radnika na neodređeno vreme, koje iznosi 100% prosječne zarade u predhodna tri

mjeseca u kojem je nastupila privremena sprijčenost za rad prouzrokovana povredom na

radu usled nekorišćenja zaštitnih ličnih sredstava. Ovaj iznos, 81.527,85 dinara, je umanjen

za iznos toplog obroka 4500din i iznosi 77.027,85 dinara. Ukupni krajnji troškovi firme usled

Mirko Mišković


povrede samo jednog radnika na mjesečnom nivou iznose 159.500,28 dinara, što u poređenju

sa 82.472,43 dinara, predstavlja uvećanje za skoro 100%.

Mirko Mišković


9. ZAKLJUČAK

Mirko Mišković


9. ZAKLJUČAK

Građevinarstvo je važna privredna grana u kojoj je zaposleno oko 10 procenata radno

angažovanog stanovništva. Ovako veliki broj radne snage u građevinarstvu iziskuje pravilan i

ozbiljan pristup problemu zdravlja i zaštite na radu i to ne samo u pogledu finansijskih

gubitaka koji padaju na teret firmi ili preduzeća, već u pogledu neprocenjive vrednosti

ljudskog života.

Na osnovu izvedene analize dolazimo do zaključka da su troškovi angažovanja radnika

na određeno vrijeme zbog povrede radnika angažovanog na neodređeno vrijeme usled

nekorišćenja opreme i sredstava lične zaštite značajni .

Troškovi firme, usled povrede samo jednog radnika u toku jednog meseca, uvećaće se za

skoro 100% u odnosu na stalne mesečne troškove koje bi imali da se povreda nije desila.

Broj zaposlenih po jednoj firmi je svakako veći, pa se uz nekorišćenje adekvatnih zaštitnih

sredstava i opreme na radu povećava i mogućnost broja povređenih radnika, a sa njima i

dodatni troškovi firme.

Ukoliko bi svakog meseca imali samo jednog povređenog radnika, na godišnjem

nivou, dodatni troškovi firme u odnosu na predviđene 989.669,16 dinara, iznosili bi

12*159.500,28 dinara = 1.914.003,36 dinara. Razlika od 924.334,20 dinara, zapravo

predstavlja dodatne troškove firme za povredu na radu koja se desila usled nekorišćenja

zaštitne opreme na radu za period od godinu dana. Znajući da su nam troškovi zaštitnih ličnih

sredstava i opreme na radu na godišnjem nivou za jednog radnika na neodređeno vreme svega

11335,00 dinara, a dodatni troškovi na godišnjem nivou su 924.334,20 dinara, ulaganje u

opremu od 11335,00 dinara postaje zanemarljivo.

Nameće se zaključak, da su troškovi ulaganja u zaštitna lična sredstva i opremu na

radu, firmu, koja broji 80 radnika, staje koliko i dodatni troškovi firme povrede samo jednog

radnika, što ide u prilog višestruke isplativosti ulaganja u zaštitna lična sredstava i opremu na

radu.

Dodatne propratne negativne posledice koje će se odraziti na finansijske gubitke firme

usled nekorišćenja zaštitnih ličnih sredstava i opremena radu su:

Odšteta zaposlenog

Zaustavljanje radova zbog izostanka povređenog radnika

Mogući povećani troškovi angažovanja novih radnika na određeno vreme

Stvaranje negativnog imidža poslovanja firme

Mirko Mišković


U ovoj analizi nisu obuhvaćeni troškovi koje bi firma mogla da isplati za odštetu

zaposlenog, ukoliko dato lice odluči da tereti firmu za isto zbog privremene sprečenosti za

rad ili trajnog invaliditeta koje je nastalo usled nekorišćenja adekvatne zaštitne opreme.

Visina odštete koju bi firma morala da isplati mogla biti znatno viša od dodatnih troškova.

Još jedna stavka koja uvećava dodatne troškove firme je zaustavljanje radova zbog

izostanka povređenog radnika, pa se samim tim produžava krajni rok završetka radova i

povećava ukupno koštanje.

U slučaju angažovanja novih radnika na neodređeno vreme zbog deficita kvalifikovanih

radnika na tržištu rada, plata novog radnika može biti znatno veća od plate radnika na

neodređeno vreme. Dok angažovanje nekvalifikovanih radnika može dovesti do novih

problema u celokupnom procesu rada, a osposobljavanje istog stvara nove troškove firme.

Stvaranje negativnog imidža poslovanja, firmu u budućnosti može koštati dobijanja novih

poslova. Primena bezbednosti i zdravlje na radu je jedan od bitnih faktora za sklapanje

poslova, a nekada i odlučujući kada se na istom tenderu pojave firme iste ponude, ali bolje

refernce po pitanju bezbednosti i zdravlja na radu.

Može se zaključiti da pravovremeno, naizgled veliko, ulaganje u zaštitna sredstva i

opremu na radu može sačuvati firmu od velikih finansijskih gubitaka.

Za uspešnu realizaciju svih tačaka Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu potrebna je ne

samo veća svest poslodavaca, već i svih zaposlenih. Za uspešno, sigurno i bezbedno odvijanje

poslova jedne građevinske firme edukacija na polju bezbednosti i zdravlja neophodan je

činilac.

Mirko Mišković


10. LITERATURA

Mirko Mišković

Documents

Master Rad