Financiranje : udruga, uprave, projekata

je razvoj cesta visokog nivoa usluga važan uslov brže državne i međunarodne

integracije BiH i stvaranje ambijenta za brži društveno ekonomski i prostorni razvoj.

BiH u što kraćem roku treba da donese strategiju razvoja cesta visokog

ranga.

Neophodno je razviti upravljačke instrumente koji se odnose na:

formiranje baze podataka, izradu planova, programa i strategija, formiranje institucije za

upravljanje cestama visokog ranga i obezbjeđenje izvornih sredstva (iz cijene goriva) za

finansiranje ovih cesta.

Neophodan je brži razvoj naučno istraživačkog rada i edukacije kadrova

u oblasti cestovne transportne infrastrukture.

Finansiranje, građenje i održavanje cestovne infrastrukture

Kao žašto treba finansirat (ualgat u infrastr.)

Uspješno finansiranje, građenje i održavanje cestovne infrastrukture

zahtijeva integrirane državne planove razvoja cestovne mreže, postojanje regulatornog

okvira, državnih institucija i održivih izvora finansiranja.

Gradnja autocesta nudi visoke makroekonomske, odnosno

društveno-ekonomske efekte, koji često nisu praćeni i odgovarajućom tržišno-

finansijskom efikasnošću projekata. Javno financiranje je nesumnjivo

najprihvatljiviji način finansiranja, ako za to postoje uslovi kreditne sposobnosti države

i kapacitet njenog unutarnjeg i vanjskog zaduživanja.

Partnerstvo privatnog i javnog sektora, u kome se privlače privatni

investitori, postaje, također, prihvatljiv način finansiranja. Pri tome, vlade moraju razviti

atraktivan i obostrano prihvatljiv program beneficija za privatne investitore, davanje

određenih garancija, unos vlastitih resursa u zajedničke projekte i dr..

Veoma je značajno osiguranje atraktivnog makeoekonomskog i

poslovnog ambijenta za angažman vodećih međunarodnih financijskih institucija u

financiranja cesta (IBRD, EBRD, EIB), koje svojim prisustvom ohrabruju i privatne

investitore za ulazak u različite aranžmane gradnje i eksploatacije cesta.

U jačanju finansijskog kapaciteta vlade za finansiranje gradnje cesta, veliku

ulogu ima tzv. „naftni prihod“.

BiH treba uvesti petro-marku za gradnju autocesta u zemlji, kao značajan

i stabilizirajući faktor u građenju sistema finansiranja gradnje cesta.

Zajedničke deklaracije o naplati kojom se podržavaju politike naplate diljem Europe i

sjeverne Amerike, promiče mobilnost i ekonomski rast.

1

Predsjednik ASECAP-a i Predsjednik Uprave ASECAP-a K. Schierhackl istaknuo je

da "pravilna aplikacija sistema naplate dopušta da osiguramo kvalitetu naših mreža.

Omogućuje nam pružanje usluga visoke kvalitete koja se od nas i očekuje od strane korisnika

i društva u cijelosti. Imajući na umu ogromne potrebe za investicijama u Europi i sjevernoj

Americi, pravo je vrijeme da otključamo puni potencijal dobro uspostavljene suradnje između

ASECAP-a i IBTTA: fluidnost prometa, sigurnost i održiva mobilnost trebaju biti financirani

na najučinkovitiji i najpravedniji mogući način".(uvod)

Cestarina "Sa rastućim proračunskim deficitom i povećanim potrebama prometne infrastrukture

diljem svijeta, naplata brzo postaje moćan alat za financiranje prometne infrastrukture",

rekao je Robert Horr, predsjednik IBTTA i izvršni direktor Thousand Islands Bridge

Authority u New Yorku. "Ovaj zajednički sporazum demonstrira snažnu vezu između

vlasnika naplatnih objekata i upravljača na dva kontinenta predanih artikuliranju i

usavršavanju dobrobiti naplate. Veselimo se zajedničkoj suradnji sa svrhom podržavanja

dokazane, pouzdane metode prometnog financiranja i jačanju cestovne infrastrukture diljem

svijeta".(razlog financiranja iz naplata)

Deklaracija navodi 6 prednosti NAPLATE CESTARINE nad porezima:

1. "Oskudnost" poreznih prihoda.2. Veća održivost obzirom na pad prihoda od goriva: "Naplata cestarine obuhvaća princip "korisnik

plaća" puno učinkovitije od poreza na gorivo".-

porez na promet;Vinjeta je naljepnica koja služi kao dokaz plaćanja vremenski ograničenog prava na upotrebu

određenih vrsta cesta. Plaćanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim kućicama.1

Vinjeta je naljepnica čijom se kupovinom plaća putarina u određenom vremenskom periodu. Danas se putarina u Evropi na auto-putovima na ovaj način naplaćuje u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Švicarskoj. Postoje vinjete kojima se naplaćuje jednodnevna, sedmična, mjesečna ili godišnja putarina. Obaveza lijepljenja je na prednje automobilsko stakloSlike za vinjetu, I sve za zemlje u evropi

http://www.dw.de/cestarine-vinjete-i-slobodna-vo%C5%BEnja-europom/a-15967913slika T

1 http://bs.wikipedia.org/wiki/Vinjeta_(autoput)

2

http://www.dars.si/Dokumenti/3_vinjete/Vinjete%202014%20RGB-23.jpg

slika Rhttp://avtoarena.si/images/gallery/vinjeta-za-leto-

2014-bo-vijolicne-barve-1377680202.jpgslika Zhttp://mmc.bolha.com/2/image/181498/182112/letna-

vinjeta-2014-KUPIM_544902318eb4e.jpgslika Ghttp://www.poslovni.hr/media/cache/52/df/

52dfc63f5c51cd2ab139a358df0f8c83.jpgslika Jhttp://www.delo.si/assets/media/picture/20090327/

vinjeta_igor_zaplatil.jpg?rev=1slika Uhttp://www.dars.si/Dokumenti/3_vinjete/Vinjete

%202014%20RGB-13.jpgslika Šhttp://www.dars.si/Dokumenti/3_vinjete/Vinjete

%202014%20RGB-09.jpg3. U mjeri do koje su ceste pod naplatom, porezni prihodi mogu ići za podržavanje drugih važnih

državnih potreba – edukaciju, obranu, društvenu sigurnost itd.4. Naplata cestarine najpošteniji je i najbolji način za financiranje cesta.5. Omogućava upravljanje prometom u gustim urbanim područjima pomoću varijabilnih tarifa.6. Mogućnost brzog i kvalitetnog građenja cesta potiče ekonomski rast.

Za vrijeme potpisivanja međunarodnog sporazuma, ASECAP i IBTTA također su predstavili i brošuru pod naslovom Informacije o naplati u SAD-u i Europi koja ističe najvažnije činjenice i brojke o tome kako naplata podržava mobilnost i ekonomski rast diljem SAD-a i Europe. – u ovim zemljama se to radilo, jako dobri rezultati

3

Održane su tri tehničke sjednice sa stručnim prezentacijama nakon kojih su slijedila pitanja i odgovori iz područja odgovornosti različitih ASECAP-ovih stručnih odbora (COPER-a) odnosno:

COPER I: naplata i koncesijeCOPER II: sigurnost prometa i održivostCOPER III: inteligentni transportni sustavi.

Gabelica koji su svi pokušali dati svoj odgovor na pitanje je li kriza gotova te svoje mišljenje o ulozi koju naplata cestarine ima kao ključni čimbenik za zelenu mobilnost i održivi rast.

(( Dionelisa poručio je da je za izlazak iz ekonomske krize od iznimne važnosti zajednička suradnja EIB-a i Europske komisije te da prometni sektor predstavlja ključan čimbenik za budući rast.))

Postojanje kvalitetne infrastrukture od ključnog je značaja pri čemu imamo mogućnost izabrati između državnog novca koji je u nestašici i korisnika. Principi korisnik plaća i zagađivač plaća dovest će nas do pravog načina kako graditi, održavati i naplaćivati infrastrukturu. 

Dugoročan prosperitet u Europi ovisi o prometnom sustavu, stoga potreba za njegovim daljnjih razvojem i građenjem infrastrukture nije upitna. Pitanje koje ostaje je kako ga financirati.

"naplata za korištenje infrastrukture i internalizacija eksternih transportnih troškova u skladu sa principom zagađivač plaća ključni čimbenici političkih orijentacija EU. Paket naplaćivanja cesta koji je trenutno u pripremi od strane Europske komisije ima za cilj daljnje poboljšanje EU instrumenata koji omogućavaju navedeno." 

Jedan od načina plaćanja cestarine jeste I uvodjenje vinjeta. To je blablabla..Zemlje kojve su uvele blalbla…

((Također je najavio i skori izlazak nove Bijele knjige prometne politike u kojoj se, između ostalog, predviđa i obveza određenog postotka prihoda od naplate koji će se morati ponovno vraćati u infrastrukturu, što demonstrira i potrebu održavanja i dovršetka mreže.))

J. Mesqui, objašnjavajući situaciju u Francuskoj koja također bilježi pad prometa u posljednje dvije godine, sa razinom prometa teških vozila iz 2008/2009., istaknuo je da je sustav koncesija u Francuskoj izrazito snažan i solidan te da, unatoč padu prometa, nudi državi stabilan alat za nove investicije koje povećavaju zaposlenost i rast. Francuska primjenjuje ne samo princip korisnik plaća, već i zagađivač plaća te su tzv. zelene mjere izrazito povećane zadnjih godina. 2009/2010. godine u sklopu tzv. zelenog paketa državi je predloženo financiranje ekoloških investicija koje nisu uključene u ugovor o koncesiji kroz produženje koncesijskih ugovora, bez podizanja cijena cestarine. 1 milijarda eura programa investiranja implementirana je kroz period od tri godine te je pet koncesionara dobilo produženje koncesijskog ugovora za period od godine dana. Trenutno je u pripremi novi prijedlog programa, a vrijednost investicije iznosila bi 3 milijarde eura. J. Mesqui pri tome je posebno naglasio da ono što koncesije čini učinkovitim je činjenica da gradnja i investicije nisu jedino što imaju za ponuditi, već je usluga korisnicima ono što ih čini uspješnim i sistem korisnik-zagađivač plaća u kojem se prihodi ponovno vraćaju u ulaganja u infrastrukturu i usluge.2

2 http://www.huka.hr/novosti/210-asecap-ovi-dani-studija-i-informacija-dubrovnik-2013 (09.11.2014.)

4

5

Osnovni uvjet za priznavanje prihoda je istovremeno povećanje sredstava (novca, novčanihekvivaleneta, odnosno financijskih instrumenata) ili smanjenja obveza, što ima za posljedicu povećanjaiskazanog financijskog rezultata. Kada se dobici priznaju u bilanci uspjeha oni se iskazuju kao zasebnastavka, zato što je spoznaja o njima korisna za potrebe donošenja ekonomskih odluka. Dobici se iskazuju naneto osnovi, umanjeni za odgovarajuće rashode. Odloženi prihodi od izdatih Rješenja za korištenje javnih površina (naknade za korištenje cestovnogzemljišta ili od reklamnih znakova i panoa), priznaju se kao prihod od osnovne djelatnosti u momentuuplate sredstava. Prihodi od kamata priznaju se na vremenskoj osnovi za obračunski period u kom sunaplaćene. Za primljene donacije i imovinu bez naknade, Društvo primjenjuje prihodovni pristup. Ostali seposlovni prihodi priznaju prema općim načelima priznavanja prihoda odnosno pojedine vrste ostalihprihoda prema načinu koji proizilazi iz ugovora, odluke, zakona il i drugog propisa.

ništa Ukupni prihodi u 2013. godini iskazani u iznosu od 60.324.080 KM u odnosu na prethodnu godinumanji su za 1,97%.

Poslovni prihodi

PRIHODI

Poslovni prihodi iskazani u iznosu od 57.104.062 KM u odnosu na prethodnu godinu manji su za 3,2 %.U okviru istih, najznačajniji su prihodi ostvareni temeljem Zakona o cestama FBiH i to prihodi po osnovunaknada za ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata u iznosu od 33.281.443 KM i prihodi odgodišnje naknade za upotrebu cesta, koje se plaćaju pri registraciji za motorna i priključna vozila u iznosu od17.075.809 KM. Prihodi od posebne naknade za službu „Pomoć-informacije“ na cestama, u okviru poslovnih prihoda,iskazani su u iznosu od 4.304.868 KM. Sukladno članku 100. Zakona o cestama FBiH, Služba „Pomoć-informacije“ na cestama do donošenja posebnog propisa u nadležnosti je Društva, koje temeljem javnogoglašavanja zaključuje ugovore sa automoto klubovima, koji imaju uvjete za vršenje ove službe. Financijskasredstva pripadaju Društvu i mogu se utrošiti samo u vršenju ove Službe i njenoj implementaciji. Društvo iresorno Ministarstvo osigurat će kontrolu poslovanja praćenjem rada automoto klubova, što je opisano utočki 6.2.1.3. Izvješća. U okviru poslovnih prihoda iskazani su prihodi od naknada za korištenje cestovnog zemljišta, utvrđeniZakonom o cestama FBiH i podzakonskim aktima. U okviru istih, najznačajniji su prihodi od zakupa zemljišta(priključci) 1.498.317 KM i prihodi od zakupa zemljišta (panoi) 297.529 KM. Prihodi od izvanrednogprijevoza iskazani su iznosu od 302.956 KM, dok su prihodi od suglasnosti evidentirani u iznosu od 126.858KM.Sve kako se finansira

6.1.1

6.1.2Financijski prihodi

Financijski prihodi iskazani su u iznosu od 640.160 KM, veći su za 252 % od iskazanih prihoda po istomosnovu u prethodnoj godini. Odnose se na prihode od pozitivnih tečajnih razlika temeljem obveza pokreditima (582.032 KM) i prihode od kamata na sredstva po viđenju i zateznih kamata (58.128 KM) . Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika iskazani u iznosu od 582.032 KM odnose se na tečajne razlikeobračunate na kredit odobren od strane Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u Specijalnim pravimavučenja (SDR). Revizijom je utvrđeno da je Društvo sa 31.12.2013. godine izvršilo obračun tečajnih razlikaza navedeni kredit, prema tečaju Centralne banke na dan 02.01.2014. godine, što nije sukladno MRS 21-Efekti promjene tečaja stranih valuta, koji zahtijeva primjenu tečaja strane valute na datum izvještajnogperioda. Naprijed navedeno imalo je za posljedicu da su obveze po dugoročnim kreditima precijenjene zaiznos od 132.467 KM, dok su prihodi od pozitivnih tečajnih razlika podcijenjeni za navedeni iznos.NIŠTA

6.1.3Ostali prihodi i dobici

Ostali prihodi i dobici iskazani su u iznosu od 868.043 KM i čine ih najvećim dijelom prihodi od ukidanjarezerviranja u iznosu od 754.452 KM i prihodi od naplate šteta od osiguravajućih kuća u iznosu od 75.155KM. Prihodi od ukidanja rezerviranja za sudske sporove evidentirani su u iznosu od 754.452 KM. Na dan31.12.2012. godine izvršene su rezervacije za sudske sporove za 2013. godinu u iznosu od 1.000.000 KM,koji je tijekom 2013. godine ukinut. Prilikom ukidanja rezerviranja za isplaćene tužbe (glavnica, zatezne

Izvješće o reviziji financijskih izvješća JP „Ceste FBiH“ d.o.o. Sarajevo za 2013. godinu 15

IZ

CIJENE GORIVAosigurati financijska sredstva za zadovoljavajuće finansiranje cestovne infrastrukture

osigurati izdvajanje većih sredstava iz cijene goriva i taksi za registraciju vozila za održivofinanciranje cestovne infrastrukture,uspostaviti institucionalni okvir za dodjelu koncesija na svim nivoima radi omogućavanjakoncesualnih ulaganja u cestovnu infrastrukturu,ekonomskim (poreskim) mjerama stimulirati javni prijevoz.

(((Na sjednici Odbora za reviziju održanoj 10.12.2013. godine, konstatirano je da Društvo trebamaksimalno angažirati kadrove u cilju naplate potraživanja po osnovu korištenja cestovnog zemljišta ispriječavanja nezakonitih aktivnosti. Ukazano je na smanjenje prihoda po ovom osnovu iz razlogapostojanja nelegalnih korisnika cestovnog pojasa, te je data preporuka da se ustroji potpuna i pouzdana

6

Ured za reviziju institucija u FBiH

6.1.4 Prihodi iz osnova usklađivanja vrijednosti sredstava

kamate i troškovi sudskog postupka), za razliku rezerviranih sredstava u odnosu na isplaćene tužbe,uvećani su prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja za iznos od 754.452 KM, iako nisu stvoreni uvjeti zapriznavanje prihoda. Društvo nije prilikom ukidanja rezerviranja izvršilo procjenu sudskih predmeta zakoje će biti potreban odliv resursa i za koje neće biti potreban odliv resursa, te je oprihodovalo ukupnurazliku manje isplaćenih troškova, što je suprotno točki 59. MRS 37-Rezerviranja, potencijalne obveze ipotencijalna sredstva, prema kojoj ako više nije vjerovatno da će odliv resursa koji predstavljajuekonomske koristi biti potreban za podmirenje obveze, rezerviranje se ukida. Za priznavanje navedenogiznosa ne može se potvrditi da je postupljeno sukladno točki 39. MRS 37., prema kojem kada rezerviranjekoje se mjeri obuhvata veliki broj stavki, obveza se procjenjuje ponderiranjem svih mogućih ishoda snjihovim vjerovatnostima. Ova statistička metoda procjenjivanja naziva se „očekivana vrijednost“. Iznoskoji se priznaje kao rezerviranje na dan sačinjavanja financijskih izvješća treba predstavljati najboljumoguću procjenu izdataka, koji je potreban za podmirenje sadašnje obveze, uz permanentnost provjerevrijednosti rezerviranja. Prema točki 60. MRS 37., ako je izvršeno diskontiranje, iskazani iznos rezerviranjase povećava u svakom razdoblju, tako da odrazi protok vremena na koje se rezerviranje odnosi. Posljedicaovakvog načina ukidanja rezerviranja je da su precijenjeni prihodi poslovanja u iznosu od 754.452 KM.

Prihodi iz osnova usklađivanja vrijednosti sredstava iskazani su u iznosu od 1.711.807 KM i odnose sena prihode po osnovu usklađivanja vrijednosti nematerijalnih sredstava (1.267.131 KM) i građevinskihobjekata, postrojenja i opreme (444.676 KM). Ovi prihodi su evidentirani sukladno MRS 20-Računovodstveno obuhvatanje državnih donacija i objavljivanje državne pomoći. Na poziciji unaprijednaplaćenih odloženih prihoda, evidentirani su izvori sredstava po osnovu stalne imovine (poslovna zgrada,transportna sredstva, elektronska oprema, namještaj). Ova stalna imovina tretira se kao donirana odosnivača, Vlade FBiH, što nije utemeljeno Zakonom o cestama FBiH, niti drugim aktima i z kojih bi se moglopotvrditi da je navedena imovina financirana iz doniranih sredstava (sredstva iz maloprodajne cijene naftei naftnih derivata, naknada za upotrebu cesta pri registraciji). Amortizacija na ova sredstva evidentira se poprincipu sučeljavanja, tako što se obračunata amortizacija iskaže na troškovima kao protustavka ispravkevrijednosti stalnih sredstava, a za isti iznos se umanjuje odgođeni prihod (izvori sredstava) klasificiran zaove namjene, a iskazuje prihod od usklađivanja vrijednosti.

da će biti potreban odliv resursa za podmirenje obveze.3)))evidencija svih objekata uz javnu cestu.

Na temelju članka 21. stavka 1. Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/2011, 22/2013, 54/2013 i 148/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine donijela

FINANCIRANJE IZ GORIVAFinanciranje građenja i održavanja javnih cesta utvrđeno je Zakonom o cestama, prema kojem su osnovni izvori sredstava:• za autoceste koje nisu u koncesiji (HAC) naknada iz goriva, cestarina koja se plaća za korištenje autocesta, te druge naknade vezane za korištenje autocesta,• za autoceste u koncesiji (ARZ, AZM, BINA ISTRA) cestarina koja se plaća za korištenje autocesta u koncesiji i izvori financiranja određeni ugovorom o koncesiji,• za državne ceste naknada za ceste iz goriva, te druge naknade vezane za korištenje državnih

cesta,• za županijske i lokalne ceste godišnja naknada za ceste koja se plaća kod registracije motornih vozila, te druge naknade vezane za korištenje županijskih i lokalnih cesta.Temeljem članka 91. Zakona o cestama naknada za financiranje građenja i održavanja uplaćuje se po litri naplaćene trošarine na energente u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. i 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o.Izmjenama i dopunama Zakona o cestama mijenja se članak 91. stavak 2. (»Narodne novine«, broj 148/2013), a koje je Hrvatski sabor donio 4. prosinca 2013. godine, s primjenom od 1. siječnja 2014. godine, izvršit će se redistribucija naknada po litri naplaćene trošarine na energente sa 0,60 kuna na 0,20 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. i sa 0,60 kuna na 0,80 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o.Sukladno članku 94. Zakona o cestama naknada predstavlja sredstva kojima Republika Hrvatska financira izvlaštenje nekretnina, građenje i održavanje javnih cesta, povrat kredita kojima se financira građenje autocesta i državnih cesta te dokapitalizaciju Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o.Na području naknada za korištenje infrastrukture, temeljem odredbi Pravilnika o cestarini (»Narodne novine«, broj 130/2013) koji je stupio na snagu krajem listopada 2013. godine, Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari su obvezni u roku od 6 mjeseci:– izraditi analizu visine cestarina koje naplaćuju za korištenje autocesta i objekata s naplatom,– prijedlog za primjenu cestarina koje odgovaraju iznosu infrastrukturne pristojbe,– uskladiti popuste cestarine koje primjenjuju sa Zakonom o cestama, a stimulativne modele plaćanja za elektroničku naplatu cestarine s mjerama Vlade Republike Hrvatske za poticanje elektroničke naplate cestarine.

3 http://www.saifbih.ba/javni-izvj/Report.aspx?id=7100&langTag=bs-BA

7

primjenu tečaja strane valute na datum izvještajnog perioda.Potrebno je ukidanje rezerviranja za sudske sporove vršiti sukladno ispunjenju uvjeta iz točke 39., 59.i 60. MRS 37-Rezerviranje, potencijalne obveze i potencijalna sredstva, samo ako više nije vjerovatno

S obzirom na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, jedan od značajnijih ciljeva i aktivnosti jest zakonodavna, organizacijska i institucionalna prilagodba sa stečevinom Europske unije koja se odnosi na sigurnost tunela i cestovne infrastrukture te provedba potrebnih mjera i aktivnosti, kao i potreba stvaranja pravnih pretpostavki za sustavni razvoj i implementaciju ITS-a u cestovnom prometu u Republici Hrvatskoj, te se odredbe Zakona o cestama usklađuju s Direktivom 2010/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. koja se odnosi na okvir za uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza.Osiguranje sigurnosti provodit će se sustavnim održavanjem cestovne infrastrukture, kako redovitim održavanjem tako i potrebnim obnovama i rekonstrukcijama cestovne mreže.Također je važno ukazati na činjenicu da se, u cilju kvalitetnijeg gospodarenja javnim cestama, a posebno komercijalnog iskorištavanja cestovnog zemljišta, namjerava formirati baza zemljišnoknjižnih i katastarskih cestovnih čestica.Sukladno postavljenim ciljevima Europske unije za smanjenje emisije stakleničkih plinova može se navesti jedna od aktivnosti koja se provodi proteklih godina, a odnosi se na primjenu novih tehnologija za obnovu cesta (postupak recikliranja postojećih asfaltnih slojeva po hladnom postupku).

UVODS obzirom da svi projekti u segmentu upravljanja cestama imaju utjecaj na gospodarstvo u cjelini, nužno je rangirati ocjenu društvene rentabilnosti svakog projekta. Važnost prometno-ekonomske analize kao podloge za donošenje odluka o investicijama u cestovnu infrastrukturu je velika, prvenstveno zbog dugoročnog karaktera investicijskih projekata, zbog vremenskog raskoraka između ulaganja i efekata ulaganja, međuovisnosti investiranja i financiranja, te rizika i neizvjesnosti.Tijekom procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji provedeno je usklađenje hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima mjerodavnih propisa Europske unije.

Naknada za ceste iz maloprodajne cijene nafte I naftnih derivate, prihodi od godišnje naknade za upotrebu cesta, koje se plaćaju pri registraciii za motorna I priključna vozila

Prihodi od posebne naknade za službu ‘’pomoć-informacije’’ na cestama u okviru poslovnih prihoda, koja temeljem javnog oglašavanja zaključuje ugovore sa automoto klubovima. Ali sred.se mogu utrošiti samo u vršenju ove službe I njenoj implementacijiNaknade za korištenje cestovnog zemljišta

ITS TEHNPOLOGIJE

Međutim, kako je razvoj informatičkih i komunikacijskih tehnologija dosegnuo granice primjenjivosti u gotovo svim segmentima ljudskog rada i života, tako se, osobito u području cestovnog prometa, nametnuo i kao alat kojim se postojeći prometni sustav može osuvremeniti na način kojim će se omogućiti bolja protočnost prometa, veća sigurnost sudionika u prometu i dr.

8

Iz tog razloga, Inteligentni transportni sustavi (ITS), kao upravljačka i informatičko-komunikacijska nadgradnja klasičnog prometnog i transportnog sustava, pokazao se kao napredni koncept rješavanja prometnih problema, koji se primjenjuje u upravljanju prometom, organizaciji i vođenju prometnih tokova, prikupljanju i ažuriranju podataka o prometu, informiranju sudionika u prometu i dr. ITS je posebice značajan jer omogućava razumijevanje interaktivnog odnosa između čovjeka, vozila i ceste, značajnog kako za sigurnost i upravljanje prometom, tako i za definiranje razvoja cestovne mreže, odnosno dimenzioniranje sastavnih dijelova ceste.S obzirom na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji i potrebu stvaranja pravnih pretpostavki za sustavan razvoj i implementaciju ITS-a u cestovnom prometu u Republici Hrvatskoj, odredbe Zakona o cestama usklađuju se s Direktivom 2010/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. koja se odnosi na okvir za uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza.Dugo traje --- U tom smislu, pokreću se aktivnosti na donošenju Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu za razdoblje od pet godina.U cilju izrade i donošenja Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu, osnovat će se Stalni savjet za razvoj inteligentnih transportnih sustava (ITS) kao savjetodavno i stručno tijelo koje će koordinirati provedbu aktivnosti potrebnih za njegovo donošenje, kao i u cilju poticanja, planiranja i praćenja razvoja ITS-a u cestovnom prometu.Projekti i prioritetne mjere za razvoj i uporabu specifikacija i normi unutar prioritetnih područja iz Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu, dijelom će se realizirati sredstvima i aktivnostima obuhvaćenim Programom građenja i održavanja javnih cesta u razdoblju od 2013. do 2016. godine i dostupnim sredstvima EU fondova.

2.2.2. Planirani razvojni projekti sa uvođenjem novih tehnologija

2.2.2.1. Nadogradnja i modernizacija postojećeg AVL centar sustava

Postojeći AVL centar objedinjuje sustav za praćenje vozila u zimsko-ljetnom održavanju i radio komunikaciju u jedinstvenu cjelinu. Sustav omogućuje nadzor i pregled kretanja vozila u realnom vremenu, analizu i ispis izvještaja o kretanju i aktivnosti vozila u svrhu kontrole obavljenih radova, kao i iscrtavanje cesta te kontrolu prolaska vozila s obzirom na definirane ceste. U sam sustav integrirana je i mogućnost komunikacije s vozilima na terenu putem radio mreže te preslušavanje arhive razgovora.U periodu 2013. – 2016., modernizacijom i uvođenjem novih tehnologija, omogućilo bi se prikupljanje dodatnih podataka s opreme u zimsko–ljetnom održavanju, sa svrhom efikasnije organizacije, smanjenja troškova i zaštite okoliša. U AVL centar sustavu prikupljali bi se podaci s vozila (stanje ralice, posipača i dr.) u svrhu detaljnije kontrole i izvještavanja.U svrhu učinkovitije organizacije i komunikacije u planu je uspostava jedinstvenog Centra za održavanje i kontrolu prometa (COKP-a) s 24-satnim dežurstvom koji bi nadzirao i na jednom mjestu objedinjavao sve module AVL centar sustava s prostora cijele Republike Hrvatske.

2.2.2.2. Modernizacija cestarskog sustava radio veza na području Republike Hrvatske

U okviru modernizacije bi se mreža analognih repetitora koji rade na VHF frekvencijskom

9

području zamijenila modernijom DMR (Digital Mobile Radio) tehnologijom čime bi se povećao kapacitet sustava te povećala učinkovitost iskorištenja frekvencijskog spektra.Projekt također obuhvaća i zamjenu postojećih analognih radijskih postaja sa digitalnim DMR (ETSI TS 102 361-1,-2,-3) radijskim postajama kod svih sudionika održavanja cesta koji koriste radio vezu. Također je predviđeno povezivanje sustava na MUPnet tetra sustav čime bi se postigla povezanost važnih službi na cestama (Policija, hitna pomoć, vatrogasci, Državna uprava za zaštitu i spašavanje).U odnosu na analogni sustav, DMR mreža omogućava veću kvalitetu zvuka, konzistentnije pokrivanje signalom, prijenos podataka, kriptografsku zaštitu, razmjenu tekstualnih poruka te satelitsko praćenje radijskih postaja. Uvođenjem nove tehnologije u radio sustav znatno bi se povećale mogućnosti i kvaliteta te izglednosti uspostave poziva za cestarske službe u Republici Hrvatskoj što bi u konačnosti povećalo efikasnost organizacije te učinkovitijeg nadzora. Modernizacija radijske mreže predviđa se u etapama kroz period između 2014. – 2020. godine.

2.2.2.3. Mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine

Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Ministarstva temeljem odredbi Zakona o cestama, utvrditi mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine, koje uključuju i

stimulativne modele plaćanja cestarine, kako bi elektronička naplata cestarine dostigla barem 50% ukupne naplate cestarine.Na autocestama Hrvatskih autocesta d.o.o. i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. u 2012. godini elektronička naplata cestarine sudjeluje s 30% u ukupnoj naplati cestarine, a u 2013. godini s 35%.

3.2. Izgradnja autocesta u razdoblju od 2013. do 2016. godineTreba navesti činjenicu da je BiH zemlja sa najviše saobraćajnih nesreća u EVropi.UVODIzgradnja autocesta u funkciji je postizanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva, osobito turizma, ali i svih drugih čimbenika: rasta zaposlenosti i demografskog razvitka, efikasnijeg prometnog povezivanja u europski prometni sustav, kvalitetnog povezivanja svih hrvatskih regija, posebice obalnog i kontinentalnog područja, većeg gospodarskog korištenja i afirmacije jadranskih luka, prometnog i gospodarskog otvaranja jadranskog prostora srednjoeuropskom zaleđu, povećanja sigurnosti prometa, udobnosti i uštedi vremena putovanja te veće sigurnosti prometa.

Društveno-gospodarske prilike vrlo su različite po pojedinim županijama. Specifične okolnosti u pojedinim regijama Hrvatske su vrlo kompleksne i zahtijevaju sustavni pristup definiranju razvojnih potreba u tim regijama. Razvitak infrastrukture predstavlja preduvjet društveno-gospodarskog razvoja, a u sklopu toga optimalna razvijenost županijskih i lokalnih cesta ima vrlo važnu pokretačku ulogu.Specifična obilježja pojedinih regija, prema kojima se i razvitak županijskih i lokalnih cesta mora uskladiti, poglavito su:• područja pogođena ratom koja karakterizira loša poduzetnička aktivnost, gubitak tradicionalnih tržišta, depopulacija i spori povratak stanovništva, specifične poteškoće brdsko-planinskih područja u pogledu geografske i prometne izoliranosti, nemogućnost plasmana roba u modernom tržišnom gospodarstvu, nepovoljna starosna struktura stanovništva i sl.,

10

• potreba za uravnoteženim održivim razvojem otoka, uvažavajući pri tome prirodnu i kulturnu baštinu s razvojnim potencijalom tih područja što određuje pristup rješavanju prometne politike otoka,• pogranična područja na kojima treba osposobiti mrežu županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta da mogu opsluživati unutarnje kapacitete, kako bi lokalno stanovništvo s obje strane granice moglo zajednički prepoznati i razviti projekte od interesa za društveni i gospodarski razvitak tih područja,• područja industrijskih zona i zona malog i srednjeg poduzetništva koja se prostorno i prometno moraju kvalitetno integrirati s tranzitnim prometnim pravcima.

4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Republika Hrvatska je od svog osamostaljenja, a posebno u posljednjih desetak godina, na području razvoja cestovne infrastrukture ostvarila izuzetne rezultate. Politikom ubrzanog razvitka i jasno definiranim ciljevima dovela je mrežu cesta, posebno autocesta na zavidnu razinu – uz sam bok najrazvijenijih zemalja Europe. Time je stvorila osnovne preduvjete za unutarnju integraciju hrvatskog prostora, što bržu integraciju Republike Hrvatske u širi europski prostor, brži razvitak privrede, osobito turizma i općenito aktiviranje komparativnih prednosti koje pružaju Jadransko more i obala.Dostignuti stupanj razvijenosti cesta i autocesta nameće potrebu novog pristupa razvojnoj politici u ovom sektoru. Umjesto dosadašnje politike ubrzanog cestovnog razvitka, Republika Hrvatska mora pristupiti politici umjerenog održivog cestovnog razvitka, kojom će maksimalno racionalizirati daljnje procese gradnje i gospodarenja cestama. To istovremeno ne znači kako je potrebno stati s daljnjom gradnjom i razvitkom cestovne mreže, štoviše Republika Hrvatska će dovršavati realizaciju zacrtanih strateških ciljeva, a to znači omogućiti ostvarenje planiranog standarda redovnog održavanja cesta, osposobiti ukupnu osnovnu mrežu cesta u skladu sa zahtjevima suvremenog cestovnog prometa i dovršiti nužno planiranu mrežu autocesta i brzih cesta. Takve premise uravnoteženog održivog razvitka cesta imaju polazište u realnom sagledavanju prometne potražnje, očuvanju vrijednosti sadržanoj u dosad izgrađenoj mreži cesta, u realno utvrđenim programima i prioritetima i na kraju u realno raspoloživim materijalnim mogućnostima. Ovakav pristup zahtjeva sistematizaciju i kritičku analizu svih segmenata sustava: od zakonskih i podzakonskih normi, razvojnih i planskih dokumenata, organizacijskih i financijskih modela do tehnoloških procesa zastupljenih u cestovnom sektoru. Znanost i struka moraju prednjačiti u izradi prijedloga i trebaju politici pružiti stručnu i realnu podlogu za donošenje racionalnih dugoročnih i kratkoročnih operativnih odluka. Republika Hrvatska danas raspolaže dovoljnim iskustvom i stručnim potencijalom da može odgovoriti svim tim zahtjevima.Održivi razvitak cesta zadovoljava potrebe današnjice, a da pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. On osigurava ravnotežu između zahtjeva za unapređenje kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ravnomjeran razvitak zemlje i dobrobit svih žitelja (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadašnje i buduće generacije (sastavnica očuvanja okoliša).Ostvarenje uravnoteženog i učinkovitog održivog razvitka cesta pretpostavlja utvrđivanje razvojne politike, koja će se temeljiti na:– dobro uređenoj pravnoj i tehničkoj regulativi,– pravilno razrađenoj organizacijskoj strukturi i modelu financiranja,– planskim dokumentima,

11

– utvrđenoj strategiji dugoročnog razvitka, kvalitetnim srednjoročnim i godišnjim– planovima i programima.

Kraj

1Ulaganja u cestovnu infrastrukturu imaju dugoročan karakter, čiji se efekti, bilo pozitivni ili negativni, odražavaju u dugom vremenskom razdoblju te se strateške odluke o daljnjem razvitku cestovne infrastrukture moraju temeljiti na znanstvenim i stručnim istraživanjima i uzajamnoj suradnji struke i politike.4

        P R I O P Ć E N J A S A S J E D N I C A

Održana 110. sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

Neki noviji podaci ulaganja u infrastru.23.10.2014ZA RAZVOJ TELEKOMUNIKACIJA I IZGRADNJU CESTA 17,6 MILIJUNA KM

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o načinu korištenja namjenskih sredstava uplaćenih na ime dodijeljene dozvole za univerzalne mobilne telekomunikacijske sustave u 2014. godini u iznosu od 17.602.470,00 KM.

    Od toga će 2.640.370,50 KM (15 posto) biti usmjereno za razvoj sektora telekomunikacija, a koristit će se u skladu s posebnom odlukom Vijeća ministara BiH, dok će 14.962.099,50 KM (85 posto) biti usmjereno za aktivnosti financiranja pripreme i izgradnje cestovne infrastrukture.

       Najviše novca, i to osam milijuna konvertibilnih maraka, bit će utrošeno na izgradnju   međudržavnog mosta Gradiška, na autocesti Gradiška – Okučani, te 4.161.482,00 KM za  izgradnju i nadzor nad izgradnjom medudržavnog mosta Svilaj, na autocesti na Koridoru Vc.

      Za izradu planersko-studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu, na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom), osigurano je 2.800.617,50 KM5

4 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_32.html 5 http://vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=18233&langTag=hr-HR

12

Financiranje cestovne infrastruktureTeorijske koncepcije rješavanja problema financiranja cestovnih prometnica iz prvog pristupa dijele se u 2 skupine:

1. Teorije uzročnosti – troškove cestovnih prometnica snose pojedine vrste vozila na takozvanim prouzrokovanim troškovima

a)  Ekonomska teorija o optimalnom korištenju cestovnih prometnica- sve do vremena dok jedna prometnica ne bude zasićena korisnici trebaju plaćati samo naknadu jednaku marginalnim troškovima što ih prouzrokuju na postojećim prometnicama - kada prometnica postane zasićena od korisnika treba tražiti punu naknadu jer se pojavljuje potreba za novim investicijama, novom kvalitetom prometnice i nova "zona zaposlenosti"

b) Ekonomska teorija utemeljena na shvaćanju da korisnici moraju platiti sve troškove koje prouzrokuju- ukupan dio troškova koje trebaju snositi vlasnici motornih vozila bio bi utemeljen na utvrđivanju troškova budućeg prometa, odnosno uspostavlja se na osnovi odnosa između ukupnog iznosa svih budućih troškova koji će biti potrebni za predviđeni budući promet

2. Teorije koristi – polazi od očekivanih koristi što ih imaju pojedine vrste vozila od korištenja cestovnih prometnica

a) Teorija koristi - The benefit theory- troškove izgradnje i održavanja cestovne infrastrukture moraju snositi u cjelini svi njeni korisnici, razmjerno koristi koju primaju- ova teorija zastupa proporcionalni, odnosno regresivni stupanj naplate pristojbi jer smatra da izdaci državne uprave više koriste siromašnima nego bogatima pa stoga oni s nižim prihodima moraju platiti više od onih s višim prihodima, odnosno da pristojbe moraju biti razmjerne vlasništvu

b) Teorija privilegije - The privilege theory- smatra se da država daje nekim građanima specijalne dozvole za obavljanje određenih radnji koje bi inače bile ilegalne. Te dozvole su privilegije za one koji ih uživaju trebaju platiti naknadu - npr. tuneli, mostovi...

c)  Teorija platežne sposobnosti - The ability theory- polazi od pretpostavke da aktivnosti državne uprave koristi društvu kao cjelini pa stoga troškove treba snositi društvo kao cjelina, a ne pojedinac - prema ovoj teoriji najbolje je ona organizacija društva u kojoj svaki član društvatreba platiti onoliko koliko je sposoban platitid)  Teorija izjednačenja - The equilibration theory

13

- temenji se na koncepciji da se država koristi pristojbama i porezima da bi se smanjila nejednakost u bogatstvu svojih građana. Ovo razmatranje smatra se radikalnim jer napušta ekonomsku jednakost u  razdiobi  pristojba  na račun specijalne jednakosti

3. Usporedno s teorijskim koncepcijama razvila su se i različita načela o razdiobifinanciranja  cestovnih prometnica na izravne i posredne korisnike.

a) Načelo da država snosi troškove kao javnog dobra – nastalo je kao rezultat shvaćanja da je neracionalno oporezivati korisnika cestovnih prometnica po kategorijama vozila

b) Načelo koristi od cestovnih prometnica i građevina na njima temelji se na tome da troškove financiranja izgradnje i održavanja cestovnih prometnica treba podijeliti na njene korisnike ovisno o subjektivnim koristima što ih imaju od uporabe cestovnih prometnica i građevina na njima.

c) Načelo iskorištenja prometnica i građevina na njima polazi od toga da su korisnici cestovnih prometnica nositelji troškova, dakle uz cestovna motorna vozila treba razmatrati i pješake, bicikliste i zaprežna vozila.

d) Načelo uzročnosti troškova (načelo kauzaliteta) na cestovnoj infrastrukturi od pojedinih korisnika pri čemu su bitni čimbenici: opći interes na prometnicama, sloboda  uporabe  prometnica, povećanje troškova prometnica što nastaje povećanjem obujma prijevoza cestovnih motornih vozila6

Ko je oslobođen plaćanja cestarine?Pravo na besplatno korištenje autoceste ostvaruje se na temelju Pravilnika o sistemu naplate

cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u FBiH („Službene novine

Federacije BiH“ br. 69/10) i  Pravilnika o  izmjenama i dopunama Pravilnika o sistemu

naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji FBiH

(“Službene novine Federacije BiH“, br. 29/11, 76/13 i 52/14).

 

U grupu vozila oslobođenih plaćanja cestarine uključeni su:

1. Vozila Crvenog krsta/križa, na osnovu člana 19. Stav 1. Tačka 4. Zakona o Crvenom

krstu/križu Federacije Bosne i Hercegovine,

2. Vozila oslobođena na osnovu ugovora koje je Vlada Bosne i Hercegovine i Vlada

Federacije Bosne i Hercegovine zaključila sa međunarodnim institucijama,

3. Vozila pomoći na cesti uz predočenje identifikacijske legitimacije, za slučaj intervencije na

autocesti i brzoj cesti,6 http://www.prometna-zona.com/cestovni-ekonomija-001financiranje_cestovne_infrastrukture.php

14

4. Vozila oružanih snaga Bosne i Hercegovine,

5. Vozila invalidnih lica sa 80% ili više procenata tjelesnog oštećenja, odnosno lica kod kojih

postoji tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu invalidnost donjih      ekstremiteta od 60%

ili više,

6. Vozila Civilne zaštite,

7. Vozila Hitne pomoći,

8. Vozila Ministarstva unutrašnjih poslova,

9. Vatrogasna vozila,

10. Vozila koja izvode radove redovnog i zimskog održavanja autocesta i brzih cesta,

11. Druga vozila oslobođena od plaćanja cestarine odlukom Vlade Federacije Bosne i

Hercegovine.

 

Zahtjev za oslobađanje plaćanja cestarine na autocestama, brzim cestama i

objektima s naplatom u Federaciji BiH

Pravna/fizička lica koja žele da ostvare oslobađanje od plaćanja cestarine na autocestama,

brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji BiH JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar

podnose zahtjev koji treba da sadrži:

 

a) Vozila invalida:

zahtjev za oslobađanje od plaćanja cestarine

ovjerenu kopiju Rješenja nadležnog organa o procentu tjelesnog oštećenja, s revizionom

klauzulom pravosnažnosti

ovjerenu kopija vozačke dozvole

ovjerenu kopiju saobraćajne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili vlasničke dozvole

 

b) Vozila udruženja osoba sa invaliditetom:

ovjerene kopije Rješenja resornog ministarstva ili Rješenja o upisu u sudski registar

obavještenje o razvrstavanju poslovnog i drugog subjekta prema djelatnosti

ovjerenu kopiju saobraćajne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili vlasničke dozvole

 

c) Ostala vozila:

sva druga vozila uz zahtjev zahtjev za oslobađanje od plaćanja cestarine dostavljaju

ovjerenu kopiju saobraćajne dozvole, potvrde o registraciji vozila ili vlasničke dozvole

 

 

Na osnovu dostavljene dokumentacije JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar izdaje Rješenje o

oslobađanju od plaćanja cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u

15

Federaciji Bosne i Hercegovine i to u trajanju od godinu dana od dana donošenja

rješenja.7

 

http://www.bosnaonline.org/wp-content/uploads/pep-vn/www.bosnaonline.org/post-2445/karta-autocesta-i-brzih-cesta1500j-470.jpg

slika q

http://www.bosnaonline.org/wp-content/uploads/pep-vn/www.bosnaonline.org/post-1244/koridor5c-d27.jpg

slika mm

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/who-u-bih-najsmrtonosnije-ceste-na-balkanu

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/207400-BiH-ima-najvecu-stopu-smrtnosti-cestama-Evropi.html

1. gorivo".-

porez na promet;

Vinjeta je naljepnica čijom se kupovinom plaća cestarina u određenom vremenskom periodu. Plaćanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim kućicama.8

Vinjeta je naljepnica koja služi kao dokaz plaćanja vremenski ograničenog prava na upotrebu određenih vrsta cesta. Plaćanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim kućicama.9

Vinjeta je naljepnica čijom se kupovinom plaća cestarina u određenom vremenskom periodu. Danas se putarina u Evropi na auto-putovima na ovaj način naplaćuje u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Švicarskoj. Postoje vinjete kojima se naplaćuje jednodnevna, sedmična, mjesečna ili godišnja putarina. Obaveza lijepljenja je na prednje

7 http://www.jpautoceste.ba/20130805662/ko-je-osloboen-plaanja-cestarine 8 http://bs.wikipedia.org/wiki/Vinjeta_(autoput)

9 http://bs.wikipedia.org/wiki/Vinjeta_(autoput)

16

automobilsko stakloSlike za vinjetu, I sve za zemlje u evropi

"naplata za korištenje infrastrukture i internalizacija eksternih transportnih troškova u skladu sa principom zagađivač plaća ključni čimbenici političkih orijentacija EU. Paket naplaćivanja cesta koji je trenutno u pripremi od strane Europske komisije ima za cilj daljnje poboljšanje EU instrumenata koji omogućavaju navedeno." 

nove investicije koje povećavaju zaposlenost i rast. Francuska primjenjuje ne samo princip korisnik plaća, već i zagađivač plaća te su tzv. zelene mjere izrazito povećane zadnjih godina. 2009/2010. godine u sklopu tzv. zelenog paketa državi je predloženo financiranje ekoloških investicija koje nisu uključene u ugovor o koncesiji kroz produženje koncesijskih ugovora, bez podizanja cijena cestarine.

ono što koncesije čini učinkovitim je činjenica da gradnja i investicije nisu jedino što imaju za ponuditi, već je usluga korisnicima ono što ih čini uspješnim i sistem korisnik-zagađivač plaća u kojem se prihodi ponovno vraćaju u ulaganja u infrastrukturu i usluge.10

Na području naknada za korištenje infrastrukture, temeljem odredbi Pravilnika o cestarini (»Narodne novine«, broj 130/2013) koji je stupio na snagu krajem listopada 2013. godine, Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari su obvezni u roku od 6 mjeseci:– izraditi analizu visine cestarina koje naplaćuju za korištenje autocesta i objekata s naplatom,– prijedlog za primjenu cestarina koje odgovaraju iznosu infrastrukturne pristojbe,– uskladiti popuste cestarine koje primjenjuju sa Zakonom o cestama, a stimulativne modele plaćanja za elektroničku naplatu cestarine s mjerama Vlade Republike Hrvatske za poticanje elektroničke naplate cestarine.

Mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine

Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Ministarstva temeljem odredbi Zakona o cestama, utvrditi mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine, koje uključuju i

stimulativne modele plaćanja cestarine, kako bi elektronička naplata cestarine dostigla barem 50% ukupne naplate cestarine.

10 http://www.huka.hr/novosti/210-asecap-ovi-dani-studija-i-informacija-dubrovnik-2013 (09.11.2014.)

17

Na autocestama Hrvatskih autocesta d.o.o. i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. u 2012. godini elektronička naplata cestarine sudjeluje s 30% u ukupnoj naplati cestarine, a u 2013. godini s 35%.

18