SREDNJA MEDICINSKA KOLA SESTARA MILOSRDNICA MOSTAR

MASAA RUKU MATURALNI RAD

MENTOR:UENIK:Ljiljanka Jarak,prof. Andrea Rai

Mostar, travanj 2014.SADRAJ1.UVOD22.RUKE32.1.Dijelovi ruke32.1.1.Podlaktica32.1.2.Nadlaktica52.1.3.aka73.MASAA RUKU83.1.Pokreti ruke93.2.Indikacije103.3.Kontraindikacije104.ZAKLJUAK11LITERATURA12

1. UVOD

Rije masaa dolazi ili od lat. rijei "massare", to znai gnjeiti, ili od arapske rijei "mas" to znai pritiskati. Rije "massage" upotrebljena je prvi put u francuskoj literaturi, a upotrijebio ju je Lepage 1813. god. Masaa je jedna od najstarijih tehnika lijeenja njege tijela. Naime, ovijek instiktivno trlja ozlijeeni dio tijela kako bi se olakao bol. Najstariji zapisi o masai, kao tehnici lijeenja, datiraju iz drevne kine i stari su oko 4000 god.pr.Krista. Kroz povijest, postoje mnogobrojni dokazi o primjeni masae u lijeenju i njenoj uinkovitosti. Masaa je kao znanstveni predmet uvedena na sveuilite u Stochkolmu 1813.god. Njezin blagotvorni uinak na ljudski organizam dokazan je i eksperimentalnim putem. Do danas su se razvile mnogobrojne tehnike i vrste masaa. One se izmeu sebe razlikuju i po nainu izvoenja i po samom izvoenju na organizam.Masaa je manipulativna tehnika koja se koristi nizom sustavnim pokreta na povrini tijela i manipulacinom tjelesnim tkivima. Masauje mogue definirati kao primjenu sustavne manipulacije mekih tkiva uterapijskesvrhe. Premda danas postoji razliiti aparati za masau runa masaa je zasigurno najefikasnija metoda jer uz terapijsku ima i i dijagnostiku komponentu.U ovom radu objasnit emo najprije to je ruka i koji su njeni dijelovi, a zatim emo objasniti svrhu i cilj masae ruku kao i to koje su njene indikacije i kontraindikacije.

2. RUKE

Ruke(lat.manus) su gornjiekstremitetina tijeluovjeka. Ruke veinom imaju po pet prstiju, a prsti na rukama zatieni su od udaraca, povreda itd. noktima. Prstisu krajnji dijelovirukeilinoge, broj im varira od 3-5 (ljudiimaju po 5 prstiju na svakoj ruci i nozi). Svaki prst ovjeka ima jedinstveno kulturno i funkcionalno znaenje.2.1. Dijelovi rukeRuka obuhvaa: podlakticu, nadlakticu i aku

2.1.1. PodlakticaPodlaktici pripadaju dvije kosti, palana i lakatna (sl.1.). U anatomskom poloaju podlaktine su kosti smjetene paralelno, a dlan je usmjeren prema naprijed. Takav poloaj podlaktinih kostiju zovemo supinacija. Ako meutim okrenemo dlan tako da je usmjeren natrag, palana e se i lakatna kost prekriiti. Taj se poloaj zove pronacija.Slika 1. Podlaktine kosti

Izvor : http://blog.dnevnik.hrPalana kost (radijus) je duga kost smjetena na lateralnoj strani podlaktice na proksimalnom kraju nalazi se glava palane kosti (caput radii) koja se prema gore zglaba s nadlaktinom, a postranino s lakatnom kosti. Ispod glave se nastavlja vrat palane kosti (collum radii) koji prelazi u trup palane kosti (corpus radii). Distalni kraj palane kosti jai je i deblji od proksimalnoga, a s lateralne strane ima nastavak processus styloideus radii. Donja strana distalnog kraja zglaba se s kostima pea. Lakatna kost (ulna) je smjetena na medijalnoj strani podlaktice. Na proksimalnom kraju ima udubinu za zglobni valjak nadlaktine kosti. Distalni je kraj lakatne kosti manji od proksimalnog. Na njemu se nalazi glava lakatne kosti (caput ulnae) koja je lateralno povezana s palanom kosti. Na medijalnoj strani ima nastavak, processus styloideus ulnae. Donja strana tvori zglobno tijelo za kosti pea.Izmeu kostiju podlaktice razapeta je vrsta vezivna opna, meukotana opna (membrana interossea antebrachii), koja dijeli podlaktine miie u prednju i stranju skupinu.Podlaktine miie obavijaju podlaktina fascija (fascija antebrachii). Na prednjoj sttrani podlaktice (sl.2.) smjeteni su miii koji flektiraju aku i prste te dva miia koji proniraju podlakticu. Prednja skupina podlaktinih miia ostavljena je u dva sloja: povrinski i dubinski. Povrinski pstavljenji miii polaze s medijalnog epikondila nadlaktine kosti. Dubinske skupine prednjih podlaktinih miia polaze s prednjih ploha podlaktinih kostiju i meukotane opne. Na stranjoj strani podlaktice (sl.2.) smjeteni su miii koji ispruuju runi zglob i prste te jedan supinator. Ovi miii veinom polaze s lateralnog epikondila nadlaktine kosti.

Slika 2. Miii prednje i stranje strane podlaktice

Izvor : http://www.santacruzstrength.com2.1.2. Nadlaktica

Humerus, nadlaktina kost, tipina je duga kost s trupom i dva zadebljana kraja. Proksimalni kraj je caput humeri, glava nadlaktine kosti koja nosi zglobnu plohu za aicu lopatice. Uz glavu se nalaze dvije kvrice koje su hvatita miia ramena. Vea kvrica, tuberculum majus, okrenuta je prema lateralno, a manja kvrica, tuberkuluum minus je okrenuta prema naprijed. Corpus humeri, tijelo nadlaktine kosti je izdueno i zaobljeno, a oko sredine na lateralnoj plohi ima hrapavost za koju se hvata deltoidni mii. Distali dio nosi zglobne plohe za kosti podlaktice. Medijalno je zglobni valjak za zglob s lakatnom kosti a lateralno capitulum humeri, glavica nadlaktine kosti, za zglob sa palanom kosti.Postranino se na distalnom dijelu nalaze dva epikondila, medijalni i lateralni koji slue kao polazita miia podlaktice. Nadlaktine miie (sl.3.) obavija nadlaktina veziva ovojnica (fascija brachii), koja u dubinu nadlaktice alje dvije meumiine pregrade. Pregrade se hvataju podstarnino na tijelo nadlaktine kosti i dijele miie nadlaktice u dvije skupine: prednju i stranju. M. coracobrachialis polazi s korakoidnog nastavka lopatice i hvata se na medijalnu stranu tijela nadlaktine kosti. Anteflektira i aducira nadlaktinu kost. M. biceps brachii tvori reljef prednje strane nadlaktice polazi s dvije glave. Duga glava (caput longum) polazi s kvrice izbad zglobne aice lopatice, a kratka glava (caput breve) s korakoidnog nastavka. Obje se glave objedinjuju i mii se zajednikom tetivom hvata na proksimalni kraj palane kosti. Mii djeluje kao glavni pregiba podlaktice. M. brachialis smjeten je ispod dvoglavnog miia nadlaktice. Svojom kontrakcijom pregiba podlakticu.Jedini mii na stranjoj strani nadlaktice jest m. triceps brachii. Polazi s tri glave: duga glava (caput longum) polazi neposredno ispod zglobne aice lopatice medijalna glava (capit mediale) polazi s medijalne plohe nadlaktine kosti, a lateralna glava (caput laterale) polazi s lateralne plohe nadlaktine kosti. Zajednika se tetiva hvata na olekranonu lakatne kosti. Mii djeluje kao ekstenzor podlaktice.Slika 3. Nadlaktini miii

Izvor : http://www.stetoskop.info2.1.3. aka

Kostima ake pripadaju kosti pea (carpus), kosti zapea (ossa metacarpi) i lanci prstiju (phalanges) (sl.4.). Pee tvori osam malih kostiju poredanih u dva reda, jedan proksimalni, koji se zglaba s kostima podlaktice, i jedan distalni koji je u dodiru s kostima zapea. Zapee tvoti pet meatakarpalnih kostiju koje oblikuju podlogu dlana. Broje se od lateralno prema medijalno, pri emu metakarpalnu kost palca oznaujemo kao prvu a meta metakarpalnu kost malog prsta kao petu. Svi prsti imaju po tri lanka, osim palca koji ima dva lanka (proksimalni i distalni). Prvi, proksimalni lanak, spaja zapee i srednji lanak. Distalni kraj distalnog lanka, sploten je i hrapav.Na aci su smjetene tri skupine kratkih miia, koji su vani za precizne pokrete prstiju. Dvije su skupine smjetene povrinski i tvore izboene, zadebljenja dlana. Thener, lateralnu izboinu dlana, tvore kratki miii koji pokreu palac. Hypothenar, medijalnu izboinu dlana, tvore miii koji pokreu mali prst. Trea skupina su miii dubine dlana. Tvore je mali miii smjeteni izmeu kostiju zapea, koji sudjeluju u preciznim pokretima prstiju.Na prelasku podlaktice u aku smjeteni su kanali kroz koje miine tetive prolaze s podlaktice na aku. S palmarne je strane retinaculum flexorum, sveza razapeta izmeu izboine tenara i hipotenara, koja tvori krov kanala za prolazak miinih tetiva, karpalni kanal (canalis carpi). Dno kanala tvore kosti pea. Kroz kanal prolazi ivac, n. medijanus, tetive dubinskog i povrnskog pregibaaprstiju te tetiva dugoga pregibaa palca. Slika 4: Kosti i miii ake Izvor: http://hr.wikipedia.org3. MASAA RUKU

Ruke su, poslije lica, dio tijela koji je najizloeniji pogledima. ak se i godine mogu proitati iz ruku, pa je potrebno pravilno ih njegovati i odrati ih mladolikima. Klasina masaa ruke izvodiseu svrhu poboljanja cirkulacije, prokrvljenosti i rjeavanja boli. Masaa se sastoji od masae dlanova, ake i prstiju, podlaktice, lakta i nadlaktice. Znamo da na dlanu postoje refleksne toke za cijelo tijelo te masirajui te pojedine toke dovodimo cijelo tijelo do stanja oputenosti, poboljanja cirkulacije krvi i protoka limfe gornjih udova, smanjenja napetosti u vratu i ramenima. Za masau koristimo hladno preano sezamovo ulje koje blagotvorno djeluje na zdravlje svih tkiva u tijelu,pomoe u odravanju vlanosti i uljnosti tkiva, te balansiranju tijela. Ulje sjemenki groa, bademovo imaslinovo uljedobar su odabir kada je u pitanju mekoa ruku.Dobrobit klasine masae ruke ogleda se u: stimulacija krvoilnog i limfnog sustava gornjih ekstremiteta ublaavanje bolova i oputanje napetosti miia poveava izmjenu tvari i odnoenje toksina poveava vlanost koe (sezamovo ulje) djeluje ugodno i oputajue na cijelo tijeloMasaa moe predstavljati osnovnu terapiju ili biti nadopuna drugim terapijama kod odreenih smetnji. Masaa ruku pomae olakavanju bilo kakvog napora, poveanju gipkosti i prevenciji ukoenosti u zglobovima. Prije poetka masae potrebno je izvriti pripremu ruku za masau. Ruke treba da budu iste. Poloaj u kojem se izvodi masaa je sljedei: laktovi su oslonjeni na sto i prekriveni runikom prije izvoenja samomasae dubinskim udisajem postie se relaksacija zatim se pristupa masaiPostupak izvoenja masae: vjebe za zagrijavanje rotiranje runog zgloba masani pokreti pranje ruku glaenje ruke glaenje podlaktice masaa dorzalne strane aka gnjeenje dlana istezanje prstiju lupkanje ake glaenje ruke

Slika 5. Masaa ruku

Izvor : http://www.orgona.com.hr

3.1. Pokreti ruke Dobra masaa ruku poinje nakapavanjem nekoliko kapi odabranogeterinog uljana dlanove i zatim njeno umasirati. Protrljati oba dlana zajedno krunim pokretima, i ponoviti cijeli postupak. Zatim pritisnuti zglob jedne ruke prstima i njeno ga zaokreniti. Prstima masirati tetive i stranji dio ruke i lagano se primicati samom zglobu. Takoer, moe se prstima pomicati vertikalno po tetivama. Prstima kruno prelaziti preko svakog dlana ruke. Masaa se zavrava tako da dlanom jedne ruke prijee se duinom druge ruke. Ponavljati ovaj korak dok se ulje u potpunosti ne upije u kou, i ruke prebrisati mekim runikom. Masaa ruku potrebna je kako bi potaknuli vlanost koe, uklonili bol i rijeili se suhe koe i mrtvih stanica.

3.2. Indikacije

Masaa oputa anksziozne, nervozne osobe, osobe sklone stresu, pomae osobi da bolje prihvati svoje vlastito tijelo, pomae pri smanjenju naslaga masnoa, te pomae da se osjeamo jai i vri. Blagotvorna je kod problema s disanjem, glavobolja i migrena. Djelotvorna je kod problema s cirkulacijom, greva,edema zglobova, te ublaava sve vrste reumatskih tegoba.

3.3. Kontraindikacije

Masau se ne smije primjenjivati kod sljedeih stanja ili bolesti: poveane tjelesne temperature tijela ( iznad 37,5C) posebno infektivnog karaktera i prilikom akutnih upalnih procesa, nezavisno od etilogije gnojnih procesa, furunkula, strepto i stafilodermije, flegmone i inficirane rane praene limfadenomom svih vrsta opekotina na koi prouzrokovanim razliitim kemijskim ili fizikim agensima (sunce, ultraljubiasto zraenje) upala vena i lifnih puteva, varikoznog sindroma malignih procesa.

4. ZAKLJUAK

Moemo zakljuiti da je bilo koja masaa efikasna za nae tijelo. Masaa je jedna od najboljih tehnika za postizanje i odravanje ope dobrobiti za organizam. Glavobolje, umor, stres, bolovi u miiima, sve to moe biti lako izlijeeno, vrlo jednostavnim instrumentom naim rukama. Samo jedna kratka masaa moe imati nevjerojatan uinak na cijelo tijelo. Sama spoznaja da se brinemo o svome tijelu prouzrokovat e osjeaj koje se ne moe postii ni jednim lijekom.Masaa ruke izvodi se u svrhu poboljanja cirkulacije, prokrvljenosti i rjeavanja boli. Masaa ruku pomae olakavanju bilo kakvog napora, poveanju gipkosti i prevenciji ukoenosti u zglobovima. Osim izravnih fizikih koristi poput poboljanja cirkulacije, olakavanja probave, oputanja miia, masaom moete postii i psihike koristi. Masaa se sastoji od masae dlanova, ake i prstiju, podlaktice, lakta i nadlaktice. Masaa oputa anksziozne, nervozne osobe, osobe sklone stresu, pomae osobi da bolje prihvati svoje vlastito tijelo, pomae pri smanjenju naslaga masnoa, te pomae da se osjeamo jai i vri. Prije poetka masae potrebno je izvriti pripremu ruku za masau. Kod masae ruke postoji odreeni postupak odnosno redoslijed po kojem se masaa izvodi. Postoje i odreene indikacije kao i kontraindikacije.

LITERATURA

Knjige:1. Jarak Ljiljanka Primijenjena kozmetika Mostar, 2010.2. Kovai N.,Kreimir-Luki I.Anatomija i fiziologija Zagreb, 2006.3. Peri Julija Osnove fizikalne terapije Mostar, 2011.

Internet izvori:http://blog.dnevnik.hr (10.03.2014)http://hr.wikipedia.org (10.03.2014.)http://www.stetoskop.info (21.03.2014.)http://www.orgona.com.hr (26.03.2014.)http://www.santacruzstrength.com (27.03.2014.)12