Mehanizacija u Ratarskoj i Vrtlarskoj Proizvodnji - Predavanje - Seminarski, Diplomski, Maturski

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji – predavanja

POLJOPRIVREDNI TRAKTOR

- POLJOPRIVREDNI TRAKTOR → motorno vozilo koje razvija snagu na poteznici i priključnom vratilu - PODJELA:

a) Prema konstrukciji → dvoosovinski s upravljanjem na zadnje kotača, na sva 4 kotača, zglobni traktori

→ jednoosovinski s 2 kotača ili bez kotača (motokultiva-tori)

imaju samo 1 pogonsku osovinu i čovjek njima direktno upravlja pomoću ručica ili se dodaje 1 ili 2 kotača koji služe za oslanjanje donjeg dijela traktora

može se priključiti veliki broj nastavaka

koristi se za obrađivanje malih površina

motori od 3 – 9 kW- MOTOKULTIVATORI → konstruirani su kao ručni strojevi kojima se direktno upravlja pomoću ručica, a prilikom rada u pravilu nemaju vlastiti uređaj za vožnju, već radni dio stroja ujedno služi za pokretanje

→ osnovni radni dio je rotor, odn. freza (rotacioni kultivator) → skidanjem freze mogu se postaviti kotači, pa se on onda pretvara u

jednoosovinski traktor može služiti za vuču pluga i drugih oruđa, a može se koristiti u transportu sa odgovarajućom prikolicom

→ 2.2 – 4.4 kW (benzinski ili diesel motor) → pogodni za sitne seljačke posjede u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji

na otvorenom i zatvorenom prostoru, te mehanizaciji okućnice- NOSAČI ORUĐA → posebna grupa pogonskih strojeva koji se sastoje od samokretne šasije s motorom koje na sebi može nositi različita oruđa, a ona mogu biti postavljena ispred, iza i u sredini između prednjeg i stražnjeg mosta

b) Prema snazi motora - u starijoj podjeli → osnovni kriterij je snaga ugrađenog motora - u novijoj → snaga na priključnom vratilu traktora

laki traktori → > 37 kW srednji traktori → 37 – 110 kW teški traktori → < 110 kW

c) Prema vrsti motora - diesel → prevladavaju ovi traktori- benzinski

d) Prema namjeni korištenja - univerzalni- voćarsko-vinogradarski- vrtlarski- traktori s visokim clearensom (1.80 – 2 m) → razmak od površine tla do najnižeg dijela traktora

→ za prskanje kad je veći usjev, za skidanje metlica kod uzgoja sjemenskog kukuruza- za osnovnu obradu tla → zahvaća se masa tla do određene dubine, gdje se razvija glavnina korjenovog sustava

→ oranje; rigolanje; dubinsko rahljenje- za dopunsku obradu tla → dopunjuje osnovnu obradu u smislu dovršenja supstrata za sjetvu ili sadnju

→ tanjuranje; valjanje; drljanje; plošna kultivacija; rovilica

1


e) Prema uređaju za vožnju - traktori s kotačima- traktori s gusjenicama (trakcionim lancima)- veću vučnu sposobnost mogu ostvariti traktori s gusjenicama, jer u određenim uvjetima rada imaju bolji koeficijent trenja, a pored toga koriste cijelu svoju težinu kao adhezionu- nedostaci gusjenica → nemogućnost korištenja u transportu, skupo održavanje gusjenica, mala brzina

- TRANSMISIJA TRAKTORA → ima zadaću da snagu motora prenese na pogonske kotače - u transmisiji se veliki broj okretaja motora u minuti reducira na mali broj okretaja u minuti kotača- prijenos snage motora na pogonske kotače obavlja se pomoću spojke, mjenjača s reduktorom, konusno-tanjurastim prijenosnikom, diferencijalom, poluosovinom i završnim prijenosnikom - snaga motora na priključno vratilo prenosi se direktno nezavisnom, tj. odvojenom transmisijom

- POTEZNICA → uređaj za priključivanje oruđa, odn. strojeva za traktor načinom koji omogućava obavljanje određenih radova

Načini priključivanja oruđa za traktor 1) Vučena oruđa

- priključuju se za traktor u jednoj točki i to zglobno radi kretanja u zavoju i kopiranja neravnina terena- podizanje u transportni i spuštanje u radni položaj obavlja se posebnim mehaničkim ili hidrauličnim uređajima na samom oruđu - u radu i transportu se oslanjaju na vlastite hodne organe (kotače) - oruđa velikog radnog zahvata su u pravilu vučena

2) Polunošena oruđa - priključuju se na traktor u 2 točke, a mjesta priključivanja su zglobno izvedena radi gibljivosti i kopiranju neravnina terena- priključuju se na donje traktorske poluge na koje djeluje hidraulični podizač traktora (mogu se dizati i spuštati) - zadnji dio oruđa se oslanja na vlastiti vozni uređaj- u transportnom položaju prednji dio oruđa je podignut hidrauličnim podizačem, a stražnji se oslanja na vlastiti vozni uređaj

3) Ovjesna oruđa - priključuju se u 3 zglobne točke, na tzv. 3-zglobnu poteznicu- oruđa su nošena traktorom kako u radnom tako i u transportnom položaju - podižu se u transportni i spuštaju u radni položaj hidraulikom i nemaju voznih uređaja (kotača)

- VRSTE POTEZNICA → klasična na starijim tipovima traktora, ali i na novijim motorima velikih instaliranih snaga radi vuče širokozahvatnih oruđa

→ hidraulična (3-zglobna) za priključivanje ovjesnih i poluovjesnihoruđa i strojeva

dijelovi: ramena hidrauličkih podizača, lijeva podizna poluga, desna podizna poluga sa vijkom za poravnavanje, gornja traktorska poluga (upornica)

- HIDRAULIČNI PODIZAČ → rade na hidrostatskom principu - potisnom silom na putu pomicanja klipa nasuprot teretu obavljaju rad

2


- mogu obavljati slijedeće → podizanje i spuštanje ovjesnih i poluovjesnih oruđa, prisilno spuštanje oruđa, podržavanje oruđa u podignutom stanju, održavanje stalnog položaja oruđa sa radnim dijelovima ispod ili iznad površine tla, održavanje stalnog vučnog otpora - razlikujemo → s jednostranim djelovanjem

→ s dvostranim djelovanjem

- UPORNICA (gornja traktorska poluga) → svako povećanje vučnog otpora oruđa uzrokuje povećanje pritiska na upornicu- pritisak na upornicu se prenosi oprugom i polužnim mehanizmom na razvodni ventil- zavisno od veličine pritiska (vučnog otpora) razvodni ventil zauzima položaj u kojem ulje dolazi u cilindar (oruđe se podiže) ili ulje izlazi iz cilindra (oruđe se spušta) - ako je veći radni otpor, veći je pritisak na upornicu i njenu oprugu, a razvodni ventil je u položaju da ulje ulazi u cilindar → oruđe se podiže, pa imamo manju dubinu rada

- PRIKLJUČNO VRATILO → služi za pogon mehanizama i radnih dijelova priključnih strojeva - lokacija može biti → stražnje priključno vratilo – sa stražnje strane traktora

→ bočno priključno vratilo – sa strane traktora → prednje priključno vratilo – sa prednje strane traktora

- svi traktori imaju stražnje priključno vratilo - broj okretaja priključnog vratila je standardiziran na 540 okretaja/minuti i to kod tzv. nazivnog broja okretaja radilice motora ili kod maksimalne snage motora - na traktorima većih snaga primjenjuje se 1 000 okretaja/minuti, kao standard- postoje i dvobrzinska priključna vratila sa 540 i 1 000 okretaja/minuti

STROJEVI I ORUĐA ZA OBRADU TLA

STROJEVI I ORUĐA ZA OSNOVNU OBRADU TLA

ORANJE

- najčešći način osnovne obrade tla - radi se plugom → plužno tijelo reže dio cjelice, podiže brazdu, premješta ju u stranu, preokreće i odlaže na prethodnu brazdu uslijed rezanja pritiska i ubrzanja brazda se mrvi i preokrene formirajući tako mekotu

Plug - prvo i osnovno oruđe kojim se ore tlo - postoji više kriterija podjele:

a) Prema vrsti plužnih tijela → lemešni→ tanjurasti→ gljetasti→ plug s rotacionim radnim organima

Lemešni plug (raoni, raonični plug) - ima radni organ lemeš ili raonik- najviše je u upotrebi, jer najviše udovoljava tehničkim, tehnološkim i ekonomskim zahtjevima koji se postavljaju na osnovnu obradu tla

Tanjurasti plug - razlikuje se od lemešnog po konstrukciji i načinu rada- osnovni radni organ je konkavni tanjur (disk) pričvršćen na osovinu - reže, mrvi i miješa brazdu, ali je ne preokreće

3


Gljetasti plug (rovilo) - okomito rahli tlo- unaša i miješa u tlo biljne ostatke, ali ne formira brazde

Rotacioni plug - ima ralo kojim se poliježe brazda do rotacijskog organa kojim se zemlja izmrvi i odloži u stranu

b) Prema načinu priključivanja na traktor → vučeni plug → polunošeni (poluovjesni) plug → ovjesni (nošeni) plug

- čim pogledamo neki plug gledamo koliko ima radnih tijela, pa koja radna tijela, pa da li je vučen ili nošen

Vučeni plug - priključuje se za traktor u 1 točci pa mora imati 2 prednja i 1 stražnji kotač - prednosti → mogu nositi veći broj plužnih tijela bez opasnosti da se preoptereti hidraulika traktora- nedostaci → za okretanje potrebne su velike uvratine na krajevima parcela

Polunošeni plug - priključuju se o traktor u 2 točke na donje poluge hidrauličnog dizača traktora- imaju stražnji kotač → oslonac u transportu i prilikom okretanja na uvratini- prednosti → veći broj plužnih tijela bez opasnosti preopterećivanja hidraulike traktora

→ manevarske sposobnosti su bolje nego kod vučenog pluga Nošeni plug

- najviše su u primjeni- prednosti → znatno su laganiji jer se direktno priključuju u hidraulički podizač traktora u 3 točke

→ u toku rada dodaje jedan dio opterećenja traktoru čime se poboljšavaju vučne sposobnosti traktora

→ manevarske sposobnosti su veće zbog manje dužine i podizanja cijelog pluga kod uvratina i u transportu

c) Prema dubini oranja → za plitko oranje 10 – 20 cm → za srednje-duboko oranje 20 – 30 cm → za duboko oranje 30 – 40 cm → za vrlo duboko oranje (rigolanje) > 40 cm

d) Prema smjeru okretanja brazdi → plug ravnjak→ plug premetnjak (obrtni plug)→ četverokutni (zakretni plug)

Ravnjak - preokreće brazde uvijek samo na 1 stranu i to u pravilu desnu - na oranici ostaju naori i razori

Premetnjak - opremljen je desnim i lijevim plužnim tijelima → mogu biti postavljena pod kutom od 90° ili 180°- pri podizanju pluga iz radnog u transportni položaj prilikom okretanja na kraju parcele aktivira se istovremeno i hidraulični okretni organizam koji zarotira cijeli plug na način da plužna tijela koja su bila u ravnom položaju dođu u gornji položaj, a suprotna dolaze u ravni položaj- na taj način brazde se uvijek slažu u 1 stranu, pa nema razora ili naora

4-kutni (zakretni) plug - plug novije generacije- plužna tijela četverokutnog oblika s trapeznim samooštrećim lemešommogu imati 4 – 8 plužnih tijela što im daje radni zahvat 180 – 400 cm, maksimalne dubine rada 35 cm- pogodni su za oranje lakih i srednje teških tala

4


e) Prema broju plužnih tijela → jednobrazdni plug → višebrazdni plug

Radni organi lemešnog pluga1. LEMEŠ (RAONIK)

- prednji dio plužnog tijela s oštricom usmjerenom u pravcu kretanja, a ima zadaću da horizontalno odsijeca brazdu, podiže je i predaje plužnoj dasci- po obliku se dijele na 3 tipa: a) Europski

b) Američki

c) Lemeš s gljetom

2. ODGRNJAČA (PLUŽNA DASKA) - odrezanu brazdu (lemešom) podiže, mrvi, miješa i prevrće- prednji dio (grudi) podiže brazdu vertikalno- u srednjem dijelu (tijelo) brazda se počinje mrviti (drobiti)- u zadnjem dijelu (krilo) brazda se miješa i prevrće

- tehnika oranja svakog lemešnog plužnog tijela ovisi o izraženosti njegovih karakterističnih kutova i od oblika odgrnjače- kut kojeg zatvara radna površina raonika s dnom brazde zovemo kutom uspona 13 – 25°- kut rezanja čini oštrica raonika sa smjerom oranja, a veličina mu iznosi 35 – 50°- opća pravila → što su kutovi veći to plužno tijelo bolje mrvi, a slabije preokreće brazdu i obratno - promjenom veličine kutova: a) Cilindrična → izraženi su kutovi odgrtanja i rezanja

→ dobro mrvi brazdu, ali je slabije okreće→ koristi se za pjeskovita tla

b) Kulturna → između cilindrične i vijčane odgrnjače → mrvi, miješa i okreće brazdu → srednje teška i teška tla

c) Poluvijčana → u oranju teških tala d) Vijčana → zbog manjih kutova uspona i rezanja, brazda se

vrlo malo lomi, ali se dobro okreće → vrlo teška tla i preoravanje djetelišta i livada

e) Rešetkasta → rešetkasta površina manja kontaktna površina sa tlom zbog čega se smanjuje sila prianjanja tla uz odgrnjaču

→ teška i ljepljiva tla f) Četverokutna → za zaoravanje velikih količina žetvenih

ostataka, jer ima visok clearens plužnih tijela

5


3. CRTALO

- odsijeca brazdu u vertikalnoj ravnini- ako plug radi bez crtala dolazi do kidanja brazde u vertikalnoj ravnini od strane vanjskog ruba odgrnjače, zbog čega se povećava ukupan otpor pluga, a dno brazde se zarušava zemljom → ne postiže se jednolična dubina oranja - prema konstrukciji: a) u obliku noža

b) u obliku diska- postavlja se na plugove namijenjene za oranje skeletoidnih tala kao i za plugove za duboko oranje- diskosno crtalo → koristi se na plugovima za oranje do dubine 40 cm, a u odnosu na nožasto crtalo pruža manji otpor

→ može imati glatki ili izrezani obod- pripona → služi za spajanje plaza, odgrnjače i pluga

→ visoki i niski tip4. OKVIR 5. PLAZ

- služi kao oslonac pluga u radu, a postavlja se na zid i dno brazde6. PETA (TABAN)

- dio plužnog tijela kojim se ono postavlja na dno brazde- klizni taban; kotrljajući taban → u obliku kotača ili diska

- raonik i plužna daska pričvršćeni su na priponi zajedno sa plazom i petom čineći plužno tijelo - crtalo je pričvršćeno o okvir pluga

- PRODUŽETAK ODGRNJAČE → obično čelično pero postavljeno na krilo odgrnjače, a može se vertikalno pomicati i time utjecati na bolje okretanje brazde- NASTAVAK ODGRNJAČE → postavlja se na gornjem dijelu tijela odgrnjače, a zadaća je bolje okretanje brazde, sprečavanje urušavanja brazde preko gornjeg dijela odgrnjače, te bolje zaoravanje biljnih ostataka

→ od čeličnog lima ili plastike

- osiguranje pluga od loma → kada neko plužno tijelo naiđe na neku prepreku u tlu može biti riješeno na više načina neke izvedbe iznad svakog plužnog tijela imaju hidraulične cilindre ili opruge koje u slučaju prepreke omogućavaju podizanje plužnog tijela, pa onda vraćaju plužno tijelo u prvobitni položaj

- PODRIVAČ NA LEMEŠNOM PLUGU → namijenjen je za rahljenje slabo propusnog ili nepropusnog sloja koje se stvara uzastopnim oranjem na istu dubinu, a postavlja se iza glavnog plužnog tijela

→ radni organ u obliku motičice ili klina- PREDPLUŽNJAK → malo plužno tijelo postavljeno ispred glavnog plužnog tijela s ciljem što boljeg zaoravanja biljnih ostataka

→ radna površina predplužnjaka odsijeca, podiže i mrvi gornji dio cjelice sbiljnim ostacima, bacajući na dno brazde, a iza toga nailazi glavno plužno tijelo koje preokreće glavninu brazde i prekriva njome biljne ostatke

→ dubina rada iznosi 1/3 – 1/5 dubine oranja

- priključivanje pluga na traktor ide po određenom redoslijedu → u postupku priključivanja nošenog pluga na traktor potrebno je prvo pričvrstiti i osigurati lijevu polugu podizača traktora, a zatim desnu budući da je na njoj ugrađen mehanizam za podešavanje dužine

→ gornju polugu trozglobne poteznice treba priključiti na jedan od provrta na piramidi pluga

6


- nedostaci lemešnog pluga → oni "glačaju" zdravicu na granici oranja → stvara se nepropustan loj bolest tabana pluga → da bi se razbio taj zbiti sloj na plužno tijelo se montira

podrivač - PODRIVAČ → od 40 – 80 cm

→ broj radnih tijela od 1 – 5 → razrahljuje tlo

- podrivač s obzirom na konstrukciju može biti: 1) PASIVNI → radna tijela: držač koji s prednje strane ima nož, a na donjem dijelu ima dijetlo

→ za bolji efekt krtične drenaže sa stražnje strane imaju 1 dodatak (u obliku čunja) pospješuje da ne dođe do zarušavanja tla koje se napravi

2) AKTIVNI → organi koji u toku rada vibriraju pomaci gore i dolje – pomoću priključnog vratila ili hidromotora

→ priključno vratilo vibrira čitavo oruđe, a time i traktor sa vozačem

→ hidromotor nema štetnog utjecaja na agregat i vozača, jer nema vibracije- tlo bolje razrušuju podrivači sa aktivnim radnim organima - najbolji efekti su u suhim uvjetima rada (u ljeti nakon ubiranja strnih žitarica)- radna brzina je 5 – 7 km/h- potrebni su traktori velike snage

- CENTAR OTPORA PLUŽNOG TIJELA → približno se nalazi iznad spoja lemeša i plužne daske, a od plaza je udaljen za 1/3 zahvata plužnog tijela

→ moramo ga odrediti da bi znali gdje se nalazi približan centar otpora čitavog pluga – mora se poklopiti s linijom vuče traktora

Tanjurasti plug - sastoji se od niza ukošenih ili vertikalnih tanjura koji su postavljeni na okvir pluga pomoću posebnog nosača - radi na principu rotacije - ne preokreću brazdu, ali je režu i mrve - radno tijelo je konkavan tanjur okrenut licem u smjeru oranja- radi rezanja tla ovi plugovi se koriste za oranje jako zbijenih tala, krčevina i skeletoidnih tala- s obzirom na konstrukciju imamo: 1) Ukošeni diskosni plug → radni disk je postavljen na više osovina

2) Vertikalni diskosni plug → tanjurasti plug kod kojeg su sva tijela na jednoj osovini, a koja je pričvršćena o okvir pluga → sličnija je konstrukciji tanjurača- prema broju plužnih tijela: 1) Jednobrazdni

2) Višebrazdni- prema priključku na traktor: 1) Nošen

2) Polunošen 3) Vučeni

- promjer radnog organa (disk / tanjur) je 60 – 80 cm- razmak između tanjura je 18 – 30 cm

Rotacioni plugovi - imaju malu obodnu brzinu radnih organa (<2 m/s)- ti plugovi znatno manje dispergiraju tlo u odnosu na freze

7


- ima sužena lemešna tijela, a iza njih postavljeni su rotirajući radni organi koji dobivaju pogon od priključnog vratila traktora- lemešno plužno tijelo odsijeca i diže brazdu, a usitnjavanje i miješanje brazde obavljaju rotirajući organi- prema ispitivanjima ustavljeno je da se 1/2 snage traktora, koristi za vuču pluga, a ostatak za pogon rotirajućih radnih organa-

-

--

---

Rovilo ili čizl plug - prednosti oranja rovilom → bolje razbija nepropusni sloj

→ može se raditi i kad ima mnogo biljnih ostataka, jer im je radna površina velika

→ za teška i poluteška tla → veća poroznost tla stvaranje mikrošupljina u dubljim

slojevima- obrađuje tlo poput kultivatora na dubinu 30 cm- radna tijela su pomoću držača pričvršćena na sam okvir oruđa, a postavljena su cik-cak → između njih je osiguran relativno veliki prostor da ne dolazi do zagušivanja - dubina obrade se formira hidraulikom traktora, a oruđe je prikladno za agregatiranje s drugim oruđima u tzv. složenim agregatima - radno tijelo → oblik dijetla, motičica ili zubaca

Podrivači - služe za razbijanje nepropusnih i rahljenje zbijenih slojeva tla - kvaliteta rahljenja ovisi o → konstrukciji podrivača, stanju tla, brzini rada - najbolji efekti se postižu u suhom tlu i brzinom 6 – 8 km/h- prema konstrukciji ima 2 tipa podrivača: 1) KRUTI

2) VIBRACIJSKI - broj radnih tijela → 1 – 5 - dubina rada: 50 – 70 cm - razmak između radnih tijela: 50 – 70 cm - kruti mogu vršiti i krtičnu drenažu

8

http://www.faceyubook.com/

http://www.ponude.biz/kladionica


- izvedba podrivača sa aktivnim radnim organima daje bolje agrotehničke efekte jer se čitava masa tla u profilu do dubine podrivanje okrene - vibracijski podrivači imaju radne organe koji u tlu vibriraju, a može biti pokretan mehanički pomoću priključka traktora ili hidraulički pogon hidromotora (ovaj zadnji način je bolji jer se ne prenose vibracije s podrivača na traktor)

TEHNIKE ORANJA 1) Naor

- agregat se kreće od sredine sloga prema krajevima- na sredini sloga se pojavljuje malo uzdignuće tla, tzv. naor - prve se 2 brazde ne naoravaju, nego se razoravaju i to na način da se plug podesi tako da prvo plužno tijelo ne ore, a ostala plužna tijela oru pliće- nakon toga se vrši naoravanje i to tako da je prvo plužno tijelo podešeno na manju dubinu - ovo se radi zbog toga da ne bi ispod prvih 2 brazda ostao nezaoran dio tla

2) Razor- slog se započinje orati prvo sa desne, a zatim s lijeve strane nastavljajući oranje prema sredini sloga - kad se slog izore na sredini ostaje jarak koji nazivamo razor - prvi prohodi moraju biti paralelni između slogova, jer inače u sredini ostaje UKLINAK (nepravilni, nezaorani dio između slogova) - tamo gdje je jedne godine bio razor, druge godine mora biti naor

3) Oranje u ravninu- krene se s jednog kraja parcele prema drugom kraju- sve brazde padaju na istu stranu (plugovi premetnjaci)

9



ORUĐA ZA OBRADU TLA SA AKTIVNIM ROTIRAJUĆIM RADNIM ORGANIMA

10




http://www.ponude.biz/seminarski

http://www.jugoslovenke.com/


- ORUĐA S ROTIRAJUĆIM RADNIM ORGANIMA → radni organi rotiraju oko horizontalne ili vertikalne osi, a pogon dobivaju od priključnog vratila traktora- uporabom se tlo vrlo sitno usitnjava, miješa i prozračuje - u prvom prohodu se tlo priprema za sjetvu/sadnju - budući da je pogon od priključnog vratila, a okreću se u smjeru rada kao i pogonski stroj, ne dolazi do proklizavanja kotača traktora, već takva oruđa djelomice guraju i sam agregat - nedostatak → veliki utrošak energije / jedinici volumena obrađenog tla proizvodnost agregata je manja, a obrađeno tlo nema stabilnu strukturu, pa vrlo lako dolazi do stvaranja pokorice

Rovilica ili freza - horizontalna pogonska osovina na kojoj su pričvršćeni radni organi- radni organi → motičice, noževi ili kuke- osovina pogon dobiva od priključnog vratila

- stupanj usitnjenosti ovisi o:1) Broju okretaja radnih organa2) Radnoj brzini agregata

- ukoliko je broj okretaja osovine veći imamo veći stupanj usitnjenja tla, a ako je jednak broj okretaja osovine sa radnim organima, a brzina agregata veća bit će manji stupanj usitnjenja- podesivi lim → ako je dignut, manje je usitnjavanje- radna dubina → 10 – 25 cm - brzina rada 1 m/s → smanjena brzina uvjetuje veće usitnjavanje, ali se ne smije smanjiti broj okretaja- najbolji je asimetrični raspored motičica- radni zahvat je 3 – 5 m- dubina obrade 12 – 15 cm - dubina rada održava se potpornim kotačićem, klizačem ili potpornim valjkom- dubina ovisi o radnim organima - radni organi na osovinu mogu biti pričvršćeni → elastično – gdje ima kamena ili panjeva

→ kruto

ORUĐA ZA DOPUNSKU OBRADU TLA

- SVRHA DOPUNSKE OBRADE TLA → da se kvalitetno pripremi sjetveni sloj za sjetvu i sadnjuTanjurače

- za pripremu oranog tla, uništavanje korova, prašenje strništa, za manje poravnavanje mikrodepresija - dolazi do rezanja, drobljenja i miješanja tla → miješa se zbog toga što pojedine čestice tla s obzirom na radni organ, tj. tanjur prevaljuju različite dužine putova - baterija → svi tanjuri su nanizani na 1 osovini

- radni organi → konkavni tanjur ili disk više diskova je na jednoj osovini, a razmaknuti su kalemovima

11


- u jednoj bateriji → do 12 tanjura→ više baterija čini krilo tanjurače

- tanjuri mogu biti → glatkog oboda → narezanog oboda → izrezanog oboda

- s obzirom na način rada tanjurače mogu biti: a) Tanjurače s jednostrukim djelovanjem

- sastoje se od 2 baterije tj. 1 krila- tanjuri su okrenuti jedni nasuprot drugima tako da tlo bacaju od sredine prema krajevima, pa u sredini nastaje jarak

b) Tanjurače s dvostrukim djelovanjem (tandem)- sastoje se od 4 baterije, tj. 2 krila- u prvom krilu su tanjuri postavljeni nasuprotno, a u drugom krilu su tanjuri jedni prema drugima- suprotno bacaju tlo → dvostruko djelovanje

c) Bočne tanjurače (off -set)- postavljeni su bočno od simetrale traktora- najčešće se koristi u voćnjacima - imaju 2 baterije

- s obzirom na način priključivanja na traktor → nošene → vučene

- s obzirom na promjer tanjura lake tanjurače ø 20 – 30 cm srednje teške tanjurače ø 30 – 50 cm teške tanjurače ø 60 i više cm

Drljače - usitnjavanje, razbijanje pokorice, pokrivanje sjemena nakon sjetve - radni organ → klin ili zubac (pričvršćen je vijkom za okvir) različitih oblika ovisno o namjeni drljače (kopljaste, u obliku dijetla)- mogu biti → lagane

→ srednje teške→ teške

- radni organi su po širini i dubini poredani u cik-cak rasporedu ili u obliku slova S - drljače se sastoje od → krila povezana gibljivo, najčešće lancima - prilagođavaju se neravninama terena kad su drljače velikog radnog zahvata

→ okvira - prema konstrukciji se dijele na:

1) Drljače sa zupcima → klinaste → peraste → mrežaste → drljače pljevilice

12


2) Drljače sa pogonom od priključnog vratila traktora → klateće klinaste → okretne – zvrk → oscilatorna

- PERASTA DRLJAČA → uništava korove, razbijanje pokorice- KLATEĆA KLINASTA DRLJAČA → nošenog tipa čiji okvir čine 2 masivne grede na koje su pričvršćene klinasti zupci i ekscentarski mehanizam, a s prednje strane je piramida pričvršćena na traktor (nošena)

→ radni zahvat je 2.5 – 5.5 m, a za pogon je potreban traktor sa snagom 15 – 20 kW po metru zahvata- OSCILATORNA DRLJAČA → ima na pogonskoj osovini u razmacima od po 25 cm učvršćene nosače zubaca

→ zupci su dugi 20 – 25 cm, a uz pomoć ekscentra zupci se okreću amo-tamo, pri čemu se tlo intenzivno usitnjava

→ pogodna za teška tla- OKRETNA (ZVRK) DRLJAČA → radi na principu vodoravnog okretanja radnih organa

→ radni organ je napravljen od međusobno spojena 2 zupca → zupci pogon dobivaju od priključnog vratila traktora, stupanj

usitnjavanja ovisi o broju okretaja priključnog vratila i brzini okretanja agregata → zahvat: 3 m → za pogon: traktor snage 12 – 18 kW/m zahvata

Valjci - jedino se valjcima tlo ZBIJA , a ne razrahljuje - koriste se za razbijanje pokorice, razbijanje gruda i uspostavljanje kapilariteta u gornjem sloju oranice - najčešće su vučenog tipa - veličina otpora valjka ovisi o masi, promjeru i izvedbi radne površine - prema izgledu radne površine mogu biti → glatki; konusni; zvjezdasti; Chambrige, Crosskill; Packer; valjak za postavljanje folije

KOMBINIRANA ORUĐA U OSNOVNOJ I DOPUNSKOJ OBRADI TLA

- racionalizacija u obradi tla polazi od smanjenja broja prohoda i operacija → spajaju se operacije oranja i predsjetvene pripreme sa sjetvom - predsjetvena obrada izvodi se kombiniranim oruđima u 1 prohodu- pri agregatiranju pojedinih strojeva u kombinirane cjeline treba zadovoljiti slijedeće zahtjeve:

1) Da se pojedina oruđa postavljaju po slijedu operacija primijenjenih u klasičnoj obradi (freza → sijačica → drljača)

2) Sva kombinirana oruđa u agregatu moraju se moći pojedinačno podesiti 3) Kombinirani stroj bi se morao bez teškoća transportirati po javnim putovima

- KOMBINIRANI TEŠKI SJETVOSPREMAČ → konstruiran je tako da se na univerzalni okvir postavljaju istovremeno 3 – 4 samostalna oruđa koja obavljaju više tehnoloških operacija

→ ravnjač (ravnanje tla); diskosni radni organi povijenog oboda; rovilo; elastične motičice; valjci

KOMBINIRANI STROJEVI ZA PREDSJETVENU PRIPREMU TLA

- SJETVOSPREMAČI → najviše se koriste za predsjetvenu pripremu tla → služe za poravnavanje tla, uništavanje korova, prozračivanje i

prorahljivanje - mogu biti vučena, ali su najčešće nošena oruđa

13


- za zadovoljavanje agrotehničkih potreba radna brzina mora iznositi više od 12 km/h, a kako su velikog radnog zahvata dnevni učinci su i 6 – 8 ha/h - na noseći okvir se najčešće postavljaju slijedeća oruđa → daska za poravnavanje tla, perasta ili klinasta drljača i 2 valjka za usitnjavanje tla

STROJEVI ZA RASIPANJE (RASPODJELU) MINERALNIH GNOJIVA

- KONSTRUKCIJA RASIPAČA → u biti se sastoje od okvira – noseća konstrukcija spremnika

sistema regulacije količine rasipanja sistema za distribuciju

- PODJELA RASIPAČA MINERALNIH GNOJIVA: 1) Rasipači s horizontalnom rotirajućom pločom (centrifugalni rasipači)2) Rasipači sa klatećom (oscilirajućom) cijevi 3) Pneumatski rasipači4) Egzaktni rasipači

1. Centrifugalni rasipači - rasipanje mineralnih gnojiva se obavlja djelovanjem centrifugalne sile - mogu biti nošenog tipa (spremnik 250 – 2 500 l) i vučenog tipa (nosivost i do 10 t) - radni zahvati → 6 – 36 m- ima radni organ u obliku horizontalne rotirajuće ploče s rebrima radijalno razmještenim na radnoj površine ploče- rasipač može imati 1 ili 2 radne ploče čiji se promjer kreće 350 – 700 mm, obodna brzina tih ploča iznosi 10 – 20 m/sek, a kut rasipanja 120 – 180° - rotirajuća ploča najčešće dobiva pogon od priključnog vratila traktora - kvalitetnije rasipanje mineralnih gnojiva postiže se s rasipačima koji imaju 2 radne ploče - prednost → veliki radni zahvat- nedostatak → nemaju uređaj za pokazivanje širine radnog zahvata pa je spajanje susjednih prohoda prepušteno traktoristi- za pravilno spajanje odn. prekrivanje susjednih prohoda moramo poznavati tzv. sliku rasipanja za svaki centrifugalni rasipač- kod rasipača sa 2 ploče, ploče u radu imaju suprotan smjer vrtnje - povećanjem broja okretaja rotacione ploče postiže se jednoličnije rasipanje, a povećanjem promjera jednoličnosti rasipanja opada- što je brzina izbacivanja čestica veća to je i radni zahvat veći

2. Rasipač sa oscilirajućom (klatećom) cijevi - ovaj tip distribuira mineralno gnojivo pomoću oscilirajuće (klateće) cijevi → cijev ide lijevo-desno- cijev dobiva snagu preko priključnog vratila, pa preko kardanskog vratila i ekscentra koji rotaciono kretanje pretvara u oscilirajuće gibanje u cijevi - mogu biti nošeni i vučeni- kapacitet spremnika je 200 – 1 600 l- radni zahvat je 6 – 15 m - podešavanje količine rasipanja vrši se ručicom → ako se otvori više otvora više će gnojiva odlaziti u cijev - frekvencija gibanja je 360 – 400 oscilacija/min- nedostatak → nejednako se rasipaju praškasta gnojiva i gnojiva koja nisu jednake granulacije

3. Pneumatski rasipač - rasipač mineralnog gnojiva sa zračnom distribucijom

14


- sistem distribucije ovih rasipača je sastavljen od serije cijevi od kojih svaka na svom kraju ima usmjerivač, odn. deflektor - kroz cijevi struji zrak koji stvara ventilator pogonjen od priključnog vratila traktora - gnojivo iz spremnika gravitacijom dolazi do uređaja za doziranje, a kako on u redu rotira to zahvaća gnojivo i ispušta ga u zračnu struju → zračna struja transportira gnojivo glavnom cijevi do razvodnika gdje se smjesa gnojiva i zraka ravnomjerno raspodjeljuje u provodnoj cijevi koja završava s razbacivačima - zapremina je 800 – 1 000 l, a radni zahvat je 12 – 24 m- kod vučenih rasipača spremnik je kapaciteta do 4 000 l, a radni zahvat je 24 ili 36 m- imaju oštre granice radnog zahvata bez velikih prekrivanja - za ujednačenost rasipanja mineralnih gnojiva potrebno je osigurati jednoličnu brzinu kretanja, konstantan broj okretaja priključnog vratila i pravilno spajanje prohoda

4. Egzaktni rasipač mineralnih gnojiva - namijenjeni za rasipanje praškastog gnojiva ili mljevenog CaCO3 - iz spremnika se gnojivo transporterom izuzima kroz podesivi zasun do raspodjelnih pužnica ili beskonačnih traka - pužnice zahvaćaju praškasti materijal te ga guraju kroz transportnu cijev lijevo i desno - pužnice dobivaju pogon od priključnog vratila ili rjeđe od voznih kotača rasipača

STROJEVI ZA UTOVAR I RAZBACIVANJE STAJSKOG GNOJA - radni ciklus u manipuliranju stajskim gnojem sastoji se od utovara, transporta i jednoličnog razbacivanja po površini tla - za utovar stajskog gnoja se koriste → prednji traktorski utovarač

→ zadnji traktorski utovarač- za prijenos i razbacivanje → prikolica razbacivač

Prednji traktorski utovarivač- ima raznovrsnu primjenu za utovar najraznovrsnijih tereta → univerzalno oruđe- univerzalnost se postiže različitim konstrukcijskim rješenjima vila i lopata za utovar - za utovar stajskog gnoja na prednji dio se stavljaju vile za utovar stajskog gnoja - sastoji se od → 3-hidraulični cilindar, lopata, podizne poluge - pogon dobiva od hidraulike vozača traktora putem servo uređaja - jedan radni ciklus obuhvaća → ubadanje vila u gnoj, podizanje vila, vožnja traktora nazad-naprijed, istresanje vila, spuštanje vila, vožnja unazad- jedan radni ciklus se može izvesti za 30 sekundi - glavni nedostaci → dosta manevriranja, gnojište mora biti dobro uređeno-betonirano- za razbacivač nosivosti 5 t → traktorist mora načiniti oko 1 000 raznih pokreta

Traktorski zadnji utovarivač - ovaj tip sve radne operacije obavlja u mjestu pomoću hidrauličnog sistema - sastoji se od glavnog krana koji ima mogućnost okretanja za 360°, a priključen je na zadnjem dijelu traktora- za podizanje, spuštanje i okretanje služe hidraulični cilindri - traktorist pomoću ručica obavlja sve operacije- prednosti → traktor radi u mjestu, a samo se povremeno premješta, utovarivač može raditi i na vlažnom terenu- može biti opremljen dvodijelnom lopatom (za žitarice, zemlju, šljunak) i dvodijelnom rešetkastom lopatom (za šećernu repu i krumpir)

Prikolice i razbacivači stajskog gnoja

15


- jednoosovinske ili 2-osovinske sa specijalnom (samo za stajski gnoj) ili univerzalnom (za prijevoz različitih materijala) namjenom- PRINCIP RADA → natovari se sanduk prikolice, preko priključnog vratila djelujemo na prikolicu

→ u toku rada beskonačni lanci sa letvama, koji ujedno čini i dno sanduka prikolice se okreće prema nazad, gnojivo nosi prema uređajima za usitnjavanje i razbacivanje stajskog gnoja - sastoji se od: rude (za priključak na traktor), kardanskog vratila (priključuje se na priključno vratilo traktora), ručne kočnice, kočnice za regulaciju brzine rasipanja, sanduk prikolica, beskonačni lanac s letvama, uređaj za razbacivanje stajskog gnoja- radni organi mogu biti postavljeni horizontalno (širina razbacivanja jednaka širini sanduka) i vertikalno - kada su valjci postavljeni vertikalno onda je radni zahvat veći od širine spremnika prikolice, a ako su postavljeni horizontalno onda je radni zahvat jednak širini prikolice - doza po ha se podešava brzinom vožnje i brzinom kojom gnojivo dolazi do uređaja za razbacivanje- radni organi mogu biti različite izvedbe → u obliku spirale (pile ili s roto-udaračima)

STROJEVI ZA SJETVU I SADNJU

SIJAČICE

- nekoliko načina sjetve:a. Sjetva u uske redove → razmak redova 12 – 15 cm, 5 – 7 cm

→ 1.5 – 2 cm – između sjemenaka, sitnozrne kulture

b. Sjetva u razmaknute redove → razmak redova 30 – 110 cm, razmak u redu je 3 – 4 cm

→ povrtne i okopavinske kulture c. Precizna sjetva na konačan sklop → razmak između redova 45 – 75 cm,

razmak u redu 8 – 35 cm → kukuruz, šećerna repa, soja i sl.

d. Sjetva u kućice → nekoliko sjemenki u kućici → razmak između redova 30 – 100 cm, razmak između

kućica 15 -25 cm → sjetva povrtnih kultura

e. Sjetva u trake → razmak između trake 15 – 45 cm → unutar trake su 3 reda; povrtne kulture

- Podjela sijačica -- s obzirom na spoj s traktorom → vučene

→ poluovjesne → ovjesne

- prema namjeni:a. Za sjetvu bijelih žitarica (i njima krupnoćom sjemena sličnih kultura) b. Za sjetvu kukuruza, soje i sl. (suncokret) c. Za sjetvu šećerne reped. Za sjetvu lucerne, djeteline, travno-djetelinskih smjesae. Sijačice za sjetvu povrtnih kultura i cvijeća

- zajedničko svim sijačicama je → sijači aparati ne oštećuju sjeme → veliki spremnici za sjeme (za povrće ne moraju biti

veliki) → da se lako prazne i čiste

16


→ sjetva u što većim brzinama → sjeme dobro pokriveno mrvičastim, na površini blago

pritisnutim slojem tla → lagano, precizno i jednostavno podešavanje sjetvene

norme, dubine sijanja, te veličine razmaka u redu i između redova → mogućnost aplikacije mineralnih gnojiva i pesticida

zajedno sa sjetvom- dijelovi sijačica zajednički svim sijačicama:

Spremnik za sjeme sa ili bez pretkomore Sijači aparati Provodne cijevi za sjeme Ulagači sjemena

- dijelovi sijačica koji se stavljaju po želji ili potrebi: Spremnik za mineralna gnojiva i/ili pesticide Provodne cijevi Ulagači mineralnih gnojiva i pesticida Pritisni kotači ili valjci

- PRINCIP RADA → sjeme gravitacijom ili pospješeno radom miješalice, dolazi do sijaćeg aparata, koji se u radu okreće zahvaća točno određenu količinu sjemena ispušta ga u provodne cijevi koja završava ulagačem sjemena, koji pravi brazdicu u koju se odlaže sjeme

Pneumatski sijači aparat - sastoji se od ventilatora, dozatora, zračnih cijevi, dorazdilnika, razdjelnika, provodnih cijevi, ulagača sjemena

Sijači aparati s nadtlakom - pretkomora na dnu spremnika, kućište, vertikalne sijaće ploče sa konusnim ćelijama po obodu, difuzora, ventilatora i izbacivača sjemena - pogon ventilatora je od priključnog vratila traktora, a zračna struja i pritisak moraju biti konstantni

Sijači aparat s podtlakom - pretkomora, kućište sijaćeg aparata, vertikalna ploča sa ćelijama

Mehanički sijači aparat s perforiranom beskonačnom trakom - za sjetvu povrtnih kultura- PRINCIP RADA → sjeme iz spremnika gravitacijom kroz podesivi otvor dolazi do beskonačne trake koja na sebi ima otvore određene veličine

→ sjeme se smješta u otvore na traci koja je pogonjena remenicom i dovozi sjeme do izbacivača sjemena koji izbaci suvišne sjemenke, a ona 1 sjemenka koja je ostala u otvoru trake poda u dovodnu cijev, odn. u brazdicu sa visine od 25 mm- REGULACIJA → postoje trake s rupama različite veličine (različito sjeme) i rasporeda (razmak sjetve)

→ veličina otvora se buši prema veličini sjemena→ razmak sjetve reguliramo lančanikom (premještanje lanaca na zupčanike,

ako se kreće sporije)→ dubinu sjetve reguliramo pomoću spuštanja / dizanja kotača (voznih, tj.

pogonskih) i ulagača- nedostaci → sjeme mora biti kalibrirano (ako je sjeme prekrupno, a otvor na ploči mali – dolazi do praznog mjesta u redu, jer sjeme ne prolazi kroz rupe na ploči)

→ moramo imati veći broj sijaćih ploča različite veličine otvora → moramo imati uređaj koji zagrće sjeme sipkom zemljom

17


- za sijačice je karakteristično da mogu sijati sitno sjeme, obaviti plitku sjetvu i postoji velika raznolikost u razmaku u redu i između redova- brzina rada je maksimalno 5 km/h → zbog prevelike brzine horizontalna ploča se brže okreće i sjeme se ne stigne spustiti u otvor- na preciznost sjetve utječe i to da je sijaći aparat postavljen što bliže površini tla (u povrćarstvu – sjeme odskakuje od tla, pa nije precizna sjetva - sjetvena norma može se povećavati od 0.5 – 2 kg/ha - u toku rada može doći i do oštećenja sjemena, pa treba raditi s većom dozom sjemena

Sijači aparat sa hvataljkama ili žlicama - ploča koja na sebi nosi radijalno smještene žlice koje služe za hvatanje - žlice su različite veličine primjereno obliku sjemena- u pretkomori spremnika za sjeme žličice hvataju pojedinačno sjemenke, a sjemenke usred rotacije ploče nošene su u ulagač sjemena i smješteno na dno brazdice - regulacija doze sijanja podešava se brojem i rasporedom hvataljki odn. promjenom obodne brzine ploče s hvataljkama

Oprema i strojevi u povrćarstvu- POSEBNA OPREMA NA SIJAČICAMA ZA SJETVU POVRTNIH KULTURA → odstranjivači gruda, prednji pritisni kotač (valjak), srednji pritisni kotač i zadnji pritisni kotač - kod povrćarskih kultura svi zahvati u uzgoju (od sjetve/sadnje do berbe) se mogu mehanizirati- razlikuju se strojevi za proizvodnju:

na otvorenom u zatvorenom prostoru (zaštićenom prostoru)

- imamo nekih poteškoća zbog → velike raznolikosti povrćarskih vrsta → neujednačeno dozrijevanje → plodovi u tlu, na tlu i iznad tla → velika osjetljivost plodova → jako kratki rokovi berbe većinu vrsta

a) Mehanizirani postupci proizvodnje povrća na otvorenom - TRAKTORI za rad u povrćarstvu → mogu se koristiti svi tipovi izvedbe

motokultivatori → služe ujedno i za kretanje i za transport; nema vratila ni poteznice; za manje površine

jednoosovinski traktor → ima radni priključak, poteznicu i vratilo standardni dvoosovinski traktor s polukabinom/kabinom ima prednji i stražnji

kardan i poteznicu može se priključiti 2 ili više oruđa zglobni traktor → pogon na prednje i stražnje kotače; lomi se u zglobu. jer

zglobovi imaju kruto priključenje kotača- SKUPINA ORUĐA ZA OBRADU TLA → romboidni lemešni plug reže i okreće brazdu

→ četvrtasti lemešni plug vraća se po istoj brazdi → rotacijski lemešni plug za kamenita tla – odgrnjača je

zamijenjena rotirajućom zvijezdom koja usitnjava i odbacuje u desno odrezanu brazdu- ZA PRIPREMU TLA → kultivatori rahljenje tla, skidanje pokorice, uništavanje korova

s krutim nosačem – za prorahljivanje tla s elastičnim nosačem – za uništavanje korova međuredni kultivator složeni kultivator – za predsjetvenu obradu tla

→ drljače vise slobodno na lancima – za predsjetvenu pripremu tla i uništavanje korova

→ rovila oruđa za prorahljivanje tla na 20 – 25 cm dubine u vinogradima i voćnjacima – za prozračivanje zatravljenih površina

rahli zbijeno tlo; vrada = 6 – 7 km/h

18


→ pasivni podrivači s 1 zubom i mogućnošću rada do 80 cm dubine → vibrirajući podrivači prorahljuju tlo do dubine od 40 – 45 cm;

potreban je velika vučna snaga

- oruđa koja rade na principu rotacije → aktivna rovilica, rotaspa, rotacijska lopata, zvrk → pasivna tanjurača, tanjurasti plugovi, zvjezdasti

kultivatori, valjci → kružno kretanje radnih elemenata

- ROTASPA → idealno u zaštićenom prostoru za duboku obradu tla → radi na principu dvostruke rotacije – radni organ se okreće za 360° oko

osovine, a lopata na njemu se okreće za 110° → može raditi kad je velika vlaga tla (blato)

- LOPATAR → rotacijska lopata→ na koljenasto vratilo se priključe lopate→ radi na principu štihače, ali ne okreće kao rotaspa → dobar je za nagnute terene, jer horizontalno kidaju tlo pa površina ostaje

hrapava – nema eroziju → ne smije biti velika linearna brzina kretanja

SADILICE

Sadilice rasada (presadnica) - AGROTEHNIČKI ZAHTJEVI → tlo mora biti sitnomrvičaste strukture i povoljne vlažnosti na dubini na kojoj se sadi- za sadnju se moraju koristiti neoštećene presadnice- kod sadnje se mora ostvariti okomito polaganje presadnica- mora se izvršiti izbijanje tla uz korjenčić presadnice - mora postojati mogućnost zalijevanja prilikom sadnje- praznih mjesta ne bi smjelo biti više od 3 %, a prijem presadnica 95 % - mogućnost sadnje presadnica i lončanica

A) Presadnice golog korijena → poluautomatske sadiliceB) Paperpot → presadnice u papirnatim lončićima → sade se poluautomatskim i

automatskim sadilicama C) Presadnice iz plastičnih kontejnera → poluautomatske D) Sistem sadnje u fazi kotiledona → na ljepljivoj traci sa supstratom, dužine do

400 m

- zahtjevi sadilica:a) Točnost odlaganja presadnicab) Dobro prilagođavanje neravnim terenimac) Mogućnost brze i lake izmjene razmaka sadnje u i između redovad) Jednostavno rukovanjee) Mali broj radnika za posluživanjef) Mogućnost sadnje svih vrsta presadnicag) Niska nabavna cijenah) Da sade bez oštećenja i) Da presadnicu posade okomito i dobro pritisnu tlo oko korijena j) Da održava konstantnu dubinu sadnje

19


- DIJELOVI SADILICA → platforma za rasad (lončanice/lukovice) ili ploče s lončićima; ulagač rasada; ralo za oblikovanje jarčića, pritisni kotači sa bočnim pritiskom, uređaj za zalijevanje sadnica

- TIPOVI SADILICA → jednoredne; višeredne→ ovjesne; poluovjesne; vučene

- postoje i samokretne sadilice rasada → mogu saditi i do 14 redova

- s obzirom na konstrukciju uređaja za ulaganje:a) Sadilice s pločama → napušta se zbog teškog rada za radnike i razmak se

kontrolira sa zvučnim signalom - dubina rada se određuje potpornim kotačima

b) Sadilice s prstima na vertikalnom kolu c) Sadilice s prstima na elevatorud) Sadilice s konusnim otvorima na horizontalnom kolu

- brzina sadnje iznosi 1 – 1.5 km/h, a zavisi o razmaku sadnje, motiviranosti radnika i ujednačenosti presadnica- frekvencija ulaganja je do 3 600 biljaka/h proizvodnog rada- SADILICE S PRSTIMA NA VERTIKALNOM KOLU → radnik stavlja biljke u hvataljke, hvataljke sade sigurno i okomito, može se podesiti trenutak otpuštanja biljke - moguća je sadnja lončanica, lukovica, biljaka sa jače razvijenim korijenom- brzina sadnje ovisi o razmaku i iznosi 1 – 2 km/h - AUTOMATSKE SADILICE PRESADA → za rad ovakvim sadilicama rasad je uzgojen u malim papirnatim lončićima razgradljivim u tlu i spojenim u tzv. čokoladne ploče - ploče se smještaju na postolja u nizu, a pojedine lončiće otkidaju prsti ili hvatači i drže ih i stavljaju u tlo - za 1 sat produktivnog rada po 1 sadnoj jedinici može se posaditi i do 11 000 lončića- brzina sadnje iznosi 2.7 – 5.5 km/h - SADILICE S HVATALJKAMA → imamo 3 osnovna sustava rasporeda hvataljki hvataljke poredane na kružnoj ploči s ekscentrom

hvataljke poredane na lančaniku

hvataljke poredane na beskonačnoj traci (najjednostavniji i najbolji)- regulira se i dubina i razmak sadnje u redu - imamo 2 – 7 redne- beskonačnu traku pokreću pogonski kotači

- SADILICE S LONČIĆIMA: s horizontalno rotirajućim lončićima → minimalni razmak redova je 50 cm

- kružna ploča sa tuljcima kroz koje propadaju presadnice, pa ako su presadnice golog korijena nejednaka je brzina pada (nedostatak)- pogon kružne ploče je od voznih kotača

s vertikalno rotirajućim lončićima → kotač koji rotira je postavljen vertikalno- nemaju ulagače, već presadnice direktno ulaze u tlo- može se saditi na gredice ili ravno - princip rada poluautomatskih sadilica → svaki red jedan radnik rukom stavlja presadnice u organ za ulaganje

Sadilice krumpira

20


- vrste sadilica: 1) S ručnim ulaganjem 2) Poluautomatske 3) Automatske

- s obzirom na način spajanja s traktorom: 1) Vučene 2) Poluovjesne

3) Ovjesne- s obzirom na broj redova mogu biti jednoredne – višeredne - prema namjeni → za sadnju nenaklijalog gomolja

→ za sadnju naklijanog gomolja1) S ručnim ulaganjem

- postolje za letvarice sa gomoljima, provodne cijevi, ralo za pravljenje jaraka, zagrtač (par diskova ili tanjura), sjedišta za radnike, zvučni signal (služi za određivanje razmaka gomolja po redu)- za 1 sat proizvodnog rada kod razmaka gomolja u redu 30 cm jedan radnik može položiti 4000 gomolja, a u tom slučaju brzina agregata mora iznositi 1.2 km/h

2) Poluautomatske sadilice - s direktnim ulagačem gomolja → više se ne koriste zbog neravnomjernog ulaganja gomolja i velike visine padanja gomolja - s horizontalnim kružnim pločama → horizontalno kolo sa pregradama pa radnik umeće gomolje u pregratke kola, kolo rotira i donosi gomolje provodnoj cijevi, a regulacija razmaka u redu dešava se promjenom obodne brzine okretanja kola- za 1 sat proizvodnog rada, kod razmaka 30 cm jedan radnik može staviti 10 000 – 11 000 gomolja, a brzina rada agregata iznosi 3 – 3.5 km/h

3) Automatske sadilice - s beskonačnom trakom i žlicama za 1 gomolj (s izuzimačima) → na beskonačnoj traci su postavljene žlice (izmjenjive) – s 3 kalibraže; dvoredne- s beskonačnom trakom i pomičnim prstima → krumpir treba biti kalibriran, ali ne strogo - razmak u redu je podesiv, a između redova je konstantan- s beskonačnom trakom i ekscentrom → najviše u primjeni - spremnik, beskonačna traka sa žlicama (bez određene kalibraže), na 2/3 visine je ekscentar koji se može približiti traci – njegovim djelovanjem (vibriranjem) iz žlice se istisnu drugi gomolji, ostaje samo jedan - postoji jedan korekcioni mehanizam koji se nalazi na vrhu elevatora koji popunjava eventualno prazne pregrade/žlice/šalice- prednosti → sadne jedinice ne poslužuju radnici korektorima gomolja osiguravaju točnu sadnju (nema praznih mjesta)

→ posjeduju velike sanduke za gomolje (1 500 i više kg) → za 1 sat proizvodnog rada 1 satna jedinica posadi oko 18 000 gomolja

brzina rada (razmak gomolja 30 cm) 5.5 km/h, a uz razmak gomolja 40 cm (7.2 km/h)

STROJEVI I APARATI ZA APLIKACIJU PESTICIDA

- pesticidi dolaze u promet kao tekući (koncentrirani rastvori, razrijeđeni rastvori, smjese – emulzija), kruti (prah, kristal, granule, tablete) ili plinoviti (dim, magla) - AGROTEHNIČKI ZAHTJEVI → doza pesticida treba biti propisane količine i koncentracije

→ prodiranje sredstva mora biti do svih dijelova raspodijeljeno po čitavoj površini

→ mora biti lagano rastavljanje i čišćenje dijelova, a dijelovi moraju biti otporni na koroziju

→ aparati i strojevi moraju imati velik učinak, veliku produktivnost i mali utrošak snage za pogon

21


Principi aplikacije pesticida - uspješnost zaštite bilja mnogo ovisi o dobroj prekrivenosti površine pesticidom, a efikasnost prekrivanja najviše ovisi o veličini kapljica - pri korištenju pesticida u tekućem obliku voda služi kao razrjeđivač u kojem će se jednolično raspodijeliti zadana količina pesticida - stvarna površina nadzemnih organa pred cvatnju veća je za 2.5 – 4.5 puta u odnosu na zasijanu površinu → površinu lica i naličja listova i ostalih dijelova- teoretski cijela ta površina bi trebala biti prekrivena tankim slojem pesticida → praktično je to nemoguće izvesti, a koliko je moguće zavisi od štetnika, odn. bolesti - za suzbijanje mobilnih štetnika možemo se zadovoljiti i slabijom pokrivenošću jer će se ovi štetnici zbog kretanja otrovati pesticidom - za suzbijanje nepokretnih štetnika i bolesti, traži se znatno veća pokrivenost biljne površine pesticidom - kod primjene herbicida se također traži različita pokrivenost → ovisno o vrsti korova koja se suzbija- izbor strojeva ovisi o → vrsti štetnika

→ metodi aplikacije → vremenu aplikacije → obliku zaštitnog sredstva → količini zaštitnog sredstva → površini koja se tretira

- doza i trajnost pesticida ovisi o svojstvu sredstva i štetniku

Uređaji za dezintegraciju kompaktnog mlaza - ATOMIZERI → osim razbijanja mlaza ovi uređaji obavljaju i prostornu distribuciju tekućine na objekt koji se tretira - na strojevima za primjenu tekućih pesticida razlikujemo 3 tipa atomizera:

1) TLAČNI ATOMIZERI → rade na principu energije tlaka → rasprskivači (sapnice, dizne)

2) ROTACIONI ATOMIZERI → rade na principu centrifugalne sile3) ZRAČNI (pneumatski) ATOMIZERI

METODE APLIKACIJE PESTICIDA

- razlikuju se po tome u kojem agregatnom stanju pesticid izlazi iz stroja ili aparata metode aplikacije tekućim pesticidima metode aplikacije krutim pesticidima metode aplikacije plinovitim pesticidima → fumigacija

- za one metode kod kojih se izbacuju tekući pesticidi daljnji kriteriji podjele temelji se na veličini kapljica izbačenog pesticida:

1) PRSKANJE → kapljice su veće od 150 µm, a za prskanje se troši 400 – 1000 l/ha2) OROŠAVANJE (raspršivanje) → kapljice su veličine 50 – 150 µm, a troši se 80 –

160 l/ha3) ZAMAGLJIVANJE → tekući aerosoli

→ s kapljicama manjim od 50 µm, a troši se 5 – 20 l/ha Prskalice

- PRSKANJE → najraširenija metoda primjene tekućih pesticida u zaštiti od štetnika, bolesti i korova- prednosti → univerzalnost primjene, kvaliteta i jednostavnost primjene, manja osjetljivost na zanošenje (drift), mogućnost kombinacije s drugim agrotehničkim zahvatima (predsjetvena obrada tla, sjetva, međuredna kultivacija, folijarna gnojidba)

22


- nedostaci → veliki utrošak tekućine po jedinici površine, usporena intervencija, sabijanje tla gaženjem, gaženje usjeva - tlačni atomizeri su s malim izlaznim otvorima → dolazi do začepljenja- dijelovi → spremnik (rezervoar) s mješalicom; crpka (pumpa); rasprskivači (sapnice); regulator pritiska; ventili; manometar (pokazuje tlak); ejektor za brzo punjenje spremnika vodom; pogonski elementi; okvir

- SPREMNIK → izrađuje se od bakra, čeličnog lima, mjedi i polietilena- materijali su otporni na koroziju, mehaničke udare i da su lagani- veličina ovisi o vrsti prskalice → kod ručnih prskalica zapremina je 0.5 – 5 l

→ kod leđnih prskalica zapremina je 12 – 20 l → kod prijevoznih prskalica zapremina je 50, 100, 200, 300,

400, 500 i više l → samokretne prskalice 3 000 l i više

- da se postigne što bolja homogenizacija pesticida prskalice moraju imati ugrađenu miješalicu (u radu miješa tekućinu)

- MIJEŠALICA → mogu biti: mehaničke hidrauličke pneumatske miješalice

- hidrauličke miješalice → predstavljaju produžetak povratne cijevi koja suvišak tekućine vraća ponovno pod pritiskom u spremnik

→ može zadovoljiti samo onda ako crpka ima veću dobavu tekućine (15 %) u odnosu na kapacitet sapnica (višak tekućine se ponovno vraća u spremnik)- pneumatske miješalice → na dno spremnika pomoću posebne cijevi se dovodi struja zraka koja kroz rupice izlazi i u obliku mjehurića prolazi kroz tekućinu čime se isto dobro miješa

- CRPKA (PUMPA) → najvažniji dio prskalice, jer se njome proizvodi potreban tlak tekućine koji omogućava dezintegraciju mlaza u sapnici i osigurava transport kapljica na objekt koji se tretira- tlak koji proizvodi ovisi o tipu crpke i namjeni prskalice- mora biti takvog kapaciteta da u svakom trenutku tretiranja osigura dovoljnu količinu protoka na svim sapnicama - razlikujemo kapacitet crpki i kapacitet prskalice - kapacitet crpke određuje maksimalnu količinu tekućine koju crpka može izbaciti u jedinici vremena - kapacitet prskalice definira ona količina tekućine koju prskalica izbaci kroz sapnice ovisno o konkretnim uvjetima rada - kapacitet crpke mora uvijek biti veći od kapaciteta prskalice - vrste crpki:

a) S prekidnim djelovanjem KLIPNE → jednoredne, dvoredne…

- u prvom hodu usisava, a u drugom hodu tlači tekućinu sa 1 – 60 bara STAPNE → u svakom hodu usisava i tlači

- u prskalicama manjeg kapaciteta; 10 – 20 bara MEMBRANSKE → jednostavne konstrukcije, ali tlak je neravnomjeran

- u leđnim vinogradarskim prskalicama; 10 – 20 barab) S neprekidnim djelovanjem

OKLOPLJENE → neprekidni rad; jednostavne za održavanje- rade s niskim tlakom 1 – 3 bara - uglavnom služe za tretiranje herbicidima

ROTACIJSKE

23


MLAZNE – EJEKTORI

- RASPRSKIVAČI (sapnice, dizne) → namijenjeni su za razbijanje mlaza tekućine pretvarajući energiju tlaka tekućine u kinetičku energiju velikog broja sitnih kapljica - o osnovnim karakteristikama ovisi oblik i domet mlaza, te spektar kapljica- s obzirom na oblik otvora imamo 2 tipa: a) Sapnice sa lepezastim mlazom

b) Sapnice sa konusnim mlazom - u ratarskoj i povrćarskoj proizvodnji koriste se sapnice sa lepezastim mlazom izlaznog kuta mlaza 110 – 120°, a namijenjene su za prskanje s visine 40 – 60 cm iznad objekta- međusobni razmak sapnica na krilu prskalice je 50 cm, a ugrađene su tako da su im otvori zaokrenuti za 5 – 15° radi ispravnog prekrivanja susjednih mlazova- kod novih prskalica ispravan položaj sapnica osiguran je njihovom ugradnjom u tzv. bajonet-nosač → može nositi 1, 2, 3 ili 4 mlaznice- postoje sapnice koje se koriste za tretiranje ispod listova- standardne sapnice → optimalan tlak je 3 bara kada formiraju pravilan mlaz - niskotlačne sapnice → oblikuju pravilan mlaz već kod 1 bara, a radno područje im je već kod 1 bara

→ prednost zbog rada pri manjem tlaku oblikuju mlaz s krupnijim kapljicama, pa je takav mlaz otporniji na zanošenje

eliptični otvor smanjuje mogućnost začepljenosti duži im je vijek trajanja prikladne su za folijarnu gnojidbu

- sapnice se izrađuju od mesinga, čelika, plastike i keramike - kvaliteta aplikacije pesticida u velikoj mjeri ovisi o tehničkoj ispravnosti svake pojedine sapnice → potrebno je svake godine provjeriti karakteristike sapnica na ispitnom stolu - tolerira se razlika u kapacitetu između pojedinih sapnica od + do -5 % kod novih prskalica, odn. +/-15 % kod rabljenih prskalica

- REGULATOR PRITISKA → služi za podešavanje pritiska, a obično je snabdjeven manometrom- omogućava da se dio tekućine, koja predstavlja razliku između kapaciteta crpke i kapaciteta prskalice, preko pregibne cijevi ponovno vraća u spremnik (bolje miješanje tekućine)

- VENTILI → služe da u toku rada omoguće kontrolirani prolaz tekućine u željenom smjeru, odn. da spriječe povratak tekućine u drugom smjeru

- EJEKTOR ZA BRZO PUNJENJE SPREMNIKA VODOM → na prskalicama većeg kapaciteta koristi se poseban uređaj za brzo punjenje koji usisava vodu iz spremnika i njome puni prskalice

- vrste prskalica → hobi izvedbe prskalica→ ručne prskalice→ leđne prskalice (ručni i motorni pogon)→ traktorske prskalice (nošene i vučene) mogu se koristiti u

kombinaciji s drugim oruđima – tzv. složeni agregat – rad traktora s minimalno 2 oruđa

Tehnika prskanja sa zračnom potporom - potpuno pokrivanje biljne mase otopinom pesticida, a naročito s donje strane lista i dalje ostaje problem u zaštiti bilja - da se to riješi u novije vrijeme se proizvode prskalice sa zračnom potporom- obilježja → velika količina zraka (4 000 – 6 200 m3/h) dobivena ugradnjom zračnog ventilatora; zračne sapnice kojima se ostvaruje brzina zraka oko 45 m/sek, proizvodnja sitnih kapljica; korištenjem sapnica sa šupljim konusnim mlazom

24


Raspršivači (orošivači) - komercijalni nazivi → atomizeri, turboatomizeri, molekulatori - prskalice s dodatnim ventilatorom koji dodatno dezintegrira kapljice na veličinu od 50 – 150 µm - imaju nošen mlaz, a prskalice izbačeni mlaz- prednosti → manja količina vode, manja masa agregata, manje sabijanje tla, zračna struja ventilatora omogućava veći domet i nanošenje pesticida s lica i naličja lista - nedostaci → zanošenje (drift), složenije održavanje i rukovanje nego kod prskalica - drift se može smanjiti → povećanjem kapljica

→ smanjenjem razmaka između rasprskivača i biljke→ povećati viskoznost škropiva

- TEORIJA SMANJENJA KOLIČINE TEKUĆINE → određena količina tekućine se zamijeni odgovarajućom količinom zraka - u nasad treba upuhivati onoliko zraka koliko zauzima volumen biljaka podijeljen s vremenom u kojem ćemo potrošiti tu tekućinu- vjetar se ostvaruje sa ventilatorima koji mogu biti:

1) Radijalni → zrak ulazi u smjer osovine, a izbacuje se pod određenim kutom2) Aksijalni → s jedne strane uvlači zrak, a s druge ga izbacuje3) Vertikalni → s jedne strane uvlači zrak, a s druge ga izbacuje

- korisni učinak aksijalnog ventilatora je 60 – 85 %, a radijalnog 40 – 60 % Aksijalni ventilatori → manja početna brzina od radijalnog

→ velika masa zraka → daleko veći domet → potrebna mu je manja snaga → radi male početne brzine potrebno je dodatno tlakom tekućine

dezintegrirati mlaz Vertikalni ventilator → ima lopatice

→ pod kutom uzima i izbacuje zrak- izvedbe orošivača → leđni, leđni s produženom perforiranom cijevi, vučeni s vlastitim motorom, samokretni, teleskopski toranj = "zmajeva glava" (na visini 4 m, domet 40 m)

Zamagljivači - služe za aplikaciju pesticida u obliku tekućih aerosola čija je veličina čestica > 50 μm- tekući aerosoli predstavljaju smjesu sitnih kapljica pesticida sa zrakom u kojem kapljice pesticida radi malih dimenzija i težine lebde- pesticidi koji se koriste u obliku tekućih aerosola ne razrjeđuju se vodom → ekonomičnija i brža metoda u odnosu na neke druge metode zaštite bilja - nedostaci → samo neki pesticidi su prikladni za aplikaciju ovom metodom, velika je ovisnost o vjetru i postoji velika opasnost trovanja ljudi i životinja - navedeni nedostaci su takve prirode da se ova metoda zaštite kod nas koristi samo ograničeno i to većinom u zatvorenim prostorima- izvedbe → ručni, traktorski, vlažno zamagljivanje

Zaprašivači - služe za aplikaciju pesticida u obliku prašiva (10 – 50 µm)- najnepouzdanija metoda zaštite, jer se ne može nikako dobro odrediti točno potrebna količina sredstva- prednosti → nije potrebna voda jer je aktivna tvar već tvornički razrijeđena inertnim čvrstim nosačem

→ imaju veliki radni zahvat, lagani su i mogu raditi većim radnim brzinama u odnosu na prskalice- nedostaci → znatno slabija kvaliteta rada

25


→ radi velikog gubitka prašiva uslijed zanošenja i slabe prionljivosti prašiva na biljku

Mikrogranulatori - mikrogranule 80 – 100 µm ili 200 – 500 µm- za borbu protiv voluharica i sl. - ručni → lokalno, diskontinuirano- traktorski → u trake, kontinuirano- često se koriste u složenim agregatima kod sijanja- različiti tipovi ulagača → tuljci poredani u krug

→ rotacijski element s pregradama, tj. uzdužnim krilom

Avio- i helikopterska zaštita - ZRAKOPLOV → mala brzina leta- rasprskivači se stavljaju iza krila- koriste se za masovne pojave štetnika i na velikim površinama, ali je kvaliteta rada znatno slabija- nedostaci → zrakoplovi su skupi- primjena se teško prilagođava neravnom terenu - HELIKOPTER → dobra zaštita vinograda i maslinika - turbulencijom zraka elise upuhuje se zatrovani zrak u dubinu krošnje, uz uvjet da nema bočnih vjetrova - ne smije se upotrebljavati za ratarske kulture- prednosti → dobri rezultati na valovitom terenu - ne trebaju piste- bolja je kvaliteta rada - nedostaci → manji je učinak nego zrakoplovom

→ složeno je održavanje → veliki drift

STROJEVI I APARATI ZA NAVODNJAVANJE (NATAPANJE)

- stara agrotehnička mjera koja u praksi obuhvaća primjenu većeg broja metoda, načina i sustava za dodavanje vode u svrhu uzgoja poljoprivrednih biljaka- sustavi i načini natapanja: 1) Površinsko natapanje

a) Natapanje kapanjem b) Natapanje kišenjem

2) Podzemno natapanje

- kod metode površinskog natapanja voda preplavljuje (potapa) proizvodnu površinu ili se nalazi u brazdama i vlaži tlo, tj. voda u tankom sloju otječe po površini ili stagnira upijajući se u tlo

26


Natapanje kapanjem - "drip system", potječe iz Izraela- štedi se voda koja iz sustava gusto postavljenih plastičnih cijevi izlazi kroz posebno napravljene kapaljke i kap po kap vlaži tlo uz svaku uzgojnu biljku- voda se dovodi do svake biljke i vlaži manji dio površine, pa su gubici vode minimalni- dodavanje vode može biti kontinuirano (24 sata) ili povremeno (u određenim vremenskim intervalima) - uređaji se sastoje od → crpke s motorom, regulatora i mjerača protoka vode, regulatora i mjerača tlaka vode, pročistača za vodu i fertilizatora (služi za miješanje vodotopivih mineralnih gnojiva s filtriranom vodom) - radni tlak vode pri kapanju je 0.8 – 1.5 bara - kapaljke se izrađuju iz plastičnih materijala i raznih su konstrukcija, a sve imaju rupice u kojima voda pri prolasku gubi tlak i uslijed sile gravitacije kapa na tlo pored biljke - prednosti → štedi se voda - uz dodavanje vode mogu se dodavati i otopljene hranjive tvari

→ vlaži se samo dio površine uz biljke – međuredni prostor ostaje suh i pogodan za kretanje ljudi i strojeva

→ moguće je ostvariti visoke prinose u voćarskim, povrtnim i cvjetnim kulturama

- nedostaci → začepljenje otvora na kapaljkama → potreban je veliki trud kod postavljanja cijevi (uključujući i skupljanje nakon

vegetacije) → česta su oštećenja sustava od strane nepažljivog radnog osoblja

Kišenje - metoda natapanja kojom se voda raspoređuje po površini tla u obliku prirodne kiše - koristi se u mnogim zemljama → u Italiji 24 % površine, Danska 15 %, Finska 2.5 %- u Hrvatskoj se koristi samo na 0.5 % površina- prednosti → mogućnost fertilizacije zajedno sa kišenjem

→ zaštita od mraza → primjena fungicida i insekticida

- nedostaci → veliki gubitak vode isparavanjem kapljica u zraku → mogućnost ubrzavanja razvoja nekih bolesti

- uzimajući u obzir površine kulture koja se želi natapati, udaljenost od vode i vrstu kulture uređaji za kišenje mogu biti izvedeni kao: a) Pokretni

b) Polupokretnic) Stabilni

- svi navedeni uređaji se sastoje od slijedećih dijelova → usisna cijev, crpni agregat, glavni cjevovod, kišna krila, manometar, ventil i rasprskivač

- CRPKA → na uređajima za navodnjavanje kišenjem najviše se upotrebljavaju centrifugalne pumpe pogonjene elektromotorom, stacionarnim diesel motorom ili preko priključnog vratila traktora

- CJEVOVODI I KIŠNE CIJEVI → voda se odvodi od izvora do rasprskivača - sastoje se od usisne cijevi, glavnog cjevovoda, kišnih krila

- RASPRSKIVAČI → služe za dezintegraciju mlaza vode u kapljice umjetne kiše kao i za njihovu ravnomjernu raspodjelu po površini - moraju jednolično rasprskivati mlaz uz što veći domet, da se jednolično hidrodinamički okreću, da po mogućnosti mogu kišiti i kružno i selektorski, te da su jednostavne konstrukcije i eksplatorno pouzdani- razlikujemo ih prema: a) Radnom tlaku

27


b) Dometu kišenjac) Količini izbacivanja voded) Intenzitetu kišenja

Ravnomjernost kišenja i raspored rasprskivača - ravnomjernost predstavlja što jednoličniju raspodjelu vode po cijelom krugu dometa rasprskivača → rasprskivači moraju imati uređaj koji vrši razbijanje mlaza kako bi i unutarnji i vanjski dio kruga kišenja dobio podjednaku količinu vode- u pravilu pri kišenju najviše vode padne oko rasprskivača, a prema rubu dometa sve manje → rasprskivači se trebaju prikladno razmjestiti po površini koja se navodnjava - postava i razmještaj rasprskivača najčešće se izvodi u kvadrat ili u trokut - → rasprskivači se zavisno od dometa postavljaju na određenim

udaljenostima po kvadratnom rasporedu, tako da na uglove kvadrata dolaze rasprskivači

- → rasprskivači su postavljeni na vrhove istostraničnog trokuta

Natapanje samokretnim uređajima - u posljednjih nekoliko godina razvijeni su samokretni strojevi koji imaju veći utjecaj u navodnjavanju - s obzirom na tehničku konstrukciju postoji veći broj samokretnih sustava za navodnjavanje- u praksi su najbolji i najviše se primjenjuju SAMOKRETNO BOČNO KIŠNO KRILO, SAMOKRETNA KRUŽNA PRSKALICA, SAMOKRETNA SEKTORSKA PRSKALICA

ORUĐA I STROJEVI ZA PLOŠNU I MEĐUREDNU OBRADU – KULTIVACIJU

- njega ratarskih i povrtnih kultura sastoji se od plošne i međuredne obrade → uništava se korov, prorahljuje se tlo i prema potrebi se unosi mineralno gnojivo, odn. apliciraju se pesticidi i herbicidi

I. STROJEVI ZA PLOŠNU OBRADU - STROJEVI ZA PLOŠNU OBRADU → obrađuju čitavu zasijanu površinu - primjena počinje odmah nakon sjetve, jer se najbolji efekti u suzbijanju korova postižu kada korov proklije - na srednje teškim i teškim tlima između sjetve i nicanja se često stvara pokorica koja otežava probijanje klica → može se intervenirati lakim oruđima za plošnu njegu:

1) Mrežasta drljača → radni organi su u vidu tankih zubaca, a pojedini članci su zglobno povezani, pa se pored toga dobro prilagođava neravninama tla- može se koristiti za plošnu njegu posađenog krumpira, ali ju moramo okrenuti naopačke da se ne oštete gomolji

2) Drljača pljevilica → koristi se prije i poslije nicanja za razbijanje pokorice i čupanje korova - radni organi → dugački zupci okruglog profila na elastičnim perastim držačima koji su kruto spojeni o okvir drljače - radni zahvat je 3 – 4 m

3) Zupčasta rotacijska drljača (roto-motika) → služi za razbijanje pokorice, prozračivanje površinskog sloja tla i uništavanje korova - radni organi → zvjezdasti šiljci mogu imati oblik noža, žlice ili oštrih šiljaka - djelovanje radnih organa ovisi o smjeru okretanja roto-motike - u smjeru zubaca prema naprijed dobro se lomi pokorica i usitnjava dublji sloj tla, a natrag se također razbija pokorica, a tlo se usitnjava i zbija oko sjemena

4) Lagani iglasti valjci → za razbijanje pokorice na tlu sa tek niklima nježnim klicama

28


- šiljci poput igala zabadaju se okomito u tlo, pa se ne ozljeđuju mlade biljke i klice II. STROJEVI ZA MEĐUREDNU KULTIVACIJU

- rade → rahljenje površinskog sloja tla radi konzerviranja vode u tlu, suzbijanje korova, prozračivanje tla i unošenje mineralnih gnojiva za prihranu usjeva - zahvati se izvode kultivatorima i frezama za međurednu obradu - da radni organi ne bi išli preblizu redova usjeva i zatrpavali sitne biljčice zemljom moraju postojati tzv. zaštitne zone - osnovno pravilo → broj redova sjetvenog agregata jednak je broju redova međurednog kultivatora => razmak redova sijačice mora točno odgovarati razmaku redova kultivatora- razmak kotača univerzalnog traktora za međurednu kultivaciju mora biti takav da kotači ne oštećuju usjev → moraju biti što lakše konstrukcije s mogućnošću razmještanja kotača za sve razmake i sjetve okopavina - KULTIVATOR → 2 krila, grudi s rupama pomoću kojih se pričvršćuje držač, a on na okvir - osnovni radni organ su motičice različitog oblika → najviše je u primjeni oblik guščje ili pačje noge - jednostrano režući noževi (britve) motičice koje se postavljaju da idu na linije zaštitne zone → postavljaju se s obje strane redova tako da razlikujemo desni i lijevi nož

→ imaju horizontalnu i vertikalnu oštricu, pa stoga odsjecaju korov- kultivatori skidaju pokoricu i uništavaju korov

BERBA POVRĆA

- PROBLEMI MEHANIZIRANE BERBE → nepostojanje prerađivačke industrije → problem velikog broja vrsta i sorti → neujednačeno dozrijevanje → obavijenost ploda lišćem (kelj pupčar) → nepravilan oblik biljaka i visina rasta → položaj ploda → visoke cijene strojeva

- na stupanj mehaniziranosti procesa berbe utječe → vrsta povrća → raspoloživa radna snaga → troškovi berbe rukom i strojem → gubici i oštećenja stroja → učinak → potražnja povrća na tržištu → dorađivački kapaciteti za ubrano

povrće

- berba se može organizirati → ručno → pomagalima za berbu povrtnih kultura sa plodovima

iznad zemlje (dospijevaju sukcesivno i beru se nekoliko puta u intervalima 5 – 10 dana) platforme – jednostavne nošene; složene

vučene; sa sabirnim trakama na kojima sjede radnici kontejneri

→ potpuno mehanizirano kombajni - u Hrvatskoj strojevima beremo → krumpir, mrkvu, luk, rajčicu, suhi grah, grašak, mahune, kupus za kiseljenje, špinat - po grupama povrća se specijaliziraju strojevi:

1) Gomoljasto, korijenasto i lukovičasto povrće (sve, osim šparoge) se može brati 1 strojem uz različite adaptere

2) Povrće s plodovima iznad zemlje (rajčica, paprika, patlidžan)

29


3) Povrće s mahunama 4) Povrće s vriježama5) Lisnato povrće u plodu (kupus, salata, špinat, kukuruz šećerac, celer listaš)

Krumpir - ISKAPAČI KRUMPIRA → 3 grupe oruđa i strojeva

a) s radnim rotacijskim organima → s rotacijskim prstima b) s uređajem za protresivanje → s uređajem za protresanje c) kombajni

- gomolj možemo iskapati u jednoj ili 3 faze: 1) jednokratno → kombajni2) dvokratno → iskapanje i naknadno sakupljanje3) trokratno → iskapanje i slaganje gomolja iz 2 reda, a potom skupljanje

- ponekad je prije berbe potrebno uništiti cimu (mehanički) → obavlja se 4 – 5 dana prije iskapanja, a vrši se rotoudaračima ili kosilicama - radni organi rotoudarača i kosilica mogu biti okomiti ili paralelni s tlom - zahvat je od 0.70 – 4.00 cm - bitno je pokositi 60 – 70 % cime i raskidati je - izorači krumpira- sprežni iskapač krumpira - marderov stroj za iskapanje krumpira - traktorski iskapači → s kardanskim pogonom

a) S rotacijskim prstima – zvijezdom → ne može raditi na zalihu- zvjezdasti iskapač sa zavjesom → udesiva po dužini

→ lakše se skuplja gomolje- zvjezdasti iskapač s 2 zvijezde → ima koritasti nož i koritasti rotor koji diže zemlju

→ znatno je manji % pokrivenog gomolja b) Iskapači gomolja s uređajem za pretresanje zemlje

- 2 izvedbe → s beskonačnom trakom → s rešetkom

- vadilice rade na zalihu - izvedbe s pasivnim i aktivnim ralom- ekscentar mora biti podešen tako da ne protresa zemlju na prvom dijelu, već da na 2/3 površine pluta po zemlji da ne bi došlo do oštećenja gomolja - s aktivnim ralom → dobiva se efekt kose koji sprečava nakupljanje korova, ralo se priključi na ekscentar

c) Kombajni - u jednom prohodu iskapaju, čiste, odvajaju cimu, protresa od zemlje, probira i odlaže gomolje- cijeli prednji dio kombajna je na jednom paralelogramu koji drži cijeli sustav- iskapački uređaj se sastoji od:

rala → može biti - trokutasto - dvodijelno trokutasto - simetrično žljebasto

pritiskajućeg valjka → jednodijelni ili dvodijelni, nalazi se ispred iskapača crtalo

- UREĐAJI ZA PROTRESIVANJE → vibrirajuće rešeto → beskonačna traka s prutevima → prosijavajući bubanj → rotirajuće rešeto → beskonačni transporter s prstima

- UREĐAJI ZA ODSTRANJIVANJE ZELENE MASE → na kombajnima se koriste različiti sistemi:a) Transporter s prstima

30


b) S poprečnim letvamac) Odvajanje na nasuprotnim valjcima

- UREĐAJI ZA ODVAJANJE GRUDA I KAMENJA → u obliku četki → sa segmentima valjcima

- UREĐAJ ZA PODIZANJE GOMOLJA → kružni transporter – može biti paralelno ili poprijeko postavljen s pravcem kretanja - UREĐAJ ZA ODSTRANJIVANJE PRIMJESA I PROBIRANJE - UREĐAJ ZA ODLAGANJE GOMOLJA

1) Gomolji se odlažu u spremnik2) Gomolji se odlažu u vreće

Mrkva - ISKAPAČI MRKVE → s cimom

→ bez cime - u primjeni su:

1) Jednostavni iskapači → najlošiji jer cima ostaje na mrkvi (celer + peršin) 2) Kombajni koji mrkvu vade s cimom3) Kombajni koji mrkvu vade uz prethodno odstranjenu cimu

- mogu biti jedno- i dvoredni - sjetva mora biti prilagođena obliku iskapača - ima protresajući transporter - vadi se sa cimom- odlaže se sa strane - "SUPER JUNIOR" → kombajn za vađenje mrkve, razmak mora biti minimalno 45 cm- lišće se orezuje prije podizanje korijena

dvostruko ralo → vadi korijenje iz zemlje šipkasti elevator → transportira orezane i izvađene korijene i izdvaja se zemlja konvejer → od mreže prekrivene gumom (odjeljuje se zaostala zemlja) sortirače → izbacuju primjese i neodgovarajuće korijenje uvrećava se

- ako ima postrani transporter, onda je to kombajn- kombajni imaju kružne pile, 2 tanjurasta noža, transporter, uređaj za skidanje cime, iskapačko ralo, usmjerivači, dvostruka beskonačna traka, nož za rezanje cime, transporter

Luk - iskapanje se izvodi u 3-faze: I. Iskapanje

II. Sušenje i skupljanje → minimalno 5 – 6 danaIII. Odstranjivanje cime

- obično se koriste vadilice za krumpir s posebnim adapterima za poriluk → isti kombajn kao i za mrkvu + adapter s dodatnim uređajem za protresanje

Grašak - od berbe do prerade može proći maksimalno 6 sati - treba točno predvidjeti sjetvu, sortiment i točan datum vađenja → dozrijevanje traje 8 dana- treba biti 1/2 – 2/3 tehnološki zrelo - berba se može obaviti na 3 načina ovisno o liniji strojeva kojom raspolažemo

a) VIŠEFAZNA BERBA - individualna gospodarstva - košnja (windrower), pravljenje zbojeva, skupljanje i utovar zbojeva (samohodno tovarno-istovarna prikolica), ljuštenje i vršidba (stacionarna ljuštilica – vršilica) - stacionarna ljuštilica → ima rešetkasti bubanj koji je s vanjske strane obavijen limom, a između bubnja i lima je rešetkasta četka koja čisti bubanj od soka - s jedne strane se nalazi gumirano platno na koje se lijepi zelena masa i izbacuje van

b) DVOFAZNA BERBA

31


- košnja i pravljenje zbojeva (windrower) → obično 6 – 10 m zahvata- kombajniranje iz zboja

c) JEDNOFAZNO DIREKTNO KOMBAJNIRANJE - vučeni ili samokretni kombajn- mahune se beru i odmah ljušte - kombajn može biti vučen s pogonom preko pokretnog vratila traktora i samokretni - bubanj rotiraju pogonski kotač

1) Skupljanje pokošene mase i prenošenje do uređaja za vršidbu 2) Ljuštenje (izdvajanje zrna iz mahune)3) Čišćenje zrna4) Istovar zrna u kamion ili prikolicu

Grah (Grah mahunar)- bere se → a) jednorednim vučenim kombajnom – kad se sije u redove

b) Kombajnom za sjetvu rinfuza – kad se sije širom c) Univerzalni kombajni → za berbu graha mahunara i zelenog graška

a) Jednoredni vučeni kombajn- načelo rada je na ukošenom (40 – 50°) uzdužnom valjku s češljevima → najprije zahvaća gornje dijelove, pa sredinu, pa donje dijelove i sve odbacuje u beskonačni gumeni transporter- ako se s berbom zakasni 1 – 3 dana → prirod se poveća za 10 – 30 %, ali se kvaliteta mahuna smanji za 30 – 50 % - PIXALL → kombajn za mahune (u Hrvatskoj)

→ 5 ventilatora + pick-up uređaj + transporter → koristi se i za berbu kukuruza šećerca, samo se priključi šestoredni adapter

- grah mahunar se bere u 1 prolazu kombajna → radi na principu "češljanja" grmova i otkidanja mahuna metalnim rotacijskim prstima; lišće se odjeljuje zračnom strujom ili mehanički - višeredni strojevi → kreću se uzduž redova ili okomito na njih - ČUPAJUĆI VALJAK S ČELIČNIM PRSTIMA → povija biljke prema konkavnom limu i istodobno ih češlja - valjak i lim su malo podignuti, pa se najprije češljaju vrhovi biljaka - kod višerednih samohodnih kombajna valjak je po cijeloj širini opremljen čeličnim prstima pa se mahune dobro otkidaju neovisno o smjeru redova i razmaku

Rajčica - platforma je vučeni stroj s traktorom kao prikolica - KONVEJER → beskonačna traka – prikladniji od platforme - rajčica se bere kad je 80 % optimalno zreli plod i tada je većina rajčice na zemlji, pa je berba problem → problem je prisutnost zemlje

- SAMOHODNI KOMBAJN ZA VAĐENJE RAJČICE → glavni dijelovi: Noževi za sječenje stabljika Prihvatni kosi transporter Uređaj za otresanje plodova Uređaj i transporter za

prihvaćanje i čišćenje otresenih plodova Kosi transporter za utovar

plodova Motor + komandni uređaji

- diskosnim noževima odsjecaju se biljke u nivou ili 2 cm ispod površine zemlje - pokošena biljna masa s plodovima povlači se beskonačnom trakom na transporter, a s njega na vibrirajući transporter gdje se otresaju plodovi, a biljna masa ispada van - plodovi dolaze do uzdužnog transportera gdje se nalaze radnici (odstranjuju loše plodove i zemlju)

32


- dalje čisti plodovi kosim transporterom idu u prikolicu ili sanduke

Suhi grah - radni postupak žetve je:

1) Čupanje → sječenje stabljike2) Skupljanje u zboj3) Kombajniranje zboja

- ČUPAČI → podsjecaju ili režu biljku - kada je 70 % do zriobe, pa se onda ostavi 2 – 3 dana u zboju- oni se priključuju frontalno na traktor- noževi čupača podrezuju biljku 1 – 5 cm ispod površine tla

- KOMBAJN → ima 3 – 4 bubnja- sito i rešeto → izvedeno stepenasto

Lisnato povrće (kupus, salata) - KUPUS → djelomično mehanizirana berba pomoću platformi - KUPUS ZA KISELJENJE → jednofazna berba cilj je da su svi odrezani na jednakoj visini, a to se rješava prihvatnim teškim beskonačnim trakama - iza rala se stave 2 vretena (čelična) i oko njih se navari profil spirale - potpuno mehanizirana berba → kombajn za mrkvu, pastrnjak i salatu - za salatu se primjenjuju strojevi koji režu cijelu gredicu

- POMOĆU PLATFORMI → poprečno na smjer redova postavljena je transportna traka (pogon od priključnog vratila) - iza trake radnici koji režu glave kupusa, stavljaju ih na transportne trake kojima se odnose prema sredini gdje se pakuju u sanduke i utovaruju na prikolicu

- JEDNOFAZNA BERBA → glave se zahvaćaju pomoću 2 malo nagnutih pužnica pomoću kojih se izravnavaju glave - na njih se nastavljaju 2 jače nagnute pužnice kojima se glave postepeno izvlače iz zemlje kako se stroj pomiče naprijed - prihvatnim teškim beskonačnim trakama glave dolaze do uređaja za rezanje korijena (pilom) - korijen se transportnim pužnicama nose dalje i ispuštaju na zemlju, a glave trakama do uređaja za odstranjivanje slobodnog lišća - očišćene biljke (plodovi, korijen i sl.) se trakama odvoze u prikolicu

ORUĐA I STROJEVI ZA SPREMANJE KRUMPIRA

- u tehnološkom procesu spremanja krumpira razlikujemo radne operacije → I. Okretanje i podizanje sloja tla s gomoljimaII. Odvajanje gomolja od primjesaIII. Sakupljanje i utovar gomolja (u spremnik stroja ili transportno

sredstvo IV. Prebiranje i sortiranje i odvajanje cime kada je jako razvijena ili kada

se vadi mladi krumpir- 3 načina spremanja krumpira:

1) RAZDJELNI NAČIN → sastoji se u potkopavanju i podizanju sloja tla s gomoljima te djelomično ili potpuno prosijavanje zemlje, pomoću iskapača - iza iskapača slijedi ručno sakupljanje gomolja u sanduke ili prikolicu

33


2) SPREMANJE KOMBAJNOM → istovremeno se odvija iskapanje gomolja, potpuno prosijavanje od zemlje, te utovar gomolja u spremnik stroja ili u transportno sredstvo

3) SPREMANJE LINIJOM STROJEVA → dvofazni način- vađenje gomolja se obavlja sa višerednim vadilicama koje vade gomolje iz 2 , 4 ili 6 redova i odlažu ga u uzdužne trake širine 0.8 – 1 m - u trakama gomolji ostaju 2 – 6 sati da bi se zemlja osušila i kožica gomolja dovoljno očvrsnula - nakon toga se gomolji iz uzdužnih traka kombajnom kupe uz istovremeno odjeljivanje zemlje i ostalih primjesa, te se tovare u transportno sredstvo i odvoze na sortiranje - gomolj se može kupiti iz traka pomoću pick-up elevatora, ali se u tom slučaju manje očiste od primjesa- ovakav način spremanja gomolja se provodi na teškim i vlažnim tlima

- kvaliteta rada stroja ovisi od mehaničkog sastava tla i sadržaja vode u tlu u trenutku vađenja → o ovim čimbenicima ovisi vučni otpor stroja, te sposobnost separacije zemlje na radnim organima - od stroja se traži → mogućnost iskapanja krumpira sađenog na razmak redova od 70 cm sa prilagodbom ±10 cm

→ prodiranje u tlo ispod najdonjih gomolja u kućici (~20 cm ±2 cm) → trebali bi iskopati 97 % gomolja, uračunavajući gomolje mase manje

od 20 g- kod iskapača se tolerira 3 % oštećenih gomolja, a kod kombajna 12 % - u masi gomolja može biti 3 % primjesa ako se direktno voze u skladište, a 20 % ako prvo idu na sortiranje (tamo se još čiste)- STROJEVI ZA SORTIRANJE GOMOLJA → moraju biti osposobljeni da razvrstavaju gomolje u 3 frakcije s gornjom granicom čistoće gomolja od 80 %

I frakcija → gomolji teži od 80 g – konzumni II frakcija → 50 – 80 g – za reprodukciju III frakcija → 30 – 50 g – za stočnu hranu

- u jednoj frakciji se tolerira 10 % gomolja druge frakcije

Klasifikacija strojeva i princip njihova rada - sve strojeve za izvođenje osnovnih operacija u tehničkom procesu spremanja krumpira možemo razvrstati u grupe:

1) ISKAPAČI - predstavljaju tijela za vađenje krumpira u obliku trokutastog raonika s rešetkom, a montiraju se na gredelj (okvir) pluga ili traktorskog kultivatora

a) Iskapači odbacujućeg tipa - proizvode se u 2 izvedbe → iskapači s vertikalnom odbacujućim kolom s vilama

→ iskapači s horizontalnim kolom s vilama Iskapači s vertikalnim odbacujućim kolom s vilama → trokutasti raonik otkapa greben

s gomoljem, a vile vertikalno rotirajućeg kola zahvate masu gomolja, zemlje, cime i odbacuju ih u stranu, pri čemu do 95 % gomolja ostane na tlu - gomolji se ručno skupljaju - da bi se smanjila daljina odbacivanja i oštećenje gomolja vile su povinute u suprotnom smjeru rotacije, a obodna brzina vrhova vila je maksimalno 6 m/s - vile dobivaju pogon od priključnog vratila traktora - iskapači su jednoredni, a koriste se na vlažnim i skeletoidnim tlima

Iskapači s horizontalnim kolom s vilama → trokutasti raonik potkapa greben s gomoljima, a vile 1. kola zahvate masu gomolja, cimu i zemlje i bace ju na vile 2. kola gdje se dodatno odvaja zemlja i cima od gomolja

b) Iskapači prosijavajućeg tipa - proizvode se u 3 izvedbe ovisno od tipa separacionih radnih organa

34


- razlikujemo → elevatorske → rešetkaste → s bacanjem

- u sve 3 varijante tehnički proces rada odvija se na način da raonik potkapa greben tla pri čemu masa gomolja i primjesa nailazi na separacione organe na kojima se raspada- zemlja se prosijava kroz otvore separacionih površina, a gomolji, cima te neprosijane grude ispadaju na tlo iza stroja - gomolji se ručno skupljaju

2) KOMBAJN - složeni strojevi koji u jednom prohodu potkapaju greben tla s gomoljima, odvajaju gomolje od zemlje, cime i ostalih primjesa uz istovremeno odlaganje gomolja u spremnik s različitim konstrukcijskim rješenjima

a) Kombajn iskapač – odlagač → odlažu gomolje u vreće ili sanduke - ima platformu za radnike prebirače i traku za prebiranje gomolja na kraju koje se nalazi uređaj za punjenje

b) Kombajni koji gomolje odlažu u transportno sredstvo ili u spremnik na samom kombajnu - opremljen je elevatorom koji diže gomolje i baca ih u transportno sredstvo koje se paralelno kreće sa strojem ili gomolji odlaze u spremnik na kombajnu koji se na uvratini prazni u prikolicu

- Radni organi - 1) Za potkapanje i podizanje sloja tla s gomoljima → lemeši

- razlikujemo → pasivne, aktivne i kombinirane lemeše- prema obliku → plosnati, koritasti, diskosni- PASIVNI LEMEŠI → nepokretno su pričvršćeni za okvir stroja- AKTIVNI LEMEŠI → imaju mogućnost pokretanja u odnosu na okvir stroja

→ s paralelnim pokretanjem i s kolebajućim gibanjem - zajednička značajka ovih lemeša je u tome da se podkopani sloj tla s gomoljima prinudno premješta po njihovoj radnoj površini što doprinosi samočišćenju raonika - nedostatak → u dinamičkoj neizbalansiranosti što izaziva znatne vibracije na stroju

2) Za prosijavanje zemlje - razlikujemo radni organ u obliku → rešetkastog horizontalnog kola

→ bubnja → oscilirajućih rešetki → šipkastog elevatora

- princip njihova rada zasniva se na odjeljivanju separacione mase na osnovu geometrijskih veličina → čestice tla koje su manje od gomolja prosijavaju se, a na ravnoj površini ostaju gomolji, grude zemlje, cima i ostale primjese čiji su promjeri jednaki ili veći od promjera gomolja premještajući se izlazu iz stroja

3) Za odjeljivanje cime i korova - predstavljaju transportere različitih tehničkih rješenja, tj s otvorima različite veličine ili sa zupcima različite dužine- kod nekih rješenja koristi se i zračna struja → ventilator se ugrađuje na stroj

4) Za odjeljivanje i probiranje kamenja i gruda zemlje- na 3 načina → ručno na pokretnom stolu za probiranje

→ primjenom mehaničkih uređaja→ ugradnjom automatskih uređaja rijetko jer je skupo

a) RUČNO → primjenjiv je na onim strojevima koji imaju platformu za radno mjesto radnika i pokretni transporter za izdvajanje primjesa- radnici rukama uzimaju grude zemlje i kamenje stavljajući ih na onaj dio trake koji te primjese izbacuju iz stroja, a čisti gomolji odlaze u uređaj za odlaganje gomolja

35


b) MEHANIČKI → bazira se na različitosti karakterističnih fizičko-mehaničkih svojstava primjesa i gomolja krumpira (specifična težina, tvrdoća), aerodinamičke osobine (trenje klizanja, trenje kotrljanja, čvrstoća)- elevator sa određenim kutom nagiba odjeljuje pojedine komponente na osnovi različitosti u veličini njihova kuta trenja - grude zemlje i kamenje imaju veći koeficijent trenja kotrljanja od gomolja, tako da se kod određenog nagiba, elevatorske trake gomolji kotrljaju niz nagib, tj. suprotno od smjera kretanja elevatorske trake, dok se na traci zadržavaju primjese koje traka izbacuje van stroja - odjeljivač s četkom → sastoji se od prstastog transportera i cilindrične elastične četke - gomolji koji su laganiji od primjesa ostaju na površini prstastog transportera pa ih četka može odbaciti u stranu, a primjese kao teže upadaju u prstasti transporter - ovaj tip odjeljivača efikasniji je za odjeljivanje kamenja od gomolja → kamen je znatno teži od gruda zemlje pa više upada u prstasti transporter - igličasti bubanj → gomolji se nabadaju na tanke igle, a s njih se primjese skidaju pomoću nazubljenih grebena

→ nedostatak oštećenje gomolja- pneumatsko odjeljivanje → razdvaja pojedine komponente na osnovi razlike u specifičnoj težini određenom brzinom zračne struje koju proizvodi ventilator - šipkasti transporter → separaciona masa se dovodi u zračnu struju koja s brzinom od 25 – 40 m/s podiže gomolje i odnosi ih u posebnu cijev, a teže primjese ostaju na transporteru i njegovim pomicanjem padaju van

c) AUTOMATSKI UREĐAJI ZA ODJELJIVANJE → koriste različita fizička svojstva pojedinih komponenata (sposobnost različitog apsorbiranja radioaktivnih zraka, elektroprovodljivost, svojstvo reflektiranja zraka svjetlosti…) - pomoću valjkastog sortirača separacijska masa dolazi na dozirajući transporter koji pojedinačno odnosi komponente kroz snop radioaktivnog izvora, a detektor aktivira prstenastu rešetku koja usmjerava gomolj na poseban transporter, a primjese na drugi transporter

36

Documents

Mehanizacija u Ratarskoj i Vrtlarskoj Proizvodnji - Predavanje - Seminarski, Diplomski, Maturski