1. Jedinice za povrinuOsnovna jedinica za mjerenje povrine je kvadratni metar (m2). Ostale mjere za povrinu su: Kvadratni kilometar (km2), hektar (ha), ar (a), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2), kvadrarni milimetar (mm2)2. ValjciValjci su orua koja se koriste u finalnoj pripremi zemljita za sjetvu. U radu vre razbijanje gruda, sitnjenje i ravnjanje zemljita. Kod sjetve trava i djeteline valjci se koriste i za uspostavljanje kontakta sjemena sa zemljom, nakon izvrene sjetve. Prema konstrukciji valjke dijelimo na : glatke, rebraste, kolutaste i reetkaste. 3. Mehanizovano ubiranje i sortiranje krompiraMehanizovano vaenje gomolja krompira obavlja se vadilicama i kombajnima za krompir.Vadilice krompira: Vadilice sa rotirajuim vilama i zvijezdama Elevatorske vadilice Vadilica sa oscilirajuim reetimaMaine za jednofazno vaenje krompira: Kombajn bunkera Kombajn vrea4. Udobnost traktoraUdobnost u upravljanju traktora ovisi o nivou buke, vibracija, preglednosti rada, higijenski uvijeta i pogodnosti rukovanja komandama.5. SI- jediniceU grupu osnovnih SI-jedinica spadaju:1. Duina- metar (m)2. Vrijeme- sekunda (s)3. Masa kilogram (kg)4. Jaina el. Struje- amper (A)5. Temperatura stepen Kelvina (K)6. Jaina svijetlosti Candela (Cd)7. Koliina materija mol ( mol)

6. Pneumatski agregati

7. Poteznice i standardi kopanjaPored poteznice za vuena prikljuena orua u praksi dominiraju hirauline poteznice za polunoena i noena orua.Poteznice za vuena orua ini perforirana horizontalna greda, slobodno vezana za ram traktora. Perforacije- otvori na poteznici omoguavanju podeavanje prikljuivanja rude orua u horizontalnoj ravni, lijevo-desno, u odnosu na magistralu traktora.

8. Transporteri u gospodarstvuU gospodarskim objektima koriste se razliite konstruktivne izvedbe transportera za prenos materijala, koji se mogu svrstati po nainu transportera u etriri grupe i to:- Mehaniki,- Pneumatski,- Klizni i - Kotrljae

9. Runa berba i produktivnost berbeU runoj berbi voa poveanu produktivnost mogue je ostvariti na dva naina:- Boljom organizacijom i racionalizacijom rada i- Efikasnijom opremomBolja organizacija rada temelji se na berbi voa s 'tri ekipe'. Prva ekipa 3-4 radnika, bere samo plodove sa zemlje, druga ekipa one sa srednje etae, sa jednostavnih platformi, a trea bere samo u gornjoj etai, pomou dugih ljestvi.

10. Hidraulini ureaji na traktoruGotovo svi proizvoai poljop. Traktora, od laganih do onih sa najveom snagom, ugrauju u njih hidrauline ureaje, namjenjene za polunoena i noena orua. U praksi se sreu hidraulini ureaji u izvedbi hidraulini podizaa i sloeniji ureaji sa automatskom regulacijom poloaja orua u toku rada.Traktori opremljeni hidraulinim podizaem omoguavaju samo dizanje i sputanje orua, dok se dubina rada, npr. u oranju, regulie podeavanjem poloaja toka lendita u odnosu na ram poluga. 11. Vrste rasprskivaa i njihova funkcija Rasprskivai mogu biti : -Rasprskivai sa vrtlonom komorom- Rasprskivai u formi vrtlonika sa urezanim ljebovima- Rasprskivai sa rotacionom vrtlonom ploicom- Rasprskiva odbojni Funkcija rasprskivaa pretvaraju energiju pritiska mase tekuine u kinetiku energiju dezintegriranog mlaza, u kojem se kapljice kreu velikom brzinom.

12. Prohodnost traktora Prohodnost traktorskih agregata uslovljena je vuno adhezionim svojstvima, sistemom pogona i konstruktivnim rjeenjima traktora. Na prohodnost traktora izmeu, iznad i ispod redova biljaka utiu konstruktivna rjeenja traktora. U izvoenju teih radova bolju prohodonost imaju traktori sa pogonom na sva etiri toka. Jo vei stepen iskoritenja snage imaju traktori sa udvojenim pogonoskim tokovima, dok najveu prohodnost imaju traktori gusjeniari.

13. Mainski elementiSvaka maina, ureaj ili orue se sastoji od vie dijelova- mainskih elemenata. Mainski elementi se dijele na: -Opte mainske elemente- Posebni mainski elementi14. Plugovi i podeavanjaPlug je jedan od prvih ureaja koji su promijenili nain uzgoja. Cilj obrade je dovesti zemljite u stanje najpovoljnije za razvoj biljaka.Kopanje plugova za traktor i regulacija poloaja:

Izvodi se po mogunosti na vrstoj i ravnoj podlozi, pri emu hidraulini ureaj traktora trba biti u neutralnom poloaju. prvo privrstiti i obavezno osigurati lijevu polugu traktorske hidraulike, a zatim desnu, budui da je u njoj ugraen mehanizam za podeavanje njene duine. Gornu polugu hidraulike treba prikljuiti na jedan od provrata kako bi se sputala spram traktora u zamiljenoj liniji sjekla sa donjim polugama u taki tzv. centra vue, po mogunosti izmeu osovina traktora.

1. podesiva poluga na piramidi pluga i traktorskoj poteznici,2. povoljan poloaj centra vue,3. nepovoljan poloaj centra vue,4. poloaj centra vue ( mogu izmeu osovinatraktora)5. nepovoljan poloaj centra vue,6. povoljan poloaj cenra vue, 7. irina spoja ovisna o kategoriji hidrauline poteznice,pomak linija pri razliitim irinama spoja

Podeavanje ovjesnih plugova po njihovoj duini vri se skraivanjem ili produavanjem gornje poluge hidraulika traktora. Ovaj nain podeavanja pluga u vertikalnoj ravni omoguuje da se sva pluna tijela dovedu u istu ravan po duini pluga. (Slika 24.)

Slika 24.

Za pravilno podeavanje pluga po vodoravnoj ravnini razmak prednjih i zadnjih tokova mora biti podeen na odgovarajuu mjeru, kako bi linija vue traktora i linija otpora pluga bile najblie jedna drugoj. Ako je linija vue lijevo od linije otpora pluga, on se naginje udesno. (radi toga plaz zadnjeg plunog tijela ima tendenciju da se zadije u zid brazde i ostavlja trag) Kad je linija vue desno od linije otpora, plug se okree ulijevo (vrh lemea prednjeg plunog tijela ima tendenciju da se zarije u neorano tlo ) (slika 25)

Slika 25.

15. Gubitak snage od motora do potezniceIzraava se u W i kao obraunska veliina utvruje se na bazi rezultata mjerenja odreenih parametara na konicama koje mogu biti mehanike, hidrauline ili elektromagnetne.Kako se snaga motora utvruje pri obrtnom kretanju to njena veliina ovisi o proizvedenom obrtnom momentu i ugaonoj brzini radilice motora. ( P0= M )Gubitci snage od motora do poteznice traktora nastaju u njenom prenosu- transmisiji, u savlaivanju otpora za vlastitu vonju, u klizanju i u eventualnom savlaivanju uspona.

16.Runa berba voaU runoj berbi voa poveanu produktivnost mogue je ostvariti na dva naina:- Boljom organizacijom i racionalizacijom rada i- Efikasnijom opremomBolja organizacija rada temelji se na berbi voa s 'tri ekipe'. Prva ekipa 3-4 radnika, bere samo plodove sa zemlje, druga ekipa one sa srednje etae, sa jednostavnih platformi, a trea bere samo u gornjoj etai, pomou dugih ljestvi.

17.Elementi za nerazdvojive vezeU elemente za nerazdvojive veze spadaju: Zakivci, zavarivanje, lemljenje i lijepljenje.18. Hidraulini prenos snageHidraulini prenos snage podrazumjeva prenos putem tenosti. Na traktorima se taj sistem prenosa koristi za rad prikljunih maina, i to :- Hidraulini nosa prikljunih orua- Hidraulini upravljaki ureaj- Konice na principu hidraulinog prenosa koione sile- Hidraulini prenos snage za rad prikljunih maina

19. Orua za meurednu obradu vonjakaZa obradu meurednog prostora vonjaka koriste se brojna prikljuna orua.U obradi meurednih prostora plantanih vonjaka faktori su razmak redova, uzgojni oblik, i vrsta voki. Orua za meurednu obradu vonjaka: specijalna orua za zaobilaenje stabala

20. Vrste i oznaavanje dizni

21.Vrste plugova i uslovi ravnoteePostoji vie podijela plugova prema raznim parametrima, tako se plugovi dijele na: - Prema nainu orana ( plugovi ravnjaci, obrtni plugovi)- prema namjeni ( plugovi za sjetvu, plugovi strnjikai i specijalni plugovi)- Prema obliku radnog dijela ( raoni plugovi, tanjirasti i kombinovani)- Prema izvoru vue ( zapreni, parni, elektrini i traktorski plugovi)-Prema nainu prikljuivanja na traktor (ovjesni,polunoeni i vueni plugovi)Uslovi ravnotee; Plug je konstruisan tako da pri radu brazdu obre za odreeni ugao, koji omoguava da ona ostane u poloaju stabilnosti, naslonjen na brazdu predhodnog prohoda.

22. Mehaniki prenos snageMehaniki sistem prenosa snage, traktori prenose na prikljuena orua preko poteznice, remenice i prikljunog vratila. Dio mehanike snage motora se preko alternatora ili dinamo generatora pretvara u el. Energiju.

23. Podeavanje plugova ravnjaka

24.Maine za meurednu i unutar rednu obraduU ovu grupu spadaju traktorske lagane klinaste drljae, mreaste drljae, eljaste drljae, livadske drljae i rotacione drljae.

25. Elementi za razdvojive veze U elemente za razdvojive veze spadaju: Zavrtnji, klinovi, opruge. 26. Gubitak snage od motora do potezniceIzraava se u W i kao obraunska veliina utvruje se na bazi rezultata mjerenja odreenih parametara na konicama koje mogu biti mehanike, hidrauline ili elektromagnetne.Kako se snaga motora utvruje pri obrtnom kretanju to njena veliina ovisi o proizvedenom obrtnom momentu i ugaonoj brzini radilice motora. ( P0= M )Gubitci snage od motora do poteznice traktora nastaju u njenom prenosu- transmisiji, u savlaivanju otpora za vlastitu vonju, u klizanju i u eventualnom savlaivanju uspona.27.Vrste oranja i podeavanje plugovaPrimjenjuju se sljedei naini oranja: Oranje na slogove i razor, glatko oranje, figurno oranje, oranje na grebene ili baule i oranje na nagnutim terenima.Podeavanje plugova:

28. Ureaji za transportU gospodarskim objektima koriste se razliite konstruktivne izvedbe transportera za prenos materijala, koji se mogu svrstati po nainu transportera u etriri grupe i to:- Mehaniki,- Pneumatski,- Klizni i - Kotrljae

29. Razlika izmeu 2-taktnog i 4-taktnog motoraDvotaktni motori obavljaju jedan ciklus u dva hoda klipa, dok 4-taktni imaju etiri hoda (usisavanje, sabijanje, izgaranje i izbacivanje sagorijelih masa). Sistem podmazivanja 2-taktnih motora zasniva se na izgaranju mjeavine ( goriva, 2% ulja i zraka), dok kod 4-taktni motori koriste gorivo bez sadraja ulja. Prednost 2-taktnih u odnosu na 4-taktne je u jednostavnijoj konstrukciji, laki je u odnosu na snagu koju razvijaju, mogu raditi na svim nagibima. Nedostaci 2-taktnog motora je u veoj potronji goriva, zagaenju okoline, buni rad..

30. Proizvodnost traktorskih agregataProizvodnost traktorskih agregata izraava se koliinom izvrenog rada u jednici vremena. Najee je to sat, a u proizvodnoj praksi sat ili smjena. Prema tome zavisno o vrsti rada, proizvodnost se izraava u ha/h, t/h, m3/h... Teoretska proizvodnost izraava se u funkciji konstruktivne irine zahvata orua i brzine kretanja agregata. Tehnika proizvodnost koristi se kod nomiranja radova traktorskih agregata, a izraava se u funkiciji radnog zahvata i ostvarene brzine kretanja agregata u radu.31. Redukovana obradaU orua za redukovanu dopunsku obradu zemljita spadaju: -Rotorvator ili rotaciona sitnilica, u naim slabo strukturnim zemljitima , ujedinjuje funkciju tanjiraste i klinaste drljae. Osnovni radni dio rotorvatora je bubanj sa motiicama, pogonjen putem transmisije od prikljunog vratila traktora. Rotorvatori imaju vienamjensku primjenu.Grupa kombinaovanih orua, za redukovanu obradu zemljita pojavili su se meu prvim kombinovani kultivator sa klinastom drljaom, kultivator sa reetkastim valjkom i kultivator sa kolutastim i reetkastim valjkom. 32. Mehaniki transporteri.Prenose materijal odgovarajuim pokretnim radnim dijelovima, koji ga pomjeraju ili nose sa jednog na drugo mjesto. U transportere koji rade na principu pomjeranja materijala spadaju: - Lanasti i puasti ili spiralni transporteri, dok trakasti i kaikasti spadaju u tranasportere koji nose materijal.

33.Tvrdoa, naini mjerenja Tvrdoa je otpor, koji materijal prua prodiranju drugog tijela u njega, odnosno otpor kojem se tijelo opire troenju. Tvrdoa metala zavisi od sljedeih faktora- Sastava materijala - Brzina hlaenja uarenog materijala- Od mehanike obrade materijalaTvrdoa se moe odrediti na vie naina: najee se odreuje po Brinelu; temelji se na mjerenju plastine deformacije materijala pri prodiranju kaljenje eline kuglice. Po Vickersu; se utiskuje etverostrana istostranina dijamentna piramida. Metoda ispitavanja po Rockwelu; Kao utiskiva po Rockweru slui elini konus sa dijatermnim vrhom ili se upotrebljava elina kuglica koja ima promjer 1,588. Osim ovih navedenih metoda za mjerenje tvrdoe koriste se i razne turpije koje imaju tano odreenu tvrdou.

34. Rasipai stajnjaka U praksi se sreu rasipai sa zadnjim i rasipai sa bonim rasturanjem stajnjaka, a pored dominirajuih traktorskih u poljoprivredi nekih zemalja koriste se i samohodni-adaptirani kamioni. Rasipai sa zadnjim rasturanjem najee su adaptirane prikolice sa ugraenim podnim transporterom i ureajem za rasturanje stajnjaka na zadanoj strani sandukaRasipai sa bonim rasturanjem stajnjaka manje su zastupljeni, a sreu se u dvije konstruktivne izvedbe; Rasturai sa klasinim sandukom,drugi tip rasturaa sa bonim rasturanjem stajnjaka ima sanduk cilindrine forme. Samohodni rasturai su adaptirani kamioni sa ureajima za rasturanje stajnjaka. Zahvaljujui veoj brzini, ovim rasturaima se postie i vea produktivnost u radu. 35. Prskalice, dijelovi i princip radaPrskalice su najzastupljenije maine za aplikaciju pesticida u ratarskoj proizvodnji, jer daju bolje rezultate i imaju mogunost ire primjene od zapraivaa.Pri radu prskalice, rastvor pesticida koji se nalazi u razervoaru, povuen od pumpe prolazi kroz preista i usisnu cijev. Pumpa ga upuuje pod pritiskom u vertikalne ili horizontelne razvodne cijevi i rasprskivaa. Na putu od pumpe prema razvodnim cijevima ugraen je regulacioni ventil kojim se podeava eljeni pritisak i on se oitava na manometru.Regulacioni ventil je ujedno i sigurnosni jer posebnom povratnom cijevi vraa viak tenosti nazad u rezervoar. Kako se tenost pod pritiskom vraa ona izaziva turbulentna kretanja rastvora pesticida u njemu, koje nazivamo hidraulinim mjeanjem. To mjeanje je danas gotovo potpuno potislo ranije mehanike mjealice, ugraivane u rezervoare u obliku lopatice.Iskljuivanje prskanja na uvratinama vri se zatvaranjem slavine, koja zatvara odvod tenosti u razvodne cijevi, kada se tenost preko posebne cijevi vraa u rezervoar praskalice.

36. Potronja i naini utede gorivaPotronja goriva se iskazuje kao apsolutna, specifina i potronja po jedinici izvrenog rada.Apsolutna potronja je ona koja se izraunava dijeljenjem ukupne koliine utroenog goriva u litrima ili kilogramima sa brojem radnih sati.Specifina potronja goriva je ona koliina , u gramima, koja se troi po 1kW za 1 sat rada.Potronja goriva po jedinici izvrenog rada izraunava se dijeljenjem koliine utroenog goriva sa uinkom traktorskog agregata izraenim u jedinici rada, ona je najpouzdaniji pokazitelj eknominosti potronje goriva.Uteda goriva moe se ostvariti na jedan od sljedeih naina: Savremeni motor, koritenje prikljunog vratila, izbor traktora, pravilno odravanje, pravilan rad ventila.37. Zavrtanji kao elementi za vezu Slue za razdvojene veze, veze pod pritiskom, zatvaranje otvora, fina mjeranja, pretvaranje obrtnog u pravolinijsko kretanje..Stablo sa zavojnim deblom, glava i navrtka. Prema obliku glave dijele se: sa kvadratnom, sa pravugaonom, estougaonom, cilindrinom, poluloptastom..Prema konstrukcionom obliku: sa navrtkom, bez navrtke, goli itd..

38. Hidraulini ureaji za prenos snage.Hidraulini prenos snage podrazumjeva prenos putem tenosti. Na traktorima se taj sistem prenosa koristi za rad prikljunih maina, i to :- Hidraulini nosa prikljunih orua- Hidraulini upravljaki ureaj- Konice na principu hidraulinog prenosa koione sile- Hidraulini prenos snage za rad prikljunih maina39. Meuredna obrada vonjakaZa obradu meurednog prostora vonjaka kosriste se brojna prikljuna orua.U obradi meurednih prostora plantanih vonjaka faktori su razmak redova, uzgojni oblik, i vrsta voki. Orua za meurednu obradu vonjaka: specijalna orua za zaobilaenje stabala

40. Rasprskivai i oznaavanje

41. Mjenja Mjenja ima funkciju jer omoguuje prekid prenosa na ureaj za kretanje traktora, mijenjanje stepena prenosa i na kreju mnjenje smjera kretanja traktora. Mjenja ini kuite u kojem su smjeteni prenosno i pomono vratilo mjenjaa, sa odgovarajuim snopovima zupanika, kao i vratilo sa zupanikom hoda unazad. 42. Produktivnost traktorskih agregataProizvodnost ili uinak traktorskih agregata izraava se koliinom izvrenog rada u jedinici vremena. Najee je to sat, a u proizvodnoj praksi dan ili smjena. Prema tome, ovisno o vrsti rada, proizvodnost se izraava u ha/h, t/h, m3/h, odnosno ha/dan, t/dan, m3/dan. U transportnim radovima proizvodnost se izraava u t/km, tj. koliinom preveenog tereta u tonama na putu odreene kilometrae. U studijama i analizama proizvodnost se izraava koliinom izvrenog rada u sezoni ili godini. Teoretska proizvodnost (ha/h) izraava se u funkciji konstruktivne irine zahvata orua i brzine kretanja agregata: W = B . v . 1.000/10.000 ili 0,1 . B . v ha/h gdje je: B - konstruktivna irina zahvata u m v - brzina kretanja agregata u km/h.

Tehnika proizvodnost koristi se kod normiranja radova traktorskih agregata, a izraava se u funkciji radnog zahvata i ostvarene brzine kretanja agregata u radu. Kod zagonskog naina kretanja u obraun se ukljuuje i koeficijent iskoritenja radnih hodova agregata. U tom sluaju obrazac za izraunavanje tehnike proizvodnosti glasi: W= 0,1 Br - v r gdje je: Br - radni zahvat orua u m, vr - brzina kretanja agregata u radu km/h, i - koeficijent iskoritenja radnih hodova agregata. Koeficijent iskoritenja radnih hodova agregata "" predstavlja gubitak vremena, koje se troi prilikom okretanja na uvratinama u oranju parcela, u meurednoj obradi i sl. Koeficijent " " izraunava se po formuli: =r /

sr - preeni put u radu u m spr - preeni put na uvratini u m.

43. Postupci i orua za njegu zemljita Pored obrade, gnojidbe i zatite, neophodno je ureivati kronje, mladice, rodne grane, a kod plantanih vinograda odravati i armaturu. Negdje se primjenjuje zastiranje tla travom, koja se kosi izmeu redova biljaka.Mehanizirana rezidba, unitavanje otpadaka, probijanje stubova i vezivanje lastera, je agrotehnika mjera u vonjacima i vinogradima s ciljem uklanjanja suvinog drveta, grana i rozgvi. Oni se uklanjaju radi regulisanja rasta, donoenja plodova, uz formoranje odgovarajueg uzgojnog oblika. Tradicionalna rezidba obavlja se iskuljivo runim voarskim makazama, runim pilama.. Uvoenjem sredstava mahnizacije u voarsko-vinogradskimproizvodnju na plantanim nasadima dominiraju; pneumatske makaze. Mehaniko usitnjavanje otpadaka rezidbe, obavlja se specijalnim oruima na traktorski pogon.Mehanizam usitnjavanja sjeenjem ine batovi, deblje grane se sjeku pomou pila.44. zrana pumpa kompresorSlue za razreivanje i stlaivanje zraka. Za razreivanje slue vakum pumpe, za stlaivanje kompresori. Vakum pumpe se grade kao pumpe sa okrenutim potiskivaima. Primjer gdje susreemo vakum pumpe su oprema za muu. Kompresori se grade kao pumpe viestepeni ventilatori.

1. Prinicip rada akumulatora i njegovo odravanjeAkumulator je ureaj koji slui za prozvodnju elektrine energije neposrednim pretvaranjem hemijske energije u elektrinu a fizikalno se temelji na principu rada galvanskog lanka (baterije) koji se u najjednostavnijem obliku sastoji od 2 elektrode i elektrolita (elektrolit je rastvor, odnosno vodi). Akumulator spada u sekundarne galvanske lanke, tj. one u kojima su promjene reverzibilne, to znai da se postupcima punjenja akumulator vraa u poetno stanje i tako ponovno ini sposobnim za davanje struje. Elektrode u akumulatoru su spuvasta olovna ploa i reetka s olovnim dioksidom, dok je elektrolit razreena sumporna kiselina. Na temelju razlike potencijala izmeu te dvije elektrode dolazi do toka struje meu njima. Hemijskom reakcijom se na povrinu obe elektrode izluuje olovni sulfat, pri emu se sumporna kiselina vee s ploama, a elektrolit se pretvara u vodu. Kada se aktivna supstanca obe elektrode u potpunosti pretvori u olovni sulfat akumulator je prazan, tj. vie ne moe davati struju. Prilikom punjenja akumulatora elektrinom strujom dogaa se upravo obrnuta reakcija pri kojoj se olovni sulfat razgrauje na elementarno olovo i olovni dioksid, a oslobaa se i sumporna kiselina. No, ovaj proces nije vjean. S vremenom se na povrinama elektroda u elijama poinje hvatati kora olovnog sulfata te akumulator postepeno postaje neupotrebljiv, odnosno, nije ga vie mogue napuniti.

2. Statistika stabilnost traktoraPri razmatranju stabilnosti traktora u radu treba razlikovati uzdunu i poprenu stabilnost. Uzduna stabilnost ovisna je o visini teita, rastojanju osovina, vrsti hodnog ureaja i vrsti podloge. Traktori sa niim teitem i veim rastojanjem osovina su uzduno stabilniji. Povoljnijim rasporedom teine, traktori sa pogonom na sva etiri toka su stabilniji od traktora sa zadnjim pogonom Poprena stabilnost naroito dolazi do izraaja pri kretanju traktora okomito na nagib terena. Ona ovisi o visini teita, razmaku tokova gusjenica, vrsti hodnog ureaja i vrsti podloge, odnosno njihovog koeficijenta trenja. to je teite traktora nie i razmak meu tokovima gusjenicama vei traktor je popreno stabilniji.U praksi, granica primjene traktora na poprenom nagibu utvruje se tako da se od statike, pribline teoretskoj granici prevrtanja, oduzme vrijednost momentalnog nagiba i ostatak pomnoi sa koeficijentom 0,5, to znai da se granica primjene smanjuje za 50%. Ovo je neophodno iz razloga to je dinamika granica prevrtanja, za razliku od statike, uvjetovana brzinom kretanja, trenutnim nagibom zbog neravnina, kao to su brazde, razori, kamen, panj,

3. Sijaice sa mehanikim aparatom za ulaganje sjemena. U irokoj praksi ,na sijaicama se sreu razne konstruktivne izvedbe mehanikih aparata, kako za sjetvu krupnozrnih tako i sitnozrnih okopavinskih kultura. Sijaice sa aparatima sistema horizontalnih sjetvenih ploa, sa otvorima ili izrezima po njihovom obodu, jedne su od najstarijih sijaica za preciznu sjetvu kukuruza i suncokreta. Horizontalna sjetvena ploa postavljena je sa donje strane, najveim dijelom izrezanog dna depozitora lonca. U formi prstena sa unutranjim zubima ona se oslanja na tanjirasti zupanik sjetvene osovine, koji takoe na svojoj povrini ima ozubljenje. Ovako spregnuti u radu se zajedno okreu. Ispod sjetvene ploe je nepokretna temeljna ploa prsten, koji ima samo jedan vei otvor iznad izmice sanjkastog ulagaa.

4. Maine i ureaji za doradu sjemena

5. Podjela traktora. Prema snazi motora dijele se na: - vrlo lahke do 26 kW ,- lahke od 27 do 37 kW, srednje od 38 do 66 kW ,- srednje teke od 67 do 110 kW ,- teke od 111 do 162 kW i - super teke preko 162 kW Prema nominalnoj vunoj sili traktori se svrstavaju u sljedee kategorije: - kategorija 3 kN - kategorija 20 kN - kategorija 5 kN - kategorija 30 kN - kategorija 7 kN - kategorija 40 kN - kategorija 10 kN - kategorija 60 kN - kategorija 15 kN - kategorija 90 kN - kategorija preko 90 kN

- Prema ureaju za kretanje dijele se na: tokae, polugusjeniare i gusjeniare. - Prema namjeni traktori se dijele na: standardne( gusjeniare i teki traktor toka) i univerzalne6. Podeavanje sijaicaPodeavanje vrstanih sijaica na zadatu sjetvenu normu obino se vri na betonskoj podlozi u ekonomskom dvoritu, a ukljuuje: - utvrivanje radnog zahvata sijaice u m (B = n x a), gdje je n broj redova i a meuredno rastojanje, - utvrivanje obima toka 0=2u m, - utvrivanje povrine - zasijane za jedan obrtaj toka sijaice po obrascu (P = B x O) m2, - izraunavanje broja obrtaja toka sijaice za sjetvu 1 hektara

U probi e se uzeti 10 puta manji broj, tj. za sjetvu jednog dunuma, - podizanje sijaice na drvene stubie- podeavanje regulatora sjetve na sjetvenu normu prema uputstvu tvornice, - ubacivanje sjemena u depozitor sanduk sijaice, u koliini dovoljnoj da ga svi aparati kontinuirano izbacuju za vrijeme probe. Po ubacivanju okretati toak sijaice kako bi svi aparati poeli izbacivati sjeme, - stavljanje cerade ispod ulagaa sijaice tako da sva izbaena zrna ispadaju na nju, okretanje toka sijaice brzinom koja odgovara brzini kretanja sijaice u polju, a broj obrtaja treba da odgovara sjetvi jednog dunuma, - prikupljanje i vaganje izbaene koliine sjemena u probi, - uporeivanje izbaene koliine sjemena u probi sa zadatom sjetvenom normom. Ako je vea ili manja od zadate norme, potrebno je smanjivati ili poveavati koliinu izbaenog sjemena na sjetvenim aparatima, sve dok se ne dobije koliina identina zadatoj sjetvenoj normi. U okviru podeavanja sijaice na zadatu sjetvenu normu potrebno je provjeriti ujednaenost sijanja pojedinim aparatima. S tim u vezi, potrebno je iz svakog ulagaa sjeme hvatati u posebne kesice i pojedinano izmjeriti. Dozvoljeno odstupanje pojedinih aparata od utvrenog prosjeka iznosi 3 do 5%. Ukoliko je vee potrebno je otkloniti uzrok neispravnosti.

Kod iroko rednih sijaica, u podeavanju na eljeni razmak unutar reda, potrebno je koristiti tvornika uputstva o izboru odgovarajueg aktivnog dijela sjetvenog aparata, brzinskog reima izbacivanja sjemena, nivoa pritiska, odnosno podpritiska kod pneumatskih sijaica, itd. Za sijaice koje siju iskljuivo kalibrirano sjeme isto se mora obezbijediti, jer je to uvjet za obavljanje pravilne sjetve. Praktina provjera sijanja na zadate razmake unutar reda provodi se tako to se prethodno podeenom sijaicom kree po ravnoj podlozi, a sjeme iz odignutih ulagaa odlae se na povrinu rastresitog dobro usitnjenog zemljita. Prikupljanjem izbaenog sjemena utvruje se njihov broj, a poto je prethodno izmjerena duina staze, mogue je iz njihovog odnosa izraunati prosjean razmak zrna unutar reda. Mnoenjem razmaka zrna unutar reda sa meurednim razmakom dobiva se povrina koja otpada na jedno sjeme. Dijeljenjem povrine 1 ha sa navedenom povrinom pod jednim sjemenom, dobiva se sklop zasijanih biljaka na 1 hektar. Da bi se izbjeglo sabijanje tla ispod redova zasijanih biljaka, potrebno je podesiti razmak tokova tako da oni idu sredinom meurednog prostora, a ako to nije mogue trebalo bi koristiti dodatne reetkaste tokove.

Razmicanje ulagaa na zadate meuredne razmake obavlja se u sluaju kada nedostaju tvornike sheme adaptiranja sijaice na manji broj redova od maksimalnog. Odreuje se na sijaici razmak izmeu krajnjih redova sa standardnim brojem ulagaa, jer je ovaj parametar neophodan za proraun broja redova sa veim meurednim rastojanjem. Npr, sijaica 20-redna sa meurednim rastojanjem od 17 cm treba se podesiti na razmake redova od 40 cm. Potrebno je najprije utvrditi razmak izmeu krajnjih redova. To se vri po obrascu: A = (n 1) x a = (20 1) x 17 = 323 cm. Ukljuivanjem u pomenuti obrazac novog zadatog rastojanja od 40 cm dobivamo da je: A = (n 1) x a = 323 = (n 1) x 40 odakle je,(n 1) = 323 : 40 = 8. Odakle proizilazi da sijaica moe sijati 9 redova. Dasku sa urezanim redovima treba postaviti ispod sijaice tako da srednji (peti) red doe tano na sredinu sijaice i od njega lijevo i desno treba razmicati ulagae na zadata rastojanja od 40 cm. Ako je proraunom dobiven paran broj redova, tada se takoe poinje od sredine sijaice s tim da se ona (sredina) poklapa sa sredinom meurednog prostora najbliih redova sredini radnog zahvata sijaice. I za ovu svrhu koristi se daska sa urezanim redovima7. Maine za ubiranje strnih ita Maine za direktnu monofaznu etvu strnih ita i drugih zrnatih kultura Dobivanje zrna u jednom prohodu u polju ostvaruje se primjenom itnih kombajna, koji su u poetku bili vueni, dok su danas gotovo potpuno potisnuti samohodnim itnim kombajnima. Samohodni itni kombajn predstavlja kombinaciju etelice i vralice. Shematski prikaz radnih dijelova itnog kombajna i proces njihovog rada u kombajniranju strnog ita prezentira slika

Aparat za konju sa prstnim grebenom (2) ree vlati, koje vitlo motovilo (1) svojim letvama sa zupcima povija ispod klasa u korito hedera, gdje masu odrezanih vlati sa klasovima puasti transporter (3), sa lijevim i desnim navojima, upuuje na centralni dio ovog transportera, koji masu prstima pomjera ispod sebe ka kosom transporteru (5) sa poprenim ozubljenim letvama. Ovaj ispod sebe, po limenoj povrini tunela hedera (4), itnu masu doprema na aparat za vridbu. Ispred aparata za vridbu je korito za odlaganje kamena iz itne mase pri prelazu sa kosog transportera na aparat za vridbu. U meuprostoru rotirajueg bubnja (6) sa inama letvama i nepokretnog podbubnja oblovine (7), izbijaju se iz klasova zrna i preko 90% njih propada kroz reetku podbubnja na stepenasti sabirni sto (8), koji je sastavni dio oscilirajue lae. Preostalih 10% zrna sa slamom bubanj upuuje na slamotrese (11). Na putu ka slamotresima kretanje slame usporavaju odbojni biter (10) i zavjese (22), to doprinosi potpunijem istresanju slobodnih zrna i neovrenih klasova, koji propadaju kroz reetke stepeniastih sekcija slamotresa i po glatkom njihovom dnu vraaju se na sabirni sto (8). Odatle sa glavnim tokom ovrenih zrna sa primjesama odlaze na pljevno, aluzinsko reeto (13). Djelovanjem zrane struje ventilatora (14) odnose se pljeva i lake primjese, a neovreni klasovi kroz otvore nastavka eluzinskog reeta (15) padaju na kosu ravan kojom se sputaju u korito puastog transportera neovrenih klasova (16). Oni se elevatorom neovrenih klasova (21) diu navie i upuuju na aparat za ponovnu vridbu. Propala zrna kroz reetke aluzinskog reeta dolaze na izmjenljivo reeto, gdje se oslobaaju krupnijih primjesa i ona se kosom ravni sputaju u korito puastog transportera zrnaPuasti transporter upuuje zrna na elevator za zrna (18), koji ih die navie i preko gornjeg puastog transportera (19) odlau se u bunker (20). Na shematskom prikazu oznaeni su pogonski motor (26), elementi transmisije mjenja sa diferencijalom (27), upravljaki mehanizam (28), hidraulini cilindri za podizanje hedera (23) sa balansnim oprugama hedera (24) i hidraulini cilindar vitla (25).Dominirajui samohodni itni kombajni opravdano se nazivaju univerzalnim, jer su postali nezamjenljivi, ne samo u kombajniranju strnih ita nego i niza drugih zrnastih kultura, zahvaljujui uspjelim adaptacionim ureajima. Kod detaljnog opisa konstruktivnih karakteristika, funkcija i podeavanja rada pojedinih radnih dijelova kombajna, na prvo mjesto dolaze oni koji su ugraeni na hederu, tj. aparat za konju, vitlo ili motovilo, puasti transporter sa dvosmjernim navojima i prstima, kosi transporter itne mase i odjeljivai. Heder po funkciji predstavlja etelicu sa dopremom mase ponjevenog ita na vralicu kombajna. Heder je svojim gornjim dijelom arnirno vezan za vralicu kombajna, dok je donjim dijelom vezan preko hidraulinih cilindara sa klipovima te se moe po visini podeavati u eljene poloaje.

8. Tvrdoa materijala i naini mjerenja.

Tvrdoa je otpor, koji materijal prua prodiranju drugog tijela u njega, odnosno otpor kojem se tijelo opire troenju. Tvrdoa metala zavisi od sljedeih faktora- Sastava materijala - Brzina hlaenja uarenog materijala- Od mehanike obrade materijalaTvrdoa se moe odrediti na vie naina: najee se odreuje po Brinelu; temelji se na mjerenju plastine deformacije materijala pri prodiranju kaljenje eline kuglice. Po Vickersu; se utiskuje etverostrana istostranina dijamentna piramida. Metoda ispitavanja po Rockwelu; Kao utiskiva po Rockweru slui elini konus sa dijatermnim vrhom ili se upotrebljava elina kuglica koja ima promjer 1,588. Osim ovih navedenih metoda za mjerenje tvrdoe koriste se i razne turpije koje imaju tano odreenu tvrdou.

9. Potronja goriva i mogunost tednje. Potronja goriva se iskazuje kao apsolutna, specifina i potronja po jedinici izvrenog rada.Apsolutna potronja je ona koja se izraunava dijeljenjem ukupne koliine utroenog goriva u litrima ili kilogramima sa brojem radnih sati.Specifina potronja goriva je ona koliina , u gramima, koja se troi po 1kW za 1 sat rada.Potronja goriva po jedinici izvrenog rada izraunava se dijeljenjem koliine utroenog goriva sa uinkom traktorskog agregata izraenim u jedinici rada, ona je najpouzdaniji pokazitelj eknominosti potronje goriva.Uteda goriva moe se ostvariti na jedan od sljedeih naina: Savremeni motor, koritenje prikljunog vratila, izbor traktora, pravilno odravanje, pravilan rad ventila.

10. Rasturai stajnjaka.U praksi se sreu rasturai sa zadnjim i bonim rasturanjem stajnjaka, a pored dominirajuih traktorskih u poljoprivredi nekih zemalja koriste se i samohodni adaptirani kamioni. Rasturai sa zadnjim rasturanjem najee su adaptirane prikolice sa ugraenim podnim transporterom i ureajem za rasturanje stajnjaka na zadnjoj strani sanduka.Podne transportere stajnjaka ine beskrajni lanci meusobno povezani letvama "L" profila. Ureaji za rasturanje stajnjaka razliitih su izvedbiPogon podnog transportera i bubnjeva za rasturanje ostvaruje se od prikljunog vratila traktora, preko kardanskog vratila i razvodnog mehanizma. Dok se bubnjevi pogone preko lanca ili klinastog remenja, pogonski lananik podnog transportera pokree se diskontinuirano, tj. u prekidima preko ekscentarskog mehanizma. Kod rasturaa sa horizontalnim bubnjevima, donji bubanj prihvata stajnjak i preko sebe ga svojim prstima bacaima rastura po polju, dok gornji vraa viak stajnjaka. Na taj nain se stajnjak rastura u jednakom sloju. Rasturai sa vertikalnim bubnjevima svojim prstima bacaima zahvataju stajnjak i rasturaju po polju. Kako se stajnjak razbacuje okretanjem bubnjeva, jedan prema drugom, to je njihov otpor u rasturanju neto manji u odnosu na prethodne.Samohodni rasturai su adaptirani kamioni sa ureajima za rasturanje stajnjaka. Zahvaljujui veoj transportnoj brzini, ovim rasturaima se postie i vea produktivnost u radu. Sistem pogona i konstruktivne izvedbe podnog transportera i ureaja za rasturanje analogni su prethodnim rasturaima sa zadnjim rasturanjem stajnjaka

11. Vrste prskalica i njihov princip rada. Prskalice su najzastupljenije maine za aplikaciju pesticida u ratarskoj proizvodnji, jer daju bolje rezultate i imaju mogunost ire primjene od zapraivaa.Pri radu prskalice, rastvor pesticida koji se nalazi u razervoaru, povuen od pumpe prolazi kroz preista i usisnu cijev. Pumpa ga upuuje pod pritiskom u vertikalne ili horizontelne razvodne cijevi i rasprskivaa. Na putu od pumpe prema razvodnim cijevima ugraen je regulacioni ventil kojim se podeava eljeni pritisak i on se oitava na manometru.Regulacioni ventil je ujedno i sigurnosni jer posebnom povratnom cijevi vraa viak tenosti nazad u rezervoar. Kako se tenost pod pritiskom vraa ona izaziva turbulentna kretanja rastvora pesticida u njemu, koje nazivamo hidraulinim mjeanjem. To mjeanje je danas gotovo potpuno potislo ranije mehanike mjealice, ugraivane u rezervoare u obliku lopatice.Iskljuivanje prskanja na uvratinama vri se zatvaranjem slavine, koja zatvara odvod tenosti u razvodne cijevi, kada se tenost preko posebne cijevi vraa u rezervoar praskalice.

12. Kolotur kao prosta maina .13. Tehnike oranja. Tehnika oranja ovisi o vrsti pluga, obliku parcele, veliini parcele, reljefu, klimi, vrsti i dubini tla. S tim u vezi primjenjuju se slijedei naini oranja i to: oranje na slogove i razore, glatko oranje, figurno oranje, oranje na grebene ili baule i oranje na nagnutim terenima.14. Mehanizirani sistem kod kasnih mrazova. 15. Sortiranje voa.Za konzumnu namjenu voe se obavezno sortira i to prema kvalitetu, krupnoi, boji i zdravstvenom stanju. Samo sortirani i neoteeni plodovi mogu se dobro prodavati uz povoljnu cijenu. Sortiranje jabuka, kruaka, kajsija, bresaka i dr. po krupnoi naziva se kalibriranje. Kod veih koliina plodova primjenjuje se mehanizirano sortiranje, koje sa stanovita osjetljivosti plodova na oteenja i njihovog nepravilnog oblika nije jednostavno. U skladitima i hladnjaama sa velikim koliinama voa transport se u cijelosti obavlja mehanizirano, od mjesta sortiranja do mjesta spremanja. Za unutranji transport plodova voa koriste se transportne trake, kotrljae i viljukari. Kod poluautomatskog pranjenja runo se postavljaju sanduci puni plodova, a skidaju prazni.U automatskom pranjenju sanduka sa plodovima bez uea ljudske radne snage, primjenjuje se metod iskretanja sanduka, a manje je zastupljen metod potapanja sanduka sa isplivavanjem plodova. Hidraulino naginjanje i iskretanje sanduka dosta je zastupljeno, a sam proces pranjenja traje 1 do 3 minute.Pored odjeljivanja plodova jedne sorte prema krupnoi ili masi, sortiranje se provodi i prema stupnju zrelosti, intenzitetu boje i zdravstvenom stanju. Po boji ili stupnju zrelosti sortiraju se plodovi runo. Ako su razlike u boji izrazite tada se primjenjuje elektronino sortiranje (narane, limunovi, trenje i dr). . U velikim skladitima i hladnjaama manipulativni postupak plodovima organizovan je u slijedee faze: a) pranjenje sanduka, b) runo sortiranje (prebiranje) gnjilih i jako oteenih plodova, c) ienje plodova, d) kalibriranje po krupnoi ili teini, e) parafinisanje u odreenim zahtjevima trita i f) pakovanje plodova.

16. Mehanika svojstva materijala. Mehanika svojstva su najvanija u poljoprivrednom mainstvu a tu spadaju: tvrdoa, vrstoa, ilavost, elastinost, kovnost i istegljivost. Razne maine i njihovi dijelovi, kao i razni objekti izloeni su djelovanju raznih spoljanih sila. Dobro poznavanje svih mehanikih osobina sprijeie da doe do zapreminskog ili povrinskog razaranja materijala mainskih dijelova i ureaja.

17. Gubitci snage u transmisiji traktora. Snaga motora i njeni gubici do poteznice traktora Izraava se u W i kao obraunska veliina utvruje se na bazi rezultata mjerenja odreenih parametara na konicama koje mogu biti mehanike, hidrauline ili elektromagnetne. Kako se snaga motora utvruje pri obrtnom kretanju to njena veliina ovisi o proizvedenom obrtnom momentu i ugaonoj brzini radilice motora. Prema tome, ona se moe i matematski izraziti P0 = M (W)gdje je M obrtni moment motora, proizvod mjerene veliine obodne sile (Fo) u N i kraka (r) u m.Gubici snage od motora do poteznice traktora nastaju u njenom prijenosu transmisiji , u savlaivanju otpora za vlastitu vonju , u klizanju i u eventualnom savlaivanju uspona

18. Vrte plugova i njihovo podeavanje.Plugovi se dijele prema: Prema vrsti pluznih tijela Prema nacinu prikljucivanja na traktor Prema dubini oranja Prema smijeru okretanja brazdi Prema broju pluznih tijelaPlug je jedan od prvih ureaja koji su promijenili nain uzgoja. Cilj obrade je dovesti zemljite u stanje najpovoljnije za razvoj biljaka.Kopanje plugova za traktor i regulacija poloaja: Izvodi se po mogunosti na vrstoj i ravnoj podlozi, pri emu hidraulini ureaj traktora trba biti u neutralnom poloaju. prvo privrstiti i obavezno osigurati lijevu polugu traktorske hidraulike, a zatim desnu, budui da je u njoj ugraen mehanizam za podeavanje njene duine. Gornu polugu hidraulike treba prikljuiti na jedan od provrata kako bi se sputala spram traktora u zamiljenoj liniji sjekla sa donjim polugama u taki tzv. centra vue, po mogunosti izmeu osovina traktora.

8. podesiva poluga na piramidi pluga i traktorskoj poteznici,9. povoljan poloaj centra vue,10. nepovoljan poloaj centra vue,11. poloaj centra vue ( mogu izmeu osovinatraktora)12. nepovoljan poloaj centra vue,13. povoljan poloaj cenra vue, 14. irina spoja ovisna o kategoriji hidrauline poteznice,pomak linija pri razliitim irinama spoja

Podeavanje ovjesnih plugova po njihovoj duini vri se skraivanjem ili produavanjem gornje poluge hidraulika traktora. Ovaj nain podeavanja pluga u vertikalnoj ravni omoguuje da se sva pluna tijela dovedu u istu ravan po duini pluga. (Slika 24.)

Slika 24.

Za pravilno podeavanje pluga po vodoravnoj ravnini razmak prednjih i zadnjih tokova mora biti podeen na odgovarajuu mjeru, kako bi linija vue traktora i linija otpora pluga bile najblie jedna drugoj. Ako je linija vue lijevo od linije otpora pluga, on se naginje udesno. (radi toga plaz zadnjeg plunog tijela ima tendenciju da se zadije u zid brazde i ostavlja trag) Kad je linija vue desno od linije otpora, plug se okree ulijevo (vrh lemea prednjeg plunog tijela ima tendenciju da se zarije u neorano tlo ) (slika 25)

Slika 25.

19. Oprema za runu berbu voa i groa.Oprema kojom se olakava runa berba, uz poveanu proizvodnost, svrstava se u dvije skupine: - oprema za odvajanje i odlaganje plodova i - oprema i maine ijim se koritenjem olakava i ubrzava branje plodova i na gornjim etaama. Kod rune berbe kotiavog voa koriste se posude, privrene svojim nosaem na podlakticu ruke, a samo odvajanje plodova obavlja se istom rukom, pomou makaza, kojim se presijecaju peteljke.Za berbu jagodiastih plodova koriste se vreice ljevkastog oblika sa otvorom za ruku u gornjem irem dijelu. Tom provuenom rukom kidaju se plodovi i isputaju u vreicu ili se koriste plitke posude sa nosaima na vratu, u koje se objema rukama odlau ubrani plodovi.Za berbu osjetljivih plodova koriste se lene torbe i leni ranci sa dvije provodne cijevi ubranih plodovaOprema za berbu plodova sa srednjih i gornjih etaa dijeli se na jednostavnu i sloenu. U jednostavnu opremu ubrajaju se ljestve prenosne i prevozne sa platformom za letvariceIzbor navedenih pomagala uvjetovan je visinom voaka, mikroreljefom, vrstom ambalae i dimenzijama vonjaka. U svakom sluaju, u veim vonjacima koristiti organizaciju berbe "tri ekipe". Sloenu opremu ine razne izvedbe samohodnih i vuenih platformi, ukljuujui i kranske sa jednim stajalitem za beraa. Dvospratne ili viespratne platforme predstavljaju plato-prikolice za berbu plodova do 4,5 m visine sa mogunou (kod nekih) horizontalnih pomjeranja stajalita beraa, kako bi se obrali svi plodovi na kronji

20. Zakivci kao mainski elementi za nerazdvojive veze. Ostvaruje se: vrsta mehanika veza (mostovske konstrukcije, dizalice...), hermetika veza (brodovi, avioni, sudovi pod malim pritiskom...) i kombinovana veza (kotlovi i sudovi pod pritiskom. Prema obliku glave: sa punom glavom, sa ukopanom glavom, sa poluukopanom glavom i sa pljosnatom glavom. Po broju redova zakovane veze mogu biti: jednoredne, dvoredne, troredne i vieredne.21. Elektrini ureaji na traktoru.fabrike danas opremaju poljoprivredne traktore alternatorima kao proizvoaima elektrine energije u obliku istosmjerne struje. Kao trofazni generatori naizmjenine struje alternatori elektronskim ispravljaicama diodama pretvaraju istu u istosmjernu, i u odnosu na ranije diname, daju veu maksimalnu snagu, kojom se istovremeno napajaju potroai i puni akumulator. Punjenje akumulatora se ne prekida ni pri malim brojevima obrtaja motora, to je od posebnog znaaja za dui vijek trajanja akumulatora. Pored alternatora kao glavnog proizvoaa elektrine energije i akumulator je u toj funkciji kada je potrebno pokrenuti motor U potroae elektrine energije, pored elektropokretaa ili startera, spadaju svjetla, top lampe, migavci i sirena. Najvei potroa je elektropokreta motora. Stoga je potrebno pokretanje motora obavljati u pauzama do desetak sekundi ukoliko prvo paljenje ne uspije. Na taj nain izbjei e se krivljenje ploa, nastalo povlaenjem velikih koliina struje iz akumulatora u kratkom vremenskom intervalu bez pauza, neophodnih radi smirivanja elektrolita u akumulatoru. U hladno vrijeme obavezno koristiti prije pokretanja motora elektrine grijae u sistemu dovoda zraka u stubline motora.

22. Maine za spremanje kabaste krme u polju.

23. Vrste dizni na prskalici.Rasprskivai sapnice - dizne ine tlani atomizeri koji pretvaraju energiju pritiska mase tekuine u kinetiku energiju dezintegriranog mlaza, u kojem se kapljice kreu velikom brzinom. Prema tome, kvalitet prskanja, u prvom redu, zavisi od ispravnosti rasprskivaa, tanije od njegove neistroenosti, pa se oni izrauju od vrlo kvalitetnog elika, od keramike ili rubina. Dezintegracija rasprskivanje tenog pesticida ostvaruje se na vie naina, to ilustruje slika

Rasprskiva sa vrtlonom komorom "A" sa tangencijalnim ulaskom tenosti (1) koja izlazi kroz otvor (2) u obliku upljeg konusa rasprene tenosti. Rasprskiva u formi vrtlonika sa urezanim lijebovima (1) pua "B" koji svojom rotacijom znatno poveava brzinu toka tenosti, prolaskom kroz ljebove prema izlaznom otvoru (3) iz kojeg izlazi u obliku upljeg konusnog mlaza rasprene tenosti. Rasprskiva sa rotacionom vrtlonom ploicom "C" sa dva kosa tangencijalna otvora (1), kroz koje tenost, na izlazni otvor (2) izmjenljive ploice, izlazi u obliku punog konusa rasprene tenosti. Rasprskiva odbojni "D" sudara mlaza tenosti sa povrinom nepokretnog krutog tijela. Rasprni mlaz je u vidu lepeze. Rasprskiva koji radi na principu sudara dva toka tenosti "E" preiena kroz filter (1) prolaskom kroz otvor (2) u lijebu (3) izlazi u obliku lepezastog mlaza rasprene tenosti.

24. Tvrdoa materijala.Tvrdoa je otpor, koji materijal prua prodiranju drugog tijela u njega, odnosno otpor kojem se tijelo opire troenju. Tvrdoa metala zavisi od sljedeih faktora- Sastava materijala - Brzina hlaenja uarenog materijala- Od mehanike obrade materijalaTvrdoa se moe odrediti na vie naina: najee se odreuje po Brinelu; temelji se na mjerenju plastine deformacije materijala pri prodiranju kaljenje eline kuglice. Po Vickersu; se utiskuje etverostrana istostranina dijamentna piramida. Metoda ispitavanja po Rockwelu; Kao utiskiva po Rockweru slui elini konus sa dijatermnim vrhom ili se upotrebljava elina kuglica koja ima promjer 1,588. Osim ovih navedenih metoda za mjerenje tvrdoe koriste se i razne turpije koje imaju tano odreenu tvrdou.

25. Potronja goriva i mogunost utedePotronja goriva se iskazuje kao apsolutna, specifina i potronja po jedinici izvrenog rada.Apsolutna potronja je ona koja se izraunava dijeljenjem ukupne koliine utroenog goriva u litrima ili kilogramima sa brojem radnih sati.Specifina potronja goriva je ona koliina , u gramima, koja se troi po 1kW za 1 sat rada.Potronja goriva po jedinici izvrenog rada izraunava se dijeljenjem koliine utroenog goriva sa uinkom traktorskog agregata izraenim u jedinici rada, ona je najpouzdaniji pokazitelj eknominosti potronje goriva.Uteda goriva moe se ostvariti na jedan od sljedeih naina: Savremeni motor, koritenje prikljunog vratila, izbor traktora, pravilno odravanje, pravilan rad ventila.

26. . Rasipai stajnjaka.U praksi se sreu rasipai sa zadnjim i rasipai sa bonim rasturanjem stajnjaka, a pored dominirajuih traktorskih u poljoprivredi nekih zemalja koriste se i samohodni-adaptirani kamioni. Rasipai sa zadnjim rasturanjem najee su adaptirane prikolice sa ugraenim podnim transporterom i ureajem za rasturanje stajnjaka na zadanoj strani sandukaRasipai sa bonim rasturanjem stajnjaka manje su zastupljeni, a sreu se u dvije konstruktivne izvedbe; Rasturai sa klasinim sandukom,drugi tip rasturaa sa bonim rasturanjem stajnjaka ima sanduk cilindrine forme. Samohodni rasturai su adaptirani kamioni sa ureajima za rasturanje stajnjaka. Zahvaljujui veoj brzini, ovim rasturaima se postie i vea produktivnost u radu.

27. Kombajn za ubiranje strnih ita. Maine za direktnu monofaznu etvu strnih ita i drugih zrnatih kultura Dobivanje zrna u jednom prohodu u polju ostvaruje se primjenom itnih kombajna, koji su u poetku bili vueni, dok su danas gotovo potpuno potisnuti samohodnim itnim kombajnima. Samohodni itni kombajn predstavlja kombinaciju etelice i vralice. Shematski prikaz radnih dijelova itnog kombajna i proces njihovog rada u kombajniranju strnog ita prezentira slika

Aparat za konju sa prstnim grebenom (2) ree vlati, koje vitlo motovilo (1) svojim letvama sa zupcima povija ispod klasa u korito hedera, gdje masu odrezanih vlati sa klasovima puasti transporter (3), sa lijevim i desnim navojima, upuuje na centralni dio ovog transportera, koji masu prstima pomjera ispod sebe ka kosom transporteru (5) sa poprenim ozubljenim letvama. Ovaj ispod sebe, po limenoj povrini tunela hedera (4), itnu masu doprema na aparat za vridbu. Ispred aparata za vridbu je korito za odlaganje kamena iz itne mase pri prelazu sa kosog transportera na aparat za vridbu. U meuprostoru rotirajueg bubnja (6) sa inama letvama i nepokretnog podbubnja oblovine (7), izbijaju se iz klasova zrna i preko 90% njih propada kroz reetku podbubnja na stepenasti sabirni sto (8), koji je sastavni dio oscilirajue lae. Preostalih 10% zrna sa slamom bubanj upuuje na slamotrese (11). Na putu ka slamotresima kretanje slame usporavaju odbojni biter (10) i zavjese (22), to doprinosi potpunijem istresanju slobodnih zrna i neovrenih klasova, koji propadaju kroz reetke stepeniastih sekcija slamotresa i po glatkom njihovom dnu vraaju se na sabirni sto (8). Odatle sa glavnim tokom ovrenih zrna sa primjesama odlaze na pljevno, aluzinsko reeto (13). Djelovanjem zrane struje ventilatora (14) odnose se pljeva i lake primjese, a neovreni klasovi kroz otvore nastavka eluzinskog reeta (15) padaju na kosu ravan kojom se sputaju u korito puastog transportera neovrenih klasova (16). Oni se elevatorom neovrenih klasova (21) diu navie i upuuju na aparat za ponovnu vridbu. Propala zrna kroz reetke aluzinskog reeta dolaze na izmjenljivo reeto, gdje se oslobaaju krupnijih primjesa i ona se kosom ravni sputaju u korito puastog transportera zrnaPuasti transporter upuuje zrna na elevator za zrna (18), koji ih die navie i preko gornjeg puastog transportera (19) odlau se u bunker (20). Na shematskom prikazu oznaeni su pogonski motor (26), elementi transmisije mjenja sa diferencijalom (27), upravljaki mehanizam (28), hidraulini cilindri za podizanje hedera (23) sa balansnim oprugama hedera (24) i hidraulini cilindar vitla (25).Dominirajui samohodni itni kombajni opravdano se nazivaju univerzalnim, jer su postali nezamjenljivi, ne samo u kombajniranju strnih ita nego i niza drugih zrnastih kultura, zahvaljujui uspjelim adaptacionim ureajima. Kod detaljnog opisa konstruktivnih karakteristika, funkcija i podeavanja rada pojedinih radnih dijelova kombajna, na prvo mjesto dolaze oni koji su ugraeni na hederu, tj. aparat za konju, vitlo ili motovilo, puasti transporter sa dvosmjernim navojima i prstima, kosi transporter itne mase i odjeljivai. Heder po funkciji predstavlja etelicu sa dopremom mase ponjevenog ita na vralicu kombajna. Heder je svojim gornjim dijelom arnirno vezan za vralicu kombajna, dok je donjim dijelom vezan preko hidraulinih cilindara sa klipovima te se moe po visini podeavati u eljene poloaje.

28. Razlika izmeu glejdera i buldoera. Buldozeri pored eone daske koja moe biti puna ili reetkasta mogu imati prikljuak ripera na zadnjem dijelu. Riper podrivanjem pospjeuje rastresitost a prikljuak daske zasijeca i skida slojeve tla. Planski uinak buldozera - se moemo izraunati ako nam je poznata koliina zemlje koju buldozer gura (zapremina prizme) i trajanje jednog radnog ciklusa kod oscilatornog kretanja. Precizniju vrijednost produktivnosti dobivamo ako se u proraunu koriste relevantni koeficijenti uslova rada. Planski uinak Grejdera Grejderi su graevinske maine koje se koriste prevashodno u cestogradnji, meutim mogu se uspjeno koristiti i u drugim poslovima.Osnovni poslovi na kojima je grejder angaovan : planiranje terena ( oblikovanje posteljice ); profilisanje zemljanog djla puta; razastiranje zemlje; planiranje kosina; otkop bonih kanala trougaonog ili trapezastog oblika; razastiranje i mjeanje materijala kod stabilizacije; premjetanje iskopanog materijala ( najvie do 10 m ); nasipanje puta iz bonih rezervi; planiranje ljunka ili tucanika; ravnanje bonih strana kanala; idenje snjega na putevima; idenje kanala

29. Rasipanje mineralnih ubriva sa promjenjivom irinom rasipanja.Rasipai sa promjenljivom irinom rasipanja omoguavaju promjenu irine pojasa rasipanja od nekoliko do deset i vie metara. Upravo ova karakteristika svrstala ih je u dominirajue, kako na manjim tako i veim gazdinstvima. U kategoriju rasipaa sa promjenljivom irinom rasipanja svrstavaju se rasipai sa centrifugalnim aparatom, rasipai sa oscilatornom cijevi i rasipai sa pneumatskim aparatom

30. Rezidba voa.Ona je redovna agrotehnika mjera u vonjacima i vinogradima s ciljem uklanjanja suvinog drveta, grana i rozgvi. Oni se uklanjaju radi regulisanja rasta, donoenja plodova, uz formiranje odgovarajueg uzgojnog oblika. Tradicionalna rezidba na manjim privatnim vonjacima i vinogradima obavlja se iskljuivo runim voarskim makazama, runim pilama u obliku luka ili lisiijeg repa.

Uvoenjem sredstava mehanizacije u voarsko-vinogradarsku proizvodnju na plantanim nasadima nalazi sve iru primjenu i mehanika rezidba. Dominirajue pneumatske makaze, putem tlanih spiralnih cijevi od plastike, povezane su sa kompresorom, pogonjenim od motora samohodne platforme ili traktora.

Pneumatske makaze su sa pokretnim noem sa sjeivom (1), koji se prema nepokretnom nou zaokree i preklapanjem presijeca zahvaenu granu, mladicu ili lastar.

31. Mehanizirana berba voa.plodovi. Uvoenjem mehanizirane berbe znatno je poveana produktivnost rada, a kod nekih vrsta voa i bez oteenja plodova. Openito se moe rei da se mehanizirana berba primjenjuje tamo gdje su plodovi namijenjeni industrijskoj preradi. Ipak, treba naglasiti da dosadanje metode jo uvijek ne zadovoljavaju u pogledu kvaliteta ubranih plodova zbog znatnih oteenja. Mehanizirana berba se temelji na trenji, tj. odvajanju plodova sa rodnog drveta i njihovog odlaganja u ambalau (letvarice ili sanduke) uz to manja oteenja. Trenja plodova obavlja se mehanikim tresaima, kojim se protresaju pojedine grane ili cijelo stablo, pri emu se plodovi dovode u stanje njihanja, zbog ega nastaju sile inercije, savijanja i povlaenja peteljke i konano otkidanja ploda.

32. Elektroureaji na traktoru . 33. 1,2,3- fazno ubiranje repe. Konvencionalni nain mehanizovanog vaenja eerne repe obavlja se kao trofazni i to izvoenjem svake faze operacije posebnim agregatom u ijem sastavu je: - sjeka glava sa liem koji se odlau na zemlju, - vadilica korijena koji se takoe odlau na zemlju, i - utovara korijena u transportna sredstva.Dvofazni nain vaenja eerne repe obavlja se sloenom mainom, gdje su na zajednikom ramu sjeka glava i vadilica, dok je utovara agregatiran uz poseban traktor. Prema tome, u prvoj fazi, sjeka, na prednjem dijelu zajednikog rama, ree glave sa liem i odlae ih bono na zemlju u traku. Pozadi je vadilica korijenova, koja takoe odlae na zemlju u traku i, u drugoj fazi, utovaraem se korijenovi prebacuju sa zemlje u transportna sredstva. Maine za jednofazno vaenje eerne repe -ine ih kombajni, koji se proizvode kao vueni i samohodni34. Maine za krenje ikaraPod pojmom krenje terena, podrazumjevamo uklanjanje nadzemnih i podzemnih ostataka drvenastih biljaka i kamena. Za obavljanje ovih poslova moemo koristiti vuene ripere,reetkaste dozerske daske i trozube ripere,i cilindrini iskopa panjeva.35. 4..

36. Zavrtnji.Slue za razdvojene veze, veze pod pritiskom, zatvaranje otvora, fina mjeranja, pretvaranje obrtnog u pravolinijsko kretanje..Stablo sa zavojnim deblom, glava i navrtka. Prema obliku glave dijele se: sa kvadratnom, sa pravugaonom, estougaonom, cilindrinom, poluloptastom..Prema konstrukcionom obliku: sa navrtkom, bez navrtke, goli itd..

37. Hidraulini prenos snaga kod traktora. Hidraulini prenos snage podrazumjeva prenos putem tenosti. Na traktorima se taj sistem prenosa koristi za rad prikljunih maina, i to :- Hidraulini nosa prikljunih orua- Hidraulini upravljaki ureaj- Konice na principu hidraulinog prenosa koione sile- Hidraulini prenos snage za rad prikljunih maina

38. Rasprskivai.Rasprskivai mogu biti : -Rasprskivai sa vrtlonom komorom- Rasprskivai u formi vrtlonika sa urezanim ljebovima- Rasprskivai sa rotacionom vrtlonom ploicom- Rasprskiva odbojni Funkcija rasprskivaa pretvaraju energiju pritiska mase tekuine u kinetiku energiju dezintegriranog mlaza, u kojem se kapljice kreu velikom brzinom.

39. Meuredna obrada u vonjacima. Za obradu meurednog prostora vonjaka kosriste se brojna prikljuna orua.U obradi meurednih prostora plantanih vonjaka faktori su razmak redova, uzgojni oblik, i vrsta voki. Orua za meurednu obradu vonjaka: specijalna orua za zaobilaenje stabala

40. Proizvodnost traktorskih agregata.Proizvodnost ili uinak traktorskih agregata izraava se koliinom izvrenog rada u jedinici vremena. Najee je to sat, a u proizvodnoj praksi dan ili smjena. Prema tome, ovisno o vrsti rada, proizvodnost se izraava u ha/h, t/h, m3/h, odnosno ha/dan, t/dan, m3/dan. U transportnim radovima proizvodnost se izraava u t/km, tj. koliinom preveenog tereta u tonama na putu odreene kilometrae. U studijama i analizama proizvodnost se izraava koliinom izvrenog rada u sezoni ili godini. Teoretska proizvodnost (ha/h) izraava se u funkciji konstruktivne irine zahvata orua i brzine kretanja agregata: W = B . v . 1.000/10.000 ili 0,1 . B . v ha/h gdje je: B - konstruktivna irina zahvata u m v - brzina kretanja agregata u km/h. Tehnika proizvodnost koristi se kod normiranja radova traktorskih agregata, a izraava se u funkciji radnog zahvata i ostvarene brzine kretanja agregata u radu. Kod zagonskog naina kretanja u obraun se ukljuuje i koeficijent iskoritenja radnih hodova agregata.U tom sluaju obrazac za izraunavanje tehnike proizvodnosti glasi: W= 0,1 Br - v r gdje je: Br - radni zahvat orua u m, vr - brzina kretanja agregata u radu km/h, i - koeficijent iskoritenja radnih hodova agregata. Koeficijent iskoritenja radnih hodova agregata "" predstavlja gubitak vremena, koje se troi prilikom okretanja na uvratinama u oranju parcela, u meurednoj obradi i sl. Koeficijent " " izraunava se po formuli: =r /

sr - preeni put u radu u m spr - preeni put na uvratini u m.

41. Tehnike oranja. Tehnika oranja ovisi o vrsti pluga, obliku parcele, veliini parcele, reljefu, klimi, vrsti i dubini tla. S tim u vezi primjenjuju se slijedei naini oranja i to: oranje na slogove i razore, glatko oranje, figurno oranje, oranje na grebene ili baule i oranje na nagnutim terenima

42. Sijaice sa pneumatskim aparatimaKod ovih sijaica zastupljeni su pneumatski aparati koji rade na principu pritiska i podpritiska. Prema tome, uz ove aparate, sijaice su opremljene zranim turbinama koje rade na principu kompresije ili aspiracije. U pneumatske aparate koji rade na principu pritiska spadaju: Sjetvena ploa sa konusnim otvorima koristi se u sjetvi kukuruza, graha, eerne repe, soje, suncokreta i povra.( Djelovi sijaice 1 depozitor, 2 pretkomora ,3 ulaga, 4 sapnica ,5 kuite, 6 sjetvena ploa ,7 zrno u alveoli pri obrtanju ploe nanie.)

1.MAINE I UREAJI ZA DORADU SJEMENA? 2. MAINE Z ASPREMANJE KABASTE KRME U POLJU? 3. KOLUTOR KAO PROSTA MAINA. 4. MEHANIZOVANI SISTEM KOD KASNIH MRAZOVA