Mesec srpske kulture u Rusiji: Poruke u srpskim bajkama
19
Kulturni centar Opovo: Najava pozorišne predstave za decu Najava pozorišne predstave za decu OPOVO, 4. novembar 2021 – Na sceni Kulturnog centra Opovo u subotu, 13. novembra (12:00h) na programu je pozorišna predstava za decu „Ceca Pereca i mudri poslastičar Peca“, koju izvodi Pozorištance Jelenica. Ulaznice su u prodaji od petka, 5. novembra, i mogu se kupiti po ceni od 250 dinara u biblioteci u Opovu i Kulturnom centru Opovo. Narodni muzej Pančevo: Zoran Petrović, jedan vek sa nama (1921-2021) Zoran Petrović, jedan vek sa nama (1921-2021) PANČEVO, 4. novembar 2021 – Narodni muzej Pančevo s ponosom najavljuje svečano otvaranje izložbe „Zoran Petrović – Jedan vek sa nama“ Izložba je posvećena obeležavanju 100-te godišnjice od rođenja Zorana Petrovića velikog umetnika, akademskog slikara, crtača, skulptora, pisca, redovnog profesora na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Zoran Petrović rođen je 7. aprila 1921. godineu selu Sakule, završava Gimnaziju u Pančevu, kasnije se pridružuje
Mesec srpske kulture u Rusiji: Poruke u srpskim bajkama
Kulturni centar Opovo: Najava pozorišne predstave za decu,Narodni
muzej Panevo: Zoran Petrovi, jedan vek sa nama
(1921-2021),Opovanima predstavljeno Lovište: Triler, otmica i
ubistvo u malom mestu (video),Opštinska narodna biblioteka Opovo:
Nabavka novih knjiga,Izloba eškog stakla: Struno voenje za osnovce
iz Opova,Mesec srpske kulture u Rusiji: Poruke u srpskim bajkama,
pesma Nade Kljaji,Kultura: Poeo “Kovaiki oktobar”,Knjievni susret:
Poezija Ljiljane Tomi (video),Od baroka do ar dekoa: Ponovo
stvorena lepota vatrom i umeem eških majstora stakla
(video),Narodni muzej Panevo: Seoba Srba, uveno delo Paje
JovanoviaKulturni centar Opovo: Najava pozorišne predstave za decu
Najava pozorišne predstave za decu
OPOVO, 4. novembar 2021 – Na sceni Kulturnog centra Opovo u subotu,
13. novembra (12:00h) na programu je pozorišna predstava za decu
„Ceca Pereca i mudri poslastiar Peca“, koju izvodi Pozorištance
Jelenica.
Ulaznice su u prodaji od petka, 5. novembra, i mogu se kupiti po
ceni od 250 dinara u biblioteci u Opovu i Kulturnom centru
Opovo.
Narodni muzej Panevo: Zoran Petrovi, jedan vek sa nama (1921-2021)
Zoran Petrovi, jedan vek sa nama (1921-2021)
PANEVO, 4. novembar 2021 – Narodni muzej Panevo s ponosom
najavljuje sveano otvaranje izlobe „Zoran Petrovi – Jedan vek sa
nama“
Izloba je posveena obeleavanju 100-te godišnjice od roenja Zorana
Petrovia velikog umetnika, akademskog slikara, crtaa, skulptora,
pisca, redovnog profesora na Akademiji likovnih umetnosti u
Beogradu.
Zoran Petrovi roen je 7. aprila 1921. godineu selu Sakule, završava
Gimnaziju u Panevu, kasnije se pridruuje
partizanskim jedinicama i uestvuje u borbama protim okupatora da bi
nakon završetka rata postao jedan od glavnih pokretaa kulturne i
umetnike scene u Jugoslaviji, stvarajui svoja fantastina platna i
skulpture, stvarajui generacije novih umetnika kroz svoj rad na
Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, pišui knjige…
„Panevo je grad moje mladosti. U njemu sam prva slikanja izvodio
kao ak Gimnazije akvarelom i uljanim bojama. Kao dete sa sela
zavoleo sam varoške ulice, lepe kue na jedan kat sa kupolama i
tornjeve crkvene i obale Tamiša i nasipe i velike lae na tamiškom
pristaništu. U ovoj varoši poeleo sam da postanem slikar.
Ovim Legatom uzvraam Panevu moje dugovanje za lepotu i dobrotu
kojom su me ljudi i grad prihvatili.
Legat posveujem uvaenim profesorima panevake Gimnazije koji su nas
vaspitavali i u ivot usmerili, i acima generacije sa kojima sam
maturirao 1942/43. školske godine.“
Ovako Zoran Petrovi (1921-1996) opisuje svoj odnos prema Panevu
prilikom sveane dodele Legata gradu Panevu maja 1989. Panevo, nakon
Sakula, na drugom mestu kao potreba, ušlo je u Zoranov svet,
postalo mitsko i stvarno kao i rodno mesto. Povezanost zaeta u
ranom gimnazijskom periodu, kada stanuje u njemu, pretvorila se
tokom umetnikovog ivota u naroitu naklonost i ljubav. Panevu se
vraao sledom svoje profesionalne karijere obeleivši u njemu bitne
etape umetnikog razvoja – te mu je grad esto bio prvi pratilac i
mesto raanja pionirskog uspeha.
Panevaki legat kojem je svojevremeno sticajem okolnosti pridodat i
legat iz Sakula (umetnika dela i dokumentarni materijal iz Galerije
u umetnikovoj kui) svedok je bogatstva imaginacije i svestranosti
legatora, jednog sveta koji je stvorio svojim likovnim i literarnim
radom i ivotom obino- neobinog oveka, i upravo obuhvata njegov vek
stvaranja
gotovo celovito od 1946-1993. Sadri više od tri stotine pedeset
slika, crtea, skultura, grafika, kolaa, akvarela i reljefa uz
vredan dokumentarni materijal.
Izloba koju prati obiman katalog, rezultat su trogodišnjeg
istraivanja autora izlobe Dimitrija Jovanova, kustosa istoriara
umetnosti Narodnog muzeja Panevo, i restauracije i konzervacije
slika i skulptura iz Legata Zorana Petrovia, koje je uspešno
realizovala Gordana uraevi Prvanov, konzervatorka-restauratorka
našeg Muzeja.
Projekat je trajao tri godine uz finansijsku podršku Ministarstva
kulture i informisanja RS, a za sledeu godinu, Narodni muzej Panevo
planira da obnovi galerijski prostor u prizemlju Muzeja, gde e
legat Zorana Petrovia biti trajno izloen.
Sveano otvaranje izlobe zakazano je za sredu, 10. novembar u 19
asova. Na otvaranju publici e se obratiti autori i realizatori
izlobe, glumac Miroslav ui, lini prijatelj Zorana Petrovia, a
nastupie i muziki trio u sastavu Marijana Gavranovi, Dositej
Novakovi i Robert Balint, koji e svirati muziku iz filma Hitler iz
našeg sokaka, snimljenog prema scenariju Zorana Petrovia.
Opovanima predstavljeno Lovište: Triler, otmica i ubistvo u malom
mestu (video) Triler, otmica i ubistvo u malom mestu
OPOVO, 30. oktobar 2021 – U restoranu ili bolje reeno kafani
„Kod Bobe“ odrana je promocija romana „Lovište“ Katarine Nikoli.
Mesto promocije nije sluajno izabrano jer se deo radnje ovog
psihološkog trilera – drame deskriptivno dogaa i u ovom
prostoru.
Voditelj promocije je bila urednica izdavake kue Arete Ana
Jovanovi, dok je pored same autorke o romanu govorio i novinar
Glasa Opova eda Vukovi.
Voditeljka je posetioce upoznala sa opusom i radom Katarine Nikoli,
autorka je govorila o ideji i procesu pisanja ovog romana, o
prošlosti kao lajt motivu, a Vukovi je iz ugla itaoca istakao da je
Katarina na najbolji nain iznela anr psihološkog „noar“
trilera.
foto: N. Konstantinov Ana Jovanovi je istakla kvalitet ovog romana
i najavila nove promocije.
PROITAJTE JOŠ:
Oma ljudima koji su stvarali istoriju Opova: Borislav Jankulov,
istoriar, arheolog, pedagog i poliglota iz Sefkerina
Oma ljudima koji su stvarali istoriju Opova: Zoran Petrovi, slikar,
skulptor, profesor i pisac
„Utisci su zaista divni, meni je zaista ast što smo mi izdali ovu
divnu knjigu, a veoma sam zadovoljna i drago mije što je došlo
ovako puno ljudi i što su svi raspoloeni da priaju i postavljaju
pitanja i što su svi tu zbog autorke i zbog jednog divnog romana.
Za sada, ovu knjigu su itaoci jako lepo prepoznali, nadam se da e
se tako nastaviti, mi se trudimo da je predstavimo na što više
sajmova i promocija i nadam se i nadam se da emo imati promocije po
nekim veim mestima i da e ljudi i tamo prepoznati kvalitet i
talenat Katarine Nikoli“, izjavila je Jovanovi.
Autorka je izrazila zadovoljstvo što je prva promocija odrana u
Opovu i zahvalila se prisutnima na podršci.
„Jako sam zadovoljna što moja prva promocija odrana ovde, u Opovu,
u kafani kod Bobe. Jako puno ljudi se odazvalo, koje sreem svaki
dan, koji me podravaju i to je zaista velika podrška. Sledeu
promociju u imati 11. novembra u Panevu, pa onda u Beogradu ali
verujem da ništa nee biti ovako znaajno i lepo kao kada u svom
mestu dobiješ aplauz“, rekla je Katarina Nikoli.
Roman „Lovište“ je u prodaji, a moe se uzeti na itanje u Opštinskoj
narodnoj biblioteci Opovo.
Opštinska narodna biblioteka Opovo: Nabavka novih knjiga Nabavka
novih knjiga
OPOVO, 27. oktobar 2021 – U toku je nabavka novih knjiga za
Opštinsku narodnu biblioteku. U pitanju je nabavka deje literature
i beletristike, odnosno 150 primeraka knjiga. Sredstva u iznosu od
110.000 dinara obezbeena su preko Pokrajinskog sekretarijata za
kulturu.
Izloba eškog stakla: Struno voenje za osnovce iz Opova Struno
voenje za osnovce iz Opova
OPOVO, 20. oktobar 2021 – Kao i na prvoj izlobi eškog stakla 2019.
godine (Istorija eškog stakla – od rimskog perioda do renesanse) i
nova, druga izloba pod nazivom „Ponovo stvorena lepota vatrom i
umeem eških majstora stakla (od baroka do ar dekoa), privukla je
veliki broj posetilaca i ljubitelja umetnosti.
Pozitivne vibracije dolaze sa svih strana pa su tako organizovane
kolektivne posete uenika viših razreda OŠ „Dositej Obradovi“ iz
Opova uz struno voenje vlasnika kolekcije Borislava Šoša.
Mesec srpske kulture u Rusiji: Poruke u srpskim bajkama, pesma Nade
Kljaji Poruke u srpskim bajkama, pesma Nade Kljaji
OPOVO, 15. oktobar 2021 – U okviru manifestacije „Mesec srpske
kulture“ u Sveruskoj dravnoj biblioteci za stranu knjievnost koja
nosi ime M.I. Rudomino „Inostranka“ u Moskvi u organizaciji Centra
slovenske kulture iz Moskve i udruenja sunarodnika i prijatelja
Rusije “SVET” – Kragujevac, 14. oktobra je otvorena Izloba deijih
crtea „BAJKE SRBIJE“.
Povodom ovog sveanog dogaaja naša sugraanka iz Barande, pesnikinja
i knjievnica Nada Kljai napisala je pesmu „Poruke u srpskim
bajkama“. Pesmu prevela na ruski jezik anna Kneevi, a proitala i
napravila spot Rina Read. Ovaj spot e biti emitovan na TV kanalu
kultura.rf
https://cloud.mail.ru/stock/5haPykPe3U2CMCPdT4y9oBAQ „Poruke u
srpskim bajkama“
Autor Nada Kljaji
– Da zdravlje bolest pobeuje!
-Da sit gladnom poveruje!
-Da srea nesreu potiskuje!
-Da je dobro – najvanije!
kad’ naui kulturno
„ “
, , , , – !
– : – ! – ! – ! – ! – ! – ! – – !
,
.
; , .
Kultura: Poeo “Kovaiki oktobar” Poeo “Kovaiki oktobar”
Kovaica, 13. Oktobar U Galeriji naivne umetnosti u Kovaici otvoren
je 70. salon umetnosti „Kovaiki oktobar“. Nova dela, nastala u toku
prethodnih godinu dana, izloilo je 26 slikara.
Iako i ova godina protie u znaku korone, umetnici koji se bave
naivnim slikarstvom i lanovi su kovaike Galerije – bili su
nadahnuti i voljni za rad.
Njihove nove slike su izloene i posetioci mogu da uivaju u idilinim
seoskim pejzaima, jarkim bojama, prizorima iz prošlosti, mašte i
snova.
„Puno sam radio, puno slikao. Jednostavno, hteo sam svojim slikama
i sebi i publici da donesem jednu veselost, radost, za promenu od
ovih nesrenih vremena i bolesti što su nas zadesile”, rekao je
slikar Štefan Varga.
Iako mnogi od ovih umetnika imaju izlobe i van granica Srbije,
„Kovaiki oktobar” za njih predstavlja jedan od najvanijih godišnjih
dogaaja.
„Javnost Srbije, Evrope i sveta zna šta je to što stvara kovaika
galerija naivne umetnosti, ali ovaj dan je poseban, nosi sa sobom
jednu teinu. S obzirom na injenicu da svake godine u ovo vreme
pokaemo zašto smo sedeli sa kiicomza štafelajom i šta smo to
radili”, izjavio je slikar Drago Terzi.
Mlai slikari pokušavaju da slede stope starijih, koji su i
proslavili slovaku naivu. Ove godine prvi put je predstavljeno
jedno zaboravljeno i ošteeno delo Martina Jonaša.
„Ono što je novina jeste da smo izloili sliku Kovaiki proces
Martina Jonaša, koja je bila na restauraciji, iz 1957. godine“,
izjavila je Ana olnaj Barca, direktorka Galerije naivne umetnosti u
Kovaici.
Galerija u Kovaici postoji od 1955. godine i u svom fondu poseduje
više od 1.300 slika.
Pripremila Danica Jovanovi
Prilog RTS-a pogledajte OVDE
Knjievni susret: Poezija Ljiljane Tomi (video) OPOVO, 9. oktobar
2021 – U maloj sali Kulturnog centra Opovo odran je knjievni susret
sa pesnikinjom i spisateljicom Ljiljanom Tomi na kojem su
predstavljene njene zbirke
poezije, kao i autora lanova pesnike grupe Banatska petica.
Stihove je itala autorka, zatim predsednica Aktiva ena Opštine
Opovo Zorica Zoja Ugrinov i Stanislav Milin, a sa svojim pesmama
predstavile su se lanice Banatske petice Jasmina Isajlov i Dušica
Cvejin Stojanovi, kao i gosti Slaana Jovanovi, dok je Svetlana Pani
Ninkovi itala prozu Ljiljane Tomi.
Posebnu panju je privukla recezent Ljiljaninih knjiga Ljiljana Lila
Dragovi, kostimograf Narodnog pozorišta i prof. na Univerzitetu
lepih umetnosti u Beogradu, koja je priala o svojim iskustvima sa
snimanja filmova u evrpskoj koprudikciji u Opovu šezdesetih godina
prošlog veka.
PROITAJTE JOŠ:
Od baroka do ar dekoa: Ponovo stvorena lepota vatrom i umeem eških
majstora stakla
Ljiljana Tomi roena je u Banatskoj Palanci, srednju školu završila
je u Beloj Crkvi, a fakultet na Univerzitetu u Novom Sadu.
Piše poeziju i prozu. Uestvovala je na brojnim meunarodnim pesnikim
konkursima. Nagraivane su joj pesme, kao i prozna dela. Piše
rodoljubive, ljubavne, opisne i duhovne pesme, a inspiraciju za
njih, nalazi u nepreglednoj banatskoj ravnici.
lan je Udruenja pisaca Dunavski venac iz Bore (Beograd) i pesnike
grupe Banatska petica. Objavila je zbirke Banatsko plavo i Banatska
svadba, Palanaki pesak i Nebeske njive.
OPOVO, 7. oktobar 2021 – Uz prisustvo visokih zvaninika eške
ambasade i predstavnika lokalne samouprave, u Galeriji „Jovan
Popovi“ u Opovu otvorena je druga po redu izloba eškog stakla iji
je autor kolekcionar Borislav Šošo.
Izlobu su otvorili autor izlobe i direktorka ONB Opovo
Katarina Nikoli Rali, a prisutnima su se obratili ambasador eške
Republike u Srbiji Tomaš Kuhta i predsednik opštine Opovo Miloš
Markov.
Nakon prve postavke, koja je prikazala replike staklenih predmeta
od perioda kasne antike do renesanse, na ovoj izlobi su eksponati
koji svedoe o istorijskom i umetnikom razvoju stakla od baroka do
ar dekoa, sa naglaskom na izradu secesijskih staklenih dekorativnih
predmeta sa kraja 19. i poetka 20. veka.
„Upravo ovaj period od secesije pa nadalje je karakteristian po
tome što pored majstora, duvaa i njegove ekipe, uestvuju i
umetnici, dizajneri, arhitekte, itd. Sada u eškoj imate minimum 100
poznatih staklara gde se radi o autorskom staklu. Šta znai autorsko
staklo? Sedamdesetih godina prošlog veka profesor dr Libenski je
izmislio tehnologiju skulpture ili kako oni kau staklene plastike
gde se praktino dobijaju skulpture i koje imaju razliku u odnosu na
druge materijale“, rekao je u svom izlaganju Borislav Šošo.
Naziv ove druge postavke po redu je „Ponovo stvorena lepota vatrom
i umeem eških majstora stakla“. eške staklarske radionice (Glass
studio Štepánek, Glass Studio Müller, Zbynk Votoek) izradile su
replike staklenih predmeta, ponavljajui tehnike proizvodnje i
dekoracije koje su koristili njihovi prethodnici u epohama iza nas.
Najvei deo eksponata na izlobi pripada grupi staklenih predmeta
koji su primeri eksperimenata u boji i formi sa kraja 19. i poetka
20. veka, a kojima su pribegavale i druge evropske staklarske
radionice pod uticajem ar nuvo stila, odnosno secesije.
„Bitno je pokazati tradiciju koju imamo u eškoj za koju puno ljudi
ne zna ni u Srbiji ali i u eškoj ne znaju gde se sve prave stakleni
predmeti, koliko ima razliitih radionica gde se to radi. I meni je
sve to interesantno, to su tradicionalme profesije koje polako
nestaju i bio bih veoma srean da se mladi ljudi zanimaju i
interesuju za ove zanate. Kolekcija mi se izuzetno svia, gospodin
Šošo i ja se dugo znamo, i on u njegovoj kolekciji ima još puno
toga zanimljivog. Ove izlobe su korisne jer e i Srbi puno toga
saznati o eškoj, izjavio
je ambasador Tomaš Kuhta.
U postavci se nalazi 60 eksponata, a izloba je otvorena do 28.
oktobra.
Narodni muzej Panevo: Seoba Srba, uveno delo Paje Jovanovia Seoba
Srba, uveno delo Paje Jovanovia
OPOVO, 6. oktobar 2021 – U stalnoj postavci Narodnog muzeja Panevo
nalazi se jedna od najpoznatijih slika srpske umetnosti – Seoba
Srba (ulje na platnu, 127×190,5cm), iji je autor Paja
Jovanovi.
Seoba Srba, ili pun naziv Seoba Srba pod patriarhom Arsenijom III
Crnojeviem, jeste niz od etiri sline uljane slike koje prikazuju
Srbe, predvoene srpskim patrijarhom Arsenijem III Crnojeviem, kako
napuštaju Staru Srbiju tokom Velikih seoba Srba 1690—1691. godine.
Prvu je naruio karlovaki mitropolit i patrijarh srpski Georgije
Brankovi 1895. godine i trebalo je da bude prikazana na
Milenijumskoj izlobi u Budimpešti sledee godine. Po mišljenju
srpskog sveštenstva, to je trebalo posluiti legimitizaciji srpskih
zahteva za versku autonomiju i deliminu samoupravu u
Austrougarskoj, podravajui tvrdnju da su Srbi napustili svoju
otadbinu po nalogu Svetog rimskog cara kako bi zaštitili habzburške
granice.
Prva slika je završena 1896. godine sa dimenzijama 380×580 cm, a
nešto kasnije te godine je predstavljena patrijarhu Geogriju.
Nezadovoljan, patrijarh je od Jovanovia zatraio da ovoj rad
prilagodi u skladu sa stavom crkve o seobi. Iako je Jovanovi izmenu
uradio relativno brzo, on to nije stigao da uradi na vreme kako bi
bila prikazana u Budimpešti i stoga je morala biti prikazana u
Patrijaršijskom dvoru u Sremskim Karlovcima.
Jovanovi je završio ukupno etiri verzije slike, od kojih su tri
preivele. Prva verzija je izloena u zgradi Patrijaršije u Beogradu,
druga se nalazi u Narodnom muzeju Panevo a etvrta u Konaku kneginje
Ljubice u Beogradu. Seoba Srba ima kultni status u srpskoj
popularnoj kulturi, a nekoliko autora smatra je jednim od najboljih
Jovanovievih dela.
Verzija koja se uva u Narodnom muzeju Panevo prenosi nam prvobitnu
ideju autora – prikazujui portret tadašnjeg srpskog društva, uz
tenju ka istorijskoj autentinosti istovremeno poseduje heroizovanu
notu. Zastupljeni su pripadnici crkvene hijerarhije, ratnici i
obian narod u zbegu sa stokom. Delo je