METO DOLOG IJA TE STA IST ISKIVA NJA MARŽE€¦ · dokument na na na kojoj će se na aktivnost. Costs, u svrhu iskivanja marže stiskivanja marže – odg javne raspr čin da je

METO

Odgov

ODOLOG

vori na ko

Hr

GIJA TE

mentare o

rvatska age

lipanj 2014

ESTA IST

operatora

ncija za pošR

4.

TISKIVA

a na prijed

štu i elektrooberta Fran

ANJA M

dlog doku

oničke komungeša Miha 10110

MARŽE

umenta

unikacije novića 9 0 Zagreb

1. Uv

2. Glarasprave

3. Od

vod ..............

avne promjee ................

dgovori na k

..................

ene u metod..................

komentare o

..................

dologiji test..................

operatora i H

Metodolog

Sadržaj

...................

ta istiskivan...................

HAKOM-ov

gija testa istiskiva

j

...................

nja marže ka...................

vo stajalište

anja marže – odgo

...................

ao rezultat p...................

..................

govori na komenta

..................

provedene ja..................

..................

are operatora

lipanj 2014.

2

........... 3

avne ........... 4

........... 5

1.

Uvod

1. HAKOM je spomenuti

2. HAKOM je prijedlogu d

3. U ovom doprijedloga d

4. HAKOM je

Hrvatsk

Iskon In

Vipnet d

5. Ovaj dokum

a. dio odg

b. dod

26. ožujka 20prijedlog dokum

u prijedlogu dokdokumenta post

kumentu se dajedokumenta.

kao odgovor na

ki Telekom d.d. (

nternet d.d. (Isko

d.o.o. (Vipnet).

ment je podijelje

s odgovorima ogovorima operat

datni dio u kojem

014. objavio primenta trajala je d

kumenta dao svtavljen je niz pita

e sažeti pregled

prijedlog dokum

HT);

on) i

en u 11 dijelova

peratora na svakora; i

m su sažeti svi dr

ijedlog dokumedo 28. travnja 20

voja početna stajanja koja se odn

zaprimljenih od

menta zaprimio p

kako slijedi:

ko od 10 pitanja

rugi komentari o

enta pod nazivo014.

jališta o nizu pitnose na HAKOM‐

dgovora operato

podneske sljede

a iz prijedloga do

operatora zajedn

om “Metodolog

tanja vezanih uz‐ov prijedlog me

ra te HAKOM‐ov

eća 3 operatora:

okumenta. U sva

no sa stajalištima

Metodologija testa i

gija testa istiski

metodologiju teetodologije testa

va stajališta i zak

akom su dijelu na

a HAKOM‐a o na

istiskivanja marže – odg

ivanja marže”.

esta istiskivanja a istiskivanja ma

ključci o koment

avedena i stajali

avedenim komen

govori na komentare oper

lipanj

Javna rasprava

marže. Isto tkarže.

tarima i pitanjim

išta HAKOM‐a o

ntarima.

ratora

2014.

3

na

o, u

ma iz

2. Glavne pro6. Na temelju

i dopune: a. U pogla

one pro

b. S obzirodokume

c. HAKOMdarova

omjene u me

zaprimljenih ko

avlju 5.2.3. HAKOoizvode/usluge k

om da su LRAICentu će koristi s

M je u poglavljimbiti diskontirana

etodologiji te

omentara na prij

OM je naveo dakod kojih ne pos

C i LRIC zapravosamo termin LRI

ma 5.2.5.2 i 6. sa kroz životni vij

esta istiskiva

jedlog dokumen

je moguće defitoji određeni sp

o akronimi za LoC.

specificirao da ćek korisnika.

anja marže

nta, HAKOM je iz

nirati posebnu gpecifični mrežni t

ong Run Averag

će prilikom prov

kao rezultat

zmijenio izvorni

grupu proizvodatrošak ili specifič

ge Incremental

vođenja testa ist


t provedene

dokument na na

a na kojoj će se čna aktivnost.

Costs, u svrhu

tiskivanja marže


javne raspr

ačin da je uključ

provoditi test is

izbjegavanja ne

e, vrijednost pro


lipanj

rave

čio sljedeće izmj

stiskivanja marže

jasnoća, HAKOM

omotivnih ponu

ratora

2014.

4

ene

e za

M u

da i

3. U onav

Odg

Pita

Tab

Ispi

VIP

Kon Bez

Pita

Tab

Ispi

VIP

ISKO

Odgovori n

ovom dijelu HAKvodi i svoje staja

govori na komenta

anje 1: Slažete li se

blica 1: Sažetak odg

itanik Zaprimljen

Vipnet se u

učinkovito

načno stajalište HA

z komentara.



itanik Zaprimljen

Vipnet izra

ON Smatra da

dokument

na komentar

KOM sažeto prikaalište o svakome

re

s definicijom pojm

govora operatora i

ni komentari

u potpunosti slaže

g ex‐ante testa istis

AKOM‐a:

s općenitim opisom

govora operatora i

ni komentari

ažava suglasnost s o

a opisana metodo

iznosi različite opis

re operatora

azuje zaprimljene od tih komenta

ma istiskivanja marž

stajalište HAKOM‐

s definicijom i anal

skivanja marže.

m metodologije op


općenitim opisom m

ologija nije konzist

se pojedinih dijelov

a i HAKOM‐o

ne komentare 3ara.

že koja je opisana u

a o pitanju 1

izom razloga neoph

pisane u dokument

a o pitanju 2

metodologije.

tentna i transpare

va testa istiskivanja

ovo stajalište

operatora za sva

u ovom poglavlju i

hodnosti uvođenja

tu?�

entna te da sam

marže. Osim toga,

e

ako od 10 pitanj

analizom posljedic

HAKOM‐ovo miš

S obzirom da

komentirao nave

HAKOM‐ovo miš

S obzirom da

komentirao nave

HAKOM želi ista

metodološke pr


ja iz konzultacijs

ca istiskivanja marž

šljenje i stajalište

u ovom dijelu V

edeno.


u ovom dijelu V

edeno.

aknuti da je cilj o

ristupe definiranja


skog dokumenta

že na tržišno natjec

Vipnet podržava H

Vipnet podržava H

ovog dijela dokum

a testa istiskivanja


lipanj

. HAKOM isto ta

canje?�

HAKOM, HAKOM

HAKOM, HAKOM

enta objasniti razl

a marže, neovisn

ratora

2014.

5

ako

nije

nije

ličite

no o

Kon Bez

Pita

Tab

Ispi

VIP

ISKO

1 ht

napominje

hrvatskom


z promjene.



itanik Zaprimljen

Vipnet se

Smatra kak

izrazito do

same učink

ON Iskon ne po

‐ Is

tr

‐ uz

om

m

‐ EE

vl

Prema prij

HT‐a. S tim

njegovi tro

ttps://www.comreg

e da opis metodol

m tržištu.

AKOM‐a:

s HAKOM‐ovim izb

govora operatora i

ni komentari

u potpunosti slaž

ko primjena EEO p

ominantne pozicije j

kovitosti samog ope

održava korištenje

kon i HAKOM

ransparentan te je k

zimajući u obzir

mogućava plaćanje

marginu),

EO testom se pre

astitog poslovnog m

edlogu HAKOM‐a k

m u vezi Iskon sma

oškovi jer bi se na

g.ie/_fileupload/pu

ogije nije u dovolj

borom SEO testa ka


že s izborom SEO

ristupa nikako nije

jednog operatora,

eratora.

SEO testa iz sljedeć

su zajednički us

kontinuirano u upo

vlastite troškove

e isključivo onih tr

ma mišljenju Isko

modela.

kao polazište pri ko

atra kako bi se u o

a taj način uzela u

blications/ComReg

jnoj mjeri uzeo u

ao najprikladnijeg

a o pitanju 3

testa, kao najprik

primjenjiva na trži

njegove ekonomije

ćih razloga:

postavili aktualni

trebi,

e Iskona, krajnjim

roškova koje Iskon

na postiže samost

orištenju SEO testa

odnosu na Iskon tre

u obzir specifičnos

13120.pdf

obzir situaciju na

rješenja (uz korište

kladnijeg rješenja.

ištu u RH i to zbog

e razmjera i razine

proces koji je

m korisnicima se

ima (uvećanih za

talnost i očuvanje

koriste se troškovi

ebali uzeti u obzir

t Iskona, koji ima

situaciji na hrvat

u sljedećim pogla

enje HT‐ovih troško

HAKOM‐ovo miš

S obzirom da

komentirao nave

HAKOM prvenstv

one u Hrvatskoj.

Skype, dio su p

razmjera i opse

operatora u Hrv

manji tržišni udi

pretplatnika u ne

UPC i Vodafone

Iskona u Hrvatsk

HAKOM se slaže

smatra da HT‐ov

strukturu Iskona


tskom tržištu. Spec

avljima u kojima se

ova kao polazne toč


u ovom dijelu V

edeno.

veno ističe da je st

. Alternativni opera

paneuropske teleko

ega može iskoristit

vatskoj. Također, E

io od HT‐a i Iskon

epokretnom širokop

imaju 28,5% te 16,

oj je na kraju 2013.

e da Iskonovi trošk

vi troškovi sadrže ne

. No, treba uzeti u


ifičnosti hrvatskog

predlažu različita m

čke)?�

Vipnet podržava H

truktura tržišta u I

atori u Irskoj, uklju

omunikacijske stru

ti u znatno većoj

ircom, irski bivši m

a zajedno. Npr. Ei

pojasnom pristupu

,4%1. Za usporedbu

. iznosio 68,21%.

kovi mogu biti uzet

eefikasnosti koje ne

obzir da bi u tom s


lipanj

tržišta uzete su u o

metodološka rješen

HAKOM, HAKOM

rskoj dosta različit

čujući UPC, Vodafo

kture, koja ekono

mjeri od alternati

monopolist, ima zn

rcom ima samo 38

u 3. kvartalu 2013.

u, zajednički udio H

ti u obzir ukoliko Is

e reflektiraju troško

slučaju podaci dobi

ratora

2014.

6

obzir

nja.

nije

a od

one i

omije

ivnih

atno

8,5%

. dok

T‐a i

skon

ovnu

iveni

strukturu t

Iako je u 1

funkcija s

tvrtka. Iz

Iskonovu p

Ističe kako

društva m

Maribor te

Dodatno,

Odluka o

najprihvatl

maloproda

su: troškov

razlog nav

međunarosvojeg possu gore nkontekstu širokopojastroškove otakođer m

Osim toga

tržištu fav

operatora

prednosti

bila potreb

Podsjeća d

odobrenja

potpunost

isti način i

troškova i poslovni

100%‐tnom vlasniš

HT‐om, već svoje

tog razloga smat

pa stoga Iskon nije m

o ima isti pristup e

majke Telekom Aus

e putem velikih inve

navodi primjer Co

primjeni regulat

ljivijom za test

ajnih troškova, na k

vi oglašavanja, izda

odi: „„(...) ComRegdnom prisutnošću slovanja u Irskoj i unavedeni troškovi nvezanih ponuda sne, IPTV usluge), kglašavanja,ali i na ože prenijeti na širi

napominje kako i D

vorizira ulazak na

koji bi prilikom

ekonomije razmjer

bna prilagodba malo

da je HAKOM već

cijena usluge m

i vjerodostojnost I

ubuduće.

model alternativno

štvu HT‐a, naglašav

usluge plaća zase

tra kako HT‐ova

moguće uklopiti u is

ekonomijama razmj

stria ili Amis pute

esticijskih fondova u

omRega koji u dok

tornih mjera za

istiskivanja marž

koje se treba primje

avanja računa te tr

g smatra da u Irskomogu koristiti eko drugim zemljama najpodložniji predn(kombinacijama

koje su najzastupljetroškove upravljanji raspon proizvoda.

Direktiva Europske

tržište isključivo

ulaska na tržište

ra nego Iskon te sm

oprodajnih troškov

zaprimao i provjer

aloprodajnog širo

Iskonovih podataka

og operatora.

va kako nema zaje

ebno, kao bilo koj

struktura troškova

sti test koji se primj

jera HT‐a kao što i

em povezanog dru

u čijem su vlasništv

kumentu Odgovor

NGA ocjenjuje S

e, osim za odr

enjivati EEO troškov

roškovi upravljanja

oj djeluju veliki openomije razmjera i u kojima djeluju. Cnostima razmjera/fiksne govorne, menije na tržištu. Ta čja proizvodima obz(...).“

Komisije o jedinstv

velikih europskih

bili u prilici u ve

matra kako za takv

va.

ravao Iskonove po

kopojasnog pristu

a te predlaže povođ

edničke imovine ili

ja druga neovisna

a ne reprezentira

jenjuje na HT.

ima VIPnet putem

uštva Amis d.o.o.

vu oba društva) i sl.

na konzultacije i

SEO metodologiju

eđene kategorije

vni model, kao što

proizvodima. Kao

eratori koji svojom opsega u pogledu ComReg smatra da /opsega osobito u mobilne govorne, činjenica utječe na zirom da se potonji

venom europskom

multinacionalnih

ćoj mjeri koristiti

ve operatore ne bi

odatke u postupku

pa što potvrđuje

đenje postupka na

od Iskona:

‐ morali b

HT‐a, ko

podaci p

‐ bili tako

HT‐a.

U ovoj fazi, HA

Iskona, iako d

financijskim izvje

Zbog prethodno

u svrhu provjere

HAKOM takođe

HAKOM i AZTN

metodologije. HA

novog proizvoda

nakon prigovor

komentar o izbje

nije relevantan.

Vezano uz Iskono

europskih multin

smatra da je to

konkurencije. Sto

ex‐ante testa isti


biti pouzdani i sadr

oji je podložan obv

potvrđeni od strane

ođer prilagođeni za

KOM smatra da in

ovoljno detaljne,

eštajima, što spreča

navedenog, HAKO

ispravnosti rezulta

r naglašava da su

potpuno različiti,

AKOM provodi ex‐a

a ili usluge, dok AZT

ra o nekonkuren

egavanju dupliciran

ov komentar o favo

nacionalnih operato

dugoročan cilj, ko

oga, HAKOM ostaje

iskivanja marže.


ržavati dovoljnu raz

vezi računovodstven

e ovlaštenog revizo

a SEO test, poput p

nformacije o trošk

pokazuju određ

ava HAKOM da ih ko

M predlaže korište

ta prilagodbe HT‐o

u ciljevi testa istis

a kao što je objaš

ante test istiskivanj

TN provodi ex‐post

tnom ponašanju.

nja postupka pred

oriziranju ulaska na

ora od strane Euro

oji ne treba biti po

e pri odabiru SEO t


lipanj

zinu detalja poput

nog razdvajanja i č

ora,

podataka dobiveni

kovima dobivenima

ene nedosljednos

oristi.

nje Iskonovih poda

vih podataka.

skivanja koje prov

šnjeno u poglavlju

a marže prije uvođ

t test istiskivanja m

Zbog toga, Isko

HAKOM‐om i AZTN

tržište isključivo ve

opske komisije, HAK

ostignut nauštrb trž

esta za implement

ratora

2014.

7

onih

iji su

h od

a od

sti s

ataka

vode

u 3.3

đenja

marže

onov

N‐om

elikih

KOM

žišne

aciju

HT

2 Coinve3 Vi

Kao predn

HAKOM‐om

Zaključno,

natjecanja

trebalo uze

HT smatra

EEO).

U tom sm

odustaje o

nekoliko g

bolje učink

HT smatra

provođenj

operatora

cjenovne p

Također s

jednostavn

provođenj

koncept p

operatora.

ona treba

definiranim

opisanim p

se prikuplj

Smatra kak

čega način

ommission Recommestment environmedi npr. https://ec.e

ost korištenja EEO

m i AZTN‐om.

smatra kako je u

na mjerodavnom

eti u obzir troškove

da bi HAKOM treba

mislu navodi da HA

od postojeće metod

godina te zbog čeg

ke na mjerodavnim

kako bi EEO test ka

e testa istiskivanja

čime se postiže

politike.

smatra da jedinst

niju provjeru od s

e testova čini pot

provođenja testa p

. Ukoliko HAKOM o

temeljiti na jedno

m ulaznim podac

prilagodbama trošk

ali podaci od opera

ko iz prijedloga Me

provođenja i učinc

mendation of 11.9ent europa.eu/digital‐ag

testa navodi i izbje

svrhu ostvarivanja

tržištu, prilikom

e Iskona kao SMP op

ao zadržati test pod

AKOM ni na koji n

dologije testa istisk

a smatra da će no

m tržištima u odnos

akav se trenutno p

a marže jer uzima

pravna sigurnost

tvenost i zajednič

strane neovisnog o

tpuno transparent

prema HAKOM‐u i

ostane pri primjeni

označno definirano

ima, jednoznačno

kovnih kategorija i d

atora.

todologije nisu vidl

ci SEO koncepta ost

.2013 on consisten

genda/en/telecoms

egavanje dupliciran

a i zadržavanja uč

provođenja testa

peratora uz primjen

djednako učinkovito

ačin nije obrazloži

kivanja marže koja

ova predložena me

su na učinke postoj

rimjenjuje trebao o

a u obzir troškove

za tog operatora

čka struktura pod

ovlaštenog revizor

tnima. HT naglaša

i prema AZTN‐u s

SEO metodologije

m konceptu testira

o definiranim troš

detaljno opisanim U

ljivi gore navedeni e

taju nepoznati.

nt non‐discriminatio

s‐rules

nja postupaka pred

činkovitog tržišnog

istiskivanja marže

nu EEO koncepta.

og operatora (eng.

io iz kojih razloga

se primjenjuje već

todologija polučiti

jeće metodologije.

ostati u primjeni za

konkretnog SMP

a pri određivanju

ataka omogućuje

a što podatke za

va da jedinstveni

smanjuje troškove

e, HT smatra da se

anja, jednoznačno

škovima, detaljno

Upitnikom kojim bi

elementi, slijedom

on obligations and

HAKOM se ne sla

‐ ova me

strane

komisije

primjen

‐ Postoje

alternat

‐ Osim H

primjed

da met

marže t

operato

‐ Definira

standar

promjen

regulato

HAKOM se slaže

za procjenu SEO

HAKOM ističe d

drugačije ciljeve,

U ovoj fazi pro

costing methodolo


aže s HT‐ovim kome

etodologija je potr

HAKOM‐a ne uzim

e o nediskrimin

njive na sve članice

ći EEO test ne u

tivnih operatora.

T‐a i Iskona, ostal

dbe ni komentirati d

odologija koja će

treba biti transpa

ora dostavljena kroz

anje metodologije

dni regulatorni pro

nama u definir

ornim okvirom elek

s HT‐om da su nji

troškova jer su pot

a test istiskivanja

, kao što je gore obj

ojekta, cilj javne r

ogies to promote c


entarom iz sljedećih

rebna jer ona pre

ma u obzir najnovij

nacijskim troškovn

EU2.

uzima u obzir niže

li operatori nisu im

dosadašnju metodo

se koristiti za bud

rentna i uzeti u

z proces javne rasp

za ex ante test

oces koji treba redo

anju mjerodavnih

ktroničkih komunika

hovi podaci o trošk

tvrđeni od strane ov

marže koji provod

jašnjeno.

rasprave je predst

competition and e


lipanj

h razloga:

ethodno definirana

je preporuke Euro

nim metodologija

e ekonomije razm

mali mogućnost da

ologiju. HAKOM sm

uće ocjene istiskiv

obzir mišljenja os

rave.

istiskivanja marž

ovno ažurirati sukla

h tržišta propis

acija Europske unije

kovima dobro pola

vlaštenog revizora.

de HAKOM i AZTN

tavljanje i pojašnj

nhance the broadb

ratora

2014.

8

a od

pske

ama,

mjera

avati

matra

vanja

stalih

e je

adno

sanih

e.3

zište

ima

jenje

band

Kon HAK

4 ht5 ht6 httpginS

Smjer u k

operatora

zanemaruj

se takav o

tržišni udi

velikog op

mišljenju H


KOM će koristiti Isk

ttp://www.comreg.ttp://www.ilr.public

p://www.bundesneSqueeze13743pdf.p

kojem HAKOM razm

sa tržišnim udjelom

je korekciju poslovn

operator razlikovao

o. Poslovni mode

peratora te bi pr

HT‐a trebalo definir

AKOM‐a:

konove podatke za p

ie/_fileupload/pubc.lu/communication

etzagentur.de/Sharpdf?__blob=publica

matra SEO koncep

m od 25% samo u

nog modela vezano

od operatora koji

l takvog operatora

rilikom prilagodbe

rati i te korekcije.

potrebe provjere is

blications/ComReg1ns_electroniques/a

edDocs/DownloadsationFile

pt testiranja predv

dijelu ekonomije ra

o za ekonomije ops

tek ulazi na tržište

a bio bi sličniji po

25% virtualnog

pravnosti rezultata

1314.pdf avis_consultations/a

s/EN/BNetzA/Areas

viđa prilagodbu za

azmjera, međutim

sega, a u kojem bi

e ili posjeduje niži

oslovnom modelu

operatora prema

a prilagodbe HT‐ovih

avis_200613/Consu

s/Telecommunicati

metodoloških iz

objašnjavanja sa

najboljoj europs

regulatorna tijel

objasnili metodo

‐ ComReg

specifica

Market

‐ ILR Lux

Luxemb

‐ BnetZa

28(2) pa

Detalji primjene

modela koji će

priliku komentira

Nadalje, HAKOM

vezanoj uz ekono

korištenu za pr

Drugim riječima

razmjera, dok se

opsega.

h podataka.

ultative_Document_

ons/TelecomRegula


zbora koje HAKOM

amog procesa im

skoj praksi, koja

a (NRA) provela s

ološke pristupe defi

g (Irska), Price R

ation of certain pr

4, 18. veljače 2013

xembourg, The f

bourg ‐ Consultative

(Germany), Notes

ara 2 TKG, 14 stude

SEO metodologije

se koristiti za ex a

ati model.

M ne razumije HT‐

omije opsega. SEO

ocjenu maloproda

, izbor između EE

e izbor računovod

_Margin_Squeeze.p

ation/ConsistencyR


M planira impleme

mplementacije. Ova

je pokazala da s

ličan proces javne

niranju testa istiski

Regulation of Bu

rice control obliga4

future margin sq

e Document, 20 lipn

on margin squeeze

eni 2007.6

će biti razjašnjeni

ante test, a za vrij

ov komentar o SE

koncept se odnosi

ajnih troškova, a n

EO i SEO testa od

stvenog standarda

pdf

RequirementMargin


lipanj

entirati, bez detal

a praksa je doslje

su i druga nacion

e rasprave u kojim

vanja marže. Npr:

ndled Offers Fur

tions in Market 1

queeze approach

nja 2013. 5

es as defined by sec

kroz razvoj troškov

eme čega će HT i

EO konceptu i kore

na troškovnu struk

ne ekonomije ops

dnosi se na ekono

a odnosi na ekono

nSqueeze/NotesOn

ratora

2014.

9

ljnog

edna

nalna

a su

rther

and

for

ction

vnog

mati

ekciji

kturu

sega.

omije

omije

Mar

Pita

Tab

Ispi

VIP

HT



itanik Zaprimljen

Vipnet izr

otklanja ne

HT smatra

klasifikacija

identificira

troškovi i n

razmatranj

također tr

vijek korisn

HT se po

postavljanjprvim mjetrenutku kprihvaćen jednog opešto je subvbiti u mogsvakom sproturječn

privremeneHT smatra

promotivn

nepotrebn

od operato

smatra kak

s mišljenjem HAKO

govora operatora i

ni komentari

ražava suglasnost

edostatke statičkog

da je ključni nedos

a troškova i prih

ane neke očite kat

naknade instalacije

je kao npr. promo

rebali biti uključen

nika.

oziva na mišljenje

je inicijalne cijene esecima može se skada kupac plaća od strane nacionaeratora značajne trvencija jednokratnihgućnosti nadoknadlučaju, tijekom žio izjavi HAKOM‐

e promotivne ponuda se na taj način z

ih popusta i usl

nog iskrivljavanja. B

ora zahtijevati povr

ko bi se isti dinam

OM‐a da je poludin


s poludinamičkim

g i dinamičkog pristu

statak u metodolog

oda na statičke

egorije koje pripad

e, postoje neke već

otivni popusti i po

i u dinamičku prila

BEREC‐a u kojem

usluge koja ne poksmatrati razumnimpuni iznos mjesečalnog regulatornogržišne snage u provh troškova. Međutditi te troškove u rivotnog vijeka koa da „test istiskiude jer se test morzanemaruju legitim

uga koje se mog

EREC smatra kako

rat troškova tijekom

ički pristup trebao

namički pristup naj

a o pitanju 4

m pristupom ukolik

upa.

giji opisanog poludi

i dinamičke. Unat

daju u dinamički p

e troškovne stavke

onude koji bi prem

agodbu te se raspo

m stoji: „Iz perspkriva sve troškove nm ukoliko je cijena čne naknade. Test g tijela ne bi trebvođenju konkurentim, navedeni operarazumnom vremensorisnika“. Smatra

ivanja marže trebra zadovoljiti u biloni tržišni razlozi op

gu uvesti na trž

bi ispravni regulato

m životnog vijeka k

primijeniti u pogle

prikladniji?�

ko isti učinkovito

namičkog pristupa

toč tome što su

pristup, kao što su

e koje nisu uzete u

ma mišljenju HT‐a

odijeliti na životni

pektive operatora, njezina pružanja u usluge održiva u istiskivanja cijene bao sprječavati ni nih strategija, kao ator također mora skom razdoblju, u da je navedeno

ba uzeti u obzir o kojem trenutku“. eratora za ponudu

ište bez njegova

orni pristup trebao

korisnika. Stoga HT

edu darova koji se

HAKOM‐ovo miš

S obzirom da

komentirao nave

HAKOM se slaže

trebali biti uklju

vijek korisnika.

Upravo je zbog

obzir privremenetrenutku“. Među

navedenu rečeni

uzeti u obzir svevijek korisnika,je



u ovom dijelu V

edeno.

s HT‐om u stavu d

čeni u dinamičku

toga HAKOM nave

e promotivne ponudutim, kako bi se izbj

icu na način da ista

e privremene promr se test mora zado


Vipnet podržava H

da bi promotivni po

prilagodbu te se

eo: „test istiskivanjde jer se test mora jegle sve nedoumic

a sada glasi: „test isotivne ponude i raovoljiti u bilo kojem


lipanj

HAKOM, HAKOM

opusti i ponude tako

raspodijeliti na živ

ja marže treba uzezadovoljiti u bilo koce, HAKOM će izmij

stiskivanja marže taspodijeliti ih na živtrenutku“.

ratora

2014.

10

nije

ođer

votni

eti u ojem eniti

treba votni

Kon Na prorasp

Pita

Tab

Ispi

VIP

HT

nude u skl

bi stoga u

troškove p

tijekom oč


temelju komentaramotivne ponude jerpodijeliti ih na život



itanik Zaprimljen

VIP smatr

definiciju

uvažavajuć

‐ us

te

‐ po

te

‐ pr

ka

na

HT smatra

grupiranja

širokopoja

opu paketa. HT nav

skladu s preporuka

promotivnih ponuda

čekivanog životnog v

AKOM‐a:

a HT‐a, HAKOM će r se test mora zadovtni vijek korisnika, j

s prijedlogom HAK

govora operatora i

ni komentari

a primjenu pristu

grupe proizvoda

ći:

sku povezanost trži

elevizijskih program

ostojanje ekskluziv

e

rimjenu istog pristu

ao i Optima Tele

agodbe i uvjetno do

kako bi HAKOM te

proizvoda. Sma

snog pristupa raz

vodi da takav prist

ama BEREC‐a i regu

a, darova i popusta

vijeka korisnika.

izmijeniti rečenicuvoljiti u bilo kojem ter se test mora zad

KOM‐a o primjeni p


pa grupe proizvod

treba prilagodi

išta širokopojasnog

ma uz plaćanje nakn

nih ugovora na sad

upa i na proizvode

ekoma u slučaju

opuštene koncentra

est istiskivanja marž

atra da HAKOM‐o

zličitih brzina treb

up primjenjuju AGC

latornim primjerim

a u dinamičke trošk

iz poglavlja 4.5.4. trenutku“ na način dovoljiti u bilo kojem

pristupa grupe proi

a o pitanju 5

da nužnom. Pritom

ti stvarnim tržiš

g pristupa internetu

ade,

držaj pojedinih tele

Iskona kao poveza

realizacije prijedl

acije.

že morao primjenji

ovo stajalište ka

baju nalaziti u za

COM i ComReg, te

ma, trebalo uključiti

ove raspodijeljene

„Tretman promotivda ista sada glasi: „m trenutku“.

izvoda? �

m naglašava kako

nim okolnostima

u i usluge prijenosa

evizijskih programa

anog društva HT‐a,

oga predstečajne

ivati na višoj razini

ako se proizvodi

asebnim grupama

vnih ponuda“ koja„Test istiskivanja m

HAKOM‐ovo miš

S obzirom da

komentirao nave

HAKOM smatra

maloprodaje šir

pristupa i pristu


glasi: „test istiskivaarže treba uzeti u o


u ovom dijelu V

edeno.

da nije nekonziste

rokopojasnog prist

p grupe proizvoda


anja marže treba uobzir sve privremen

Vipnet podržava H

entno imati definici

tupa Internetu be

za ex‐ante test ist


lipanj

uzeti u obzir privremne promotivne ponu

HAKOM, HAKOM

iju mjerodavnog tr

ez razlikovanja br

tiskivanja marže ko

ratora

2014.

11

mene ude i

nije

ržišta

rzine

oji se

7 Ox8 ER

proizvoda,

skladu s re

strane HAK

tržišta ma

proizvodi š

mogućnost

Pregledu v

prebaciti nniže kvaliterazlika u cizradu BU

pristupa In

dio temelj

prihvatljivi

pristupnoj

HT drži da

regulatora

omogućav

telekomun

HT ističe

određeni t

uslugu, np

nema tro

odgovaraju

za potrebe

Zaključno,

provođenj

nepostojan

xera, Conceptual FrRG (09) 07, Report o

iz razloga što ne

egulatornim primje

KOM‐a nije konziste

aloprodaje širokopo

širokopojasnog pris

ti supstitucije uslu

veleprodajnog tržiš

na proizvode više kete promatranog ocijeni opravdava opmodela HAKOM je

nternetu neovisno o

jena na flat prom

m grupiranje uslu

brzini i paketu pro

je korisno grupe p

CMT‐a koji je ista

a češće provođ

nikacijskom tržištu Š

kako na tržištu p

trošak specifičnog m

pr. u slučaju kada s

oškova ispostave

uće troškove za tu

e provođenja testa i

HT smatra kako bi

a testa. Dodatno,

nja specifičnog m

ramework for the Aon the Discussion o

udovoljavaju istim

erima iz prakse. Pr

entan s provedbom

ojasnog pristupa

stupa mogu smatra

uga širokopojasnog

šta širokopojasnog

kvalitete drugog opoperatora poveća dpredjeljenje za prokreirao jedinstvenu

o brzini pristupa do

metu čime se iz p

ga širokopojasnog

meta.

proizvoda definirat

aknuo kako širenje

đenje testa, št

Španjolske.

postoje određene

mrežnog elementa

se račun isključivo

računa. U takvo

grupu usluga, odno

istiskivanja marže.

i se proizvodi treba

potrebno je izrič

mrežnog troška ili

Assessment of Eircoon the application o

zahtjevima krajnji

ristup grupe proizv

m HAKOM‐ove defin

Internetu, koja od

ati istim tržištem te

g pristupa koju pre

g pristupa 2010: “

peratora ukoliko sedo razine pri kojoj izvode više kvalitetu veleprodajnu cije

ok je veleprodajna c

perspektive upstre

g pristupa u višu r

i šire, kao npr. u s

e definicije grupe p

to povećava ko

grupe usluga kod

ili specifične aktiv

ispostavlja u elektr

om slučaju potre

osno formirati nov

ali grupirati na višoj

čito definirati kako

specifične aktivn

m's Bundles, adjustof margin squeeze t

h korisnika, nije u

voda predložen od

nicije mjerodavnog

dređuje da se svi

e s identifikacijom

epoznaje Ofcom u

Kupci bi se mogli e cijena proizvoda kupci smatraju da te”. Također, kroz nu širokopojasnog

cijena za prometni

eam troškova čini

razinu neovisno o

lučaju španjolskog

proizvoda zapravo

onkurentnost na

d kojih ne postoji

nosti za navedenu

ronskom obliku te

ebno je isključiti

u grupu proizvoda

j razini za potrebe

o će se u slučaju

nosti neke usluge

tments to the net rests to bundles, Ma

temelji na različit

Iako se i analiz

obrazloženjima,

nije relevantna.

unutar mjeroda

ComReg7:

Konceptualno, dproizvoda je anaproizvoda bi trebkoje se smatra za

Osim toga, smjer

„Što je veći set poperatora za proizvodima.“

Na taj način uko

HT‐u unakrsno s

cilj HAKOM‐ovo

pomoći alternati

ukoliko zaista že

pristupa. Istodob

razmatrati širenj

tržištu.

HAKOM prihvaća

istome jasno na

kojoj će se prov

kojih ne postoji o

revenue test, Februarch 2009.


tim brzinama pristu

za tržišta i pristu

njihov cilj nije isti

Štoviše, grupa p

vnog tržišta, kako

definirati koji su alogno pokušaju dbala prepoznati uvjamjenjivima.“

rnice BEREC‐a navo

proizvoda koji se raunakrsnim subve

oliko grupa proizvo

ubvencionirati proi

g testa istiskivanja

ivnim operatorima

ele ponuditi široko

bno, HAKOM će na

je grupe proizvoda

a komentar HT‐a te

vesti da je moguć

voditi test istiskiva

određeni specifični

ary 2013


upa.

up grupe proizvod

i stav je HAKOM‐a

roizvoda se može

o je naglašeno u

proizvodi uključendefinicije tržišta. Štvjete ponude i potr

ode: 8

azmatra u testu, toncioniranjem nek

da sadrži veći set p

izvode unutar grup

a marže jest ogra

da se efikasno natj

opojasne proizvode

astaviti pratiti razv

ukoliko uoči inten

e će dopuniti doku

e definirati posebn

anja marže za one

mrežni trošak ili sp


lipanj

da temelje na slič

a da njihova uspore

e smatrati podtržiš

izvještaju Oxera‐e

ni u relevantne gtoviše, definicija gražnje pojedinih pa

o je veća prilika za kih proizvoda dru

proizvoda, bilo bi l

pe proizvoda. Među

aničiti ovakvu prak

ječu s HT‐om i Isko

e s različitim brzin

oj tržišnog natjeca

nziviranje natjecanj

ument na način da

nu grupu proizvod

proizvode/usluge

pecifična aktivnost.

ratora

2014.

12

čnim

edba

štem

e za

rupe rupe aketa

SMP ugim

akše

utim,

ksu i

nom

nama

nja i

a na

će u

a na

kod

Kon HAKpos

Pitaprim

Tab

Ispi

ISKO

HT

definirati n


KOM je na temelju sebnu grupu proizvo

anje 6: Slažete li semjenjivao ATC stan


itanik Zaprimljen

ON Iskon je m

standard b

HT navodi

grupe proiznije jasno

standarda,

cijenu svog

da metodo

standarda

nova grupa proizvod

AKOM‐a:

komentara HT‐a dooda na kojoj će se p

s prijedlogom HAKndard? �

govora operatora i

ni komentari

išljenja kako se na

bez ikakvih kasnijih

i da iz postavljeno

zvoda, svaki proizvohoće li HAKOM

, a isto je nužno d

g pojedinačnog pro

ologija ne definira

uzeti u obzir aktiv

da na kojoj će se pr

opunio poglavlje 5.2provoditi test istiski

KOM‐a da se na sva


proizvode unutar g

prilagodbi.

og pitanja HAKOM‐

od treba ocjenjivatiprovoditi test na

definirati kako bi o

oizvoda unutar prom

na koji način će se

vne promjene broj

rovoditi test istiskiv

2.3. „Pristup pojediivanja marže za one

aki proizvod unuta

a o pitanju 6

grupe mora primije

‐a; „…HAKOM smai uz primjenu LRAICtemelju LRIC ili

operator mogao tro

matrane grupe proi

e prilikom primjen

a korisnika promat

vanja marže.

inačnog proizvoda e proizvode/usluge

r grupe proizvoda

eniti isključivo LRIC

atra da se unutar C/LRIC standarda“ , LRAIC troškovnog

oškovno utemeljiti

izvoda. Napominje

e LRIC troškovnog

tranih usluga kroz

ili grupe proizvoda“kod kojih ne posto

treba primijeniti LR

HAKOM‐ovo miš

Nije jasan kome

prilagodbi s obz

testa istiskivanja

primjenu LRAIC/

HAKOM naglašav

proizvode unuta

proizvoda ne pr

grupu i proizvod

pri izboru ATC tro

Kako je i navede

za Long Run Ave

mogu izravno pr

širokopojasnog

fiksnih troškova

čime su zapravo

zajedničkih trošk


“ na način da je u isji određeni specifič

RIC standard, dok b


ntar ISKON‐a u dij

irom da je HAKOM

a maže unutar grup

LRIC standarda.

va da ukoliko bi se

ar grupe, test bi

ridonosi dovoljno u

e unutar grupe nep

oškovnog standard

no u prijedlogu dok

rage Incremental C

ipisati promatrano

pristupa: LRIC troš

koji se mogu izravn

o isključeni svi zaj

kovi (npr. marketing


stome jasno naveo čni mrežni trošak ili

bi se za samu grupu

elu koji se odnosi

M jasno naveo kak

pe proizvoda svaki

primijenio LRIC tro

mogao rezultirati

u zajedničkim troš

profitabilnim. Iz tog

a na razini grupe pr

kumenta, LRAIC i LR

Costs. Termin se od

m proizvodu. Npr.,

šak će se sastojat

no pripisati usluzi š

jedničkih troškovi

g).


lipanj

da je moguće definspecifična aktivnos

u proizvoda kao cje

na naknadnu prim

ko će u svrhu prim

proizvod ocjenjiva

oškovni standard na

zaključkom da g

kovima. Ovo bi uč

g razloga HAKOM os

roizvoda.

RIC su zapravo akro

nosi na troškove ko

uzmimo u obzir us

i od svih varijabiln

širokopojasnog pris

mreže I maloprod

ratora

2014.

13

nirati st.

elinu

jenu

mjene

ti uz

a sve

rupa

činilo

staje

onimi

oji se

slugu

nih i

tupa

dajni

Kon S obsam

Pita

Tab

Ispi

VIP

HT

određeno

HT se slaže

standard z


bzirom da su LRAIC mo termin LRIC.



itanik Zaprimljen

Izražava su

HT smatra

ponude i d

povezan s

presedan

razdoblje.

e s prijedlogom HA

a svaki proizvod un

AKOM‐a:

i LRIC zapravo akro

s primjenom ATC s

govora operatora i

ni komentari

uglasnost na predlo

a kako HAKOM nije

darovi uključiti u t

s akvizicijom koris

te su sastavni dio

AKOM‐a da se LRIC

nutar grupe proizvo

onimi za Long Run A

standarda za nereg


oženu primjenu ATC

e detaljno specifici

est. HT ističe kako

snika za tretiranje

o troškova marketi

C standard primjen

da.

Average Incrementa

gulirane proizvode/

a o pitanju 7

C standarda.

irao način na koji

o su promotivni da

e kojeg postoji čv

nga već uključenih

juje kao troškovni

al Costs, HAKOM će

/dodatne usluge?

će se promotivne

arovi trošak koji je

vrsto uspostavljen

h u testiranje kao

U svrhu izbjegav

samo termin LR

izmijenio prijedl

koristiti samo ter

Što se tiče broja

dokumenta u ko

bi odgovarati tristiskivanja marž

Uzevši u obzir

potrebno ažuriraažurirati na godiza oba navedena

e izmijeniti prijedlog

�

HAKOM‐ovo miš

S obzirom da

komentirao nave

HAKOM se slaž

uključene u test

korisnika.


vanja eventualnih

RIC kao akronim

og dokumenta kak

rmin LRIC.

a korisnika usluga,

ojem stoji da “relevroškovima i prihodiže“

„kako je određeati na polugodišnjoišnjoj razini“ HAKOMa razdoblja.

g dokumenta kako


u ovom dijelu V

edeno.

že s HT‐om da pr

istiskivanja marže


nejasnoća, HAKOM

za ovaj troškovni

ko bi se izbjegle ne

HAKOM skreće po

antni parametri troima za razdoblje z

ene parametre tesoj razini dok je druM će uzeti u obzir p

bi se izbjegle nejas

Vipnet podržava H

romotivne ponude

i kao takvi diskon


lipanj

M će od sada kor

standard. HAKOM

ejasnoće te će se d

ozornost na poglav

oškova i prihoda treza koje se provodi

sta istiskivanja mge parametre dovoprosječan broj koris

noće te će koristiti

HAKOM, HAKOM

e i darovi moraju

tirani kroz životni v

ratora

2014.

14

ristiti

M je

dalje

vlje 7

ebali test

marže oljno snika

i

nije

biti

vijek

Kon HAKkor

Pita

Tab

Ispi

specifični

Komisija

rashoda, aTelefónica prilagodbeamortiziraovom prije

pristup ink

konzistent

sve neregu

Stoga HT is

treba dis

inkrement


KOM će u dokumeisnika.



itanik Zaprimljen

maloprodajni troš

istaknula sljedeć

a njihove koristi trajtretira kao rashod

e računa Telefónicli tijekom odgovaraedlogu primjene po

krementalnog trošk

nosti i sigurnosti, H

ulirane usluge i prom

stiče kako bi HAKOM

kontirati kroz či

alnog troška na sve

AKOM‐a:

entu jasnije navesti

s prijedlogom HAK

govora operatora i

ni komentari

ak. Poziva se na

e: „Troškovi stjecju duže od razdobljde i nisu kapitalizirce na način da ajućeg razdoblja“. Ooludinamičkog prist

ka za tretiranje mo

HAKOM bi trebao

motivne darove.

M izričito trebao ist

tav životni vijek

e neregulirane uslug

i da će se prilikom

KOM‐a da se test p


slučaj Telefonica

canja korisnika činja u kojem su nastarani; u skladu s timsu se troškovi aOvakav pristup je d

tupa. Kako HAKOM

obilnih troškova, u

taj troškovni stand

taknuti da trošak p

korisnika te p

ge i promotivne dar

m provođenja testa

rimijeni na odgova

a o pitanju 8

2006 u kojem je

ne značajan udio ali. Takve troškove me su napravljene akvizicije korisnika dosljedan HAKOM‐

ispravno prihvaća

u svrhu osiguranja

dard primijeniti na

romotivnih darova

primijeniti pristup

rove.

istiskivanja marže

arajuću kombinaciju

Naime, HAKOM

će se promotivn

istiskivanja marž

dokumentu spec

vrijednost prom

korisnika.

Vezano uz troško

potrebno napra

proizvoda koji s

pojedinoj situac

dokumenta:

„Troškovi ovih pcijene proizvodatest nije zadovoljtrebao provoditi

Vezano uz proinamjerava proveekonomije razmj

e promotivne ponu

u veleprodajnih us

HAKOM‐ovo miš


je u poglavlju 5.2.

e ponude i darovi

že. Međutim, u svr

cificirati da će prili

motivnih ponuda i

ovni standard, HAKO

viti razliku između

e ne nude samost

ciji, kao što je re

proizvoda mogu sea koji se nudi samojen ili ako maloprodna temelju mjeroda

izvode koji se neesti test na temeljjera HT‐a i Iskona n

ude i darovi diskon

luga na nacionalno



.5.2 i poglavlju 6. m

uzimati u obzir pril

rhu izbjegavanja ne

kom provođenja te

i darova diskontir

OM zadržava svoje

u proizvoda koji s

talno kao i da troš

ečeno u poglavlju

e najprije procijenitostalno na tržištu, dajna cijena nije doavnog troškovnog s

e nude samostalnju ATC troškovnoga tržištu.“

tirati kroz prosječn

oj razini? �


lipanj

metodlogije naveo

likom provođenja t

ejasnoća, HAKOM

esta istiskivanja ma

rati kroz životni v

prvotno mišljenje d

se nude samostal

škovni standard ov

5.2.5. konzultacij

ti putem maloprodako takav postoji. ostupna, onda bi sestandarda.

o na tržištu, HAKg standarda, zbog

ni životni vijek kraj

ratora

2014.

15

kako

testa

će u

arže,

vijek

da je

no i

visi o

skog

dajne Ako

e test

KOM veće

jnjeg

VIP

ISKO

VIP izražav

ON HAKOM bi

temeljene

temeljene

Pristupom

ulazne vel

Iskon navo

tržištu ne b

i Iskona, t

cjenovnu s

strategiju j

HAKOM‐ov

strategija i

konkurenc

Dodatno,

strategija k

učinkovito

testova ist

Predloženi

cjenovne s

neopravda

BEREC koji

u maržamslobodu SMpotrošačim

Nadalje, uč

ULL podru

ali i istodo

va suglasnost s prije

i, prema mišljenju

na veleprodajnoj

na BSA veleprodajn

koji podrazumijev

leprodajne i malop

odi da ukoliko je H

bi bio u mogućnost

ada i HT i Iskon sa

strategiju. Činjenica

je dokaz da bi i učin

v pristup, prema n

i diferencijacija pro

cijom te da potencij

Iskon ističe kako

koje provode HT i Is

g tržišnog natjecan

iskivanja marže.

im pristupom HAK

strategije, što ne b

anom narušavanju n

i smatra kako bi „tea alternativnih opeMP operatoru na nma kroz povoljnije ci

činak HAKOM‐ovog

čjima čime bi HAK

obno omogućio zna

edlogom.

Iskona morao prim

usluzi izdvojenog

noj usluzi.

va različitu razinu g

prodajne usluge H

AKOM‐ova analiza

ti natjecati se s mje

ami po sebi ne bi

a da HT i Iskon mog

nkoviti novi sudioni

navodima Iskon‐a n

oizvoda koju provod

alno može donijeti

se HAKOM trebao

skon. U prilog tome

nja sastavni dio mno

KOM bi prisilio Is

i bilo dosljedno pri

njegove razumne t

est trebao biti dovoeratora, ali istovrenačin da neiskrivljeijene.“

g prijedloga bi zaht

OM učinio Iskon n

čajno pojeftinjenje

mijeniti odvojene

pristupa lokalnoj

grupiranja proizvod

HAKOM iskrivljava

ispravna, odnosno

ešovitom cjenovnom

bili u mogućnosti

gu održati ovakvu m

k na tržištu također

ne priznaje da je m

de HT i Iskon u skla

koristi korisnicima

o usmjeriti na repl

e govori i da su kon

ogih rasprava o usp

skon na napuštanj

ihvaćenim europsk

ržišne slobode. Nav

oljno fleksibilan da semeno osiguravajućeno tržišno natjeca

tijevao od Iskona p

ekonkurentnim na

e Iskon‐ovih usluga

testove za pakete

petlji i za pakete

da primijenjenu na

tržište. Isto tako,

o novi sudionik na

m strukturom HT‐a

poduprijeti takvu

mješovitu cjenovnu

r mogao.

mješovita cjenovna

adu s učinkovitom

.

liciranje cjenovnih

ncepti repliciranja i

postavi učinkovitih

je svoje trenutne

kim presedanima o

vedeno podupire i

se uoči istiskivanje ći dovoljnu tržišnu anje donosi koristi

podizanje cijena na

ovim područjima,

u BSA područjima

S obzirom da

komentirao nave

HAKOM se ne sla

U cilju promica

predložio da se

proizvoda, čiji su

i LLU usluge. Pri

se učinkovito na

kojem zemljopis

širokopojasne us

Ovaj pristup ko

repliciranje i HT‐

razini, bez ogran

HT‐ovom cj

usluge teme

Iskonovom c

na bitstream

Doista, s 2 zaseb

smatra da alter

nacionalnoj razin

Osim toga, HAK

natjecanja izmeđ

za zasebna zemlj

Rješenjem HAKO

cjenovnu politiku

o ulaznim velep

usmjerenosti cije

za sve korisnike.


u ovom dijelu V

edeno.

aže s komentarima

nja tržišnog natje

test provodi na te

u troškovi temeljeni

ijedlog HAKOM‐a o

tječu i s HT‐om i Is

snom području alte

sluge.

ombinacije velepr

‐ove i Iskonove cje

ičavanja:

enovnom strategij

eljene na LLU i

cjenovnom strateg

mu tamo gdje HT tak

bna testa temeljen

rnativni operatori

ni s prosječnom cjen

KOM smatra da n

đu zemljopisnih po

jopisna područja.

OM‐a na koje se

u Iskona. Navedeni

rodajnim uslugama

ena. Pritom je Iskon


Vipnet podržava H

Iskona.

ecanja na nacional

emelju kombinacije

i na prosječnom po

omogućava alterna

konom na naciona

ernativni operatori

rodajnih ulaznih p

enovne strategije, t

om tamo gdje Isk

gijom za širokopoja

kođer nudi svoje šir

a na LLU i bitstrea

ne bi bili u mogu

novnom politikom.

nema dovoljno ra

dručja kako bi se p

e Iskon poziva, HA

m rješenjem HAKO

a koje će se koristi

n mogao odrediti is


lipanj

HAKOM, HAKOM

lnoj razini, HAKOM

e veleprodajnih ula

nderiranom trošku

tivnim operatorim

lnoj razini, bez obz

odaberu pružati s

proizvoda ima za

također na naciona

kon nudi širokopoj

asne ponude temel

rokopojasne proizv

m troškovima, HAK

ućnosti natjecati se

zlike u razini tržiš

postavili zasebni tes

AKOM nije određ

OM je samo zauzeo

iti pri analizi troško

te maloprodajne ci

ratora

2014.

16

nije

M je

aznih

BSA

a da

ira u

svoje

cilj

alnoj

asne

ljene

vode.

KOM

e na

šnog

stovi

đivao

stav

ovne

ijene

Kon Bez

Pita

Tab

Ispi

VIP

(temeljem

bi moglo d

i novih sud

BSA velepr

Iskon napo

HAKOM‐a

je HAKOM

temelji na

usluzi: „(…

dvije različtarifnog ppetlje i sldistribucijapristupa. Vrazloga štopristupa, Iusmjereno


z promjene.



itanik Zaprimljen

VIP izražav

većeg utjecaja ULL

dovesti do narušava

dionika na tržištu s

rodajnoj usluzi.

ominje kako je nje

od 17. ožujka 2008

M de facto prisilio a različitim malopr

…) Stajalište Iskona čite veleprodajne aketa izvrši na nalučaju usluge Bitsa korisnika izmeđuVijeće Agencije je o bi u tom slučaju Iskon natjecao s tasti(…).“

AKOM‐a:

s prijedlogom HAK

govora operatora i

ni komentari


L pondera u predlo

anja tržišnog natjec

a zemljopisno neuj

gova poslovna pol

8. (Klasa: 344‐01/08

Iskon da zauzme

rodajnim cijenama

je bilo da se ukoliusluge, ispitivanje

ačin da se rezultatistream pristupa stu usluge izdvojenezaključilo da navena dijelu tržišta koarifnim paketima k

KOM‐a o troškovim


edlogom.

oženom ponderiran

anja na štetu altern

jednačenim cijenam

itika rezultat prilag

8‐01/127, Urbroj: 3

postojeću cjenovn

a ovisno o korište

iko će se tarifni pae troškovne usmjei analize za slučaj tave u omjer u ke lokalne petlje i edeni pristup ne boje je „pokriveno“ ukoji ne ispunjavaju

ma koji bi se trebali

a o pitanju 9

nom prosjeku), što

nativnih operatora

ma, temeljenim na

godbe na Rješenje

76‐1‐08‐02), kojim

u politiku koja se

enoj veleprodajnoj

aketi nuditi putem erenosti pojedinog izdvojene lokalne kojem se očekuje usluge Bitstream

bi bio opravdan iz uslugom Bitstream u načelo troškovne

razmatrati pri prov

HAKOM stoga od

vođenju testa istisk

HAKOM‐ovo miš

S obzirom da

komentirao nave


dbacuje Iskonov kom

kivanja marže?�


u ovom dijelu V

edeno.


mentar.

Vipnet podržava H


lipanj

HAKOM, HAKOM

ratora

2014.

17

nije

HT HT navodi

mrežne tro

smatra d

transparen

ostatkom d

Stoga, HT

mrežnih

maloproda

iz BU‐LRIC

navodi kak

modela pr

Naime, HT

vodova, ko

pristupa in

troškovi bi

BU‐LRIC m

udjelom od

prilagodili

navedeno

operatora

koje je HA

Također, H

platforme)

ispraviti na

Nadalje, H

uzeti u obz

za STB, IAD

potvrde

računovod

HT dalje

specificiran

i da u osnovi pod

oškove, plaćanja dr

a navedeni troš

ntno te su informa

dokumenta.

navodi da odloma

elemenata prema

ajna usluga, uz nap

C modela HAKOM‐

ko nigdje nije defin

rilagodili konkretni

T navodi da BU‐LR

oji ne bi smjeli op

nternetu. Također,

iti preuzeti iz mode

modelu kojom bi

d 25%, niti definira

za ekonomiju ra

kako bi se životn

s tržišta, što zapra

AKOM namjerava m

HT ističe kako su od

) koji su navedeni u

avedeno u dokume

T navodi da bi se u

zir životni vijek traj

D modem. HT istič

proizvođača opre

dstvenoj politici u od

navodi da u odl

no što HAKOM sma

dupire koncept pri

rugim operatorima

kovi u Metodolo

acije u poglavlju 5

ak 5.3.1. Metodoloa tipu veleproda

omenu da će se ka

a, uz korekcije za

nirano na koji bi s

im maloprodajnim

RIC model sadrži,

pterećivati cijenu m

, HT navodi kako

ela te ne objašnjav

se simulirao virtu

na koji bi se način t

zmjera. Štoviše, H

ni vijek korisnika t

avo znači da postoj

modelirati na razinu

dređeni elementi v

uključeni su u velep

ntu.

u okviru definiranja

janja opreme i raču

e kako je za naved

eme o životnom

dnosu na istu.

omku 5.3.2. Trošatra sukladnim stva

kojem u obzir tr

i troškove malopro

ogiji nisu opisan

5.3. Metodologije,

gije, isključivo nabajne usluge na

ad god je relevantn

ekonomiju razmje

se način pojedini tr

uslugama za koje

primjerice, i troško

maloprodajne uslug

isti tekst ne spec

va kako bi bila real

ualni učinkoviti op

troškovi koji nisu d

HT navodi kako je

trebao uskladiti ov

je i druge kategori

u operatora od 25

vlastitih mrežnih tro

prodajnu cijenu, pa

a troškovnih standa

unovodstveno razd

denu opremu u mo

m vijeku opreme

škovi originacije i rnim plaćanjem dru

reba uzeti vlastite

odajnih jedinica, ali

ni jednoznačno i

nekonzistentne s

braja tipove troška

kojoj se temelji

o koristiti troškovi

era. Međutim, HT

roškovi iz BU‐LRIC

e se provodi test.

ove veleprodajnih

ge širokopojasnog

cificira koji će sve

izirana korekcija u

perator s tržišnim

io BU‐LRIC modela

e poglavlju 5.2.2.

visno o podacima

ije, osim troškova,

5% tržišnog udjela.

oškova (npr. voice

je stoga potrebno

arda nužno trebao

doblje amortizacije

ogućnosti dostaviti

e i primjerenoj

terminacije, nije ugim operatorima.

HAKOM još jed

model prije do

elemente iz BU

podsjeća da će

pridodjeljeni spe

sam HT naveo, t

cijenu širokopoja

iznajmljenim vod

Na primjer, za tro

HAKOM će u

o broju koris

HAKOM će p

koje bi ima

tranzita ov

korisnika,

ova prilagod

HAKOM se slaže

kao i deprecijacij

ov prijedlog o

računovodstveni

HAKOM se tako

originacije koje

budući da je to b


nom ističe da će

nošenja konačne

LRIC modela kad

troškovi koji će

ecifičnim uslugama

roškovi veleprodajn

asnog pristupa s ob

dovima u BU LRIC m

oškove IP tranzita:

uzeti troškove po M

snika, i

prilagoditi ovaj troš

o operator s 25%

vog hipotetskog o

dba je tipična za pril

s HT‐om da bi se t

jsko razdoblje za ST

dostavi potvrda o

im politikama koje

ođer slaže s prijed

su izračunate te

bila i namjera HAKO


operatori imati m

odluke. HAKOM

god je to moguće

biti korišteni iz tr

a ili proizvodima. K

nih vodova neće ut

bzirom da su isti u p

modelu.

Mb IP tranzita iz BU

šak na način da će i

udjelom na tržištu

operatora temelje

lagodbe ekonomije

rebao uzeti u obzir

TB i IAD modeme.

životnom vijeku

se primjenjuju.

logom da se koris

emeljem HAKOM‐o

OM‐a.


lipanj

mogućnost koment

će koristiti troško

i primjenjivo. HAK

roškovnog modela

Koristeći primjer ko

jecati na maloprod

potpunosti pridodje

LRIC modela, koji

zračunati broj koris

u, i izvesti troškov

em izračunatog b

e razmjera.

r korišteni vijek opr

HAKOM pozdravlja

opreme i priklad

ste cijene terminac

ovog BU‐LRIC mod

ratora

2014.

18

tirati

ovne

KOM

biti

oji je

dajnu

eljeni

ovisi

snika

ve IP

broja

reme

a HT‐

dnim

cije i

dela,

Kon Bez

Pita

Tab

Ispi

VIP

HT

S obzirom

nužno kori

Nadalje, HT

troškova n

strukturi r

kojoj će

izvještajem

dostavi u t

HT dodatn

istiskivanja

određivanj


z komentara.

anje 10: Slažete li s

blica 10: Sažetak od

itanik Zaprimljen

VIP izražav

HT ističe d

obračunat

Međutim,

niti hoće l

tržišnom s

potrebno j

da se radio o regu

stiti isključivo cijen

T navodi kako u od

ne odgovara dosad

egulatornih financ

se dostavljati tro

m HT‐a, jer u protiv

raženoj strukturi.

no napominje da

a marže nije usklađ

je jedinstvene konz

AKOM‐a:

e s prijedlogom HA

dgovora operatora

ni komentari


da se u 6. poglav

i temeljem navika

HT ističe kako HAK

i se iste temeljiti n

nagom ili alternati

ednoznačno defini

uliranim veleprodaj

e originacije i term

lomku 5.3.3. Malopd dostavljenim tro

ijskih izvještaja. Sto

oškovi bude uskla

vnom mora ulagat

dostavljeni upitn

đen sa strukturom o

zistentne strukture.

AKOM‐a o primjeni

i stajalište HAKOM

edlogom.

vlju Metodologije na prosječnog krajn

KOM ne navodi na

na navikama korisn

vnih operatora. Sli

rati način određiva

jnim uslugama, HT

inacije iz BU‐LRIC m

prodajni troškovi, noškovima niti sada

oga, HT predlaže d

ađena s regulato

i značajno više vre

nik o troškovima

opisanom u Metod

.

i ažuriranju testa i

M‐a o pitanju 10

navodi kako će se

njeg korisnika malo

koji način namjera

nika usluga operat

jedom navedenog

nja navika krajnjeg

ističe kako bi bilo

modela HAKOM‐a.

avedena struktura

šnjoj niti budućoj

da se struktura u

rnim financijskim

emena da podatke

vezanim uz Test

dologiji te predlaže

istiskivanja marže?

e dodatni troškovi

oprodajne usluge.

ava utvrditi navike

tora sa značajnom

HT predlaže da je

korisnika.

? �

HAKOM‐ovo miš

Bez komentara.

HAKOM se slaž

korisnika SMP op

HAKOM će nove

ovisno o poj

karakteristikama



e s komentarom

peratora u ex ante t

e maloprodajne po

edinačnoj struktu

a novih ponuda.


HT‐a i uzet će u

testu istiskivanja m

onude procjenjivati

uri troškova, p


lipanj

u obzir navike kra

arže.

od slučaja do slu

rocesima ili dru

ratora

2014.

19

ajnjih

čaja,

ugim

Kon Bez

Dod

Sva

Tab

Ispi

VIP

Nadalje, HT

test za pr

objašnjava

razlikuju o

razlika u t

pridružena

grupu. Sto

slučajevim


z komentara.

datni komentari op

tri operatora su do

blica 11: Sažetak do

itanik Zaprimljen

Na stranici

navodi da

širokopoja

veleprodaj

mreže.

Vipnet sm

komunikac

namjera z

smatra da

investicije

temelj za

T navodi da se u 6.

rovjeru novih ponu

a na koji će se nači

d postojećih. HT ist

troškovnoj struktur

a grupi postojećih u

oga, HT smatra d

a usluge ili paketi u

AKOM‐a:

peratora

ostavila dodatne ko

odatnih komentara

ni komentari

i 21. dokumenta HA

je vidljivo da pod o

snog pristupa i

jnih proizvoda mož

matra da dosadaš

cijskim mrežama po

za razvojem vlastit

su prvi alternativ

u izgradnju vlastit

nacionalni tržišni

poglavlju također o

uda operatora sa

n postupati s ponu

tiče da je nužno na

ri ili procesu prima

usluga već mora bit

da bi Metodologijausluga pridruživati g

omentare uz odgovo

a operatora i stajali

AKOM‐a nalazi se ko

određenim uvjetim

pristupa izdvoje

že obeshrabriti alte

šnji tijek razvoja

okazuje potrebu za

te mreže i dostup

ni operatori u nep

tih mreža i priprem

nastup, a da su r

objašnjava kada će

značajnom tržišno

udama koje se troš

aglasiti da u slučaju

anja usluga ista us

ti smještena u odgo

a morala definira

grupama usluga.

ore na pitanja iz jav

šte HAKOM‐a

omentar vezan za s

ma, kombinacija uslu

enoj lokalnoj pe

ernativne operatore

domaćeg tržišta

drugačijim pogled

pnosti veleprodajn

pokretnim mrežam

mu kolokacijskih p

rezultat takvog inv

se koristiti ovakav

om snagom ali ne

kovno ili procesno

u kod kojeg postoji

sluga ne smije biti

ovarajuću zasebnu

ti u kojim će se

vne rasprave.

sliku 8., u kojem se

uga veleprodajnog

etlji kao ulaznih

e za razvoj vlastite

a u nepokretnim

om na povezanost

nih usluga. Vipnet

ma izvršili značajne

prostora HT‐a, kao

vesticijskog ciklusa

HAKOM‐ovo miš

HAKOM se slaže

operatore mogu

citiranog HAKO

dokumenta, ko

alternativnom op

bitstream‐a i p

širokopojasnog

Stoga HAKOM s

bile uzete u obzi

pri razvoju svojih



e s VIPnet‐om da p

u sprječavati u ra

M‐ovog komenta

omentar se odno

peratoru zbog razli

ristupa izdvojenoj

pristupa, a u kon

matra da nije potr

r ostale poteškoće

h mreža.


postoje brojne okol

zvoju vlastite infr

ra vezanog za s

osi na poticaj ra

ke u ekonomskom

lokalnoj petlji i

tekstu ex ante te

rebno izmijeniti cit

s kojima se susreć


lipanj

lnosti koje alternat

astrukture. U pog

sliku 8., iz prijed

azvoja vlastite m

prostoru između ci

usluge maloproda

esta istiskivanja ma

tiranu rečenicu kak

u alternativni opera

ratora

2014.

20

tivne

gledu

dloga

mreže

ijene

ajnog

arže.

ko bi

atori

HT

predstečaj

HAKOM‐a,

opravdanihmarže kodza razvoj vza osiguran

Vipnet dod

ovisan o v

vlastitoj m

uporabe p

veleprodaj

nedostatke

HAKOM je

HT‐ove i Is

obzir u cil

tržišnog n

komunikac

''OTT'' uslu

naknade p

uključeni k

VIP se slaž

da se za po

ulazna vele

Napominju

kao moguć

nagodbe i

HT smatra

ne sadrži

dijelu oda

ne nagodbe. Stoga

umjesto gore n

h uvjeta i troškovd ulaznih veleprodajvlastite mreže uslijenje sredstava inves

daje da je svakom a

veleprodajnim uslu

mreži, posebice uko

postojeće bakrene

jnim uslugama, pr

e takve ovisnosti o

ispravno prepozna

konove pakete ili b

ju izbjegavanja un

atjecanja važno u

cijskim mrežama i u

uge koje omogućav

putem pokretnih m

kao darovi unutar p

že da treba definira

otrebe provođenja

eprodajna usluga k

u da je isti pristup

ćeg povezanog dru

uvjetno dopuštene

da je prijedlog me

razradu svakog od

abira razine učin

a Vipnet smatra da

navedenog, trebal

vno orijentiranih cijjnih proizvoda možed nemogućnosti potitora, i gradnju vla

alternativnom oper

ugama SMP‐a te sv

liko se uzme u obz

e mreže. Vipnet

rocedurama i trošk

SMP‐u, a koji nisu j

ao neregulirane i do

bi mogle biti uključe

nakrsnog subvencio

zeti u obzir i tele

usluge širokopojasn

vaju usluge prijeno

mreža i pametnih u

onuda.

ati ulaznu veleprod

testa istiskivanja m

koristi odgovarajuć

potrebno primijen

uštva HT‐a, u slučaj

e koncentracije.

etodologije izrađen

d koncepata i prov

kovitosti operator

bi predmetna tvrd

a glasiti: „Nedostijena ili neučinkoviže obeshrabriti alterostizanja financijskiastite mreže.“

ratoru strateški cilj

voje maloprodajne

zir zastarjelost i izr

drži da svaki op

kovima, na više n

ednostavno mjerlji

odatne usluge koje

ene u budućnosti, a

oniranja. VIP smatr

efonske usluge u j

nog pristupa intern

sa televizijskih pro

uređaja, a koji se v

dajnu uslugu jednak

marže, kako za HT, t

ća kombinacija vele

niti i na proizvode

ju realizacije prijed

na apstraktnoj kon

vođenje u praksi. M

ra opredjeljuje za

dnja u dokumentu

tatak razumnih i it test istiskivanja rnativne operatore ih rezultata nužnih

postati sve manje

e usluge nuditi na

azita ograničenost

perator, ovisan o

načina trpi štete i

vi

su već uključene u

a koje treba uzeti u

ra da je za razvoj

javnim pokretnim

etu, kao i dodatne

grama uz plaćanje

vrlo često nalaze i

ko za HT i Iskon te

tako i za Iskon, kao

eprodajnih usluga.

Optima Telekoma

dloga predstečajne

nceptualnoj razini i

Metodologija se u

a koncept slično

HAKOM je uzeo

neregulirani proi

maloprodajne cij

HAKOM je uzeo

marže primijenit

obveza nadzora

Kao što se mož

razvio model, dij

na temelju BU‐LR


o u obzir komenta

izvodi, darovi i pro

jene i diskontirani k

u obzir komentar

ti na svakog opera

maloprodajnih cijen

že vidjeti iz upitnik

elovi troškova jezg

RIC troškovnog mod


ar VIPnet‐a te istič

motivne ponude b

kroz životni vijek kra

VIPnet‐a te ističe k

atora kojem bude

na.

ka dostavljenog op

rene mrežne oprem

dela su:


lipanj

če da će odgovara

iti uključeni u proc

ajnjeg korisnika.

kako će test istiskiv

određena regulat

peratorima, kako b

me koji će biti izraču

ratora

2014.

21

ajući

cjenu

vanja

orna

bi se

unati

ISKO

učinkovito

kojih bi se

momentom

utjecaj tes

shvaćanju

tržištu po

model HAK

strane mo

marže, kao

kako je pri

provesti t

pretpostav

regulatorn

javnih rasp

testa istisk

HT smatra

„razumnim

rasprave

upoznavan

učinke na

polučiti.

ON Prema Isko

izrađen je

neispravno

raspravu n

S druge st

g operatora (eng.

e odredili troškovi s

m. HT smatra met

sta na tržište elek

HT‐a, posljedice te

izradi modela s tr

KOM izraditi po usv

ogle dostaviti svoja

o temeljni dio doku

jeko potrebno prec

test istiskivanja m

vke procjene poj

ih tijela UK, Belgije

prava vezanih uz ov

kivanja marže koji b

a da se proces u

m vremenom“. HT j

u kojem bi HA

nje s detaljno razra

mjerodavno tržišt

onovom mišljenju,

e isključivo na na

o postavljeni. Stog

nije u mogućnosti p

rane, prema predv

SEO), ali ne opisuj

slično učinkovitog

todologiju nedoreč

ktroničkih komunik

esta bi trebale biti p

roškovima svake p

vajanju dokumenta

a mišljenja, primje

umenta koji je pred

cizno, jasno i nedvo

marže, odnosno

edinih troškovnih

e i Italije kao pozitiv

vu problematiku. HT

bi se provodio u 5 k

spostave testa ist

je stajališta kako je

AKOM trebao om

ađenom Metodolo

te koje bi konkret

prijedlog nove m

čelnoj razini te s

ga samo na osno

procijeniti sadržaj, k

viđenom procesu, u

e postupak i pretp

operatora što HT s

čenom i da nije m

kacija u RH i trgov

poznate i HAKOM‐

pojedine regulirane

Metodologije. Kako

dbe i prijedloge n

dmet ove javne ras

osmisleno odrediti

precizno definirat

kategorija. HT

vne primjere načina

T predlaže novi izgle

koraka. Kako ti kora

tiskivanja marže n

e nužno provesti d

mogućiti zainteres

ogijom te bi ujedn

tno odabrana Me

metodologije testa

su pojedini koraci

ovu materijala sta

kao ni način provođ

u trenutku kad će t

postavke temeljem

smatra krucijalnim

moguće procijeniti

vinu s EU. Prema

u i sudionicima na

e usluge, a koji će

o bi zainteresirane

na test istiskivanja

sprave, HT smatra

način na koji će se

ti metodologiju i

navodi postupke

a vođenja i trajanja

ed procesa dizajna

aci nisu provedeni,

ne može smatrati

dodatni krug javne

siranim stranama

o trebao razraditi

todologija trebala

istiskivanja marže

i u samom testu

avljenog na javnu

đenja samog testa.

takve procjene biti

‐ Što se tiče uslu

međugradskih ve

stalci, akumulat

infrastrukture.

‐ Što se tiče poz

opreme.

‐ Što se tiče IPTV

međugradskih ve

HAKOM podsjeć

objasniti različite

ante test istisk

međunarodnom

(NRA's) također

‐ ComReg (Irska

određenih obvez

‐ ILR Luksembur

savjetodavni dok

‐ BnetZa (Njema

člankom 28 (2) st

Detaljni postupa

praktični detalji

koristiti za izrač

istiskivanja marž

se o modelu.

Cilj ove javne ra

istiskivanja marž

modela za test is


uge ADSL‐a, ona se

eza, kolokacijske o

ori i klima‐uređaj

ziva, ona se sastoji

V usluge, ona se s

eza/vodova.

a da je cilj dokume

e metodološke pris

kivanja marže. O

praksom, koju s

primijenila što potv

a), Regulacija cijen

za kontrole cijena u

rg, budući pristup

kument, 20. lipnja 2

čka), Bilješke o test

tavak 2. TKG, 14. st

ak i pretpostavke z

o tome kako će

čun, biti korišteni

e bit će poznati i do

asprave je pojasniti

že. Detalji impleme

stiskivanja marže ka


sastoji od IP i trans

preme (kao što su

i) i prostora, kao

od govorne platfo

astoji od IP i trans

enta i javne rasprav

tupe na postavljan

Ova praksa je u

su ostala naciona

vrđuju i sljedeći dok

a paketnih ponud

u tržištu 1. i tržištu 4

testu istiskivanja m

2013.

tu istiskivanja marž

tudeni 2007.

za SEO koncept još

izabrani metodolo

tijekom razvoja

ostupni HT‐u te će i

i teoretski pristup

entacije bit će rasp

ada će se i Iskon mo


lipanj

sportne mreže, lice

DSL kartice, prekid

i trošak svjetlovo

orme i jezgrene mre

sportne mreže, lice

ve, u ovoj fazi proje

ja pitanja vezano u

skladu s najbo

alna regulatorna t

kumenti:

a ‐ Daljnje pojedin

4., 18. veljače, 2013

marže za Luksembu

že kao što je defini

š nisu predstavljeni

oški pristupi koji ć

modela ex ante t

isti imati priliku izja

primjene ex ante tpravljani tijekom iz

oći očitovati o istom

ratora

2014.

22

enci i

dači,

odne

ežne

enci i

ekta,

uz ex

oljom

tijela

nosti

3.

urg ‐

rano

i. Svi

e se

testa

asniti

testa

rade

m.

Kon Bez

moguće,

zainteresir

Netranspa

marže sma

Nadalje, Is

HAKOM, n

uvođenja,

moguće.

Predlaže st

metodolog

marže, de

parametar

toga predl

istiskivanja

metodolog


z komentara.

više neće posto

ranih osoba, fizičkih

rentnost modela k

atra preprekom za n

skon smatra kako j

nužna procjena pos

što je i u skladu s

toga da HAKOM org

giji testa istiskivanja

efiniciju svih ulaz

ra, definirano pona

laže organizirati ot

a marže s ciljem

gijom.

AKOM‐a:

ojati mogućnost

h i pravnih.

koji će služiti kao

njegovo korištenje.

je za svakog opera

sljedica učinka nov

međunarodnim p

ganizira drugi krug

a marže što uključu

znih parametara,

ašanje korisnika i d

voreni iterativni pr

potpunog usklađe

njihova komenti

izvor podataka u

atora, SMP i/ili alte

vog modela prije n

raksama, a trenutn

javne rasprave o po

uje opis modela tes

definirane sve p

definirano grupiran

roces validacije sam

enja s unaprijed j

ranja od strane

testu istiskivanja

ernativnog, ali i za

njegove validacije i

nim procesom nije

otpuno definiranoj

stiranja istiskivanja

rilagodbe ulaznih

nje usluga). Nakon

mog modela testa

asno definiranom

Metodologija testa iistiskivanja marže – odggovori na komentare oper

lipanj

ratora

2014.

23

Documents

METO DOLOG IJA TE STA IST ISKIVA NJA MARŽE€¦ · dokument na na na kojoj će se na aktivnost. Costs, u svrhu iskivanja marže stiskivanja marže – odg javne raspr čin da je