1

186

KORISTKORIST JE ATRIBUT NEKOG PREDMETA KOJI UZROKUJE JE ATRIBUT NEKOG PREDMETA KOJI UZROKUJE ZADOVOLJENJE ODREZADOVOLJENJE ODREĐĐENE POTREBE. ENE POTREBE. VRIJEDNOSTVRIJEDNOST JE KOLIJE KOLIČČINSKA INSKA

MJERA KOJA OZNAMJERA KOJA OZNAČČAVA VRIJEDNOST PROIZVODA AVA VRIJEDNOST PROIZVODA U RAZMJENI S U RAZMJENI S DRUGIM PROIZVODOM. DRUGIM PROIZVODOM. CIJENACIJENA JE VRIJEDNOST IZRAŽENA NOVCEM.JE VRIJEDNOST IZRAŽENA NOVCEM.

CIJENA PREDSTAVLJA KOLI ČINU NOVCA KOJU KUPAC NA TRŽIŠTU PLAĆA PONUĐAČU ZA JEDINIČNI PROIZVOD. TO UJEDNO ZNAČI KAKO

JE CIJENA NOVČANI ISKAZ VRIJEDNOSTI PROIZVODA.

UPRAVLJANJE CIJENOM

187

CJENOVNI CILJEVI

Exhibit 17-4

Fizički ili vrijednosni rast prodaje

Rast tržišnogudjela

Redefiniranje cilja

Makismiranje dobiti

Suočavanje skonkurencijom

Necjenovnakonkurencija

Cjenovniciljevi

Orijentiraniprema prodaji

Orijentiraniprema dobiti

Orijentirani na status quo

188

BITI PRIHVATLJIVE ZA POTROŠA ČE NA TRŽIŠTU,BITI PRIHVATLJIVE ZA POTROŠA ČE NA TRŽIŠTU,

OSIGURAVATI DALJNJE POSLOVANJE GOSPODARSKOG OSIGURAVATI DALJNJE POSLOVANJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA,SUBJEKTA,

OSIGURAVATI POVEĆANJE OBUJMA PRODAJE GOSPODARSKOG OSIGURAVATI POVEĆANJE OBUJMA PRODAJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, ODNOSNO POVEĆANJE TRŽIŠNOG UDJELA,SUBJEKTA, ODNOSNO POVEĆANJE TRŽIŠNOG UDJELA,

BITI KONKURENTNE NA TRŽIŠTU,BITI KONKURENTNE NA TRŽIŠTU,

BITI U FUNKCIJI STABILIZACIJE TRŽIŠTA,BITI U FUNKCIJI STABILIZACIJE TRŽIŠTA,

ODRŽAVATI ODGOVARAJU ĆU STOPU DOBITI.ODRŽAVATI ODGOVARAJU ĆU STOPU DOBITI.

BITI PRIHVATLJIVE ZA POTROŠA ČE NA TRŽIŠTU,BITI PRIHVATLJIVE ZA POTROŠA ČE NA TRŽIŠTU,

OSIGURAVATI DALJNJE POSLOVANJE GOSPODARSKOG OSIGURAVATI DALJNJE POSLOVANJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA,SUBJEKTA,

OSIGURAVATI POVEĆANJE OBUJMA PRODAJE GOSPODARSKOG OSIGURAVATI POVEĆANJE OBUJMA PRODAJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, ODNOSNO POVEĆANJE TRŽIŠNOG UDJELA,SUBJEKTA, ODNOSNO POVEĆANJE TRŽIŠNOG UDJELA,

BITI KONKURENTNE NA TRŽIŠTU,BITI KONKURENTNE NA TRŽIŠTU,

BITI U FUNKCIJI STABILIZACIJE TRŽIŠTA,BITI U FUNKCIJI STABILIZACIJE TRŽIŠTA,

ODRŽAVATI ODGOVARAJU ĆU STOPU DOBITI.ODRŽAVATI ODGOVARAJU ĆU STOPU DOBITI.

ODLUČIVANJE NA PODRUČJU CIJENAODLUČIVANJE NA PODRUČJU CIJENAPOLAZI OD ČINJENICE DA CIJENE MORAJU:POLAZI OD ČINJENICE DA CIJENE MORAJU:

ODLUČIVANJE NA PODRUČJU CIJENAODLUČIVANJE NA PODRUČJU CIJENAPOLAZI OD ČINJENICE DA CIJENE MORAJU:POLAZI OD ČINJENICE DA CIJENE MORAJU:

189

ČIMBENICI ODREĐIVANJA CIJENA

Unutarnji čimbenici

Marketinški ciljeviStrategija marketinškog miksaTroškovi Organizacija određivanja cijena

Vanjski čimbenici

Priroda tržišta i potražnjeKonkurencijaDrugi čimbenici iz okruženja (ekonomija, država…)

Odluke o cijenama

190

Maržeu kanalimadistribucije

TEMELJNI ČIMBENICI ODREĐIVANJA CIJENA

Cjenovni ciljevi

Popusti i naknade

Pravnookruženje

Cjenovnaelasti čnost

Prostorne razlike

u cijenama

Potražnja

Troškovi

Cijene drugih proizvoda u liniji

Konkurencija

Određi-vanjecijena

191

STRATEŠKO PLANIRANJE CIJENA

Cjenovniciljevi

Ciljno tržište

CijenaPromocijaDistribucijaProizvod

Tko pla ća prijevozne

i druge troškove?

Popusti i beneficije—

kome i kada?

Razina cijeneovisno o krivulji

životnogciklusa

proizvoda

Fleksibilnost cijene

2

192

CJENOVNI CILJEVI

Exhibit 17-4

Fizički/vrijednosnirast prodaje

Rast tržišnogudjela

Izmjena ciljnetržišne mete

Maksimalizacijadobiti

Suočavanje s konkurencijom

Necjenovnakonkurencija

Cjenovniciljevi

Orijentacijana prodaju

Orijentacijana dobit

Orijentacija nastatus quo

193

CJENOVNA ELASTI ČNOST POTRAŽNJE

194

Demand Curve - Willingness to Pay at a given price

Jedinična cijena

Količina potražnje u 000 komada

$6

$5

$2

$1

$4

$3

1 2 3 4 5

Cjenovna elastičnost =% promjene količine potražnje

% promjene cijene

> 1 elastična potražnja< 1 neelastična potražnja

195

ZAKONITOST POTRAŽNJE ZA UOBIČAJENIM I PRESTIŽNIM PROIZVODIMA

196Exhibit 18-8

TOČKA POKRIĆA

Uku

pni p

rihod

i tr

oško

vi

Koli čina proizvodnje

Točka pokri ća

Podru čje dobiti

Ukupni fiksni troškovi

Ukupni varijabilni troškovi

Krivulja UT

Krivulja UP

Podru čje gubitka

kom0

kn

197

UTVRĐIVANJE CIJENAUTVRĐIVANJE CIJENA

1.1. NA TEMELJU TROŠKOVA (METODA DODATNIH TROŠKOVA, NA TEMELJU TROŠKOVA (METODA DODATNIH TROŠKOVA, METODA STOPE PROGRAMIRANE DOBITI, METODA METODA STOPE PROGRAMIRANE DOBITI, METODA MARGINALNIH TROŠKOVA),MARGINALNIH TROŠKOVA),

2.2. IMITACIJA CIJENE KONKURENATA,IMITACIJA CIJENE KONKURENATA,

3.3. UTVRĐIVANJE PSIHOLOŠKE CIJENE NA TEMELJU UTVRĐIVANJE PSIHOLOŠKE CIJENE NA TEMELJU PROCJENE MOGUĆE REAKCIJE POTRAŽNJE, ODNOSNO NA PROCJENE MOGUĆE REAKCIJE POTRAŽNJE, ODNOSNO NA TEMELJU ELASTI ČNOSTI POTRAŽNJE,TEMELJU ELASTI ČNOSTI POTRAŽNJE,

4.4. EMPIRIJSKO UTVRĐIVANJE CIJENA,EMPIRIJSKO UTVRĐIVANJE CIJENA,

5.5. UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU ZAKONSKIH PROPISA,UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU ZAKONSKIH PROPISA,

6.6. UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU POLOŽAJA PROIZVODA UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU POLOŽAJA PROIZVODA NA KRIVULJI ŽIVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA.NA KRIVULJI ŽIVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA.

3

198

TRI MODELA CIJENA

Troškovi Konkurentske cijene i cijenesupstituta

Procjena potroša čajedinstvenimznačajkamaproizvoda

Niska cijena

Nemogu ćnostostvarivanja

dobiti

Visoka cijena

Nepostojanje potražnje

199

CijenaVisoka Srednja Niska

Visoka

Niska

Kva

litet

a pr

oizv

oda

Srednja

Strategija visoke cijene

Strategijaprosje čnevrijednosti

Strategijauštede

Strategijaprecjenjivanja

Strategijaobmane

Strategijalažne uštede

Strategijavisoke

vrijednosti

Strategija najve će

vrijednosti

Strategijaprimjerenevrijednosti

STRATEGIJE CIJENA - KVALITETASTRATEGIJE CIJENA - KVALITETA

200

UTVRĐIVANJE POLITIKE CIJENAUTVRĐIVANJE POLITIKE CIJENAUTVRĐIVANJE POLITIKE CIJENAUTVRĐIVANJE POLITIKE CIJENA

1. ODABIR CILJA CJENOVNE POLITIKE

6. UTVRĐIVANJE KONA ČNE CIJENE

2. UTVRĐIVANJE POTRAŽNJE

3. PROCJENJIVANJE TROŠKOVA

4. ANALIZIRANJE KONKURENTSKIH TROŠKOVA, CIJENA I PONUDE

5. ODABIR METODE UTVRĐIVANJA CIJENA

201

1.1. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ODREĐIVANJA MARŽE,UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ODREĐIVANJA MARŽE,

2.2. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM CILJNOG PRINOSA,UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM CILJNOG PRINOSA,

3.3. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM PERCIPIRANE UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM PERCIPIRANE VRIJEDNOSTI,VRIJEDNOSTI,

4.4. UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU TEKU ĆIH CIJENA,UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU TEKU ĆIH CIJENA,

5.5. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ZATVORENE PONUDE.UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ZATVORENE PONUDE.

1.1. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ODREĐIVANJA MARŽE,UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ODREĐIVANJA MARŽE,

2.2. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM CILJNOG PRINOSA,UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM CILJNOG PRINOSA,

3.3. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM PERCIPIRANE UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM PERCIPIRANE VRIJEDNOSTI,VRIJEDNOSTI,

4.4. UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU TEKU ĆIH CIJENA,UTVRĐIVANJE CIJENA NA TEMELJU TEKU ĆIH CIJENA,

5.5. UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ZATVORENE PONUDE.UTVRĐIVANJE CIJENA METODOM ZATVORENE PONUDE.

METODE UTVRĐIVANJA CIJENA :METODE UTVRĐIVANJA CIJENA :METODE UTVRĐIVANJA CIJENA :METODE UTVRĐIVANJA CIJENA :

202

Trgova čki

Koli činski Sezonski

DiscountPricing

Prodajni Gotovinski

17-8

POPUSTI NA CIJENE

203

POVEĆANJE PRODAJE PRI SNIŽENJU CIJENA :POVEĆANJE PRODAJE PRI SNIŽENJU CIJENA :

XXXX M ( 1 G )M ( 1 G )M ( 1 G )M ( 1 G )M GM GM GM G

1111

X = POSTOTAK POVEĆANJA OBUJMA PRODAJEX = POSTOTAK POVEĆANJA OBUJMA PRODAJEX = POSTOTAK POVEĆANJA OBUJMA PRODAJEX = POSTOTAK POVEĆANJA OBUJMA PRODAJE

G = POSTOTAK SNIŽENJA CIJENEG = POSTOTAK SNIŽENJA CIJENEG = POSTOTAK SNIŽENJA CIJENEG = POSTOTAK SNIŽENJA CIJENE

M = POSTOTAK OSTVARENJA DOBITI OD PRODAJEM = POSTOTAK OSTVARENJA DOBITI OD PRODAJEM = POSTOTAK OSTVARENJA DOBITI OD PRODAJEM = POSTOTAK OSTVARENJA DOBITI OD PRODAJE

4

204

PRODAJAPRODAJA PREDSTAVLJA PROMJENU VLASNIŠTVA NAD PREDSTAVLJA PROMJENU VLASNIŠTVA NAD PROIZVODOM, DOK PROIZVODOM, DOK DISTRIBUCIJA DISTRIBUCIJA PREDSTAVLJA PROMJENU PREDSTAVLJA PROMJENU

NJEGOVA MJESTA KOJU JE AKT PRODAJE IZAZVAO.NJEGOVA MJESTA KOJU JE AKT PRODAJE IZAZVAO.

UPRAVLJANJE DISTRIBUCIJOMUPRAVLJANJE DISTRIBUCIJOMUPRAVLJANJE DISTRIBUCIJOMUPRAVLJANJE DISTRIBUCIJOM

P (LACE) = MJESTO AKTIVNOSTI PRODAJE PRETHODEP (LACE) = MJESTO AKTIVNOSTI PRODAJE PRETHODEAKTIVNOSTIMA DISTRIBUCIJE PROIZVODAAKTIVNOSTIMA DISTRIBUCIJE PROIZVODA

P (LACE) = MJESTO AKTIVNOSTI PRODAJE PRETHODEP (LACE) = MJESTO AKTIVNOSTI PRODAJE PRETHODEAKTIVNOSTIMA DISTRIBUCIJE PROIZVODAAKTIVNOSTIMA DISTRIBUCIJE PROIZVODA

205

TRŽIŠNI POTENCIJALTRŽIŠNI POTENCIJALTEMELJEN NA EKONOMSKIM, DRUŠTVENIM I TEMELJEN NA EKONOMSKIM, DRUŠTVENIM I OSTALIM VARIJABLAMA OKRUŽENJA, KOJEOSTALIM VARIJABLAMA OKRUŽENJA, KOJE

UTJEČU NA UKUPNU POTRAŽNJUUTJEČU NA UKUPNU POTRAŽNJUZA PROIZVODOMZA PROIZVODOM

TRŽIŠNI POTENCIJALTRŽIŠNI POTENCIJALTEMELJEN NA EKONOMSKIM, DRUŠTVENIM I TEMELJEN NA EKONOMSKIM, DRUŠTVENIM I OSTALIM VARIJABLAMA OKRUŽENJA, KOJEOSTALIM VARIJABLAMA OKRUŽENJA, KOJE

UTJEČU NA UKUPNU POTRAŽNJUUTJEČU NA UKUPNU POTRAŽNJUZA PROIZVODOMZA PROIZVODOM

PRODAJNI POTENCIJALPRODAJNI POTENCIJALOCJENA PROŠLOG POSLOVANJA, RESURSA I OCJENA PROŠLOG POSLOVANJA, RESURSA I

BUDUĆIH NAPORA GOSPODARSKOG SUBJEKTA,BUDUĆIH NAPORA GOSPODARSKOG SUBJEKTA,TE PROJEKCIJA UDJELA GOSPODARSKOGTE PROJEKCIJA UDJELA GOSPODARSKOG

SUBJEKTA U PRODAJI INDUSTRIJSKE GRANESUBJEKTA U PRODAJI INDUSTRIJSKE GRANE

PRODAJNI POTENCIJALPRODAJNI POTENCIJALOCJENA PROŠLOG POSLOVANJA, RESURSA I OCJENA PROŠLOG POSLOVANJA, RESURSA I

BUDUĆIH NAPORA GOSPODARSKOG SUBJEKTA,BUDUĆIH NAPORA GOSPODARSKOG SUBJEKTA,TE PROJEKCIJA UDJELA GOSPODARSKOGTE PROJEKCIJA UDJELA GOSPODARSKOG

SUBJEKTA U PRODAJI INDUSTRIJSKE GRANESUBJEKTA U PRODAJI INDUSTRIJSKE GRANE

PREDVIĐANJE PRODAJEPREDVIĐANJE PRODAJEOČEKIVANA PRODAJA U BUDU ĆNOSTI OČEKIVANA PRODAJA U BUDU ĆNOSTI

TEMELJENA NA SPECIFIČNIM RAZINAMATEMELJENA NA SPECIFIČNIM RAZINAMAAKTIVNOSTI MARKETINGAAKTIVNOSTI MARKETINGA

PREDVIĐANJE PRODAJEPREDVIĐANJE PRODAJEOČEKIVANA PRODAJA U BUDU ĆNOSTI OČEKIVANA PRODAJA U BUDU ĆNOSTI

TEMELJENA NA SPECIFIČNIM RAZINAMATEMELJENA NA SPECIFIČNIM RAZINAMAAKTIVNOSTI MARKETINGAAKTIVNOSTI MARKETINGA

206

DISTRIBUCIJA NAM GOVORI NA KOJI NAČIN PROIZVOD DOSPIJEVA OD PROIZVOĐAČA DO KRAJNJEG

POTROŠAČA, ODNOSNO KOJE PUTOVE PRI TOME KORISTI.

DISTRIBUCIJA NAM GOVORI NA KOJI NAČIN PROIZVOD DOSPIJEVA OD PROIZVOĐAČA DO KRAJNJEG

POTROŠAČA, ODNOSNO KOJE PUTOVE PRI TOME KORISTI.

DISTRIBUCIJA "DISTRIBUCIJA "OD SEBEOD SEBE" I "" I "K SEBIK SEBI""DISTRIBUCIJA "DISTRIBUCIJA "OD SEBEOD SEBE" I "" I "K SEBIK SEBI""

FIZIČKA DISTRIBUCIJA PREDSTAVLJA AKTIVNOSTI KOJE SU POTREBNE DA BI SE PROIZVOD U FIZIČKOM SMISLU KRETAO KROZ KANALE

DISTRIBUCIJE, OD PROIZVOĐAĆA DO KRAJNJEG POTROŠAČA.

FIZIČKA DISTRIBUCIJA JE SKUP AKTIVNOSTI - SASTAVLJEN OD OBRAĐIVANJA NARUDŽBI, RUKOVANJA PROIZVODOM, SKLADIŠTENJA , UPRAVLJANJA ZALIHAMA I PRIJEVOZA - KOJE SE RABE U KR ETANJU

PROIZVODA OD PROIZVOĐAČA DO KUPACA I KRAJNJIH POTROŠAČA.

207

Gospodarski subjekt

Potroša č

SaponiaKanditMercedesSlavonska

banka

Veleprodava č

Veleprodava č

Maloprodava č

Veleprodava č

Maloprodava čMaloprodava č

PRIMJERI KANALA DISTRIBUCIJE

208

ZA ŠTO SLUŽE POSREDNICI?

Veleprodava č/maloprodava č

Pomoću posrednika

Mlijeko P1 Kruh P2 Šampon P3 Sapun P4

C1 C2 C3

3 + 3 + 3 + 3 = 12 transakcija

P1 P2 P3 P4

C1 C2 C3

Bez posrednika

1 + 1 + 1 + 1 = 4 transakcije209

ODLUČIVANJE O DISTRIBUCIJI

Exhibit 11-1

Tip kanala

Potreban tip fizi čkedistribucije

Kako upravljati kanalom?

Potreba za posredništvom

Željena dostupnost

NeizravniIzravni

Distribucijski ciljevi

Željena razina opsluživanja

kupaca

5

210

Why a Firm May Want to Use Direct Channels

Veća kontrola

Manji troškovi

Moguće stvaranje dodane Moguće stvaranje dodane vrijednosti

Izravan kontakt s potroša čima i njihovim potrebama

Izravan kontakt s potroša čima i njihovim potrebama

Po potrebi brža promjena Po potrebi brža promjena marketing-mixa

Prikladan posrednik nijePrikladan posrednik nijeraspoloživ

Razloziza odabir izravnog kanala distribucije

211

DOBAVNI LANCI

SASTOJE SE OD “UZVODNIH” I “NIZVODNIH” PARTNERA

UKLJUČUJUĆI DOBAVLJA ČE, POSREDNIKE, PA I KLIJENTE

POSREDNIKA.

212

KLASIČNI (KONVENCIONALNI) DISTRIBUCIJSKI KANAL

KANAL KOJI SE SASTOJI OD JEDNOG ILI VIŠE NEOVISNIH PROIZVOĐAČA,

TRGOVACA U VELEPRODAJI TE MALOPRODAJI, OD KOJIH SVAKI POSLUJE ZA SEBE I ŽELI POSTI ĆI VLASTITU MAKSIMALNU DOBIT,

ČAK I NAUŠTRB DOBITI CJELOKUPNOG SUSTAVA.

213

VERTIKALNI MARKETINŠKI SUSTAV (VMS)

STRUKTURA DISTRIBUCIJSKOG KANALA KOJI SE SASTOJI OD PROIZVO ĐAČA,

TRGOVACA U VELEPRODAJI I MALORPODAJI KOJI DJELUJU KAO JEDINSTVENI SUSTAV. JEDAN ČLAN

KANALA JE VLASNIK OSTALIH ČLANOVA, IMA S NJIMA POTPISANE UGOVORE ILI IMA TOLIKO MO ĆI DA

DRUGI MORAJU SURAĐIVATI.

214

Proizvođač

KLASI ČNIKLASI ČNIDISTRIBUCIJSKIDISTRIBUCIJSKI

KANALKANAL

Potrošač

Maloprodavač

Veleprodavač

VERTIVERTIKALNIKALNIMARKETINGMARKETING--

SUSTAVSUSTAV

Maloprodavač

Potrošač

Proizvođač

Vele

prod

avač

KLASI ČNI DISTRIBUCIJSKI KANAL vs. VERTIKALNI MARKETING - SUSTAV

KLASI ČNI DISTRIBUCIJSKI KANAL vs. VERTIKALNI MARKETING - SUSTAV

215

VRSTE VERTIKALNIH MARKETINŠKIH SUSTAVA

VERTIKALNIMARKETINŠKI SUSTAV (VMS)

KORPORATIVNI UGOVORNI ADMINISTRATIVNI

Dobrovoljni lanci koje podupire Malo prodajne Franšizne

veletrgovac zadruge organizacije

Maloprodajni Veleprodajni Mal oprodajnisustav franšiza sustav franšiza sustav franšizakoji podupire koji podupire ko ji podupire

proizvo đač proizvo đač uslužna tvrtka

6

216

KORPORATIVNI VMS

VERTIKALNI MARKETINŠKI SUSTAV KOJI SVODI SUKCESIVNE FAZE

PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE POD JEDNO VLASNIŠTVO – VODSTVO U

KANALU SE USPOSTAVLJA ZAJEDNIČKIM VLASNIŠTVOM.

217

UGOVORNI VMS

VERTIKALNI MARKETINŠKI SUSTAV U KOJEM SE NEOVISNE TVRTKE NA

RAZLIČITIM RAZINAMA PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE

UDRUŽUJU TEMELJEM UGOVORA KAKO BI POSTIGLE UŠTEDU ILI

VEĆU PRODAJU NEGO ŠTO BI TO MOGLE POJEDINAČNO.

218

ADMINISTRATIVNI VMS

VERTIKALNI MARKETINŠKI SUSTAV KOJI KOORDINIRA SUKCESIVNE

FAZE PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE, ALI NE PUTEM

ZAJEDNIČKOG VLASNIŠTVA ILI UGOVORNIH VEZA, VEĆ TEMELJEM

VELIČINE I MOĆI JEDNOG OD ČLANOVA KANALA.

219

NAČINI PRODAJE IZVAN PRODAVAONICE

220

KONKURENCIJA U KANALIMA

221

DOBAVNI LANAC

7

222

FIZIČKA DISTRIBUCIJAFIZIČKA DISTRIBUCIJA (KRETANJE I SKLADIŠTENJE (KRETANJE I SKLADIŠTENJE PROIZVODA PROIZVODA -- KONTROLA ZALIHA, SKLADIŠTENJE, KONTROLA ZALIHA, SKLADIŠTENJE,

TRANSPORT, MANIPULACIJA)TRANSPORT, MANIPULACIJA)

FIZIČKA DISTRIBUCIJAFIZIČKA DISTRIBUCIJA (KRETANJE I SKLADIŠTENJE (KRETANJE I SKLADIŠTENJE PROIZVODA PROIZVODA -- KONTROLA ZALIHA, SKLADIŠTENJE, KONTROLA ZALIHA, SKLADIŠTENJE,

TRANSPORT, MANIPULACIJA)TRANSPORT, MANIPULACIJA)

FIZIČKA DISTRIBUCIJAFIZIČKA DISTRIBUCIJA

VS.VS.

LOGISTIKALOGISTIKA

FIZIČKA DISTRIBUCIJAFIZIČKA DISTRIBUCIJA

VS.VS.

LOGISTIKALOGISTIKA223

DOBAVLJA ČIDOBAVLJA ČIDOBAVLJA ČIDOBAVLJA ČIKRAJNJIKRAJNJI

POTROŠAČIPOTROŠAČIKRAJNJIKRAJNJI

POTROŠAČIPOTROŠAČITijekovi sirovina, Tijekovi sirovina,

materijala,materijala,poluproizvoda,poluproizvoda,

energije i energije i informacijainformacija

Tijekovi sirovina, Tijekovi sirovina, materijala,materijala,

poluproizvoda,poluproizvoda,energije i energije i

informacijainformacija

Tijekovi gotovihTijekovi gotovihproizvodaproizvoda

Tijekovi gotovihTijekovi gotovihproizvodaproizvoda

NABAVNONABAVNOTRŽIŠTETRŽIŠTE

NABAVNONABAVNOTRŽIŠTETRŽIŠTE

PRODAJNOPRODAJNOTRŽIŠTETRŽIŠTE

PRODAJNOPRODAJNOTRŽIŠTETRŽIŠTE

LOGISTIKALOGISTIKALOGISTIKALOGISTIKA

FIZIČKA DISTRIBUCIJAFIZIČKA DISTRIBUCIJAFIZIČKA DISTRIBUCIJAFIZIČKA DISTRIBUCIJA

GOSPODARSKIGOSPODARSKISUBJEKTSUBJEKT

GOSPODARSKIGOSPODARSKISUBJEKTSUBJEKT

224

Što je E-Commerce (EC)?Što je E-Commerce (EC)?

EE--commerce (electronic commerce) commerce (electronic commerce) jeje ppoces oces kupnje prodajekupnje prodaje proizvoda i uslugaproizvoda i usluga elektroni čkielektroni čki((osobito uz pomo ć osobito uz pomo ć InternetInternetaa i i World Wide WebWorld Wide Web--aa))

EE--commerce (electronic commerce) commerce (electronic commerce) jeje ppoces oces kupnje prodajekupnje prodaje proizvoda i uslugaproizvoda i usluga elektroni čkielektroni čki((osobito uz pomo ć osobito uz pomo ć InternetInternetaa i i World Wide WebWorld Wide Web--aa))

225

KOJI SU KOJI SU EC EC MMODELODELII??KOJI SU KOJI SU EC EC MMODELODELII??Consumer to Consumer (C2C)Business to Business (B2B)Business to Consumer (B2C)Conusmer to Business (C2B)Ostali mogu ći modeli:Ostali mogu ći modeli:Business of Government (B2G)… i još više onih koji samo što nisu stigli!

Consumer to Consumer (C2C)Business to Business (B2B)Business to Consumer (B2C)Conusmer to Business (C2B)Ostali mogu ći modeli:Ostali mogu ći modeli:Business of Government (B2G)… i još više onih koji samo što nisu stigli!

226

Prakti čnost

Informativnost

Jednostavnost

Potroša čiPotroša či Gospodarski subjektiGospodarski subjekti

Brzo prilago đavanjeBrzo prilago đavanjezahtjevima tržišta

Niži troškovi

Izgradnja me đusobnih Izgradnja me đusobnih odnosa

Olakšano Olakšano dimenzioniranje tržišta

KORISNOST ONLINE MARKETINGAKORISNOST ONLINE MARKETINGA

227

ONLINE KANALIONLINE KANALIElektroni čko prisustvo ( website )

Online oglašavanje

Participiranje u forumima, newsgroupsi Web zajednicama

E-Mail i Webcasting