Metuzalemi, Nacional 851

8/2/2019 Metuzalemi, Nacional 851

1/4

58

Znanost

Metuzalemi definitivno imajuposeban stil ivota, ali jenemogue rei koji je najbolji;starenje ne moe zaustaviti nispartanski zdrav ivot (desno)


2/4

59632012

Najstariji ljudi na svijetu uglavnom zavre u zabavnimrubrikama. Urednicima je silno zabavno da zabiljee kako je umrla najstarija osoba na

svijetu i da krunu najstarije preuzima taita.Od te se vrste rubrika ne oekuje velika ana

litika pamet, kako u samih pisaca takvihvijesti, tako i u itatelja. Malo je, dakle, tkozamijetio da veina najstarijih ljudi na svi jetu umire u 114. godini. Jedna od rijetkihiz rubrike "umro najstariji ovjek na svijetu" bila je Gertrude Baines iz Los Angelesakoja je umrla 11. rujna 2009. u 115. godini.Do danas je zabiljeeno samo 27 dokumentiranih superstogodinjaka koji su umrli stariji od 115 godina, a rekorderka je Francuskinja iz Arlesa Jeanne Calment koja je doivje

la 122 godine i 164 dana. U XXI. stoljeu nitko joj se nije pribliio.

Poznato je i da su u starom vijeku ljudiznali poivjeti: Demokrit iz Abdere (oko 460.p. n. e. do 370. p. n. e) je ivio 109-110 godina. Po zapisima povjesniara Diogena Laertija tu su mjeru dosegli Hiparh iz Nikeje, Kse

Teorija starosti

tekstMIROSLAV AMBRU KI oto DAVID CHESKINPRESS ASSOCIATION/PIXSELL

Na roktrajanja je 114godina ivota

Starenje je jedina neizljeiva smrtonosnabolest i ovjeku ne mogu pomoi ni lijekovi ni

pomlaivanja, ali sve dogme o dugovjenostisuspremne za ruenje

Postoje mnogi uzroniciduboke starosti, a meunjima je 'uinak kohorte',grupne varijacije neegaiz razdoblja ranog ivotato je produilo ivot


3/4

60

Znanost

Britanskigerontolog Aubrey de Grey u knjizi'Zavretak starenja' iz 2007. tvrdi da medicina

moe pomaknuti granice ljudskog ivota

nofan iz Kolofona i Eratosten iz Kirene, a zaEpimenida s Krete (VII. i VI. st. p. n. e.) tvrdi se da je doivio 154, 157 ili ak 290 godina,ovisi o tome tko je podatak zapisao. Moda sekroniarima ne mora vjerovati, ali je sigurnoda su znali brojati. Meutim, sve su to poje

dinci koji su izuzeci, a istinitost je tih podataka neprovjeriva. Meutim, danas nikogane udi to ene ive dulje od mukaraca, alistrunjake silno mui to tisue superstogodinjaka zapne ba na 114. godini! Ray Kurzweil, ameriki pisac, izumitelj i futurist kojise dokazao dobrim predvianjem fenomena koje e dohvatiti znanost i tehnologija,predvidio je 2005. godine da e "za dvadeset godina", a "najkasnije sredinom XXI. stoljea pojam 'oekivana duina ivota' postati nevaan". Nanotehnologijom i genetikommedicinom po individualnoj mjeri ljude elijeiti ako to poe loe iznutra, a izgubljene organe nadoknaivat emo usaivanjem

organa uzgojenih od vlastitoga tkiva. Odtada je proteklo sedam godina, vie od treine, ali se dokazalo samo jedno: prepona od114. godina.

Ako se ne bismo isuvie osvrtali na kvalitetu ivota prosjenog 90godinjaka, imebi ozbiljno bila zasjenjena elja da se doivi120 godina. U XX. stoljeu oekivana se prosjena duina ivota u zemljama u razvojugotovo udvostruila. Na poetku XX. stoljeaoekivana je duina ivota prosjenog Amerikanca bila 49,2 godine. Tko danas umre

prije 77. roendana, moe se rei da je loeproao. Meutim, iznimni superstogodinjaci ljudi stariji od 110 godina nikako da sepoprate taj rast. Od osamdesetih godina dodanas broj se metuzalema tvrdoglavo draona osamdesetak, a gotovo pola stoljea prosjena dob u kojoj umiru superstogodinjacipraktino se nije pomakla.

PODACI IZ JAPANA govore da je 1990. godine ondje ivjelo otprilike 3000 ljudi stari jih od sto godina, a najstarijoj je osobi bilo114. Dvadeset godina kasnije u Japanu ivi44.000 ljudi starijih od 100 godina, ali nitkostariji od 114 godina! U toj 114. godini ne tre

ba vidjeti nita mistino. U usporedbi s pro

Neki vjeruju da e strogimNeki vjeruju da e strogimnavikama ui u starostnavikama ui u starostnenaruena zdravlja, alinenaruena zdravlja, aliisplati li se ivjeti ivotompustinjaka da bi se poslijepustinjaka da bi se poslije90. pokualo ivjeti jo 30?

Gertrude Bainesiz Los Angelesaumrla je u 115.godini ivota

sjekom ivotne dobi populacije, gerontolozi i gerijatri onaj oblik krivulje mortalitetaposlije 100. godine ivota, kada crta s brojem preivjelih pada kao kamen, zovu "rektangularizacijom krivulje mortaliteta". ivise do tu i ni makac.

AKO SVE BEBE KOJE se rode indeksiramosa 100, onda zbog djejega mortaliteta ta kri vulja naglo pada. Potom se, zbog produi vanja prosjenog ljudskoga ivota znaajnopoveava broj pedesetogodinjaka koji polako opada poslije ezdesete, da bi njihov jed

noznamenkasti postotak doivio sto godina. I ini se kao da nita ne produuje ivotni vijek najizdrljivije populacije. Zdrava prehrana temeljena na ribi (Japan) ili mlijenipreraevinama (kavkaski gortaci) ne pomae nita bolje od ongliranja drugim antioksidansima u prehrani obogaenih vitaminimai mineralima. Ne ide.

Cijenjeni britanski gerontolog Aubrey deGrey (roen 1963.), koji se proslavio 2007.godine studijom "Zavretak starenja", vjerovao je da e se kombinacijom lijekova, terapija podmlaivanja i regenerativne medicine"prva osoba koja e doivjeti 1000 godina biti

roena 1945." Tvrdio je da sve elemente za


4/4

61632012

Stogodinjaci tjeraju znanstvenike da traegen koji upravlja 'rokom trajanja' organizma,a mnogi arlatani su tvrdili da su ga pronali

ene ive due od mukaraca, a u Japanu ivi44.000 osoba starijih od 100 godina

strategiju dugovjenosti medicina ve poznaje i samo je treba unisono primijeniti. Meutim, suoen sa statistikom rektangularizacije on ostaje zaprepaten to se na 100 godinakrivulja neumoljivo rui.

"TO JE FASCINANTAN FENOMEN. Mislim danitko u struci ni izdaleka nema predodbu,ak ni teoriju o tome to se dogaa na granici od 114 godina. Jedino to danas moemo otome znati jest da napreac nita ne zakljuujemo. Demografe su desetljeima na kri vi put zavodili kratkoroni signali statisti

ke prikupljene u nekoliko godina, najvie u jednom desetljeu. U tako kratkom razdoblju mogu se dogoditi kratkotrajui zavaravajui fenomeni i bilo bi potpuno pogrenoproglasiti ih za pravilo. Kako god bilo, govorei o superstogodinjacima, mi razgovaramo o ljudima roenima na prijelazu stoljeau razmaku od dvadesetak godina, koji ivotni vijek nisu proivjeli na nain na koji suga proivjeli ljudi roeni 20 godina prije ili20 godina kasnije. Postoje mnogi initelji, ameu njima i "uinak kohorte", grupne vari jacije neega iz razdoblja ranoga ivota koji je cijelog grupaciji znatno produio ivot.

Sve je to jo neistraeno podruje", skepti

an je Aubrey de Grey. On ipak vjeruje damedicina moe pomaknuti granice rektan gulacije. Granice se nee pomicati postupno, nego skokovito, pa e dananje pretpostavke o produenju ivota grupacije najstarijih za pet, deset ili 20 godina biti besmisle

ne, jer ti skokovi mogu biti krupniji. Za primjer uzima povijesne i suvremene velikanebejzbola koji su, poslije izuma steroida, jednostavno neusporedivi. Ozbiljni istraivaizato uporno nastavljaju istraivati postoji li gen koji upravlja "rokom uporabe" ljudskoga organizma. arlatani su ve bezbroj putaobjavili da su ga pronali.

IMA I LJUDI KOJI VJERUJU da e spartanskim ivotom i strogim pridravanjem naela zdravoga ivota u duboku starost ui nenaruena zdravlja. Ne raunajui ljude kojimasovno ive ne osobito zdravim ivotom konzumirajui nemilosrdno goleme koliine nezdrave hrane, alkohola, puei, ive

i u stresnim okolnostima, uzimajui stimulanse da premoste umor ili indisponiranost pitanje je misleima isplati li se ivjeti ivotom pustinjaka da bi se poslije 90. godinepokualo proivjeti jo 30? Starenje je jedina doista neizljeiva smrtonosna bolest. Tkoje vidio kako jedrim, zdravim starim ljudimaodjednom otkazuju imunitet, srce, bubrezi,ivci, a ne pomau antibiotici i kako se urue u samo nekoliko mjeseci, zna da svi imamo rok trajanja. Mnogima on i nije postavljenna 114. godinu. Ne pogodi li nas kakav nesre

tan sluaj, vjerojatno svatko ivotnim stilomotkriva Ahilovu petu svoje konstitucije: jesuli to maligne bolesti, bolesti srca i krvoilnogsustava il lijezde. Jedno je potpuno sigurno:stogodinjacima kojima se prireuje roendanski party ne treba vjerovati.

RAZNE ZAGONETKE KRIJE i statistika. Jedna od dogmi o dugovjenosti je ivotni standard. U Japanu se pokazuje da najbogatiji ive krae od siromanih ribara na udaljenim otocima. U usporedbi Kube i Hrvatske,kad bi glavni kriterij bio ivotni standard ipostotak puaa, nitko ne bi mogao objasniti zato Kubanci (77,87 godina) ive due od

Hrvata (75,99 godina).

Ne pogodi li naskakav nesretan sluaj,vjerojatno svatkoivotnim stilom otkriva

Ahilovu petu svojekonstitucije

Documents

Metuzalemi, Nacional 851