Mihajlo Dukljanski i Bodin

Mihajlo dukljanski i Bodin

Mihajlo je sin Stefana Vojislava. Godine 1052. od Bizanta je dobio naslov protospatera te je za razliku od svojega oca u dobrim odnosima sa Bizantom. Deklarirao se i kao prijatelj i saveznik Romeja. Time je smatran bizantskim saveznikom. To je vrijeme jaanja pape i papinske drave, dok je sa druge strane mo Bizanta u fazi opadanja. Ta injenica bit e vana za daljnju Mihajlovu politiku. Izmeu godina 1060. i 1070. Mihajlo koristi slabu vlast Bizanta te mu preotima Raku. Godine 1071. Bizant je teko poraen od Turaka Selduka u bitci kod Manzikerta. Od tada Mihajlo vie nema koristi od njega pa se zbog toga okree na zapad prema papi. Papa Grgur VIII. 1077. alje mu kraljevske oznake. Mihajlo kao novi kralj ne eli da katolika crkva na podruju njegove drave bude pod jurizdikcijom crkvene vlasti koja se nalazi izvan Duklje pa zbog toga trai osnutak barske nadbiskupije, ali je to odbijeno.

U to vrijeme u Sredozemlju jaaju Normani kojima je cilj sruiti vlast bazileja te nakon toga pomou papinstva na tome prostoru postii crkveni ekumenizam.

Da bi se to ostvarilo Grguru VII. bili su potrebni saveznici. Budui da je tada Mihajlo vladao Dukljom, Rakom, a nadzirao je i Bosnu, bio je papin saveznik kako bi od njega dobio potvrdu svoje dravnosti na tako golemom prostoru. Mihajla je naslijedio sin Bodin koji je potajno stao uz Normane. Godine 1081. Normani su opsjedali Dra. Bodin dolazi sa svojom vojskom, ali se nije ukljuivao u bitku. Normani su zauzeli Dra te su prodrli sve do Soluna, a Bodin je osvojio bizantsku Raku koju daje na upravu svojim upanima Vukanu i Marku i Bosnu. Time je stvorio veliku dravu u koju su ule Zeta, Raka , Trebinje, Zahumlje i Bosna. U to vrijeme dolazi do raskola unutar crkve oko izbora novoga pape. To koristi Bodin te ponavlja zahtjev svojega oca oko barske nadbiskupije. To je io ostvario 8.1.1089. kada mu je zahtjev odobrio papa Klement III.. S vremenom Bodin se sve manje spominje, a njegovu ulogu polako preuzima raki upan Vukan.