Mješovita srednja rudarska škola Tuzla Bosne srebrene 55 Tel. (035) 228 – 516 Tel./fax. (035) 228 – 514 e-mail: msrudskola@bih.net.ba www.rud-geo.com.ba

Naša škola osvojila prvo mjesto na TK-a za skulpturu „Od kosmičkog haosa nastade život“

Članovi likovne sekcije Amra Šišić i Nedima Begunić su osvojile prvo mjesto na TK-a za skulpturu „Od kosmičkog haosa nastade život“. Naime, članovi geološke i likovne sekcije pod rukovodstvom profesorice Ismete Hajdarević su napravile DNK-a sklupturu pri tome koristeći modele kristalnih formi koje su radile iz predmeta mineralogija u prvom i drugom razredu!

Čestitamo članovima geološke i likovne sekcije kao i njihovoj profesorici Ismeti Hajdarević!

Novinarska sekcija JUMS Rudarske škole mogući nivo.

Nedžad Srabović

A za Bosance Meša Selimović kaže :

''Mi smo ničiji. Uvijek smo na nekoj

međi, uvijek nečiji miraz. Vjekovima

mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro

nećemo znati ko smo. Živimo na

razmeđu svjetova, na granici naroda,

uvijek krivi nekome. Na nama se lome

talasi istorije kao na grebenu.

Otrgnuti smo, a neprihvaćeni. Ko

rukavac što ga je bujica odvojila od

majke pa nema više ni toka, ni ušća,

suviše malen da bude jezero, suviše

velik da ga zemlja upije. Drugi nam

čine čast da idemo pod njihovom

zastavom jer svoju nemamo. Mame

nas kad smo potrebni a odbacuju kad

odslužimo. Nesreća je što smo

zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo

iz nje, a sve se plaća pa i ova ljubav.

Svako misli da će nadmudriti sve

ostale i u tome je naša nesreća. Kakvi

su ljudi Bosanci? To su najzamršeniji

ljudi nasvijetu, ni s kim se istorija nije

tako pošalila kao sa Bosnom. Juče

smo bili ono što danas želimo da

zaboravimo, a nismo postali ni nešto

drugo. S nejasnim osjećajem stida

zbog krivice i otpadništva, nećemo da

gledamo unazada, a nemamo kad da

gledamo unaprijed. Zar smo mi

slučajno tako pretjerano meki i surovi,

raznježeni i tvrdi. Zar se slučajno

zaklanjamo za ljubav kao jedinu

izvjesnost u ovoj neodređenosti,

zašto? Zato što nam nije svejedno. A

kad nam nije svejedno znači da smo

pošteni. A kad smo pošteni, svaka

čast našoj ludosti !''

Nastup naših učenika u Domu penzionera, servisno učenje (MIOS)

NS

1

Potpisivanje Memoranduma JUMS Rudarske škole i

privrednih subjekata

Predstavnici JUMS Rudarska škola, su 15. 04. 2015. godine

potisali Memorandum o saradnji Škole sa privrednim subjektima. Nakon

uspješne dugogodišnje saradnje, potisan je važan dokumenat

Memorandum o saradnji Škole sa Rudnicima: Kreka, Đurđevik, Vijenac,

Ingram i d.o.o. Rudar. Predstavnici ovih rudnika, ministrica Obrazovanja,

kulture i sporta u vladi TK, gospođa Mirsada Begović, direktor škole,

učenici i uposlenici bili su prisutni prilikom potpisivanja ovog poslovnog

Memoranduma. ,,Za našu Školu, ovo je značajan momenat,, istakao je

tadašnji direktor škole, Derdemez Miralem.

Svrha Memoranduma je: 1. poboljšanje obrazovno-odgojnog procesa i stručnog

osposobljavanja učenika, 2. jačanje povezanosti sistema obrazovanja sa potrebama privrede

i tržista rada. Takođe, Memorandumom se obezbjeđuje i mogućnost izvođenja praktične nastave u ovim rudnicima, stipendiranje učenika, odrađivanje pripravničkog staža kao i zapošljavanje učenika nakon završene Srednje rudarske škole. Potpisivanjem Memoranduma omogućavamo učenicima sigurniju i stabilniju budućnost!

,,Zahvaljujemo se predstavnicima privrednih subjekata, a koji su u našim

učenicima i u struci prepoznali bogatsvo i resurse koji su neophodni za

razvoj privrede u našem Kantonu, riječi su direktora Rudarske škole

Dedemez Miralema.

Novinarska sekcija JUMS Rudarske škole

Izložba o obilježavanju Dani zdrave hrane

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana zdrave hrane, članovi ekološke sekcije su 26. 10. 2015. godine priredili su izložbu. Postavka u kojoj su poseban značaj istakli o zdravoj hrani koju učenici sve manje koriste. Cilj ovog Izložbenog panoa i rada

ekološke sekcije da se istakne značaj

i obrati pažnja na zdravu hranu zbog

zdravlja i boljeg razvoja mladih.

Pored učeničkih radova, crteža,

edukativnih sadržaja, ponuđene su i

jabuke kao voće koje liječi...

NS

2

U Rudarskoj školi upriličena manifestacija

„Knjiga – njeno veličanstvo“

U okviru obilježavanja Mjeseca knjige, u našoj školi je

29. 10. 2015. godine organizovana manifestacija pod

nazivom, „Knjiga – njeno veličanstvo“. Cilj organizatora

je da knjigu kao najvećeg čovjekovog prijatelja približi

učeniku.

U zanimljivom programu učenici naše škole, predstavili

su se sa nekoliko recitacija, izdvojenih citata iz velikih

književnih ostvarenja, te vokalnih interpretacija. Prisutni

su vidjeli i odlomak iz djela Branislava Nušića „Gospođa

ministarka“, te kako se pjesma može predstaviti kroz

matematički zadatak.

U okviru manifestacije „Knjiga – njeno veličanstvo“,

otvorena je i izložba učeničkih radova, kao i knjiga

domaćih i svjetskih autora. Novinarska sekcija JUMS Rudarske škole

Moje djetinjstvo i mladost

Čini mi se da davno je bilo vrijeme djetinjstva i mladosti.. Kroz

maglu se sjećam nekih konkretnih događaja. Ipak, nekako je to

vrijeme obojeno pitomom toplinom. Pamtim ga po mirisu

jutarnje kafe, privlačnim mirisom koji dopire iz kuhinje. Sjećam

se dragih prijateljica, Sneže, Dragice, Mirne, Medihe...

Kuća je uvijek bila otvorena za dobronamjerne ljude...Tu se

dešavao život mnogih mojih prijateljica. Sve one su

ugnejždene u moje sjećanje, obilježile su moje odrastanje...

Danas, pjesma me vrati u te bezbrižne dane, svojim neobičnim

oglašavanjem predstavlja muziku djetinjstva i mladosti...

Ah, kako je bilo slatko to jutarnje buđenje, iščekivanje dnevnog

rituala, susreta sa važnim mi osobama! U tom čarobnom,

najljepšem periodu osjećamo se poput princeza. Sve je lijepo, i

sve je lako!

Sjećam se laganog otvaranja vrata spavaće sobe, mamine

brige, ali i ljubavi kojom nas je obasipala. Sjećam se jutarnje

kafe, kikotanja Snežinog, Melinog i mog. Voljele smo i nadale

se... Sve je obećavalo lijep život.

Iznenada započe rat, prekide bezbrižne dane, nastupi teško

vrijeme. I, danas nosimo breme. Nema više ni kafe, ni mojih

prijateljica... Razasule smo se po cijelom svijetu. Sjećam se

ratne biblioteke, čitaonice u podrumu, gdje Mediha i ja listamo,

čitamo djela Dostojevskog, Tolstoja, Remarka. Duboko

razmišljamo o životu! Sjećam se da smo spavale u hodniku na

podu. Tragovi granata su bili u svim sobama.

Bez struje, uglja, prozora. Kocka šećera je postala misaona

imenica... Kako je nedostajala kafa koju i danas volim. Svaki dan

bi dopirao glas o pogibiji bliskih i dragih ljudi. Bilo je to mučno

vrijeme. Ne ponovilo se! Na balkonu kao nikada do tada je

procvijtetao kaktus i kao krv crvene muškatle.

Grad je bio tih, bez života. Obavljali smo najvažnije obaveze i

žurili u svoj dom. Nije bilo automobila na ulici, lupkanja cipela

po asfaltu. Iz pekare nije dopirao miris hljeba i toplog peciva, a

na prozorima susjednih stanova su se pojavljivala lica komšija,

koji su otvarali prozore sa najlonima, i uplašeno mahali. A ja, ja

sam se osjećala tako nesigurno i nezaštićeno, odlazeći pješke na

posao preko Ilinčice. Sjećam se Alme i Renate Omić i

međusobnog bodrenja.

Kiša, snijeg, daljina, granate, a mi gladne i žedne, ali pune nade

i vjere u bolje sutra! Mladost!

Uzimam kocku šećera u šoljicu crne kafe, ne misleći ni o čemu

osim da sa prstiju poližem rastopljene šećerne kapi. Tako ja

pamtim djetinjstvo i mladost, po mirisima, ukusima, zvucima i

osjećanjima. A događaji, nisu ni važni, važna je suština.

Život, fenomen dar od Boga!

Almira Derdemez

A. D

e

r

d

e

m

3

POSJETA MUZEJU ISTOČNE BOSNE U TUZLI

Dana 20. 11. 2015. godine učenici II1 i IV3 su sa profesoricama BHS jezika i književnosti Aščić Džehvom i Hadžibeganović Amrom posjetili Muzej istočne Bosne u Tuzli.

Učenici su imali priliku da slušaju historijsko predavanje o Tuzli kao prvoj i najvećoj oslobođenoj teritoriji u II svjetskom ratu, te da pogledaju izložbu fotografija i predmeta korištenih u II svjetskom ratu. Historijsko predavanje su priredili kustosi Kasim i Nataša.

Također, ovom prilikom učenici su posjetili Biološku zbirku.

NS

Seminar za profesore srednjih škola U Tuzli je, u organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK Tuzla kao i Pedagoškog zavoda TK Tuzla a pod pokroviteljstvom organizacije „Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija“ (TPO) Sarajevo organizovan dvodnevi seminar, obuka za nastavnike srednjih škola. Nastavna cjelina je bila ,,Svjetski etos u školi,, društveno-humanističko područje. Seminar organizovan u subota i nedjelja, 10.10. i 11.10.2015. godine a predavači i treneri su bili Dr. Zilka Spahić-Šiljak, Alen Krstić, Monja Šuta-Hilbert i Ivana Krstanović. Opći cilj obuke je bio unapređenje mjerljivih ishoda učenja iz humanističkih i društvenih oblasti. Projektne aktivnosti su usmjerene ka radu sa učenicima, koji će i sami jednom biti nosioci odgovornosti u privredi i društvu općenito. Sadržaji koji su distribuirani na obuci su iskoristivi u nastavi, a doprinijet će senzibiliranju učenika za etička pitanja i izazove koje ih čekaju u svakodnevnoj praksi. Seminaru je bilo prisutno 24 nastavnika iz TK-a a iz naše škole su seminaru prisustvovali profesori, Muratović Adisa, Derdemez Almira ,Terzić Mirza i Sarajlić Ibrahim.

NS

Reci drogi – NE

U našoj školi je održano predavanje o utjecaju droge na život mladih ljudi kao i o tome kako se izvući iz ralja droge. Naši gosti su učenicima četvrtih razreda prenijeli stvarna iskustva pri upotrebi droga kao i način kako da se oslobodi ove pošasti. Predavanje je b ilo veoma poučno a učenici četvrtih razreda naše škole su postavili niz zanimljivih pitanja našim gostima, koji su odgovarali na njih, kako iz perspektive struke tako i iz pespektive bivšeg konzumenta droge koji je trenutno „čist“ kako to kažu oni koji su bili na drogama a više nisu. Mislim da su naši učenici mogli na osnovu ovog predavanja, vidjeti i osvijestiti i spoznati smrtonosni utjecaj droge!

NS

4

\

5

6

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježen u Rudarskoj školi Tuzla

U povodu obilježavanja najvećeg nam državnog

praznika, praznika naše domovine, učenici Rudarske

škole danas, u utorak, upriličili su svečanu priredbu.

Pored kulturno-umjetničkog programa, postavljena je

izložba pod nazivom ,,Domovino, u srcu te nosim,,!

O značaju današnjeg datuma, 25. novembra govorio

je Strašević Suadin, prof. dr historije. Sevdalinka,

recital, citati poznatih bosanskohercegovačkih pisaca

o Bosni i Bosancima mogli su se čuti na današnjoj

svečanosti. Ovim kulturno-umjetničkim programom

učenici i uposlenici šalju poruke mira i čestitaju Dan

državnosti.

Obilježen Dan srednjoškolaca u mješovitoj srednjoj rudarskoj školi u Tuzli 17. 11. se od 1939. godine obiljžava kao međunarodni dan srednjoškolaca. Ove godine u tuzli 17. 11. se obilježio radionicama, sportskim aktivnostima, panel diskusijom kao i flashmobom u centru grada i svečanom akademijom u organizaciji Mreže vijeća učenika Kantona i Asocijacije srednjočkoaca u Bosni i Hercegovini. I naša škola je uzela učešće u ovim aktivnostima te su naši učenici, uz učešće u sportskim aktivnostima, oraganizovali radionice o temama: Predrasude i sterotipi i Aktivizam i volonterizam. Obilježavanje Dana srednjoškolaca je završeno svečanom akademijom u Narodnoj biblioteci „Derviš Sušić“.

7

ZAŠTO VOLIM SVOJU DOMOVINU?

Ljudi kažu da možeš otići na drugu stranu svijeta, ali na kraju ćeš se vratiti onom toplom mirisu kahve i

mekane svile svoje domovine. Domovina tvoja je i tvoja druga majka, koja će te raširenih ruku primiti u

zagrljaj. Bosnu su probali povrijediti oduzeti joj njenu jedinstvenost, ali nisu uspjeli. Jača je ljubav od mržnje!

Bosna je domovina svih ljudi koji žive ovdje i uvijek će ostati u srcima našim. U svakome od nas su njene

bistre rijeke u kojima smo se kupali, njene ravnice na kojima smo se igrali, planine i polja koja u jesen imaju

predivne boje. Pečati moje i tvoje Bosne će uvijek milovati našu dušu i tješiti je da ostane tu gdje joj je

najljepše: u svojoj lijepoj domovini. Naša domovina nam pruža ljubav i poštovanje zasnovane na istinskim

emocijama i vrijednostima. Ima li igdje rahatluka kao u našoj Bosni? Sve dok živite, gdje god da odete nosite

je u srcu, pjevajte u sevdalinkama o njenim ljepotama.

Bosna je moja i tvoja domovina!

Mirza Osmanović IV1

Zašto volim svoju domovinu?

Domovina se voli, štiti i čuva, a ko ne bi čuvao takav dragulj kao što je Bosna i Hercegovina. U Bosni se u isto

vrijeme može čuti mujezina glas i zvuk zvona Katedrale. Najljepša proljeća su u Bosni, kad njena brda ukrasi

behar, a ljudi se bude uz prve cvrkute razdraganih ptica. Bogata je rudnim bogatstvima i prelijepim

planinama. Ko je takvu ne bi volio?

U Bosni je težak život. Zapitajte se malo, zar igdje ima rahatluka kao u našoj Bosni. Prošetajte malo kroz brda i

doline. Prošetajte malo do Tuzle, Sarajeva, Zenice, Mostara, Banjaluke. Sve je to Bosna. Otiđite malo i u

najtužniji grad našu lijepu Srebrenicu. Pogledajte i šuma jeca, a potoci šute. Kad pogledate ravnicu nišana

pustite suzu, jer oni su dali živote za našu domovinu. Bosna je uvijek slobodu plaćala krvlju. Djeca su tuđe

greške plaćala svojim životom. I dok sve to gledate ne zaboravite da je krv prolivena. Digni glavu i bori se! Ne

daj nikom da ti Bosnu dira. Sve dok živiš nosi je u srcu, pjevaj o njenim ljepotama, o velikim šumama i

jezerima. Naši preci su nam ostavili u amanet da je čuvamo i volimo. Na kraju, kako da ne volim Bosnu, kad

posebnu ljubav pruža svakom čovjeku.

Avdić Selmo IV1

8

Srebrenica

Ovo pišem nekom tko će razumjeti moju bol,

nekom, čiji je bol satkan istim nitima.

Svim ljudima da ne dozvole da se dogodi ono

što se desilo u Srebrenici (1992-1995),

i najgorim zlobnicima da shvate šta uradiše!

Rastaviše moje najmilije,

razoriše toplinu doma,

oduzeše živote nevinima,

a ovim što su preživjeli unesoše vječni strah u njihova srca.

Tugu donijeli i nama rođenim poslije agresije,

zapečatili našu sadašnjost pričama o našim bližnjim.

Ne dozvoliše da upoznam djeda i amidžu,

a njima da uživaju u svojim ulogama.

Ne dozvoliše zlobne duše da budu tu s nama...

Nema ih, nema, na ovom dunjaluku ih više nikad neće biti.

Nadam se da tamo šetaju prelijepim baštama,

skrojenim samo za njih, koji svoje živote izgubiše

braneći svoj din i dajući i posljednji atom svoje snage za

bolje

sutra, za našu budućnost...

Često bih kao mala, dok još nisam shvatala neke stvari

maštala da će se amidža i djed pojaviti na pragu kućnih vrata

i da ću ih zagrliti, osjetiti njihov miris,

toplinu njihovih srca.

Bila sam dijete i tada nisam znala, nisam shvatala,

samo sam jarko željela da su živi i da su s nama,

da zajedno iščekujemo Bajrame,

da budem adžina curica i djedova mezimica,

da sjedim u njihovom krilu i slušam kako pričaju o svojim

nestašlucima,

koje mi nena sad pripovijeda.

Trebamo vas dok iftarimo,

da se smijemo i da nas bol ne prati kao životni saputnik.

Krvavu bajku zlobnici napisaše,

poklaše, otrovaše,

nevinim živote oduzeše;

zar ih nije sram,

zar ih ne grize savjest,

zar ne znaju da ima Jedan što sve vidi i sve zna?

Zar ne znaju da će im On naplatiti za svaku majčinsku

suzu, za svaku dječiju čežnju,

za unuštene snove, za kravavu bajku koju napisaše i svaku

neispričanu priču,

za gorki pelin što niče u našim srcima i suzu što sa novom

zorom osviće na našim obrazima?!

Zar ih ne boli naša bol koju nam zadaše?

Eh, da se vrijeme može vratiti pa da sve nevine žrtve

krvave bake budu tu s nama,

da budu očevi, braća, sestre, majke, kćerke, sinovi,

da budu ono što jesu

i čiju smrt poželjeste,

čiju smrt vam nikad neću halaliti neću!

Almedina Suljić

DANI NAŠE MLADOSTI SU DANI NAŠE SREĆE

Dani brzo prolaze. Neprimjetno. Na kalendaru se ušunja prvi dan, pa novi mjesec, na kraju i godina. I tako prolaze godina po godina, ne osjetim njihovo smjenjivanje dok se ne pogledam u ogledalo i pored sebe stavim sliku iz prvog razreda i dok ne legnem u postelju i shvatim koliko se toga promijenilo, pa čak i ja.

Uskoro će i maj, kraj školske godine, prijemni ispiti za fakultet. Ispred mene je mnoštvo puteva sa tamnom stazom i tminom kroz koju ne vidim ishod koračajući njom. Sad se sa osmjehom na licu sjetim kako sam se bunio da roditelji donose odluke umjesto mene. Međutim, sve naredne bih im rado prepustio, jer znaju šta je najbolje za mene. Napokon se moram ponašati kao odrastao čovjek, međutim osjećam da još uvijek nisam spreman. Puno zlobe, ljubomore, zavisti i škrtosti se nalazi u svijetu odraslih. Bojim se kome vjerovati, kako proći kroz sve to, a ostati isti ja. Kada bih opisivao svijet odraslih u boji rekao bih da je to crna, sa ponekom sivom tačkom. Ni praznici, ni pokloni, ni sunčani dan da igranje "lopte" me više ne vesele, izgubio sam taj neki osjećaj iz djetinjstva, zbog kojeg me svaka sitnica činila sretnim.

Sa velikim strahom od toga što donosi sutra i šta će se desiti u budućnosti zbog svake naredne odluke, velikom vjerom u Boga i vjerom u sebe čvrsto ću koračati u novi dan. Sigurno i ponosno ću koračati. "Svijete odraslih spremi se da primiš jednu osobu punu saosjećanja, ljubavi i dobrote!"

Halilčević Osman IV2

9

10

Zvijezde

Zvijezde su najrasprostranjenija nebeska tijela u Svemiru. To su užarena plinovita tijela slična Suncu. Golim okom možemo vidjeti oko 5000 zvijezda a teleskopom stotine milijardi. Udaljenosti među zvijezdama su ogromne i mjere se svjetlosnim godinama (SG). Svjetlosna godina je put dug oko 9,46 biliona kilometara što ga pređe svjetlost za godinu krećući se brzinom od 299 792 458 m/s. Sunce je Zemlji najbliža zvijezda koja se nalazi na

udaljenosti od 149 600 000 km ili 8,3 svjetlosne minute (sm). Osim Sunca, najbliža je Proksima Kentaura (Proxima Centauri ili Alpha Centauri C), koja je udaljena oko 4,3 SG. Zvijezde se međusobno razlikuju po veličini, boji i sjaju. Najsjajnija zvijezda u sazviježđu Orion je Betelgez (Betelgeuze) ili Alpha Orionis), a Antares u sazviježđu Škorpion. Naša galaksija se zove Mliječni put ili Kumova slama i spiralnog je oblika. Sunce se nalazi na samom rubu jednog njenog rukavca, zajedno sa još nekoliko najbližih zvijezda. Najbliže galaktike našoj su Veliki i Mali Magellanov oblak koji predstavljaju njene prirodne pratioce. Veliki Magellanov oblak je udaljen 179 000, a Mali Magellanov oblak 210 000 SG.

Galaksije Galaksija je velika nakupina zvijezda koje se drže na okupu međusobnim gravitacijskim privlačenjem. Postoji više tipova galaksija po veličini i po obliku. Najmanje su galaksije patuljci sa oko 100.000 zvijezda, dok na drugom kraju skale postoje gigantske galaksije sa oko 3000 milijardi zvijezda. U vidljivom svemiru vjerovatno ima više od 100 milijardi galaksija. Prečnici većine galaksija kreću se između 1000 i 100.000 parseka i obično ih međusobno razdvajaju milioni parseka.Historijski, galaksije su dijeljene prema njihovom prividnom izgledu (što se često naziva vizuelnom morfologijom). Iako još uvijek nedovoljno shvaćena, tamna materija, čini se, učestvuje sa 90% u masi većine galaksija. Posmatranja ukazuju na to, da bi u središtima većine, ako ne i svih galaksija, mogle postojati supermasivne crne rupe. Pretpostavlja se da bi one mogle biti osnovnim uzrokom aktivnih galaktičkih jezgara pronađenih u središtima nekih galaksija. Čini se da galaksija Mliječni put u svojoj jezgri udomljuje najmanje jedan takav objekt.

Crne rupe Crna rupa ili crna jama (engl. black hole) je nebesko tijelo čija je drugakosmička brzina veća od brzine svjetlosti tako da ga ni svjetlost ne može napustiti. Prostor u kome je velika masa zbijena u malom prostoru zbog čega se, nakon što pređe granicu crne rupe (tzv. Horizont događaja), ništa, pa čak ni svjetlost ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili te mase. Jedna od teorija koja crne rupe je Ajnštajnova Opća teorija relativnosti. Ona govori da masa zakrivljuje prostor i vrijeme, i da što veću masu neko tijelo ima, to mu je gravitacija veća. Crne rupe se smatraju najgušćim, a time i najmasivnijim objektima u svemiru, dakle, njihova je gravitacija najveća. One toliko zakrivljuju prostor da im čak ni svjetlost ne može pobjeći. Primjer “Crne rupe” Primjer „Crne rupe“

11

“Po teoriji Velikog

praska (eng. BigBang),

svemir se prije prema

posljednjim

istraživanjima 13,8

milijardi godina počeo

širiti iz točke

neizmjerne gustoće, te

se nastavio širiti do

danas.”

Svemir, Kosmos, Vasiona ili Univerzum je beskonačno prostranstvo koje nas

okružuje. To je ustvari vremenski prostor u kome plovi mnoštvo nebeskih tijela i

koji postoji neovisno od ljudskog znanja. Još jedna od definicija navodi da je

Svemir ukupnost svega što postoji, uključujući sav: prostor, vrijeme, materiju,

energiju, planete, zvijezde, galaksije, intergalaktički proctor i sve iza toga.

U prvoj polovini 20. vijeka riječ Svemir se upotrebljavala u smislu značenja riječi

cijelog prostorno-vremenskog kontinuuma u kojem egzistiramo zajedno sa svom

energijom i materijom unutar njega. Pokušaji da se shvati sam smisao Svemira sa

najveće tačke gledišta su napravljeni u kosmologiji, nauci koja se razvila iz fizike

i astronomije.

Tokom druge polovine 20. vijeka razvoj opservacione kosmologije, nazvane još i

fizikalnom kosmologijom, je doveo do podjele u vezi sa značenjem riječi Svemir

između opservacionih i teoretskih kosmologa, gdje su prethodni obično odbacili

nadu za opserviranjem cijelog prostorno-vremenskog kontinuuma, dok su kasniji

zadržali ovu nadu pokušavjući pronaći najrazumnije spekulacije za modeliranje

cijelog prostornog-vremenskog kontinuuma, usprkos ekstremnim pteškoćama u

stvaranju slike bilo kojeg empirijskog ograničenja u ovim spekulacijama i riziku

od svođenja na nivo metafizike.

Kosmos

Teorija Velikog praska (Big Bang)

Einsteinova teorija uključuje jednadžbe koje znanstvenici rješavaju kako bi

opisali evoluciju Svemira. Jedno od mogućih rješenja uključuje da je Svemir

rođen. U trenutku rođenja, sve je bilo koncentrirano u jednoj tački - a to znači

sve: sva materija, radijacija i sva energija koju sada vidimo. Ne iznenađuje da je

temperatura u toj tački ekstremno bila visoka. Svemir se je počeo širiti jako

brzo, raspršujući svoj sadržaj u svim smjerovima preko većih i većih udaljenosti.

Obzirom kako ovo zvuči kao eksplozija, dodijeljen je naziv Veliki Prasak. Teorija

ima dvije osnovne ideje: Svemir je počeo kao beskonačno malen i vruć prije

nekoliko milijardi godina i od onda se širi i hladi. Ali teorija ne kaže što je

stvorilo taj prasak. Ne kaže kako su se formirale galaksije i zvijezde. I ne

predviđa koliko ima materije u svemiru i u kakvom se obliku nalazi. Da bi se

dokazao Veliki Prasak kao pogrešan, astronomi bi trebali vidjeti fenomen koji je

u suprotnosti sa jednom od zaista osnovnih ideja. To bi bilo, kada primjerice

raspodjela galaksija ne bi bila homogena ili kada bi se pronašla zvijezda starija

od Svemira. Takvi problemi su bili spomenuti ali nikada potvrđeni. Tokom

godina, tri glavna ključa za dokaz Velikog Praska su potvrđena. Jedan objašnjava

kako su se formirali kemijski elementi, jedan objašnjava kako brzo raste Svemir i

jedan nam omogućuje da vidimo sam Prasak.

“Po teoriji Velikog

praska (eng. BigBang),

svemir se prije prema

posljednjim

istraživanjima 13,8

milijardi godina počeo

širiti iz točke

neizmjerne gustoće, te

se nastavio širiti do

danas.”

“Po teoriji Velikog

praska (eng. Big

Bang), Svemir se

prije prema

posljednjim

istraživanjima 13,8

milijardi godina

počeo širiti iz točke

neizmjerne gustoće,

te se nastavio širiti

do danas.”

12

Zemlja Zemlja je planeta na kojoj živi mnogo biljnih i životinjskih vrsta a

među njima i čovjek i jedina je nama poznata planeta na kojoj postoji

život. Ona je treća planeta po udaljenosti od Sunca i najveća

terestrijalna planeta u Sunčevom sistemu. Planeta Zemlja ima jedan

prirodni satelit, Mjesec. Smatra se da je Zemlja nastala prije otprilike

4,6 milijardi godina. Zemlja ima svojstvenu topografiju (71% kore

prekriveno je vodom), ima atmosferu s dušikom i kisikom, te

biosferu. Jedini je planet koji ima oceane, atmosferu s mnogo kisika i

živu geološku aktivnost. Do te raznolikosti, koju nema nijedan drugi

planet, došlo je u toku razvoja. . Promatrana iz daljine, Zemlja je

modrikasti planet. Zemlja se sastoji iz tri djela : jezgra,omotača i

litosfere.Planeta Zemlja nije potpuno okrugla, spljoštena je na

polovima . Zemlja u jednoj godini prijeđe 940 milijuna kilometara.

Vrti se oko svoje osi prosječnom brzinom od 29,78 km/s. Klima na

zemlji konstantno se mijenja tako da smo u njenoj prošlosti imali

globalna zahlađenja i zatopljenja. Zemlja je naš dom i ukoliko je ne

budemo čuvali nećemo još dugo na njoj boraviti.

Nastanak planete zemlje Prema većini znanstvenika stvaranje svemira započelo je "Velikim

praskom" prije oko 13,7 milijardi godina. Nakon eksplozije nastalo

je mnoštvo zvijezda, a među njima i Sunce. Sunčev sustav čini

osam planeta, od kojih je jedan Zemlja. Zemlja se kao planet

oblikovala prije 4,6 milijardi godina. Smatra se da je na početku

bila velika užarena kugla koja se postupno hladila, ali o tome se još

raspravlja u geološkim krugovima (po nekim geolozima, Zemlja je

u početku bila hladna, ali kompakcijom se zagrijala). Hlađenjem je

na površini nastala čvrsta kora, koja i danas pluta na polutekućoj

unutrašnjosti. Nemirna površina Zemlje stalno je mjenjala izgled

neprekidnim eksplozijama i vulkanskim erupcijama. Plinovi i

prašina koji su se stvarali u tim procesima zadržavali su se uz

površinu zahvaljujući privlačnoj sili Zemlje, gravitaciji. Tako je

pomalo nastajala praatmosfera sačinjena od vodene pare, prašine

i ostalih plinova (voda, para, prašina, plin)..Sve teorije o postanku

Zemlje temelje se uglavnom na pretpostavkama , jedno je sigurno

trebao je dug period da bi zemlja postala ono što je danas , dom za

milione živih vrsta.

Zanimljivosti: U zapadnoj

Australiji je

pronađen fosil

star 3,5 milijardi

godina, a sastoji

se od stanica

modrozelenih

bakterija

(cijanobakterija).

Ovi organizmi

nisu imali

potpuno

izgrađenu

stanicu, već su

imali jezgrin

materijal koji

nije okružen

jezgrinom

ovojnicom.

Modrozelene

bakterije mogu

same sebi

stvarati hranu

procesom

fotosinteze iako

nemaju

kloroplaste već

samo klorofil. To

su bili prvi

proizvođači

organske tvari na

Zemlji.

13

14

Urednici: Redakcija: Prilozi: Izdavač: Nedžad Srabović Dinela Gračić Geološka sekcija Mješovita srednja rudarska škola Tuzla Almira Derdemez Nihada Bećić Literarna sekcija Bosne srebrne 55 Lektor: Anela Okanović Vijeće učenika Tel. (035) 228 – 516 Almira Derdemez Almedina Suljić Biblitečka sekcija Tel./fax. (035) 228 – 514 Semir Sinanović Tiraž: e-mail: msrudskola@bih.net.ba

100 primjeraka www.rud-geo.com.ba