1

VI. osnovna škola Varaždin

Kaja Soldo (6.a)

Mjerenje životnih uvjeta i

pregled životne zajednice travnjaka

Izvješće praktičnog rada

Listopad 2018.

2

U srijedu, dana 26. rujna 2018. godine u Varaždinu, u Ulici Dimitrija Demetra 13,

u dvorištu Šeste osnovne škole, 6.a razred izvršio je promatranje tog staništa i njegove

životne zajednice.

Opisani ekološki sustav travnjaka je pod velikim utjecajem čovjeka. Ljudski

utjecaj na travnjak je takav da je čovjek tamo posadio stabla, grmlje i cvijeće, također

napravio stazice, putove i pločnike. Trava se redovito kosi tako da je u vrijeme

praktičnog rada visina trave procijenjena na 5 cm.

Vrsta tla na ovoj lokaciji je humusna crnica. Tamno smeđe je boje, fino zrnato i

usitnjeno. U iskopanom uzorku uočili smo grančice, travke i razne korjenčiće. Tlo je bilo

vlažno. Na tom staništu životni su uvjeti dobri, ali nedostaje tekuća voda. S obzirom na

staništu nema rijeke, jezera, potoka, bare itd. jedini izvor vode živim bićima je rosa. Rosa

se najduže zadržava na sjenovitom području travnjaka.Za životinje rose ima samo

ujutro, a u ostatku dana po vodu moraju ići do najbliže hladovine. Za biljke uvijek ima

vode jer je tlo vlažno pa one vodu crpe iz njega.

Najbrojnija populacija biljaka ovog staništa je trava. Procijenili smo broj jedinki

na nekoliko tisuća. Ostale primijećene biljke su: tratinčice, djetelina i stolisnik (ljekovita

biljka) kao i maslačak, uskolisni trputac (također ljekovita biljka).

Svijetlost je mjerena luxmetrom. Mjerenja su izvršena u 12:20 sati. Direktna

svjetlost je iznosila 1397 luxa, reflektirajuća 214 luxa, a difuzna 432 luxa.

Temperatura zraka mjerena je alkoholnim termometrom. Mjerenja su izvršena u

12:18 sati. Temperatura zraka iznosila je 18C. Temperaturu tla smo mjerili plavim

alkoholnim termometrom. U 12:22 sati temperatura tla je bila 16C. Temperatura tla

mjerena je u rupi dubine 10 cm, pri čemu je termometar zatrpan okolnom zemljom.

Na drugoj lokaciji istog travnjaka, u okružju bora, opazili smo brojne pukotine u

deblu bora, pucanje suhih slojeva kore i smolu (tekuću i suhu). Po tlu su bili razni češeri i

suhe otpale iglice bora. Što se tiče živih bića vidjeli smo biljke: uskolisni trputac,

maslačak, bijelu djetelinu i tratinčicu. Okolna trava je bila vlažna (ima rose) i u njoj smo

uočili otpalo perje ptica. Na samom boru vidjeli smo mnoga mrave, paučinu i beskrilne

opančare (rod – vatrene stjenice).

Temperatura zraka je tada bila 14C u 12:52 h, a temperatura tla bila je 12C u

12:57 h. Zrak nije zagađen, bilo je hladan i svjež – bez ikakvog neugodnog mirisa. Puhao

je lagani južni povjetarac. Na ovoj lokaciji izmjerili smo svijetlost luksmetrom: direktna

352 luxa, reflektirajuća 110 luxa, a difuzna 500 luxa.

Popis opaženih živih bića:

- Jedinke: 1 osa, 1 leptir, 1 pčela i 1 mali jorgovan,

3

- Populacije: 2 lipe, 4 smreke, 2 zlatne kiše (grmlje), 4 grma ruže, 3 hrasta, 3 bora i

3 muhe.

Naša lokacija: travnjak VI. osnovne škole Varaždin

Suha smola na deblu bora

4

Iglice i češeri na grani Iglice na tlu

Muha – jedinka

Paučina na deblu

5

Mrav – jedinka Biljčica na deblu

Maslačak – jedinka Tratinčica – jedinka

6

Pero – ptice Vatrena stjenica – jedinka

Isječak iz knjige - beskrilni opančar, rod: vatrene stjenice

7

Mjerenje svjetlosti luxmetrom

Mjerenje temperature zraka Zapisivanje podataka

8

Zagrlimo drvo!

Komentar životnih uvjeta

Prema izmjerenim podacima, moj zaključak je da su direktna i reflektirajuća

svjetlost na prvoj lokaciji bile veće. Na drugoj je lokaciji difuzna svjetlost bila veća. Tako

je izmjereno jer smo drugi puta mjerili stojeći u hladu, pa Sunce nije direktno sijalo na

uređaj.

Također, zaključujem da je na prvoj lokaciji bilo toplije, jer je temperatura zraka

bila veća. Druga lokacija je bila u već spomenutoj hladovini i na sam je osjet bilo hladnije

što su pokazala i mjerenja temperature zraka. Iako su temperature na drugoj lokaciji

mjerene 30-ak minuta kasnije nego prvi puta i tlo i zrak bili su hladniji za nekoliko

stupnjeva.

Na prvoj lokaciji uočeno je više živih bića te je zbog toga bioraznolikost tamo

veća. Pretpostavljam da je tome uzrok manja izloženost suncu tijekom dana.