mjesečni magazin, danas besplatni primjerak

danasdanasinformativno zabavnimjesečni magazin,besplatni primjerak

Osječka Autotržnica- kultno mjesto za nedjeljnu šetnjuOsječka Autotržnica- kultno mjesto za nedjeljnu šetnju

Međunarodni projekt:Domaća hrana za domaće ljude

Međunarodni projekt:Domaća hrana za domaće ljude

Šetnja tržnicoms opernom pjevačicomSanjom Toth

Šetnja tržnicoms opernom pjevačicomSanjom Toth

br. 5rujan/listopad2017.

sadržaj3. Umirovljenik Jakov Lovrinčević, bivši voditelj Službe komercijalnih poslova i naplate:

Trudio sam se svakog saslušati i pronaći najbolje rješenje

4.-5. Osječka Autotržnica, kultno mjesto za nedjeljnu šetnju:

Svaki dolazak na autopiju svojevrsna je pustolovina

6. Suad Topalović Suljo – živa legenda s tržnice: Ja sam dobrovoljni djelatnik,

a posla uvijek ima za onoga tko hoće raditi!

7. OPG Bartok Rudolf: Otac i sin za istim štandom

OPG Sanja Dušić: Carstvo ljutih papričica

8. OPG Šunjić: Domaće iz Petrijevaca

OPG Jela Fluhar: Proizvodnja cvijeća naporan je posao i treba ga voljeti

9. Obrt za proizvodnju vrećica: Povjerenje kupaca treba cijeniti i održavati

10.-11. Šetnja tržnicom s poznatim Osječanima: Operna pjevačica Sanja Toth

– Na tržnici se uvijek može naučiti nešto pametno i korisno!

12. Zeleni četvrtak na osječkoj tržnici: Obilje plodova, obilje tema

Pokrenut međunarodni projekt: Domaća hrana za domaće ljude

13. Vremeplov Zelenog četvrtka: rujan 2010. godine - O konoplji – povjerljivo

14. Recepti s tržnice

15. Ćećin kutak

16. Barometar cijena

2informativno zabavni mjesečni magazin


Trudio sam se svakog saslušatii pronaći najbolje rješenje

UMIROVLJENIKJAKOVLOVRINČEVIĆ,BIVŠIVODITELJSLUŽBEKOMERCIJALNIHPOSLOVAINAPLATE

Strpljenje, dobri živci i mirna narav, uz stručnost i zvanjeekonomista, bili su ključ uspješnog obavljanja posla JakovuLovrinčeviću, na radnom mjestu voditelja Službekomercijalnih poslova i naplate u osječkoj Tržnici. Na tom jeradnom mjestu bio od 1993. godine sve do listopada 2016.kada je umirovljen. Prije toga radio je u varaždinskoj tvorniciVIKO, zatim u tvornici LIO te u Sanitexu iz Velike Kladuše.Uspomene iz Tržnice još su svježe, a kontakt s bivšimkolegama i dalje održava dolazeći svakog jutra na kavu ujedan od kafića u krugu glavne tržnice.

Natkrivanje tržnice

- U opisu mog radnom mjesta bili su odnosi sa zakupcima,što je često bilo zahtjevno. Trudio sam se sa svima lijepo, sveih saslušati i pronaći najbolje rješenje. Bio sam uvijeksvjestan da je to njihova egzistencija te da moram nastojatida svi budu zadovoljni, koliko god je to nekad bilo teško.Naše je bilo čuti sve prijedloge i želje pa to uklopiti iunaprijediti koliko god je moguće. Imao sam dobre živce,takva mi je narav, a to se najviše pokazalo kod preuređenjatržnice pri natkrivanju vanjskog dijela. Trebalo je osiguratida tržnica funkcionira, a da se radovi mogu obavljati.Možete zamisliti kako je bilo sve te ljude gotovo gurati potržnici s jedne strane na drugu. Moja je sreća što sam imao ipodršku ljudi kojima sam bio nadređen, obavljali su i tajfizički dio posla oko seljenja klupa, radili smo do 22 sata initko nije odbio, a niti jedan sat prekovremenog rada nijebio upisan, prisjetio se Lovrinčević i rekao kako je nastojao ion prema njima biti dobar. Napomenuo je kako ipak nije sveteklo glatko, bilo je tu i borbi s nevremenom i olujama, ali dasu sve nekako izdržali, iako je tada izgubio dosta živaca.Dodao je kako je slično bilo i s preuređenjem tržnice uDonjem gradu.

Prilagoditi se trebalo i novom zakonu koji kaže da prodavatimogu samo registrirani OPG-ovi i oni koji imaju takozvanizeleni karton, za razliku od nekadašnje prakse kada jemogao doći prodavati svatko tko je platio mjesto, a dazadovoljava osnovne zakonske odredbe.

Stresna fiskalizacija

- Donijeli smo odluku da čovjek koji redovito plaća imapravo prvokupa za svoju klupu. Ako dva, tri mjeseca neplate, šaljemo opomene. Pokušavamo shvatiti i njihoveprobleme, uglavnom i zakupci to cijene. Ranije su ugovoribili tipkani na pisaćim strojevima, a kasnije smo seinformatizirali, što je također bio svojevrstan izazov, ali iunaprjeđenje. Baš kao i fiskalizacija, što mi je bilo jedno odnajstresnijih razdoblja na poslu. Kad mi je tri dana prije negošto je fiskalizacija trebala stupiti na snagu informatičar rekaoda nema šanse da to proradi – doslovce sam se tresao. Noipak smo uspjeli. Bilo je porođajnih muka nekoliko dana, odpucanja veza do nefunkcioniranja programa, sjedili smo uuredima i nastojali sve to riješiti. Htio sam informatičarezaključati u sobu da ne mogu izaći dok sve ne naprave, rekaoje Lovrinčević uza smijeh i pomirljivo zaključio kako je bilosvega, ali da je to bio njegov posao.Sada dane u laganom umirovljeničkom ritmu provodi ukrugu obitelji. Ima petero djece i petero unučadi, a i šesto jena putu. Rado se bavi sitnim poslovima po kući i vrtu.- Svake nedjelje popodne prošećem promenadom ipomislim kako sutra ujutro ne moram na kolegij i budemzadovoljan zbog toga. Ipak rado posjetim bivše kolege, bilismo dobra ekipa. Trudim se podignuti im raspoloženje, akosu toga dana zbog nečega tužni. Mislim da nitko ne gledakrivo za mnom i to mi je drago, zaključio je Lovrinčević.

Izazovi

Kada je nastao novi, natkriveni prostor, došli su inovi izazovi. Svi su zakupci, kaže, željeli biti na štoistaknutijem mjestu. Njegov je zadatak bio načinitiraspored prema tim zahtjevima te drži da je toučinio dosta dobro i bezbolno.- Ranije su se održavale licitacije za svaku klupu i toje izazivalo strahovite grčeve kod ljudi. Navodno jebilo i tuče i potezanja noževa. Zato mi je drago daje to ovoga puta dobro prošlo. Drugi je zadatak bioutvrditi cijene, koje ne bi bile bolne zakupcima, ada mi imamo profit i ekonomsku održivost.Ispočetka je to bilo dobro pogođeno pa su čak ikolege iz drugih tržnica dolazili vidjeti kako smo mito napravili. Međutim, kada su došli kiosci, ljudi supostali nepovjerljivi. Zamislili smo da će kiosci bitipoput malih butika i to je ispočetka funkcioniralo,no kasnije je nastao problem jer je pala prodaja.Otvorili su se trgovački centri koji su povukli kupcetamo. Ranije je bilo drukčije, nekada se utržaknosio u torbama kući. Ljudi su morali shvatiti da suta vremena prošla, rekao je Lovrinčević.


OSJEČKAAUTOTRŽNICA,KULTNOMJESTOZANEDJELJNUŠETNJU

Svakidolazaknaautopijusvojevrsnajepustolovina

Činjenica da se na autopiji na jednom mjestu može obaviti kupnja voća i povrća, cvijeća,alata, odjeće, obuće, namještaja, automobila, brojnih sitnica te ručati ili samo popiti kavu,čini ovu tržnicu svojevrsnom prethodnicom velikim trgovačkim centrima, ali uz osebujanšarm koji je teško nadomjestiti.

Osječki Sajam automobila, kako se službeno nazivapopularna autopija već odavno nije obična tržnica, negogotovo kultno mjesto za nedjeljnu šetnju - omiljeni ritualmnogim Osječanima, ali i posjetiteljima iz ostalih dijelovaHrvatske. Bez obzira dolazite li što kupiti, brusiti vještinucjenkanja, pojesti i popiti nešto u tamošnjim lokalima ilisamo razgledati, specifično ozračje brzo će vas ''usisati'' izajamčiti zanimljivo provedeno vrijeme. Činjenica da setamo na jednom mjestu može obaviti kupnja voća i povrća,cvijeća, alata, odjeće, obuće, namještaja, automobila,brojnih sitnica te ručati ili samo popiti kavu, čini ovu tržnicusvojevrsnom prethodnicom velikim trgovačkim centrima,ali uz osebujan šarm koji je teško nadomjestiti. Spoj starog inovog ne zrcali se samo u ponudi robe, nego i uposjetiteljima svih životnih dobi. Teško je jednim posjetomuočiti sve što se na autopiji nudi, zato je svaki dolazaksvojevrsna pustolovina.

Kupus i aronija

Naravno, ako ne tražite nešto baš rijetko i specifično svojukupnju možete obaviti brzo. Tako su svi koji su došli kupiti,primjerice, kupus za kiseljenje lako pronašli željene zeleneglavice. Sugrađanka Nada Prusac Midžić došla je ciljano bašradi tog povrća:- Znala sam da je ponuda povrća na autopiji dobra i zaista,lako sam odabrala kupus, a zadovoljna sam i cijenama. Jošću malo sa suprugom i šogoricom prošetati po piji i vidjetišto se nudi, a planiramo ovdje pojesti i ćevape tako da danasneću kuhati ručak.Novi trendovi dolaze i na autopiju pa se osim uobičajenogvoća i povrća može pronaći i aronija. Na prodajnom mjestuOPG-a Karlović, nude se sokovi od aronije.- Prijatelj ima OPG pa smo odlučili zajednički uzgajatiaroniju. Imamo nasad od 800 grmova u Petrijevcima. Ljudisu relativno dobro informirani, mnogi su još uvijek skeptičniprema ovom soku, dok neki misle da je to lijek. No to jenapitak koji bi trebali piti zdravi ljudi kao preventivu jer jearonija najbolji čistač organizma koji kroz mokraću i stolicuizbacuje otrove, puna je B vitamina i željeza, jača krv iregulira krvni tlak. Još je puno zdravstvenih blagodatiaronije. Reakcije korisnika su pozitivne, neki kažu da su imzbog konzumiranja soka prestale glavobolje, rekao jeproizvođač Darko Novokmet i naglasio da je najveći izazovplasirati robu na tržište jer je uvoz neograničen te je zbogtoga teško prodati svježu aroniju, zbog čega su i odlučiliproizvoditi sok i prodavati ga izravno na tržnici.

Kamiončić drva

U posebnom dijelu autopije pozornost privlače parkiranikombiji napunjeni cijepanim drvima. Oni koji još nisunabavili sva drva za potpalu, raspituju se o cijeni i kvalitetidrva, a prodavači marljivo odgovaraju usput se zabavljajućirazgovorom i šaljivim komentarima. Najraspoloženiji zarazgovor bio je Pavo Vladić iz Budrovaca koji je ovaj putnudio četiri metra drva za 650 kuna.- Prodajem ovu količinu jasena i topole, to su okrajci pa je

U bogatoj ponudi lako je odabratidobar kupus za kiseljenjeU bogatoj ponudi lako je odabratidobar kupus za kiseljenje

Još stignete popuniti hrpicu drvaza ogrjev, poručuje Pavo Vladić

Tradicija i vještinau drvenim predmetima


malo jeftinije. Najbolji za potpalu su bukva, hrast i cer. Drvanabavljam u šumariji jer mi tamo brat radi kao lugar-tehničar i uvijek mi javi kada ima drva u ponudi. To su ostaci,nakon što oni naprave klade. Platim po kubiku, dobijemuplatnicu i izdatnicu za drva i rad u šumi. Zadnji put samnapravio 10 metara drva i počistio uokolo. Zadovoljan ja –zadovoljni u šumariji, a i kupac bude zadovoljan.Nemam primanja pa si ovako priskrbim koju kunu. Kada minetko kaže da su mu skupa drva, odgovorim – ''majstore, idi isam si napravi pa mi reci jesu li skupa''. Radim to od proljetosdo sada, imam svoj traktor i uspijem zaraditi dovoljno zasvoje potrebe. Živim sam, ne pijem, podmirim osnovnetroškove i imam za hranu. Kako si napravim, tako mi je. Znamskuhati, oprati, spremiti, rekao je Vladić i smijući se dodaokako ovo može biti i reklama za traženje žene, još samo dadoda broj svog mobitela.

Drvene potrepštine

Kad je riječ o drvetu, jedno od zanimljivijih prodajnih mjestaje ono Saše Leško iz Nize, koja ima obrt za izradu drvenihproizvoda. Na krcatom štandu poglede mame maštovitedječje igračke, kuhače, ribeži, metle, masažeri i razni drugiproizvodi široke namjene.- Na osječku Autotržnicu dolazimo redovito svake nedjelje,ukoliko nismo na nekom sajmu. Ljudi već znaju gdje senalazimo i što prodajemo. Ako slučajno taj put nemamo onošto traže, dogovorimo se pa donesemo drugi put.Trenutačno se najviše traže ribeži, a neki traže i nabijače zakupus. Osjeti se razlika u potražnji od tjedna do tjedna, aosjeti se i kada dođu plaće i mirovine. U ponudi imamotradicionalne hrvatske igračke zaštićene UNESCO-om,sirkove metle raznih veličina, čak i malene ukrasne kojemogu poslužiti za čišćenje kompjuterske tipkovnice ilipremazivanje pečenke, zatim mužare, sita, držače za noževe,žličice za med, daske za tijesto, batove za meso i mnogodrugih predmeta, rekla je ova obrtnica.Autopija ne bi bila to što jest bez prodaje automobila, aprodavač Marko Kovačević koji se time bavi godinama kažekako je primjetno da se danas automobili sve rjeđe kupuju.- Najviše se traže jeftinija rabljena vozila, a ja najviše volim

Golfove – trojku i četvorku pa te automobile i prodajem.Najviše se traži Golf 3 iz 1997., posljednje godinaproizvodnje tog modela. Registrirani, u solidnom stanjustoje oko tisuću eura, ističe Kovačević i dodaje kako mu jebitno da kupac bude zadovoljan jer usmenom predajomdobiva i nove mušterije.I tako, svake nedjelje posjetitelji autopije čak i ako ništa nekupe, kući će ponijeti obilje dojmova.

Ribička priča

Ribič Franjo Kraus svoje strpljenje dokazuje i ''pecajući''kupce. A u ponudi, osim uobičajenih predmeta zaribolov poput plovaka, varalica, čepova za pecaljke,umjetnih ribica, ima i mreže koje vlastoručno izrađuje.- Pecam otkad znam za sebe, odrastao sam s ribičimakraj Drave, a kad su krpali mreže ja sam im još kaodječak pomagao. Oduvijek sam volio pecati, a otkakosam u mirovini taj sam hobi proširio pa prodajemopremu za ribolov. Sada mreže vlastoručno izrađujem,ne znam je li tko još to radi, možda se nađe netko naDunavu. Tu se ne može izračunati radno vrijeme, to jegoblen. Sam lijevam i olovo za mrežu, a izrađujem i igleza krpanje. Te stvari kupuju poznavatelji, a početnicimarado pomognem savjetom rekao je Kraus koji u ponudiima i ribičku vagu – u startu podešenu da pokazujeveću težinu.

OSJEČKAAUTOTRŽNICA,KULTNOMJESTOZANEDJELJNUŠETNJU

U bogatoj ponudi lako je odabratidobar kupus za kiseljenje

Još stignete popuniti hrpicu drvaza ogrjev, poručuje Pavo VladićJoš stignete popuniti hrpicu drvaza ogrjev, poručuje Pavo Vladić

Tradicija i vještinau drvenim predmetimaTradicija i vještinau drvenim predmetima


SUAD TOPALOVIĆ SULJO – ŽIVA LEGENDA S TRŽNICE

Ja sam dobrovoljni djelatnik, a posla uvijek imaza onoga tko hoće raditi!

Suada Topalovića Sulju najtočnije je predstaviti kao živulegendu s pije. Taj šezdesetogodišnjak već 42 godine marljivoradi na osječkoj tržnici, a da nikada tu nije bio zaposlen. Naime,Suljo je poput dobrog duha uvijek tu kada treba nekome neštopomoći, odraditi kakav posao, odnijeti i donijeti robuprodavačima ili kupcima ponijeti namirnice. Sam za sebe kažeda radi ''export-import'' na piji i pri tome zaradi koju kunu kaonadopunu skromnoj mirovini.

Noćni čuvar

- Sve radim, tu sam za svakoga tko me treba. Ja sam dobrovoljnidjelatnik, a posla uvijek ima za onoga tko hoće raditi. Na OPG-uŠunjić dobio sam viličar pa dovozim i odvozim robu u skladište,utovarujem i istovarujem, ništa konkretno, a zapravo odradimpuno toga u jednom danu. Ujedno i taj viličar održavam uispravnom stanju, podmazujem ga i popravljam. Imam svojritam, a onome kome se žuri ljubazno se zahvalim i kažem da nemogu. Dođem ujutro već u pola pet, a do pola sedam već imam50, 60 kuna u džepu i mogu kući ako hoću. Nemam nikakvutarifu, pomažem ljudima i oni me nagrade, nije to ništa na crno,nikakav crnjak. Primjerice, natovarim deset gajbi na viličar,odvezem do klupe i 10 kuna stavim u džep. Katkad kupcimaodvezem stvari do auta i slično. Završio sam osnovnu školu pasam po zanimanju lopatar – uzmi lopatu i udri, priča simpatičniSuljo i kaže da posla uvijek ima više nego dovoljno. Radio je

nekoliko godina u nekadašnjoj Slobodi, također i u Gradnji, alije i tada dolazio na tržnicu. Također, godinama je noću čuvaotržnicu, prisjeća se da je uhvatio lopova koji se bio uvukao uribarnicu kroz staklo iznad ulaza, a znao je presresti i mladevandale koji se, kako kaže, samo dolaze frajerisati pred klapom.- Sjećam se da sam uhvatio jednog koji je počeo kopati po robi ipitao ga: ''Majstore, jesi li gladan? Sjedni ovdje, jedi kolikohoćeš'', on se počeo izmotavati i govoriti: ''Čiko nemojte, nećunikad više…''. Sličnih sam slučajeva imao više. Neće oni ukrasti,nego hoće ispasti face u ekipi. Nisam nikada bio grub, ako vidimda su nasilni zovem policiju pa ih oni odvedu. Nemam ja niovlasti praviti reda, moje je da sačuvam ono što mi je povjerenona čuvanje, kaže Suljo.

Dnevna rutina

Na tržnici bude svakodnevno do 14 sati, katkada završi i ranije.Zatim odlazi kući i kuha ručak pa kaže da rado peče i kolače. Sasuzom u oku sjeti se svoje pokojne žene Fate koja je preminulaprije sedam godina.- Sa svojom sam Fatom u braku proveo 33 godine, ali još se nemogu naviknuti da je nema. Od nje mi je i ostala mirovina od1.300 kuna. Znam da naša imena zvuče kao da smo iz nekogvica, to me uvijek zabavljalo. Imam dvoje djece koji su ubrakovima, žive svoje živote. Posjećuju me, kćerka često, sinnešto rjeđe, svi smo u dobrim odnosima. Imam dosta prijateljana piji, rado se zezamo, bude uvijek puno smijeha. Katkad ipopijem koju čašicu, ali imam svoju granicu, nikada se neopijam. Imam svoju redovnu liniju kafića u krugu tržnice, to suForum 1, Forum 2, Feral, nekada odem u Lav i u Kaiser ili u Arenukod Hasima na kavicu. Priuštim si ono što volim, pojedem,popijem, ništa si ne uskraćujem. I što je najvažnije, volim svojposao jer je uvijek zanimljivo, a i lijepo popunim mirovinu. Budei za režije i za dobar život, zaključio je Suljo i dodao da će raditisve dok ga zdravlje služi.

Ljubavne iskrice

Na tržnici imam puno poznanika s kojima rado popričami uvijek je vedra atmosfera. Nekada bude i ljubavnihiskrica između mene i gospođa, uvijek ih je bilo, ali nisamto želio produbljivati. Važna su mi prijateljstva s ljudimana piji s kojima radim i surađujem, nema tu mjesta za ištadrugo. Ali bude simpatičnih dobacivanja, bude iljubomornih muževa. Sve je to šala pa i vrijeme brže iveselije prođe, rekao je Suljo uz osmijeh.

Suljina baklava

Suljo svakodnevno kuha, a rado peče i kolače. Najdražamu je baklava za koju tijesto vlastoručno izrađuje. Naplahti tanko razvuče tijesto i ostavi da se vrlo kratkoprosuši. Zatim u tepsiji slaže baklavu, svaki sloj tijestapremaže otopljenim maslacem i posipa orasima. Nakraju reže tijesto na kvadrate, trokute ili rombove, ispečeu pećnici pa malo ohlađenu baklavu zalije pripremljenimohlađenim sirupom od vode i šećera. Kaže da namirnicenikada ne važe, sve radi od oka i nikada ne stavlja nabaklavu ploške limuna. Dodao je da oni koji nisu vičnirazvijanju tijesta uvijek mogu na piji kupiti dobro tankotijesto za baklavu.

Neodgovorni kupci

- Mnogi mladi nemaju naviku redovito dolaziti na tržnicunego idu po robnim centrima, vidi se to. A po timcentrima naučili su rovariti i kopati po robi. Tako i ovdjeprepipavaju voće i povrće, tiskaju, ubadaju nokte, nemašto ne rade. Prodavači tu robu zato moraju kasnije stavitina stranu i prodati jeftinije. Suosjećam s prodavačima iuvijek se odgovorno ponašam prema njihovoj robi. Jakopazim, takav sam se valjda rodio, istaknuo je Suljo.

7

informativno zabavni mjesečni magazin

RITAM TRŽNICEOPG BARTOK RUDOLF

GRAĐANI O TRŽNICI

Supruga češće kupuje na glavnoj tržnici,a kako stanujemo u Bosutskom naseljuja uglavnom dođem na našu lokalnutržnicu i kupim ono što nam toga danatreba. Ponudom sam zadovoljan i dragomi je da imamo tržnicu u kvartu, to je vrlopraktično.

Anto Šeremet, umirovljenik

Na tržnici kupujem uglavnom voće ipovrće koje nemam kod kuće u vrtu.Najčešće kupujem na glavnoj tržnici parado prošećem između štandova irazgledam što se sve nudi. Tako dobijemi ideju što kuhati. Katkada svratim i natržnicu u Donjem gradu

Dario Trampus, kuhar

Dolazim na glavnu tržnicu nekoliko putatjedno i kupujem voće, povrće i meso.Zadovoljan sam ponudom sezonskihnamirnica, neke cijene bi mogle biti niže,ali uvijek se nađe i nešto jeftinije, akvalitetno. Treba samo znati gledati ipronaći pravu stvar.

Željko Midžić, umirovljenik

Otac i sin za istim štandom

Optimizam i pesimizam izmjenjuju se u riječima AntunaBartoka iz Dalj Planine, dok govori o bavljenju poljoprivredom iprodajom voća i povrća na tržnici. Po zanimanju voćar –vinogradar, iako je u mirovini pomaže sinu Rudolfu koji imaOPG od 2002. godine.- Djeca su me namamila da ponovno radim i nije mi teško, onošto sam naučio kroz sve ove godine imam u malom prstu. Ikćerka koja se udala također ima svoj OPG i štand pored našeg

na tržnici tako da smo svi u ovom poslu. Ranije smo se bavilimljekarstvom, a sada uzgojem voća i povrća. Prije sedammjeseci počeli smo i proizvodnju jaja. Svi u obitelji imali smoželučanih problema od kupovnih jaja pa smo počeli uzgajatikokice na dvorištu, a sada imamo jaja i za prodaju, rekao jeBartok i nastavio:- Imamo dosta povrća: rajčice, papriku, razne vrste crvenogluka, češnjak, tikvice, bundeve, a od voća dinje, kruške, breskve,trešnje, višnje, jabuke, smokve... Međutim, primijetio sam da jekupovna moć ljudi sve gora, a sve je više životnih troškova. Bašsam neki dan pitao dvije gospođe, mušterije, koliko one imajunovca dnevno na raspolaganju za kupovinu voća, povrća imesa i odgovorile su mi – samo15 kuna!To je sramota za ovakavslavonski grad, istaknuo je Bartok. Dodao je kako nije istina danema posla, no da je problem proizvode prodati.- Na tržnici je sve manje ljudi, a i cijene se moraju smanjivatikako bi se išta uspjelo prodati. Osim toga, trgovački lancipokvarili su kupce. Mnogi diraju proizvode, čačkaju, stišćuokreću, izgrebu ih i tako ostave. Navikli su da u velikim centrimamogu raditi što hoće pa se tako i ovdje ponašaju, primijetio jeBartok. Naglasio je da ipak nije sve tako crno, da još uvijek imadosta stalnih mušterija koje godinama poznaje te da mu jedrago što mu djeca ne razmišljaju o odlasku u Irsku ili Njemačkute zaključio:- Ima i ovdje Irske, samo treba htjeti raditi!

Razne vrste ljutih papričica osnova su povrtne ponude na štandu Sanje Dušić, izistoimenog OPG-a. S obzirom da je u Osijeku puno ljubitelja papričica i pikantnih jela,kupaca na ovom štandu ne nedostaje.- Bazirani smo na ljutu papriku, ali imamo i nešto paradajza, kukuruza šećerca, oko osamvrsta bundevica te staru vrstu krupnog graha salatara, koji nema u ponudi nitko drugi natržnici. Suprug i ja osnovali smo OPG prije osam godina, započeli smo s proizvodnjomvoća pa se proširili i na povrće. Moji su roditelji oduvijek uzgajali povrće i to na prirodannačin, bez kemijskih dodataka pa su tu ljubav prenijeli i na mene. Volim raditi, a drugogposla nije bilo. Imamo u Daruvaru oko 14 jutara zemlje, dio pod šumom i tri hektaravoćnjaka. Najveći smo šljivari na tom području, rekla je Sanja i dodala da svakodnevnodolazi na glavnu tržnicu, osim kada zbog radova na zemlji izostane po desetak dana.Zadovoljna je svojim poslom, iako bi joj bilo draže da je cijena zakupa klupe nešto nižapa bi i prodaja bila isplativija. Kupcima često otkrije kakav zanimljiv kulinarski savjet irado otkrije recept za svoju ukusnu lovačku salatu za koju kaže da je ukusnija od ajvarapa ga je podijelila i ovom prilikom:- 3 kg narezane crvene paprike, 3 glavice češnjaka, 1 dl octa, 2 dl ulja, žlicu soli, 3 žlicešećera, žlicu papra, pola kilograma feferona, vezicu peršinovog lista, vezicu celera i litrusoka od rajčice treba kuhati oko sat vremena do željene gustoće.Vrelu salatu treba uliti ustaklenke te utrpati u deke. Ohlađeno se može jesti odmah ili sačuvati za zimnicu.

OPG SANJA DUŠIĆCarstvo ljutih papričica


GRAĐANI O TRŽNICI

Rado kupujem na tržnici, iako nedolazim često. Sviđa mi se mogućnostk u p o v i n e d o m a ć e g , p r i r o d n ouzgojenog voća i povrća, mislim da jeto velika prednost u današnje dobakada je hrana puna kojekakvih aditiva.

Tajana Lubina Jukić,profesorica hrvatskog jezika

Kupovina na tržnici meni i supruzi dio jetjedne rutine. To nam je i svojevrsniizlazak, ugodna šetnja. A na tržnicikupujemo dosta toga: voće i povrće,meso, tjesteninu, ribu… Danas smokupili fine čvarke, grah i mandarine.

Jozef Eljuga, umirovljenik

Na tržnici kupujem ono što mi tog danatreba za ručak. Kada dođem vikendom,zadržim se nešto dulje jer volimrazgledati ponudu. Sviđa mi se ekološkidio tržnice pa se tamo često informiramo zdravim namirnicama.

Ivona Marić,privatna poduzetnica

OPG ŠUNJIĆRITAM TRŽNICE

Domaće iz PetrijevacaJabuke iz Petrijevaca na osječkoj su tržnici dobro poznate zahvaljujućiOPG-u Šunjić, baš kao i jagode, kad im je sezona. Iako veći dio izvoze uSloveniju, Bosnu, Mađarsku i Egipat te nešto prodaju i u drugimdijelovima Hrvatske, ostaje dovoljno jabuka i za maloprodaju na tržnici.Prepoznatljive su i njihove vrećice s natpisom ''domaće iz Petrijevaca'',što također na simpatičan način govori da se žele razlikovati od drugihte od svoga voća napraviti svojevrstan brend.- Imamo 25 hektara jabuke, 3,5 hektara jagoda, hektar i pol lubenice idinje te nešto krušaka i šljiva. Počeli smo s jagodama prije desetakgodina, a unazad tri godine na tržnici prodajemo i jabuke. Prošle godinesmo prvi put ponudili i lubenice. Prednost voćarstva je boravak u prirodii rad na otvorenom, a nedostaci su mnogi – od niskih cijena proizvoda uHrvatskoj, preko nemogućnosti naplaćivanja robe na vrijeme pa dovremenskih nepogoda. Dolazim na tržnicu skoro svaki dan i volimkontakt s ljudima. Faktički sam cijeli život na tržnici jer su moji roditeljibili ugostitelji i držali lokal na veletržnici, rekla je Ivana Šunjić i uz osmijehdodala kako se udala u OPG. Katkad u voćnjaku radi na sortiranju ilipomaže u rezidbi, a vjerojatno će ljubav prema voćarstvu prenijeti i napetipolgodišnju kćerkicu Anu koja već sad rado trčkara voćnjakom.

Proizvodnja cvijeća naporanje posao i treba ga voljetiUoči blagdana Svih svetih, raskošno cvijeće OPG-a Jele Fluhar iz Darde,svojom je bujnošću i bojama ukrasilo dio glavne tržnice oko krcatogprodajnog mjesta. U lijepim grmovima krizantema, špina, eleonora imultiflora ne krije se samo ljepota, nego i velik trud uzgajivača.- Od lipnja počinjemo proizvoditi: sadimo cvijeće, zamračujemo, zalijevamo,hranimo… Dosta je naporno i to treba voljeti, u našem poslu nemagodišnjeg odmora niti blagdana. Već se 17 godina bavimo time jer smosuprug i ja bili ostali bez posla. Prvo je počelo iz hobija, a zatim smo nastavilikako bismo si osigurali egzistenciju. Prodaja je najteži i najljepši dio, apočinje od veljače, kada nudimo zumbule, jaglace, sadnice pelargonija imaćuhice. Pauza je od polovine prosinca i tijekom siječnja. Najviše cvijećaimamo u ovo doba, a proizvodimo uvijek istu količinu jer imamo tolikoprostora, ali više i ne bismo mogli prodati. Kod nas cvjećara, ako deset postoostane neprodano – super smo prošli, ističe Jela i dodaje kako se neprodaniostaci stavljaju u kompost, a cvjetne posude nakon dezinficiranja ostaju zaiduću godinu. Naglasila je kako bi ohrabrila mlade da se bave proizvodnjomcvijeća, ali samo ako nisu zahtjevni jer se u tom poslu, kaže, nije mogućeobogatiti, ali se može zaraditi pristojna plaća. Prednost je što su ''sami sebigazde'', no njihova dva sina ipak drže da je u tom poslu previše rada, apremalo novca te su poput mnogih mladih otišli u Irsku.

OPG JELA FLUHAR

9


RITAM TRŽNICEOBRT ZA PROIZVODNJU VREĆICA

GRAĐANI O TRŽNICI

Na tržnicu suprug i ja idemo jednomtjedno. Kupujemo povrće, domaćet i j e s t o z a l a z a n j e i m e s o k o dBođirkovića. Obvezno svratimo i u nekiod kafića na kavu. Kad nedjeljomidemo svekrvi na ručak, na pijudođemo kupiti joj cvijeće.

Ivana Tole Kričković,kozmetičarka

Volim kupovati na tržnici jer znam da ćutu pronaći svježe domaće namirnice.Najčešće kupujem voće, povrće, svježisir i vrhnje, a rado naiđem na Zeleničetvrtak i kušam nešto zdravo izanimljivo. Sviđa mi se i živahnaatmosfera.

Leonardo Milić,kemijski tehničar

Dolazim prema potrebi , običnojednom tjedno, a nekad dođem samoprošetati. Nekad sretnem ljude s kojimasam radila, popričamo i odmah mibude ljepši dan. Kupujem namirnicekoje mislim kuhati taj dan i uvijekpronađem ono što mi treba.

Zora Križan, umirovljenica

Povjerenje kupaca treba cijeniti i održavatiVeć 35 godina Damir Vučetić iz Đakova bavi se proizvodnjomplastičnih vrećica i prodajom na osječkog glavnoj tržnici.Ekonomist po zanimanju, odlučio se okušati u obrtništvuigrom slučaja, zbog poticaja jedne tadašnje đakovačkeobrtne zadruge.

Nekad i sad

- U ono vrijeme ovaj je obrt bio nešto novo i otada seneprekidno time bavimo. Bilo nam je svakako. U početku jebila oskudica, nekada smo morali putovati 300, 400kilometara da bismo nabavili sirovinu, a danas sirovine ima nasvakom koraku. Nekad je i materijal bio problem, a danas sepuno toga reciklira. Katkad razmišljam da sam umjesto ovogposla možda trebao negdje biti službenik, ali nekad ide boljeobrtnicima, nekad službenicima pa u prosjeku mislim da je totu negdje. Svakodnevno putujem iz Đakovu u Osijek. Nekadasu se ljudi čudili kada bi čuli da putujem 50 kilometara, adanas ako nisi spreman putovati 200 kilometara zbog posla,nemamo o čemu pričati. To je jedan od preduvjeta za posao,baš kao i kvalifikacija, rekao je Vučetić. U ponudi imaju 40-akvrsta vrećica za različite namjene. Tu su tregerice svih veličina,vreće za smeće i vrećice za zamrzivač. Nekada su višeprodavali obrtnicima i vlasnicima malih trgovina, no većinanjih više ne posluje.

Povjerenje kupaca

- Propalo je 80 posto obrtnika, naših nekadašnjih kupaca, takoda smo vezani za građane. Prodaja na tržnici je specifična, kaoi odnos nas i kupaca. Na tržnicu dolaze ljudi koji žele razvitiosobni odnos. Kada nekoga izaberu, poklone mu svojepovjerenje. Tada to treba cijeniti i održavati – mi smo njihovi,oni su naši! To u robnim centrima ne postoji. Ovdje seuspostave poznanstva koja traju čak 10, 20 godina. Kadakupac nailazi već znam što mu treba. Na tržnici su tri obrta zavrećice i svaki ima svoje mušterije. To je draž pijace. Danasljudi mogu kupiti određenu vrstu robe na svakom koraku, azamislite, odabrao je kupiti od vas. To je velika stvar. Osimtoga, ljudi vole razgovarati, uvijek doznam koga što muči, tkoide do doktora ili se vraća s pregleda. Ja im ne pomognemnaročito, samo saslušam, ali valjda je i to dovoljno, kažeVučetić pa dodaje kako su ga desetljeća prodavanja na tržnicinaučila promatrati i ''čitati'' ljude. Tako već samo premapokretu i koraku kupca zna gdje će ovaj zastati i hoće li što

kupiti. Napomenuo je kako ljudi žive pod raznim pritiscima ikatkad se žele iskaliti, prenijeti na njega svoju nervozu, no toim ne uspijeva jer nikada ne dopusti da ta nervoza pređe nanjega. A bez povratne reakcije, provokator nema materijala zanastavak pa sukob prestane i prije nego što je započeo. Ipak,takvi su slučajevi vrlo rijetki, kako je zaključio Damir Vučetić,koji je očigledno osim vještina prodaje, radeći na tržnicisvladao i osnove psihologije.


ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA OPERNA PJEVAČICASANJA TOTH

Volim doći na tržnicu, nije to samo obična kupnja, nešto i naučim, informiram seo sezonskom voću i povrću i uvijek se dobro zabavim, kaže Sanja

Kupovanje na tržnici, Sanji Toth, prvakinji Opere osječkogaHNK predstavlja omiljenu razonodu i način opuštanja tenastoji doći na glavnu osječku tržnicu kad god joj to obvezedopuste.

Cika, vriska i – puse

- Kada nije ludi tempo u kazalištu, dolazim na tržnicu baremjednom tjedno. Dok mi je tata bio živ, on je obavljao kupnju, aja bih mu samo priredila popis namirnica. Tata me zapravo iupoznavao s divnim ljudima, prodavačima na tržnici od kojih ija sad nastavljam kupovati. Volim doći na tržnicu, nije to samoobična kupnja, nešto i naučim, informiram se o sezonskomvoću i povrću i uvijek se dobro zabavim. Primjerice, ovdjeprodaje i jedan gospodin Ante koji je vrlo duhovit i dobartrgovac, oko njegovog je štanda uvijek smijeh, cika i vriska,čemu i ja doprinesem jer se ne znam smijati tiho. Kad od njegakupim recimo grincajg, dobijem još punu vrećicu lišća ''da mise nađe''. A svaki put dobijem i pusu, ispričala je Sanja i dodalakako je čula da Ante ovih dana nije na tržnici zbog bolesti teda se nada kako će brzo ozdraviti i ponovno uveseljavati svojevjerne kupce.Poznato je da Sanja voli kuhati, a često se pojavljivala i ukulinarskim televizijskim emisijama gdje je pokazivala

vještinu u kuhinji i otkrivala svoje kuharske tajne. Odgovor napitanje ''što kuhati?'' često dobije i na tržnici pri pogledu nanamirnice koje se nude, a rado posluša savjete i recepteprodavačica.

Na tržnici se uvijek može naučiti neštopametno i korisno!

Povrtni i voćni ekološki sokovi uvijek su dobar izborPovrtni i voćni ekološki sokovi uvijek su dobar izbor

Sanji su najdraže paprike crvene bojeSanji su najdraže paprike crvene boje Teško je odoljeti izobilju cvijeća i lončanica

Ponuda sezonskog povrća Sanjiuvijek daje ideju što kuhati

Srdačan susret s bivšim kazališnim kolegomIvicom Rebićem, koji se sada u mirovini


ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA

Kulinarsko nadahnuće

- Kupujem sezonske namirnice, recimo ne volim kupovatirajčicu u prosincu ili veljači, to nije to. Sad je sezona bundeva,cikle, a još uvijek ima i paprike. Obožavam to povrće, najdražesu mi crvene paprike, a ove sam godine nakupovala i čilipapričice koje sam ukiselila. Od zimnice pravim jedino turšiju islatku rezanu paradajz-papriku. Ciklu jedem najradije sirovu ukombinaciji s jabukom, mrkvom i celerom, uz domaći jabučniocat s tržnice i maslinovo ulje.Volim je i kuhanu. Možda bi ljudizbog moje tjelesne građe pomislili da živim na pekarskimproizvodima, ali zaobilazim ih u širokom luku. Ne kažem danikad ne pojedem pecivo, ali trudim se da to bude što rjeđe.Sada je sezona mandarina pa rado u njima uživam, iako su miomiljeno voće jagoda, trešnja i višnja, sve što je crvene boje,rekla je Sanja i dodala da pri kuhanju uvijek nastoji da uzglavno jelo budu barem dvije ili tri vrste različitih salata.Zaključila je da naša tržnica ne zaostaje za europskimtržnicama te da su cijene povoljne osobito kada se, kako kaže,uzme u obzir koliko se ljudi narade da bi uzgojili i donijeli natržnicu svoje proizvode.- Osječka je tržnica šarolika i zanimljiva cijele godine, znam daje privlačna i turistima. Osim nabavke prirodnih i pažljivouzgojenih proizvoda, na tržnici se uvijek može naučiti neštopametno i korisno, uvijek se netko sretne za nasmijati se ipopričati. Naša je tržnica kao naš novi korzo, naglasila je Sanja.

Juhe od buče

Sada je sezona bundeva i ne propuštam kuhati finejuhe od tog svestranog povrća. Ne kuham juhu uvijekna isti način. Katkad buču prepolovim, izvadimsjemenke te ispečem u rerni, zajedno s glavicom luka.Kad je pečeno, usitnim štapnim mikserom ili ublenderu. Na malo maslaca i maslinovog ulja popržimnaribanu mrkvu, dodam izmiksane buču i luk, ulijemvode te na kraju dodam malo bučinog ulja. Juhuposluž im uz k rutone i l i pos ipanu pr ženimsuncokretovim i bučinim sjemenkam, katkad čak ilistićima badema.Rado kuham i juhu od buče i đumbira, tada bučunarežem na kockice i skuham, pred kraj ubacim ribaniđumbir, češnjak i dosta kima, sve izmiksam te dodammalo kurkume i peršinovog lišća. Ulijem i malo vrhnjaza kuhanje ili mješavinu maslinovog ulja i gustina kakobi juha bila malo gušća. Naravno, ne treba pretjerati panapraviti tutkalo, nego finu juhu, rekla je Sanja uzosmijeh.

Dojmljiva obljetnica

- Trenutačno u kazalištu pripremamo Verdijevu operu''Trubadur'' u kojoj sam nastupala i prije 20 godina. Tadasam pjevala ulogu Leonore, a ovaj put imam manjuulogu Ine. Osim toga nastupam i u nekim tekućimpredstavama te pjevam na raznim događajima iprigodama. Više od trideset godina sam u osječkomHNK i nadam se da ću tu obljetnicu obilježiti prigodnimkoncertom ili predstavom. Imam dosta igre u nogama,ali se osjećam kao na početku. Mislim da sam za opernupjevačicu u najboljim godinama, zaključila je Sanja.

Povrtni i voćni ekološki sokovi uvijek su dobar izbor

Sanji su najdraže paprike crvene boje Teško je odoljeti izobilju cvijeća i lončanicaTeško je odoljeti izobilju cvijeća i lončanica

Ponuda sezonskog povrća Sanjiuvijek daje ideju što kuhatiPonuda sezonskog povrća Sanjiuvijek daje ideju što kuhati

Srdačan susret s bivšim kazališnim kolegomIvicom Rebićem, koji se sada u miroviniSrdačan susret s bivšim kazališnim kolegomIvicom Rebićem, koji se sada u mirovini


EKOLOGIJA ZELENI ČETVRTAK NA OSJEČKOJ TRŽNICI

Obilje plodova, obilje temaRujan i listopad na osječkim tržnicama uvijek je raskošan i šarolik.Krenimo redom u pregled naših rano jesenskih Zelenih četvrtaka.U južnim, suhim pustinjskim krajevima Afrike kiwano je svetovoće, simbol zdravlja i vječnoga života. Prije nepunih devetdesetljeća krenuo je iz pustinja u druge krajeve svijeta, a uHrvatskoj se počeo uzgajati tek početkom ovog desetljeća i to uZagorju. No malo je poznato kako je OPG-u Marka Horvata izDuboševice uspjelo iz sjemenki kiwana kupljenih u jednomrobnom centru uzgojiti presadnice i plodove. Možda je topočetak jedne dobre baranjske poduzetničke priče.

Zdrava hrana i najmlađi

Zeleni etvrtak rado je do ekao bistre radoznalce izč č osnovneškole Ljudevita Gaja, područne škola Sarvaš. Oni su se na osječkutržnicu zaputili s jasnim i kratkim pitanjem: ”gdje to raste zdravahrana o kojoj odrasli sve češće govore?“ s tržniceEkipa spremnoje odgovorila na neka pitanja A sarva ki tre a i pripremili su se za. š ć špravi istra iva ki rad pa su uz podr ku u iteljice i nekolicinež č š čroditelja anketirati proizvo a e prodava e na tr nici Jer bitno jeđ č - č ž .znati gdje i kako zdrava hrana raste, ali i kako i koliko se konzumirai je li istina da se mnogo hrane baca.Vegani i vegetarijanci zasigurno su se najviše obradovali novomnjemačkom ustavu iz 2002. godine, jer je ta vrlo utjecajna zemljaustavom zabranila pokuse na životinjama i odredila se kao državakoja preuzima odgovornost za zaštitu prirodnih životnih izvorištai životinja u interesu budućih generacija. Ne znate li kako početigrliti cijeli svijet, zagledajte se u oči prijatelja, susjeda, znalaca, a nezaboravite - i životinje imaju oči, poručila je udruga Pobjede izOsijeka.

Batat i bundeve

Batat - povrtnica koja ne voli zimu, sadi se nakon posljednjegmraza, a plodovi se vade prije prvih mrazova, zapravo je plod koji

uz pravilno skladištenje može biti dostupan tijekom cijele godine.Svoju priču o batatu ispričao je proizvođač iz Jakšića, koji je batatuvjeran već deset godina.Suvremeni način prehrane mijenja navike i u odabiru,pripremanju i čuvanju hrane. Zeleni četvrtak osječke tržnicepodsjetio je i na djelić pobune koja traži prave okuse, mirise i boje,pričom o pravoj domaćoj zimnici.Tikve, tikvice, bundeve, buče - pravi su izbor za svaki tanjur, odgurmanskog do nutritivno profinjenog. One ljetne, koje su nicalepod blagim proljetnim suncem, nježne su, blijede, zelene ili žute,obično tanke i elegantne. One druge, koje nabujaju tijekom ljeta,najraskošnije su s jeseni: mogu biti okrugle, izdužene, kruškolike, aispod čvrste kore mekane su, ukusne i rumene. Njihova bojaodmah razotkriva i njihovu snagu: sadrže moćni antioksidantbeta-karoten koji može pomoći i kod najtežih oboljenja kao što sukarcinomi.

Ljekoviti mirisi

Ljekovito i začinsko bilje barem jednom godišnje dobijesvoj Zeleni četvrtak. List, cvijet, korijen, čitava biljka -oduvijek su bili i hrana i lijek, a njihov je miris zapravo hranaza dušu. Tako se barem tvrdi u ljekarničkim tradicijamamnogih naroda, a ponešto od toga prihvaća i znanost.Primjerice, miris kamilice, jasmina ili ruže oslobodit će nasod ljutnje, a lavande i mažurana od straha; depresiju ćeraspršiti kadulja, matičnjak, verbena; ružmarin i lovorosnažit će pamćenje, tugu najbolje odnosi miris bora,čempresa, kadulje i ružmarina, a protiv stresa pomoći ćenam miris matičnjaka, mente, tamjana, cimeta, klinčića,ljubičice. Katarina Johum vlasnica malog OPG-a iz Tenjeispričala je svoju priču o ljekovitom bilju i ljepoti. Izvrsnahrana za kožu, kazuje nam Katarina svojim kremama iuljima, nalazi se u gavezu, lavandi, stolisniku i kadulji.

POKRENUT MEĐUNARODNI PROJEKT

Domaća hrana za domaće ljudePromocija lokalnih proizvođača, njihova bolja vidljivost ulokalnoj sredini, popularizacija domaće zdrave i eko hrane teprilika za predstavljanjem susjednom tržištu ciljevi su projekta“Domaća hrana za domaće ljude”, koji zajednički provodeosječka Tržnica i mađarska tvrtka Vagyonhasznosito izPečuha, koja vodi i tamošnju tržnicu.To nije prvo sudjelovanje osječke Tržnice d.o.o. uprekograničnoj suradnji, ali je prvi puta nositelj projekta.Projektom je predviđeno i održavanje festivala ''Četirigodišnja doba'' te osnivanje mađarskog kutka na osječkojtržnici, odnosno, hrvatskog kutka na tržnici u Pečuhu.

Početak projekta poklopio se s obilježavanjem Dana europskesuradnje pa je na tržnici organizirana manifestacija ''Slatkiokusi zavičaja'', a osječka udruga Šokačka grana i MKD Nepkorpriredili su prigodne proizvode te slane i slatke zalogaje za sveposjetitelje i građane.Predstavnicima projektnih timova na tom su se događanjupridružili i osječki gradonačelnik Ivan Vrkić te Biljana Borzan,hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu koja je tomprigodom podsjetila kako se još uvijek puno hrane baca štonije samo socijalni, nego i ekološki problem.

Piše: Ljiljana Olujić

Canabis sativa, posve nevina ali beskrajno korisnaindustrijska konoplja namjerno se ili nenamjerno povezivalaili izjednačavala s indicom. Prošlo je stoga podosta vremenadok se i u nas napokon sukladno svim pravilima i propisimaEuropske unije nije počela uzgajati.

Afirmiranje uzgoja i prerade

Prerada je nažalost i u ovom slučaju kaskala; najprije je bilaregulirana proizvodnja ulja iz sjemenki konoplje, a postupno idrugih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda, dok sutekstilni i drugi industrijski proizvodi od konoplje još uvijek unekim budućim pričama.Na Zelenom četvrtku osječke tržnice čule su se prve jasne,dobre i pouzdane riječi o konoplji, a proizvođači koji suupravo na tom mjestu promovirani, imali su i značajnu uloguu afirmiranju uzgoja i prerade konoplje u Hrvatskoj.Prije sedam godina riječi pohvale konoplji odnosile su se nafino zelenkasto ulje dobiveno hladnim prešanjem sitnihsjemenki konoplje. Bila je to i jedna od osnovnih lekcija oomega-3 i omega-6 esencijalnim masnim kiselinama, koje suupravo u ulju konoplje sadržane u omjeru idealnom za našezdravlje.

Ljekovita svojstva

Ulje konoplje cjelovita je hrana ugodnog okusa kojazahvaljujući bioaktivnim tvarima ima ifarmakološki učinak. Istraživanja ukazuju na mnogobrojnasvojstva i djelovanje hladno prešanog ulja konoplje na dobrozdravlje i ozdravljenje: smanjuje, zaustavlja i preveniraupalne procese u organizmu (osobito korisno kod artritisa,reume, upale dišnih putova), ubrzava metabolički processagorijevanja masti (pomaže kod pretilosti), snižava krvni tlaki kolesterol, ublažava stres i depresiju, podržava kognitivnefunkcije, može pomoći kod epilepsije, a korisno ga je uvrstitiu prehranu i kod najtežih oboljenja (karcinomi, bolesti srca ikrvožilja). Sve se više koristi u proizvodnji hrane,funkcionalne hrane, dodataka prehrani i kozmetici. Uz uljenajpopularniji proizvod konoplje je protein, koji sadrži sve

esencijalne amino kiseline (kompletan protein), lako jeprobavljiv i izvrsna je biljna zamjena za proteine životinjskogporijekla.


EKOLOGIJAVREMEPLOV ZELENOG ČETVRTKA – RUJAN 2010. GODINE

O konoplji – povjerljivoNa trgovačkim policama, i onim pravim i onim virtualnim, danas se nudi širok asortimanproizvoda od konoplje: ulje, sjemenke, brašno, tjestenina, proteini, napitci, kozmetika. Ali,svega sedam godina ranije o konoplji se zborilo ili potiho i povjerljivo ili burno i buntovno – usvakom slučaju mnogo je toga bilo nejasno.

Jednostavni eliksir za zdravlje jetre

Mnogi narodi od davnina vjeruju da je čovjekov bijespovezan s jetrom: što je čemu uzrok – bijes bolesnojjetri ili bolesna jetra bijesu, ne znamo pouzdano, aliznamo da je važno njegovati jetru. Jedan odukusnijih načina je i ovaj „eliksir“. Sastojci: 1-2 šalicevode, oguljena i narezana jabuka, banana narezanana kolutiće, žlica proteina konoplje, žlica granulatasikavice, žlica ulja konoplje; Sve sastojke osimgranulata i ulja miješati u blenderu. Prije posluživanjadodatigranulat sikavice i ulje, sve dobro promiješati žlicom ipopiti/pojesti jetri u čast i slast.

Piše: Ljiljana Olujić

Lagani preljev za salate

Sastojci: mala šalica ulja konoplje, pola šalice soka odlimuna, 3 usitnjena režnja češnjaka, 1,5 žličica začinskogbilja (npr. mediteranskog), pola žličice soli.

Smoothie za snažne mišiće

Jednostavan i ukusan ovaj je napitak dobar i kao prvijutarnji obrok, a najbolje osvježava nakon napornogtreninga. Sastojci: šalica vode, banana narezana nakolutiće, 2 jušne žlice proteina, 2 žlice suhog voća (zaone koji žele biti u top-formi preporuka su goji bobice),2 žlice kakao praha.

Smoothie za opuštanje

Finog mirisa i okusa idealan u trenucima dokolice.Sastojci: šalica vode, 3 banane narezane na kolutiće, 2naranče oguljene i narezane, pola šalice kokosa (suhihlistića ili kokosovog brašna), 2 žlice kakao praha, 2 žliceproteina konoplje, žličica ekstrakta vanilije. Svepomiješati u blenderu, poslužiti i uživati.

Recepti s tržniceDobro je poznato da će prodavači(ce) na piji uvijek rado popričati s kupcima, dati kakav koristansavjet ili prijedlog kako pripremiti namirnice koje prodaju. Razmjena recepata s obje straneštanda se podrazumijeva, bilo da je riječ o brzinskom jelu ili kakvoj složenoj raskošnoj deliciji.Donosimo nekoliko recepata susretljivih prodavačica i prodavača…


Andrej Srdanović – Volim kuhati, a i nemam previše izbora jer živimsam. Omiljeno jelo mi je juha od rajčice, koju pravim na svoj način. Najprijena ulju izdinstam sitno narezani celer, luk i češnjak pa dodam litru soka odrajčice. Kada prokuha, dolijem vode i ostavim da se kuha oko pola sata. Umeđuvremenu napravim smjesu za trgance od jednog jajeta, brašna i soli.Brašno dodajem od oka, dok ne dobijem željenu gustoću. Petnaestakminuta prije kraja kuhanja, trgance dodajem u juhu. Pustim da se kuhajudok ne budu mekani. U juhu dodam i malo ljute mljevene paprike jervolim da ima ljutkast, pikantan okus. Juha je dobra i kao samostalanobrok, a obično si još ispoham pileće ili pureće bijelo meso.

Monika Grgić – U danima kada duže radim, najčešće za ručak skuhamšpagete na brzinski način. To mi je najpraktičnije, a i mojih četvero djecevole jesti špagete. Tjesteninu skuham na uobičajen način, a zatim napravimumak tako da na ulju ispržim sitno narezani luk pa dodam protisnuti češnjaki miješano mljeveno meso. Sve promiješam da se sastojci sjedine pa ulijemdomaći kuhani paradajz, koji je najbolji za ovaj umak. Katkad dodam ipelate iz limenke koji umaku daju dodatnu gustoću i – to je to. Umakposolim, pobiberim i dodam mješavinu začina. Kada želim ljući umakstavim i sušenu drobljenu ljutu papričicu. Na kraju umak posipam ribanimparmezanom i listićima peršina, više radi ukrasa.

Pikantna juha od rajčice

„Brzinske“ špagete

Mirela Kovačević – U našoj kuhinji povrće je jako zastupljeno paveliku ulogu imaju i salate. Kada pravimo zelenu salatu, uvijek je to zelenasalata u kombinaciji s mladim listovima blitve, špinata i mladog kovrčavogkelja. Listove uvijek iskidam rukom na sitnije komade, to je puno boljenego rezati ih nožem. Osim toga dodam i ploške tikvice te na kockicenarezan tvrdi mladi sir. Posolim i prelijem domaćim jabučnim octom imaslinovim ili bučinim uljem. Takva salata može biti i osvježavajućeglavno jelo, posebice kada joj dodamo komadiće pečenog pilećegbijelog mesa. Može se staviti i kuhano meso, ali pečeno je boljeg okusa iljepše obogati salatu.

Raskošna salata

Bosiljka Pavlović – Rado pravim ovaj jednostavan i ukusan kolač, nepridržavam se strogo recepta nego ga napravim po svom ukusu i budestvarno fin. Napravim tijesto od 500 g brašna, 250 g margarina, 15 dagšećera, praška za pecivo, tri žumanca i malo mlijeka.Tijesto podijelim na dvadijela. Prvi dio stanjim valjkom i stavim u nauljenu tepsiju. Pripremim nadjevod tri ribane jabuke u koje dodam cimet, dvije žlice pekmeza, snijeg od tribjelanca i 10 dag sjeckanih oraha. Tako kolač bude puno ukusniji, nego kadje samo nadjeven ribanim jabukama, a i ljepše izgleda. Drugi dio tijestanaribam na nadjev i kolač pečem u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva okočetrdeset minuta.

Čupava Kata

Produkcija: Osijek danasUrednica: Melita BerečićPriprema i tisak: Gradska tiskara Osijek

Nakladnik: Tržnica d.o.o.Direktor: Igor Medić031/213-330www.trznica.hr

15


Ćećin kutakSrećko Milas Ćećo, djelatnik s najduljim stažom u Tržnici d.o.o. živaje riznica znanja o povijesti osječke tržnice i ljudima koji su kroz njuprošli ili tu još rade. Svoja zapažanja već gotovo 40 godina zapisujei tako spašava od zaborava razne zanimljive događaje, anegdote iviceve… Dio svojih uspomena u svakom broju dijeli i s nama:

Nosači- Trenutačno je na tržnici glavna tema izbor i dolazak novog direktora, a ja se pripremam za mirovinu i prisjećam seuspomena. Danas tržnica lijepo izgleda i rado se sjećam ljudi koji su tome pridonosili svih ovih godina. Međutim, jedna jevrsta ljudi nestala s tržnice, a svakako ih se treba sjetiti. To su nosači, koji su na velikim, dugačkim kolicima na dva kotačanosili robu s kolodvora na osječke tržnice. Bili su na usluzi građanima, kupcima, kojima je trebalo ponijeti kupljenenamirnice, ali i prodavačima kojima su prenosili veće količine robe za prodaju. To su bili zanimljivi ljudi koje je životnasudbina dovela do tog posla ili zbog alkoholizma nisu mogli ništa drugo raditi. Bez obzira kakva ih je životna priča dovelana tržnicu, bili su pristojni, nisu bili nametljivi i neugodni, vrijedno su obavljali svoj posao i olakšavali na taj načinfunkcioniranje tržnice. Provodili su dane i noći na tržnici, spavali su u podrumima okolnih zgrada gdje je bilo centralnogrijanje, a neki u kojekakvim potleušicama. Nikada nisu žicali i gnjavili ljude, nego su pošteno nudili svoje usluge.Bili su grupa, imali su čak i svoju hijerarhiju unutar te grupe. Sjećam se da je glavni bio Karlo, koji je zapravo bio profesor.Život ga nije mazio, a zavolio je taj način života na tržnici. Uz njega je bio Andrija, golem čovjek, pravi snagator. Njihdvojica su održavali red unutar skupine, određivali gdje će se spavati, kada se jede i pije... To su sve bili jednostavni,''duševni'' ljudi, nisu stvarali kaos, nitko nije krao ili pravio bilo kakve probleme.Često sam razgovarao s njima, bili su susretljivi i fini, a i nama su uskakali ako bi što trebalo obaviti. Bili su u tijeku sasportom i politikom i rado o tome sa svakim popričali. Ugostitelji su im davali jelo, a oni su to sve odradili, dovozili implinske boce i sve što je trebalo.Urezalo mi se u sjećanje kada je počeo Domovinski rat, prošetao sam pijom u uniformi, a jedan mi je nosač rekao: ''budibez brige, mi ćemo čuvati pijacu!''Sjećam se i Pave Azenića, koje je, osim što je bio nosač, svakodnevno u četiri ujutro sklapao suncobrane i klupe jer sutada klupe bile na sklapanje, a na kraju dana ih ponovno rasklapao. Sjećam se i Mate Petkovića koji je godinama pazio najavni toalet u sklopu tržnice i održavao ga čistim. To je tada sigurno bio najuredniji javni WC od Beča do Istanbula. On jetijekom rata noću čuvao tržnicu. Bio je tu i legendarni nosač Iso…Bili su pravi osječki brend. Svi su imali iste šapke pa su i po tome bili prepoznatljivi. U Zagrebu postoji spomenik kumici, aja mislim da bismo mi trebali postaviti spomenik tim ljudima. Bio je to težak posao, koji se nakon rata ugasio, a uz sadašnjipromet ne bi ni opstao. Mnogi stariji Osječani i prodavači sjećaju se naših nosača i zaista mislim da je šteta što nemajukakav znamen, barem fotografiju ili mural na piji.

Vi imate poslovnu ideju, a nemate prostor za njezinu realizaciju. Mi imamo ideju kako u našem prostorurealizirati Vašu ideju. Za samo jednu kunu mjesečno unajmite kiosk ili štand na glavnoj osječkoj tržnici poduvjetom da prodajete robu ili pružate usluge kojih nema na gornjogradskoj tržnici. Više informacija potražite uupraviTržnice,Trg Ljudevita Gaja 5 ili nazovite: 213-330.

KVALITETNODOMAĆESVJEŽE Tržnica Osijek

Umirovljenici! Neka utorak bude vaš dan za dolazak na tržnicu jer osim dobrog ugođaja i bogate ponude,nudimo vam i deset posto niže cijene za mnoge proizvode i usluge. Akcija Umirovljenički utorak, plod jesuradnje stranke Aktivni nezavisni umirovljenici i Tržnice d.o.o.. Svakog utorka potražite štandove i prodajnamjesta s posebnom oznakom popusta za umirovljenike. Uživajte u druženju i dobrom raspoloženju tenapunite svoje košare voćem, povrćem, jajima, mesom i mliječnim proizvodima po povoljnijim cijenama.

3informativno zabavni mjesecni magazin

Barometar cijenaBarometar cijenaKupus

4 kn/kg

Grah

30 kn/kg

Kestenje

20-30 kn/kg

Krumpir

3-4 kn/kg

8 kn/kg

Kelj

Češnjak

30-50 kn/kg

Mahune

20 kn/kgLjute papričice

2-4 kn/kom

Cikla

5-8 kn/kg

Naranča

10-15 kn/kg

Limun

20 kn/kg

Kukuruzkokičar

10 kn/kg

Banane

8-11 kn/kg

Mrkva

5-8 kn/kg

Pastrnjak

15-20 kn/kg

Čvarci60-80 kn/kg

Jaja

0,80-1,40 kn/kom

Prokulica

25 kn/kg

Jabuke

4-7 kn/kg

Mandarina

10-12 kn/kg

Kruška

10-12 kn/kg

7-8 kn/kg

Buča

Documents

mjesečni magazin, danas besplatni primjerak