MEDIJSKI POKROVITELJbroj 2 (10) • 1. lipnja 2010.

ISS

N 1

846-

8268

svjetskidan mlijeka

Hrvatska mljekarska udruga

napisaoMr. sc. Slavko Kirin

Osteoporoza je jedan od vrlo teških javnozdrav-stvenih problema vi-soko razvijenih zema-

lja suvremenog svijeta, a pre-ma aktualnim podacima različitih istraživanja danas u svijetu čak 10% populacije boluje od osteo-poroze. Od nje boluju i muškarci i žene, no žene su u postmeno-pauzi izložene mnogo većem ri-

ziku. Ovi podaci ne zaobilaze niti Hrvatsku. Stoga naše čitateljice i čitatelje treba što kvalitetnije in-formirati i educirati o potrebi pre-vencije ove bolesti.

Kao najčešći rizični čimbenici osteoporoze navode se nasljed-ni ili konstitucijski (ženski spol, bi-jela rasa, nježna tjelesna građa, prerana menopauza), kao i bole-sti koje pogoduju njezinu nastan-ku (atro ja nadbubrežnih žlijezda, kronična opstruktivna bolest plu-ća, bolesti štitnjače, reumatoidni

artritis). Dakako, pojavi i nastan-ku bolesti pridonosi i način života i životne navike, kao što su pre-komjerna konzumacija alkohola, kave, duhanskog dima, nepravil-na prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i izloženost suncu.

Najvažnija je prevencija

Liječenje osteoporoze je du-gotrajno, a stupanj uspješnosti najčešće nepredvidiv. Zasniva se na upotrebi lijekova, od kojih su najučinkovitije novije genera-cije bifosfonata, koji sprječavaju napredovanje osteoporoze i po-većavaju koštanu masu, smanju-jući rizik od prijeloma kralježnice i kuka. Osim lijekova, ili u kom-binaciji s njima, u liječenju su

zapravo najvažnije preventivne mjere. Jedna od njih je i pravil-na prehrana, koja mora osigura-ti dovoljan unos kalcija i vitamina D. Osobito se to odnosi na oste-oporozu tipa II, kod koje je zbog starenja smanjena resorpcija kal-cija, dok je kod osteoporoze tipa I nastanak bolesti vezan uz ma-njak estrogena.

Pored ostalih namirnica važnih u pravilnoj prehrani u prevenciji osteoporoze, svojim sadržajem minerala i vitamina mlijeko i mli-ječni proizvodi zauzimaju veoma važno mjesto. Tako je prosječan sadržaj glavnih mineralnih tvari u mlijeku: kalcija 123 mg/100 mL, fosfora 95 mg/100 mL, kalija 141 mg/100 mL, natrija 39 mg/100

Mlijeko i mliječni proizvodi u prevenciji osteoporozeSastojci mlijeka i mliječnih proizvoda vrlo povoljno utječu na resorpciju kalcija

Ugroženost osteoporozom uvjetovana je i demografskom strukturom razvijenih

zemalja, koju karakterizira sve viši udjel starijeg stanovništva, a to ne zaobilazi niti Hrvatsku…

LJEKOVITA MOĆ MLIJEKA

MLJEKARSKA REVIJA2 Mlijeko i Ja

Utvrđeno je da koštana

masa stvorena u doba adolescencije određuje razinu rizika pojave osteoporoze u starijoj dobi

mL te magnezija

12 mg/100 mL. Oso-bito je važna visoka bioraspo-

loživost kalcija iz mlijeka, odno-sno njegova resorpcija. Njezinu razinu određuju sastojci mlijeka i mliječnih proizvoda - vitamin D, mliječna kiselina, limunska kise-lina, kazeinatno-fosfatni pepti-di, laktoza, fosfati, mliječne bje-lančevine, natrij, kalij i magnezij. Vitamin D neposredno pospje-šuje enteralnu resorpciju kalci-ja. Dnevna preporučena količina (RDA) vitamina D iznosi od 200 do 400 jedinica, što je količina od 5 do 10 μg. Valja napomenu-ti kako mlijeko nije bogato sadr-žajem vitamina D, posebice tije-kom zimskog razdoblja, kada se muzna stoka ne hrani zelenom krmom, bogatom provitaminima vitamina D. Mljekarski stručnja-ci uspješno su otklonili ovaj ne-dostatak, te su tako razvijeni po-stupci obogaćivanja mlijeka vi-taminom D i ostalim de citarnim vitaminima.

Mliječna i limunska kiselina kao kelatni agensi povećavaju in-testinalnu koncentraciju topljivog kalcija, a time i njegovu resor-pciju. Kazeinatno-fosfatni peptidi utječu na topljivost kalcija u crije-vima. Laktoza potiče pasivnu di-fuziju, odnosno resorpciju kalcija iz crijeva u krvotok. Poput kalcija, i fosfor pripada građevnim ele-mentima kostiju. Prema novijim istraživanjima, previsok sadržaj fosfora sprječava crijevnu resor-pciju kalcija pa su zato poželjne namirnice sa sadržajem kalci-ja višim od sadržaja fosfora, od-nosno u pravilnoj prehrani treba paziti na omjer kalcija i fosfora.

Upravo u mlijeku i mliječnim proizvodima taj je odnos vrlo povoljan. Mliječne bjelančevine, kao i neke bjelančevine biljnog podrijetla, povisuju renalni gubi-tak kalcija. Stoga je vrlo važan

Skupina i vrsta sira

Količina (mg/100 g)Omjer

Kalcij : FosforKalcij Fosfor

Ekstra tvrdi - parmezan 1200 760 1,58:1

Tvrdi - ementaler, paški, livanjski 1100 700 1,57:1

Polutvrdi - edamac, gouda, trapist 800 550 1,45:1

Meki - camembert, mozzarella 400 300 1,34:1

Svježi sir 90 150 0,60:1

Tablica 1. Prosječni sadržaj i omjer kalcija i fosfora u 100 g pojedinih skupina i vrsta sireva

omjer između kalcija i bjelanče-vina, koji bi trebao biti od 15:1 do 19:1, što znači da na 1 g bjelan-čevina dolazi između 15 i 19 mg kalcija. Zapamtimo da je u mli-jeku taj omjer vrlo povoljan. Na-trij povećava renalno izlučivanje kalcija, a računa se da 1000 mg natrija unesenog hranom dovo-di do gubitka od 20 do 40 mg kalcija preko bubrega. Kalij spr-ječava izlučivanje kalcija iz orga-nizma, pa je vrlo važan omjer na-trija i kalija u namirnicama. Ma-gnezij djeluje kao aktivator hor-mona koji regulira razinu kalcija u kostima i krvi. Općenito se može reći da sastojci mlijeka i mliječ-nih proizvoda vrlo povoljno utje-ču na resorpciju kalcija, čija re-sorpcijska kvota iznosi 32%.

Mliječni izvor kalcija

Dnevna potreba čovjekova or-ganizma za kalcijem ovisi o spo-lu i o životnoj dobi. U mlado-sti ona iznosi oko 800 mg, dok se u starijoj životnoj dobi i kod osteoporoze preporuča dnevna doza od 1000 do 1500 g kalci-ja. To bi zapravo značilo da se sa 0,65 litre mlijeka u mladosti, od-nosno sa 0,81 do 1,22 litre mli-jeka u starijoj dobi i kod osteo-poroze može podmiriti dnevna potreba organizma za kalcijem. Osim što je izvanredan izvor kal-cija, mlijeko predstavlja komplet-nu namirnicu koja sadrži sve bit-ne sastojke pravilne prehrane.

Glavni sastojci mlijeka imaju veliku biološku vrijednost i nalaze se u vrlo povoljnom me-đusobnom omjeru, što omogu-ćava njihovu odličnu apsorpciju u probavnom traktu. Tako se npr. jednom čašom mlijeka (2 dcL) podmiruje 30% kalcija, 10% vita-mina D, 16% proteina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vitamina B12, 25% vitamina B2, 10% vita-mina B3 te 25% fosfora njihovih preporučenih dnevnih potreba. Osim visoke hranjive vrijednosti, mlijeko je važno i jer sprječava nastanak mnogih bolesti, a dje-luje i sedativno i analgetično.

Sadržaj kalcija i pojedinih mi-nerala u siru ovisi o skupini ko-joj pripada, odnosno o sadržaju suhe tvari sira. Što je viši sadržaj suhe tvari sira, tj. što je sir tvrđi, to je viši sadržaj minerala u nje-mu. Tako su granične prosječne vrijednosti bioraspoloživosti glav-nih mineralnih tvari u siru sljede-će: kalcija 100-1300 mg/100 g, fosfora 200-900 mg/100 g, ka-lija 50-380 mg/100 g, natrija 30-1850 mg/100 g, te magnezija 10-70 mg/100 g sira.

Treba istaknuti kako je sa 100-150 g sira ementalera, primjeri-ce, moguće podmiriti potrebe za preporučenom dnevnom ko-ličinom kalcija. Zapravo, zahva-ljujući svom kemijskom sastavu i organoleptičkim svojstvima sir je izvanredno vrijedna namirni-ca kojom se vrlo lako podmiruju

sve potrebe organizma za ener-gijom, bjelančevinama, minerali-ma, vitaminima i ostalim sastoj-cima u tragovima. Sir je i lako probavljiva i zasitna namirnica, a velika zasitnost temelji se na vi-sokom energetskom potencija-lu sira, koji organizam nastoji što potpunije iskoristiti, odnosno na njegovom razmjerno dugom za-državanju u probavnom traktu što daje osjećaj sitosti.

Kao opći zaključak, može se reći da su mlijeko i mliječni pro-izvodi bogati i biološki vrijedni izvori kalcija pa su prehrambe-no nenadomjestive namirnice u prevenciji osteoporoze, kako u mladenačko doba kada pre-vencija ima svoju primarnu svrhu, tako i u starosti, kada osteoporo-zu treba liječiti, usporiti ili zausta-viti. Osim ovoga važnog svojstva, mlijeko i mliječni proizvodi imaju veliku hranjivu vrijednost i odlič-na organoleptička svojstva, te su neizostavni čimbenik pravilne i zdrave prehrane.

MLJEKARSKA REVIJA 3Mlijeko i Ja

RIJEŠIMO SVAKODNEVNE NEDOUMICE

napisalaMilna Tudor Kalit, dipl. ing

Prvi lipnja obilježavamo Svjetski dan mlijeka, pod-sjećajući se na to kako mlijeko i mliječni proizvo-

di u piramidi prehrane zauzimaju vrlo važno mjesto. Konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i drugih vrsta namirnica, možemo izraziti jedinicama serviranja. Jed-na jedinica serviranja mlijeka/mli-ječnih proizvoda je šalica mlijeka, ili šalica jogurta, ili dvije kriške sira (~40 grama), ili dvije šalice svje-žeg sira. Djeca ih trebaju uzima-ti u količini od dvije jedinice ser-viranja dnevno, dok su odraslima potrebne tri. Mnoga znanstvena istraživanja dokazuju pozitivnu ulogu mlijeka u promociji zdravlja i prevenciji mnogih bolesti. Naj-zanimljivije preventivno i terapeut-sko djelovanje mlijeka iskazuje se kod kostiju, zubi, krvožilnog su-stava, pretilosti, dijabetesa tipa 2

i tumora. Unatoč trudu za popu-larizacijom konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda u svijetu i kod nas (pa i mljekarska revija Mlije-ko i ja proizašla je iz te želje), još uvijek postoje brojne nedoumice i pitanja vezana uz mlijeko i mliječ-ne proizvode što uzrokuje i dalje nedovoljno uzimanje tih proizvo-da, smatraju stručnjaci. Evo nekih nedoumica:

Je li mlijeko • masna namirnica?Čak 80-90% mlijeka čini voda. Samo 3,2% mliječne masti sadr-ži primjerice punomasno mlijeko, što znači da 100 g mlijeka sadrži 3,2 g masti (razmislite, pa zar je to puno?). Ovaj podatak, prema tome, mlijeko svrstava u skupinu malomasnih proizvoda.

Sadrži li mlijeko kolesterol?• Primjerice, 100 mL obranog mli-jeka sadrži zanemarive količine kolesterola (gotovo jednake 0),

dok 100 mL punomasnog mlije-ka sadrži prosječno 12 mg. Us-poredbe radi, 20 g maslaca sa-drži 59 mg kolesterola, 60 g jaja 270 mg, 100 g žumanca jajeta 1560 mg, 100 g životinjskih jeta-ra 300 mg.

Uzrokuju li mliječni • proizvodi povećane razine kolesterola u krvi?Osobama koje su zdrave i nema-ju problema s razinom kolestero-la u krvi uzimanje mliječnih proi-zvoda ne može štetiti, pa čak ni punomasnih mliječnih proizvoda (dakako, u umjerenim količina-ma). Često se sir izbjegava upra-vo zbog toga, no istraživanja su pokazala da tek 3-4% ukupnoga dnevnog unosa kolesterola po-tječe od sira.

Je li maslac zdrav?• Mliječna mast sadrži 75% tva-ri koja ima veliko biološki aktiv-no djelovanje. Maslac je odličan

izvor esencijalnih masnih kiseli-na i vitamina topivih u masti, po-sebice E i A. S obzirom na to da je preporuka nutricionista kako bi 20-35% dnevnoga energet-skog unosa trebalo potjecati od masti, maslac je odličan izbor za zadovoljenje dijela tih potreba.

Deblja li maslac?• Namirnice karakterizira energet-ska vrijednost, no, nijedna ne de-blja sama po sebi. Važan je od-nos unesene i potrošene energi-je, što znači da unos energije ne smije biti veći od potrošnje kako bismo spriječili debljanje. Ipak, ne može se zanemariti da 10 g ma-slaca nosi 75 kcal, pa je važno voditi računa o količini pojedenog maslaca (nikako ga ne smijemo potpuno izbaciti iz prehrane!).

Treba li tijekom redukcijske • dijete iz prehrane izbaciti mliječne proizvode?Istraživanja su pokazala da osobe

Zašto, kako, je li istina…?Mnoga znanstvena istraživanja dokazuju pozitivnu ulogu mlijeka u promociji zdravlja i prevenciji mnogih bolesti

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja4

koje uzima-

ju tri jedinice serviranja mlijeka

i mliječnih proizvoda dnevno brže gube na tjele-

snoj težini od onih koje su iz svo-je prehrane u potpunosti izbacile mlijeko i mliječne proizvode. Glav-ni razlog je prisutnost kalcija, pep-tida sirutke, fosfopeptida kazeina, razgranatih aminokiselina, laktoze i konjugirane linolne kiseline koji pomažu mehanizmu mršavljenja mijenjajući metabolizam masne stanice iz lipogeneze (formiranje masti) u lipolizu (razgradnja masti).

Sadrži li obrano mlijeko • manje kalcija?Neovisno o količini masti, mlije-ko uvijek sadrži podjednaku ko-ličinu kalcija, oko 120 mg u 100 mL mlijeka.

Može li kalcij iz voća i povr-• ća zamijeniti kalcij iz mlijeka?Kalcij iz mlijeka ima neke karakte-ristike koje ga čine teško zamje-njivim. Prije svega to je kemijski oblik koji mu omogućuje bolju ap-sorpciju u crijevima, a time i iskori-štenje u organizmu. Također, mli-

Najzanimljivije preventivno i terapeutsko djelovanje mlijeka iskazuje se kod kostiju, zubi, krvožilnog sustava, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i tumora

jeko je puno kvalitetniji

odabir za zdravlje kosti-ju zbog boljeg odnosa kalcija

i fosfora za iskorištenje i ugradnju u kosti. Osim toga, mnoge biljke sadrže određene tvari (poput ok-salata i tata) koje mogu spriječiti apsorpciju kalcija. Primjerice, ko-e cijent apsorpcije kalcija iz mlije-ka je 32,4 a iz špinata 5%. Daka-ko da se količina ne smije zane-mariti. U odnosu na mlijeko biljke sadrže puno manju količinu kal-cija. Količina kalcija iz jedne čaše mlijeka jednaka je količini u 2,4 kg graha, ili 1,4 kg špinata, ili 442 g kelja, ili 369 g brokule.

Sadrže li svi mliječni proi-• zvodi istu količinu kalcija?Ne, i upravo je zato važna raznoli-ka i uravnotežena prehrana. Tako primjerice oko 300 mg kalcija možemo naći u 250 mL mlijeka, u 190 g jogurta, 30 g sira Emen-talera, 40 g sireva s plavim plije-snima, 80 g Camemberta ili 380 g svježeg sira.

Je li kalcij iz vode isti kao i • kalcij iz mlijeka?Voda može sadržati od 150 do 600 mg kalcija po litri. Apsorpcija kalcija iz vode u crijevima gotovo je jednaka onoj iz mlijeka. No, tu može prestati svaka usporedba. Kalcij u mlijeku dio je složenog

matriksa kojeg čine laktoza, fos-folipidi, fosfor i vitamin D za koje je poznato da potpomažu apsor-pciju kalcija u crijevima i omogu-ćuju ugradnju kalcija u kosti. Kal-cij iz vode nema “pomagače” za njegovu apsorpciju.

Što može biti zamjena za • mlijeko osobama koje pate od laktoza netolerancije?Osobe koje ne mogu razgradi-ti laktozu mogu u manjoj količini uzimati jogurt i sir jer oni sadrže manje laktoze – tijekom proizvod-nje jogurta i zrenja sireva dio lak-toze prelazi u mliječnu kiselinu.

Treba li sir izbjegavati zbog • količine soli?Prema preporukama nutricio-nista, dnevno hranom smijemo unositi 2300 mg natrija (jedna žli-čica kuhinjske soli). Sir je u sva-kodnevnoj prehrani u odnosu na druge namirnice mali izvor soli. Istraživanja pokazuju da tek 5% dnevnog unosa soli potječe od sira. No, osobe koje zbog zdrav-stvenih razloga (povišeni krvni tlak) moraju paziti na unos soli, mogu birati sireve s manjim sa-držajem soli, poput svježeg sira (375 mg natrija/100 g) ili ementa-lera (450 g/100 g).

Je li svježi sir nutritivno ma-• nje vrijedan od zrelih sireva?

Svježi sir sadrži manje kalcija ali ima i manje soli i ima veću nu-tritivnu vrijednost s obzirom na sadržaj proteina. Pri proizvodnji svježeg sira mlijeko se pasterizi-ra na 85 C. Pri toj temperaturi dolazi do denaturacije proteina sirutke pa se oni vežu na glav-ni protein mlijeka - kazein. Na taj način proteini sirutke zadržavaju se u siru a ne prelaze u sirutku. Nutritivna vrijednost sira tako se povećava jer se proteini sirutke smatraju nutritivno najvrjednijim proteinima, zbog njihova amino-kiselinskog sastava koji je blizu biološkog optimuma. Osim toga, svojim bioaktivnim djelovanjem pozitivno utječu i na zdravlje čo-vjeka: antikancerogena i anti-mikrobna aktivnost, pomoć u smanjenju povišenoga krvnog tlaka i kolesterola u krvi, smanje-nje teka i sprečavanje/smanje-nje alergijskih reakcija.

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 5

razgovarala Vera Volarić, dipl. ing.

Svojim predanim radom Sonja Njunjić pridonije-la je unaprjeđenju zdrav-lja mnogih koji su slijedi-

li njezin osobni primjer i učili od nje, a mnogima je pomogla i da spoznaju koliko je važno čuvati zdravlje. U razgovoru smo saznali što misli o brizi društva ali i nas samih o zdravlju, prehrani i sve većem problemu pretilosti svih dobnih skupina

Jesmo li kao nacija svje-• sni da pretilost može izazva-ti teške zdravstvene poslje-dice?Nije nam svima poznato da je normalna tjelesna težina temelj optimalnoga psiho zičkog zdrav-lja, jer da se više educiramo i da više promišljamo kako nas pre-komjerna težina i debljina sprje-čavaju u svakodnevnim aktivno-stima, sigurno bismo to više dr-žali pod kontrolom i nastojali pro-mijeniti životne navike koje su nas dovele do teških zdravstvenih posljedica koje uzrokuje debljina. Koliko god ja željela kroz sve svo-je aktivnosti i trud osvijestiti oso-be s problemom debljine, to se teško prihvaća i još često tuma-či samo kao estetski problem. Svatko od nas zna “da je ljepota u oku onoga tko nas gleda” i da je debljina isključivo zdravstveni problem.

Kakvo je stanje danas kada • ga usporedite s onim od prije dvadesetak godina, jesmo li generalno deblja nacija?

Danas je u Hrvatskoj debljina poprimila epidemijske razmjere i spadamo među 5-6 najdebljih nacija u Europi. Razlog je tome, dakako, to što se više jede indu-strijski pripravljena hrana, manje se kreće, čovjek sve više kori-sti tehnička dostignuća, i u kući i u prirodi pa se zički ne aktivi-ra dovoljno, a ponuda namirnica i “fast fooda” koje se brzo pretva-raju u masne stanice u vrlo je ve-likom porastu. Običaji pripravlja-nja obroka u kući, dijeljenje užit-ka zajedničkih obroka polako ne-staju, a s druge strane u porastu su mjesta brze hrane, pekarnice s iznimno lošim proizvodima. Sve je to smješteno blizu škola, tvrtki i slično. Nestali su mali “zdravljaci” gdje sam ja pod velikim odmo-rom mogla kupiti kvalitetno peci-vo od polubijelog brašna i mlijeko ili jogurt. Osobito želim istaknuti kako ja vidim odgovornost za od-goj naše djece. Roditelji moraju poticati razvijanje individualnosti svoje djece, a prvo treba naučiti “biti drugačiji od mase”, pa kada svi kupuju “smrdljive hot-dogove, hamburgere”- kupiti “graham pe-civo i jogurt” i s ponosom to je-sti. Poruka je - JA ZNAM I IZBOR JE MOJ!

Što kaže statistika, koja je • najčešća dobna granica de-bljine i je li više pretilih žena ili muškaraca?Nema stroge dobne granice, prije je ona bila u četrdesetima ili pedesetima. Razmišljalo se ot-prilike ovako: “Rodila su se dje-ca, smirio se život, želja je ma-nje, pa hajde da više jedemo i štošta slavimo ali uz piće i iće”. A danas je porast broja debe-

Normalna tjeles

Mlijeko i JaINTERVJU6

RAZGOVOR SA SONJOM NJUNJIĆ,

kapati svoju djecu’’. Dr. Mirko Koršić, renomirani endokrinolog i predsjednik Hrvatskog druš-tva za debljinu, ističe pak kako u vrijeme kada je on počeo radi-ti nije bilo djece dijabetičara tipa 2, dok je danas njihov broj u za-brinjavajućem porastu. To su oz-biljni razlozi da se zabrinemo svi zajedno i svatko u svojoj domeni djelovanja pridonese rješavanju problema debljine.

Na koji način šira društvena • zajednica može djelovati na promjenu životnih stavova?Da bi se djelovalo na debljinu kao bolest, potrebna je aktivna edu-kacija - od trudnoće, ranog dje-tinjstva, vrtića, zdravstvenih vo-ditelja, osoblja koje je odgovorno za prehranu, kontrola prehrane u studentskim restoranima i kanti-nama tvrtki, pojačana zička ak-tivnost od djetinjstva do kasnije životne dobi, znači sve zajedno edukacija, edukacija i edukacija. Najvažnije institucije koje se pri-tom moraju uključiti svakako su Hrvatski zavod za javno zdrav-stvo, Ministarstvo zdravstva i so-cijalne skrbi, Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i športa kao i cje-lokupna prehrambena industrija, to znači vrhunska kontrola ono-ga što nam se nudi na policama. Društvo - ja, mi, vi - privatni i javni sektor - treba preuzeti svoju od-govornost i zanemariti osobne interese. Najodgovorniji su me-diji svih pro la, ne samo da nas radi vlastita pro ta bombardiraju reklamama “zabluda i prijevara, protiv zdravlja,“, nego šalju i poru-ke nerealnog izgleda i ljepote koji dodatno

stvaraju skupinu bolesnih mladih ljudi “anoreksija, bulimija”, a debe-le guraju u još veću debljinu jer je za redukciju debljine potreban ve-liki trud, to je dugotrajan proces, a medijska obećanja su “sada i odmah uz neku tableticu”.

Postoji li strategija za lije-• čenje i prevenciju debljine?Da, postoji strategija. Upravo Ministarstvo zdravstva i socijal-ne skrbi radi na Akcijskom pla-nu za prevenciju i liječenje deblji-ne i prekomjerne težine, u koji je uključena struka (liječničko i me-dicinsko osoblje, nutricionisti…), udruge, škole, vrtići. Smatram da će ovaj Akcijski plan koji će se provoditi od 2010. do 2014. pridonijeti da se debljina stavi na pravo mjesto u Ministarstvu zdravstva i da svaki čovjek može biti zdravstveno zbrinut. Moj je stav pokrenuti pedijatre i obi-teljske liječnike, osigurati im sve mogućnosti da s takvim paci-jentima mogu raditi.

Kada ste osnovali Udrugu • za prevenciju prekomjerne težine i s kojim ciljem?Udruga je osnovana 2002. go-dine. Nezin je osnovni cilj bio da osobama koje su prekomjerno teške i debele osiguramo jed-no mjesto izvan institucija, kamo mogu doći, gdje se mogu edu-cirati i gdje se mogu istinski su-očiti sa svojim problemom, bez ikakve stigmatizacije koje druš-tvo nameće debelim osobama. U tome smo uspjeli 90%, jer se danas vrlo otvoreno i iskreno go-

vori o debljini kao problemu, to jest bolesti.

Koliko je važna kvalitetna • informiranost stanovništva o prevenciji i liječenju preti-losti?Smatram da je od iznimne važ-nosti. Prema dr. Mirku Koršiću, najprije svi moramo shvatiti da je debljina bolest za koju ni u kom slučaju nije kriva oboljela osoba. To znači da prvenstveno struka na vrijeme mora dijagnosticira-ti koliko je problem debljine du-bok, od psiholoških do organ-skih uzroka. Želim kazati da se sve više otvaraju ambulante za debljinu, i privatne i državne. Prva je bila na KBC-u Zagreb. Najvaž-nije je educirati pacijenta da zna-nost može pomoći, ali bez dvo-smjerne komunikacije, tj. odluke koju donosi sama osoba i prihva-ćanja da je to cjeloživotni proces - sve pada u vodu.

Možemo li reći da je pra-• vilna prehrana preduvjet do-broga zdravlja?Možemo reći da je pravilna pre-hrana preduvjet, ali za to cijelo društvo treba ponuditi bolji izbor namirnica, jer je inače uzaludno promovirati pravilnu prehranu. S

druge stra-

le djece pa tako i adolescena-ta, ali i onih oko tridesete godine nažalost u porastu, međutim, to prate i različite bolesti koje su se prije povezivale samo sa starijim dobom.U Hrvatskoj je oko 2,100.000 prekomjerno teških ljudi, a kada bismo ozbiljno počeli primjenji-vati prevenciju, još uvijek bismo mogli spriječiti nastanak deblji-ne koji uvjetuje bolesti kao što su dijabetes tipa II, kardiovasku-larne tegobe, pojavu nekih ma-lignih bolesti, razaranje lokomo-tornog sustava i sve više i više gastrointestinalnih tegoba. Od ovog broja čak je 600.000 de-belih, a oko 60.000 morbidno debelih. Sve su to statistike koje nalažu, i to odmah, hitan pristup debljini kao bolesti i poduzima-nje svih mjera kako bi se ona spriječila i liječila.

A što je s djecom?• Nažalost, sve je više prekomjer-no teške djece (do 18 godina), tako da se približavamo brojki od 100.000, a od toga je oko 6% pretile djece. Tužno je to što se sve češće rađaju debe-la djeca, i to zbog neodgovara-juće prehrane trudnica, a sva-ko debelo dijete koje do dese-te, odnosno dvanaeste godine ne postigne optimalnu težinu za njegov uzrast i konstrukciju, ka-snije postaje debela osoba koja će imati ne samo probleme so-cijalne uključenosti, nego i sve psiho zičke probleme koji prate debljinu. Dr. Željko Metelko, cije-njeni dijabetolog, istaknuo je ža-losnu činjenicu - ‘’ako se djeca ovim tempom nastave deblja-ti, roditelji će po-

esna težina temelj je zdravlja

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 7

PREDSJEDNICOM UDRUGE ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

Porazna statistika nam

nalaže hitan pristup debljini kao bolesti i poduzimanje svih mjera kako bi se ona spriječila i liječila

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja10

napisaoZoran Bašić, dipl. ing.

Slavonsku ravnicu kra-se beskrajna žitna polja i drevne hrastove šume, kruh i vino, kulen i raki-

ja, dukati, konji vrani i narodne nošnje, a ponos su joj njezini vrijedni žitelji, koji svojom boga-tom dušom i vrijednim rukama

stoljećima odolijevaju svim ne-daćama koje su ih sustizale. U Kuševcu, idiličnom slavonskom mjestu, na udaljenosti s koje se još uvijek dobro naziru zvonici đakovačke katedrale, uz sva pri-rodna bogatstva i ljepotu Slavo-nije, krije se još jedno bogatstvo - farma mliječnih krava šeste-ročlane obitelji Pavić, koja nas je u mirno i toplo nedjeljno po-podne srdačno ugostila na svo-me imanju. Gospođa Lidija Pa-vić dočekala nas je s iskrenim osmijehom dobrodošlice, ničim ne pokazujući da ćemo joj ipak uzeti dio obiteljskoga nedjeljnog popodneva. Dapače, uz svoje tri prekrasne već odrasle kćeri dje-luje gotovo poistovjećeno s nji-hovom mladošću. Prvi je to do-jam koji smo dobili već ulaskom

u cvijećem okićeno dvorište, a miroljubivi kućni ljubimci dali su dodatan šarm ovoj po mnogo čemu iznimnoj obitelji. A da nas prvi dojam nije prevario uvjerili smo se vrlo brzo, i to dolaskom na njihovu jednako tako impre-sivnu farmu nekoliko stotina me-tara udaljenu od obiteljske kuće. Povod našega dolaska na far-mu obitelji Pavić je ljubav Lidije i njezinog supruga Franje prema selu i proizvodnji mlijeka, u koju su ugradili mnogo truda i zna-nja, a sve s ciljem da svojoj obi-telji osiguraju sigurnu budućnost na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

S proizvodnjom mlijeka zapo-čeli su prije četiri godine sa sto-tinjak mliječnih krava simentalske i holstein pasmine. Bili su svje-

sni da se upuštaju u proizvodnju koja traži dobroga gospodara i vrijednoga i savjesnog slugu, jer da bi životinje optimalno proizvo-dile a mlijeko bilo visoke kvalite-te, nužno je osigurati dobre uvje-te smještaja, hranidbe, higijene, pri čemu se svakako mora vodi-ti računa i o dobrobiti životinja na farmi.

Volimo svoj posao

Vrijeme je prolazilo a Lidija i Franjo ulagali su sve više vreme-na, rada i što je najvažnije ljuba-vi u proizvodnju mlijeka, učili i pri-hvaćali nova znanja i vještine, pri-mjenjivali suvremenu tehnologiju i otvarali vrata svoje farme struč-njacima koji su im htjeli pomoći i pridonijeti unapređenju proizvod-nje. Danas je proizvodnja na ra-

U organizaciji i raspodjeli poslova na farmi uvažavaju se osobni a niteti i razina stečenih znanja, što je svakako dodatan motiv pri svakodnevnom izvršavanju radnih obaveza

Mliječna priča obitelji Pavić u srcu Slavonije

PODRŠKA OBITELJI TEMELJ JE USPJEHA

Složna obitelj, ljubav prema

životinjama i dobra proizvođačka praksa prednosti su ove obitelji, koja dostojno predstavlja vrijednoga hrvatskog seljaka

11MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 11Mlijeko i Ja

organizaciji i raspodjeli poslo-va uvažavaju se osobni a nite-ti i razina stečenih znanja, što je svakako dodatan motiv i zado-voljstvo. Tako se Lidija brine o hranidbi krava i teladi, selekciji, reprodukciji i mužnji, dok je Fra-njo zadužen za proizvodnju hra-ne za krave. Na stotinjak hek-tara oranica proizvode žitarice, trave za sjenažu i sijeno i lucer-nu za sijeno, a sva proizvodnja odvija se prema načelima do-bre proizvođačke prakse.

“Nama je vrlo važno da kvali-teta proizvedenog mlijeka, kako kemijska tako i higijenska, bude na razini koja će potrošačima mlijeka jamčiti siguran, kvalitetan i dakako ukusan proizvod, koji osim svih svojih hranjivih vrijed-nosti pozitivno utječe i na zdrav-lje”, zaključuje Lidija.

Dobra proizvođačka praksa

Planiraju povećati stado na 350 muznih krava tijekom cijele godine a odabir budućih mliječ-nih krava temeljiti na teladi otelje-noj na farmi, dok će dio mladih krava uzgajati za prodaju dru-gim farmama. Ne trebamo sum-njati, iskustvo i dobra proizvo-đačka praksa jamče dobre

re-zultate, a svakako i visoku kvalitetu mlijeka proizve-denog na ovoj slavonskoj farmi.

Obitelji Pavić zahvalni smo što nam je otvorena srca pokazala kako je proizvodnja mlijeka, iako ponekad puna neizvjesnosti, po-sao koji donosi mnoga zadovolj-stva, a jedno od njih je zasigur-no i spoznaja da u njihovu proi-zvodu, kojega najbolje prezenti-ra njegova kvaliteta, diljem Lijepe naše uživaju generacije onih naj-mlađih, ali i onih malo starijih.

Zadovoljni što smo vam ispri-čali jednu lijepu mliječnu priču i što nam je još jedna obitelj po-kazala kako vrijedi ostati na selu i budućnost graditi u proizvodnji mlijeka, krenuli smo dalje svo-jim putem u nastojanju da mli-jeko proizvedeno na hrvatskim farmama dostojno predstavimo kao kvalitetan proizvod koji do-nosi mnoge blagodati čovjekovu zdravlju.

Mladi Ivan Pavić izvrstan

je primjer da se ljubav prema životu na selu i poslovima na farmi stječe u najranijoj životnoj dobi

zini od koje se može živjeti, a osim obite-

lji koja radi na farmi zapošljavaju i petnaest radnika, koji plaću re-dovito primaju što je osobito važ-no danas u vrijeme teške gospo-darske krize.

U svakom poslu od velikog je značaja podrška obitelji, a Lidija i Franjo zaista su je imali. U pro-izvodnju su od samoga počet-ka uključene njihove kćeri Tatja-na, Matea i Tena, ali i najmlađi član obitelji dvanaestogodišnji sin Ivan. Djeci nikada nije bilo teško pomoći i odraditi poneki posao na farmi, dakako, u skla-du s njihovim dnevnim obaveza-ma u školi. Dobar nam je primjer pružio Ivan, kojega smo zatekli u traktoru u vrijeme hranidbe kra-va, a poput pravoga domaći-na rado nam je objasnio kako i čime valja hraniti krave te među stotinjak krava pokazao i svo-ju miljenicu. Da se ljubav prema kravama i poslovima na farmi stječe u najranijoj životnoj dobi, izvrstan je primjer upravo Ivan koji svaki slobodan trenutak pro-vodi na farmi radeći vrlo konkret-ne poslove.

Danas je na farmi 241 mliječ-na krava, 61 steona junica i 88 grla ženske teladi, čija kvalitet-

na genetika, visoki tehnološki standardi hranidbe, smještaja i dobrobiti općenito jamče viso-ku proizvodnju mlijeka. Pravil-no vođena selekcija, u suradnji sa stručnim institucijama, kao i briga o hranidbi i zdravlju kra-va, donijela je obitelji Pavić broj-na priznanja s izložbi i natjeca-nja, a osvojili su čak šest šam-pionskih zvona, koja potvrđuju visoku kvalitetu njihovih mliječ-nih krava.

Zadovoljni rezultatima

“Svaki dan naučimo nešto novo i koliko god da smo si-gurni u svoje znanje, pohađaju-ći stručna predavanja i čitajući stručne časopise naučimo ne-što novo, što odmah primijeni-mo na svojoj farmi”, ističe Lidija i nastavlja: “Naše krave prosječ-no proizvode 23 litre mlijeka na dan, a prošle smo godine Vindiji predali 1,800.000 litara mlijeka prvog razreda kvalitete. Trudimo se da našim kravicama ništa ne nedostaje, vodimo računa o nji-hovoj dobrobiti, pa smo im ure-dili travnjak na koji svakodnev-no izlaze i pasu mladu travu”. Nema sumnje, ovo je zaista ve-lika količina mlijeka koja zasi-gurno ne bi bila ostvarena bez velikog uloga - truda i znanja. U

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja12

napisalaMaja Volarić

Zanimljiv je način na koji se u različitim zemljama potiče školsku djecu da konzumiraju mlijeko. U

mnogim zemljama diljem svijeta djeca u školi piju mlijeko besplat-no. Takav sistem savršeno funk-

cionira u Finskoj i Švedskoj, gdje je mlijeko besplatno za svu dje-cu do završetka srednje škole. U zemljama kao što su Argenti-na, Moldavija i Južna Afrika mli-jeko se poklanja djeci iz siromaš-nih obitelji.

Mlijeko za svu djecu

U većini tih slučajeva mlijeko je subvencionirano od vlada i lokal-ne samouprave. U Danskoj i Por-tugalu to je u potpunosti decen-tralizirano te pojedine mljekare imaju dogovor s određenim ško-lama kojima redovito dostavljaju mlijeko.

Tamo gdje školsko mlijeko nije u potpunosti besplatno, kao što je slučaj u Austriji, na Islandu i u Njemačkoj, vodi se računa da je ono mnogo jeftinije i pristupačni-

je djeci. Slovačka, Kina i Saudij-ska Arabija zemlje su koje potiču djecu da nose mlijeko sa sobom u školu kao dio školskog obroka.

Važno je istaknuti da školsko mlijeko u pojedinim zemljama za-uzima velik udio u cjelokupnoj konzumaciji mlijeka (na Tajlandu je taj udio 25%, u Japanu 9%, u Finskoj 5%, u Švedskoj i Norveš-koj 4%).

Većoj konzumaciji mlijeka u školama pripomogla je i različiti-ja ponuda i ambalaža (mlijeko ra-znih okusa i boja te privlačna ne-uobičajena pakiranja). Također, mlijeko je u velikoj mjeri djeci za-mijenilo slatke sokove i nezdrava gazirana pića.

Nažalost, iz financijskih ra-zloga i nedostatka prilagođenih programa, u nekim slučajevima

bilježimo i drugačija iskustva. Kenija je u samo 8 godina sma-njila potrošnju mlijeka u školi, koje je bilo subvencionirano od strane vlade, sa 44 milijuna litara na samo 3 milijuna litara mlijeka godišnje.

Da bi se takvi slučajevi spri-ječili a ne liječili, potrebna je još veća fokusiranost i angažman nacionalne, i naročito lokalne ra-zine vlasti, u provođenju progra-ma koji promoviraju konzumaci-ju mlijeka i zdrave prehrane kod školske djece. Odličan, ali ne i dovoljan primjer je Svjetskoga dana školskog mlijeka koji se obilježava u mnogim zemljama svijeta posljednje srijede u mje-secu rujnu, simbolizirajući zdrav i uspješan početak školske go-dine.

1. LIPNJA - SVJETSKI DAN MLIJEKA

Mlijeko na svjetskom jelovnikuVlade mnogih svjetskih zemalja shvatile su važnost mlijeka u svakodnevnoj prehrani djece te značajnim sredstvima potiču njegovu konzumaciju

Budući da pozitivno

utječu na rast i razvoj, nutricionisti preporučuju da bi djeca u tri obroka dnevno trebala konzumirati mlijeko i mliječne proizvode

napisaoDr. Ivo Belan

Dosta ljudi smatra kako zbog uzimanja dodata-ka prehrani bez proble-ma mogu jesti nezdra-

vu, brzu hranu a ipak biti zdravi. Danas milijuni svakodnevno po-hlepno gutaju vitaminske tablete, jer se promiče kako su one na-bijene antioksidansima, korisnim tvarima u zaštiti protiv bolesti, pa će nadomjestiti potrošene pri-čuve hranjivih tvari u organiz-mu, usporiti starenje, uravnote-žiti hormone i pripremiti tijelo za trudnoću. Međutim, ispunjavaju li tablete u potpunosti obećanja koja ih prate?

Vitaminski dodaci

Vitamini A, C i E, biljne mole-kule i mnogi minerali zaista ima-ju antioksidacijska svojstva. Me-đutim, jesu li toliko djelotvorni kako pretpostavljamo? Većina ljudi sigurno bi boljom prehra-nom svom organizmu osigura-la veće doze vitamina i minera-la. Ne samo da mnogi od nas ne jedu dovoljno svježu, gotovu

hranu, nego i stres sagorijeva i “uništava” komplekse vitamina B i vitamin C dvostruko brže nego ako je organizam u relaksiraju-ćem stanju.

Kad se govori o vitaminskim dodacima, neki znanstvenici kažu da smo ozbiljno zakinuti. Bez obzira na rasprave o anti-oksidansima, tvrde da su hra-njive tvari u mnogim tabletama u takvom obliku da ne mogu biti lako odnosno prirodno re-sorbirane.

Dobro je znati, ako se neki vi-tamin uzima kao dodatak, bez hrane, teško da će organizam imati neke koristi od njega. Is-pitivanja su pokazala da žitarice

“pojačane” sa svega 30 interna-cionalnih jedinica vitamina E, ra-zine tog vitamina u krvi poveća-ju 15 posto. Međutim, ako se tablete vitamina E čak i 10 puta veće jačine uzimaju bez hrane, koncentracija tog vitamina u krvi poveća se samo tri posto.

Kvaliteta - ne kvantiteta

Postoje dokazi kako se neke tvari koje sadrži jedna tableta međusobno “bore” da budu re-sorbirane. Primjerice, ako se u istom proizvodu vitamin E uzi-ma zajedno sa željezom, jedan će blokirati resorpciju drugog. Ovi nalazi dovode u pitanje dje-lotvornost mnogih dodataka po-nuđenih na tržištu. Čini se da je ključni problem u tome što se sadržaj mnogih vitamina koji se masovno prodaju na najrazličiti-jim neodgovarajućim prodajnim

mjestima znatno razlikuje od vi-tamina u hrani ili biljkama.

Isto vrijedi i za minerale. Nor-malno čovjek unosi minerale kao što su selen i bakar iz bi-ljaka. Znači da li to da dodatke hrani možemo zaboraviti i zane-mariti? Ne obavezno. Čak i ako se zdravo hranimo, u nekim slu-čajevima odluka o uzimanju do-datka može biti korisna, jer je teško permanentno jesti stvar-no dobro. Čak kad to i činimo, mnoge namirnice nisu više toli-ko bogate hranjivim tvarima kao što su bile nekada.

Potrebe za hranjivim tvarima razlikuju se od osobe do osobe, ovisno o dobi, spolu i razini zič-ke aktivnosti. Ženama koje pla-niraju trudnoću, mladim majka-ma, starijim osobama s kronič-nim bolestima mogu koristiti do-datni vitamini i minerali. Liječnik će možda preporučiti i dodatno željezo ako je osoba anemična ili ako žena pati od jakih men-struacija.

Međutim, neki vitamini, oso-bito oni topivi u mastima koji se skladište u jetrima, mogu biti štetni ako se uzimaju u preko-mjernim količinama. Primjerice, uzimanje prevelikih količina vita-mina A može izazvati glavobolje, promjene na koži i oštećenje je-tara.

Kad god ste u dvojbi oko uzi-manja dodataka prehrani (vita-mina, minerala i ostalog), oba-vezno se posavjetujte sa svo-jim liječnikom ili nekim nutricio-nistom.

Trebamo li dodatne vitamine u našoj prehrani?Većina ljudi sigurno bi boljom prehranom svom organizmu osigurala veće doze vitamina i minerala

MALA ŠKOLA PREHRANE

Sadržaj vitamina koji

se masovno prodaju na neodgovarajućim prodajnim mjestima znatno se razlikuje od vitamina u hrani ili biljkama

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja14

DUKAT

BELJE

Ljubitelji b.Aktiva LGG-a i svi oni koji se brinu o svome zdravlju došli su na svoje - Dukat je lansirao b.Aktiv LGG natur, u maksi pakiranju od 1 kilograma. Da Dukat misli na svoje potrošače potvrđuje i najnovije BestBuy priznanje dodijeljeno upravo b.Aktivu LGG-u, kao funkcionalnom proizvodu koji potrošaču nudi najbolji omjer cijene i kvalitete. LGG je danas najistraživaniji probiotik u svijetu, s više od 450 kliničkih i znanstvenih radova koji potvrđuju njegovo blagotvorno djelovanje na zdravlje i jačanje imuniteta.

MascarponeZa vrhunske kuhare ili pak strastvene kulinarske amatere, koji kod pri-

pravljanja jela i slastica ne prihvaćaju kompromisna rješenja, donosimo dobru vijest. Na tržištu je od sada moguće pronaći Galbani mascarpone,

svježi meki sir izvorne talijanske recepture. Mascarpone je osnovni sastojak brojnih vrhunskih talijanskih deserata, poput tiramisua, zabaglionea i različitih

krema. U Italiji se često koristi i u slanim namazima, odnosno uz dodatak in-ćuna ili slanih srdela, senfa i začinskog bilja.

Dukat svježi sirevi - nezaobilazni sirni užitak

Nakon savršenog Abc svježeg krem sira pripremljenog od samo tri zdrava sastojka - mlijeka s vlastitih farmi, vrhnja i malo soli, Belje Vam ponosno predstavlja ABCelu (čita se Abecela). ABCela mliječni namaz spravljen je također od mlijeka ekstra kvalitete s beljskih farmi, a posebnost ABCele je njezin bogat mliječni okus, izuzetna mazivost i pro njena glatka struktura.

Dobro poznati Buco topljeni sir dobio je novo praktično pakiranje, ali i dva nova okusa. Topljeni sir Buco dobio je novo ruho te dolazi u obliku trokutića u okru-gloj kutijici, a novost je i easy-open trakica za lakše otvaranje Buco trokutića. Osim Buco Classica, predstavljamo Vam i dva nova okusa - Bucu s okusom pikant papri-ke koji sadrži komadiće ljute feferone, te Bucu s okusom kobasice koji sadrži komadiće baranjske kobasice.

Buco i ABCela - nova iznenađenja iz Belja

b.Aktiv LGG - veliki obiteljski zaštitnik

Zagrebački, posni, zrnati… dakako, riječ je o Du-katovim svježim sirevima. Pridružimo li im sir i vrh-nje, svježi sir za kolače i salakis fetu, zaokružili smo obitelj Dukatovih vrhunskih svježih bijelih sireva. Za-grebački je sir nositelj znaka “Izvorno hrvatsko”, a njegova je posebnost lisnata struktura kao kod tra-dicionalnih zagrebačkih sireva s tržnice. Posni je sir najčešći izbor sportaša i svih onih koji paze na unos masnoća u organizam, baš kao i zrnati sir. Sa-lakis feta oduševljava blagim i lagano slanim oku-

som, ugodnim mirisom i izrazito bi-jelom bojom. Samostalno ili kao ku-linarska inspiracija, salakis feta danas je jedna od nezaobilaznih namirnica naj-većeg broja kućanstava. Posljednje sirno iznenađenje iz Dukata je svježi sir za ko-lače u praktičnom pakiranju od 700 g, koje odgovara najvećem broju vaših omiljenih recepata. Na vama je da odaberete svježi sir po vašem ukusu i uživate u zdravom i ukusnom obroku.

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 15

VINDIJA

MEGGLE

Svježi sir od kozjeg mlijeka tradicio-nalan je domaći proizvod, iznimno ci-jenjen zbog svojih visokih bioloških i nutritivnih vrijednosti. Nezaobilazan je sastojak brojnih gastronomskih kre-acija, a njegova izrazito bijela boja i

blaga aroma podsjećaju na okuse i mirise tipičnoga mediteranskog sto-la. Osim gastronomskih kvaliteta, ovaj proizvod obuhvaća sve zdravstvene vrijednosti kozjeg mlijeka, od kojeg je u potpunosti sadržan.

MEGGLE trajno mlijeko ističe se na tr-žištu po praktičnosti pakiranja s navojnim čepom koji dodatno osigurava zaštitu sa-mog proizvoda. Od sada vaše omiljeno mli-jeko možete pronaći u novom, još praktični-jem pakiranju s tzv. one-open-step čepom. Lako se otvara i zatvara, štedi prostor u

hladnjaku te čuva idealnu svježinu mlijeka koju svi vole. Od sada nema straha pole-gnuti vaše MEGGLE mlijeko u hladnjaku! Ovisno o potrebama i željama, nudimo vam novu obogaćenu i proširenu paletu trajnog mlijeka sa 0,9%, 2,5%, 2,8%, 3,2% i 3,8% mliječne masti.

Mlijeko na kvadrat - NOVO

Dašak mediterana na vašem stolu

KOZJE MLIJEKO - proizvod neprocjenjive zdravstvene vrijednosti

KISELO VRHNJE ‘Z BREGOV - užitak za cijelu obitelj

Vindija s kozjim mlijekom ‘z bregov nastavlja priču o ovoj iznimno zdravoj namirnici, koja zbog sezonskog karaktera proizvodnje čini svega dva po-sto svjetske proizvodnje mlijeka. Ipak, ovaj izniman dar prirode posljednjih godina dobiva na važnosti, zahvaljujući pozitivnim učincima na zdravlje lju-di. Kozje se mlijeko preporuča u prehrani novorođenčadi, zbog pozitivnog utjecaja na rast mozga te visokog udjela glicerol etera, sastojka bitnog za razvoj djece i mladih, a zahvaljujući lakoj probavljivosti i jačanju cjeloku-pnog imuniteta, ima vidljive učinke i na prehranu starijih osoba.

Kiselo vrhnje ‘z bregov, neizostavna namirnica bilo kojeg kućanstva, dostupna je u novom pakiranju od 900 grama. Sa svega 12% m.m., ovaj proizvod pruža pravo osvježenje, uz nepromijenjenu kvalitetu i punoću okusa. Pakirano u simpatičnoj, novo dizajniranoj kantici, Vindijino kiselo vrhnje kao stvoreno je za upotrebu u krugu obitelji. Smanjeni udio masnoće jamči zdrav užitak u ovom tradicionalno izvrsnom Vindijinom proizvodu, a njegovo praktično pakiranje omogućuje jednostavnu konzumaciju.

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja16