Upload
others
View
15
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Gnojenje z namakanjem kot
način prilagajanja na
podnebne spremembe
Tema: Novi tehnološki aspekti u gnojidbi povrća sa ciljem smanjenja stresa i povećanja prinosa
Gordana Veber, dipl.ing.agr. Jurana d.o.o., Maribor
Dr.sc. David Gluhić, Poljoprivredni odjel Poreč
Veleučilište Rijeka, Hrvatska
KMETIJSKO GOZDARSKI ZAVOD, MARIBOR 2015
Longerbarijevi dani, 2015. godina
Stresni uvjeti u poljoprivrednoj
proizvodnji:
Nedostatak hraniva (“gladne biljke”)
Sekundarno zaslanjenje tla (visoke EC vrijednosti)
Visoka temepratura i suša
Niska temperatura i mraz (led)
.....
Zašto je gnojidba važna?
Jedino gnojidba (gnojiva) DIREKTNO utječe na
visinu PRINOSA kulture (povrća)
=
Ostali zahvati (zaštita bilja, navodnjavanje,
obrada tla i dr.) imaju samo INDIREKTAN
utjecaj na PRINOS kulture.
Novi tehnološki aspekti u
tehnologiji gnojidbe povrća
FERTIRIGACIJA Osnovne karakteristike i izbor gnojiva
Mikroelementi u primjeni fertirigacije
Sekundarno zaslanjivanje tla – problem loše tehnologija fertirigacije
Huminske i fulvo kiseline – organska tvar u tekućem obliku
MIKORIZA Efketi mikorize na rast i razvoj biljaka
LITHOVIT Porast CO2 i intenziteta fotosinteze
BIOSTIMULATORI Gnojiva, da ili ne?
Važnost biostimulatora u biljnoj proizvodnji
Fertirigacija – osnovni
parametri kvalitete gnojiva
Osnovni parametri kvalitete gnojiva:
pH vrijednost otopine gnojiva
EC vrijednost otopine gnojiva
Vodotopivost gnojiva
Fertirigacija – pH vrijednost
otopine gnojiva
Parametar se izražava kao pH vrijednost otopine koncentracije 1 %.
Komponenta koja najjače utječe na pH vrijednost otopine je količine fosfora, međutim modernizacijom tehnologije proizvodnje gnojiva, taj utjecaj je sve manje izražen.
Gnojiva više cijene i više kvalitete sadrže različite aditive, koje smanjuju pH vrijednost otopine bez obzira na količinu odnosno koncentraciju hranivih elemenata.
Optimalne vrijednosti bile bi u rangu 4,5-5,5 (kiselo do blago kiselo), no stanje na tržištu je vrlo raznoliko. Evo nekoliko primjera:
Formulacija 20:20:20: Hydrofert .......pH 3,7
Ferticare ........pH 4,0
Nutrigold ........pH 4,3
Elite Verde .....pH 4,5
Master ............pH 5,1
GreenPlant ....pH 6,0
pH 3,7
1,0%
pH 6,0
Fertirigacija – pH vrijednost
otopine gnojiva
Zašto je bitno poznavati pH vrijednost
otopine? Prije svega biljka preferira blago
kisele otopine, međutim potrebno je
poznavati i uvjete u tlu. Ukoliko je tlo kiselo,
dodavanje kisele otopine, pogoršati će uvjete,
naročito ishrane kalcijem i magnezijem. S
druge strane, na alkalnim tlima, bolji učinak
pokazuju “kisele” otopine.
Fertirigacija – EC vrijednost
otopine gnojiva
1 g gnojiva/L vode pri 20 C
(iako neki proizvođači gnojiva navode i vrijednosti pri 18 C
odnosno 25 C).
Za primjenu u praksi, bolja gnojiva imaju niže
vrijednosti elektroprovodljivosti.
Što se tiče utjecaja na biljke, gornja granica za većinu
kultura je u rangu od 1,1-1,7 (tikvica podnosi i do 3,1!!!)
(biljke našeg umjerenog klimata) dok primjerice pamuk
podnosi i do 12,0 (zalijte li naše bilje otopinom takve
elektroprovodljivosti, uvenuti će za manje od 30-tak minuta)
Kod kontrole EC vrijednosti vodene otopine gnojiva
potrebno je (VRLO VAŽNO) poznavati i EC vrijednost
vode koja se koristit za fertirigaciju.
EC
Fertirigacija – EC vrijednost
otopine gnojiva (1 gram/1 lit)
Evo nekoliko primjera:
Formulacija 20:20:20
Elite Verde .........0,51
PolyFeed ............0,98
Hakaphos Rojo ..1,22
Kristalon .............1,30
Formulacija 19:6:6
PolyFeed ..............1,10
Elite Blue (21:5:5)..1,36
Kristalon................1,70
Master ...................2,60
2,55x
2,36x
Zašto je EC parametar toliko
važan?
Prosječna doza primjene vodotopivih gnojiva je 10
kg/1.000 m2/tjedan u 10 m3 vode (1 g/1 lit. vode)
Sredina vegetacije, gnojivo NPK 20:20:20
Optimalni EC 2,0 (rajčica; 95% prinosa)
Ako koristimo Kristalon 18.18:18 može se dodati do 1,53
grama/1 lit. 15,3 kg/tjedan 61,2 kg (odnosno 11,01
kg čistog N,P,K/mjesečno)
Ako koristimo Elite verde 20:20:20 može se dodati do
3,92 grama/1 lit 39,2 kg/tjedan 156,8 kg (odnosno
31,36 kg čistog N, P, K/mjesečno)
Fertirigacija – topivost gnojiva
I zadnji fizikalni parametar kvalitete vodotopivih gnojiva a izražava količinu gnojiva (u gramima) koje je moguće otopiti u 1 L vode pri 20 C ili neki izražavaju u % jedinicama.
Iako bi se jednostavnim kemijskim računom moglo izračunati i usko povezati ukupnu količinu hranjiva sa parametrom topivosti u vodi (i zasićenju vodene otopine i pojavi taloga) upravo zbog prije spomenutih različitih aditiva u proizvodnji, situacija je značajno drugačija.
Ovo je parametar koji bi gotovo trebao biti odlučujući u izboru gnojiva (i stoga ga svi proizvođači i ne navode).
Fertirigacija – topivost gnojiva
Za ovaj parametar navesti ću vrijednosti za
formulaciju NPK 20:20:20 za nekoliko
različitih proizvođača:
Elite Verde ………………………. 626 g/L vode
(definitivno br. 1; ali i cijenom “tuče” ostala
gnojiva)
Master ……………………………. 550 g/L vode
PolyFeed…………………………. 400 g/L vode
Ferticare…………………………. 370 g/L vode
Nutrigold…………………....……. 370 g/L vode
2x
Fertirigacija – topivost gnojiva
Zašto je parametar topivosti važan?
Kod pripreme “matične otopine” kod primjene
venturi sustava ili dosatron sustava
Jednostavana gnojiva u
sustavima fertirigacije
Kvaliteta vode za fertirigaciju
Za pravilnu provedbu fertirigacije potrebno je
poznavati osnovne parametre kvalitete vode
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla
Primarno zaslanjivanje tla odvija se u prirodnim uvjetima:
EVP > Oborina ...... Nema dovoljno vode za ispiranje soli iz tla (zone korijena) i onda dolazi do nagomilavanja soli u tlu. Isključivo u ARIDNIM uvjetima klime
SEKUNDARNO ZASLANJIVANJE TLA nastaje prvenstveno u intenzivnoj proizvodnji kod upotrebe (loših) vodotopivih gnojiva.
Na koji način?
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla
NPK 20-20-20
Kristalon
NPK 18-18-18
EC=1,30
Polyfeed
NPK 20-20-20
EC=0,98
1 gram/1 lit.
Razlika: 1,30 – 0,98 = 0,32 dS/m
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla
Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))
TIKVICA (najotpornija, slično blitva i cikla):
100% prinosa..... EC tlo = 4,7..... EC voda = 3,1
90% prinosa....... EC tlo = 5,8..... EC voda = 3,8
75% prinosa....... EC tlo = 7,4..... EC voda = 4,9
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla
Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))
RAJČICA:
100% prinosa..... EC tlo = 2,5..... EC voda = 1,7
90% prinosa....... EC tlo = 3,5..... EC voda = 2,3
75% prinosa....... EC tlo = 5,0..... EC voda = 3,4
Prema kalkulaciji proizvodnje
rajčice u plasteniku
(Savjetodavana služba u HR)
=
150 tona/ha
-25% = 37,5 tona !!!
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla
Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))
PAPRIKA:
100% prinosa..... EC tlo = 1,5..... EC voda = 1,0
90% prinosa....... EC tlo = 2,2..... EC voda = 1,5
75% prinosa....... EC tlo = 3,3..... EC voda = 2,2
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla
Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))
ZELENA SALATA:
100% prinosa..... EC tlo = 1,3..... EC voda = 0,9
90% prinosa....... EC tlo = 2,1..... EC voda = 1,4
75% prinosa....... EC tlo = 3,2..... EC voda = 2,1
Glavni uređaj za spriječavanje
stresa nedostatka hraniva i viška
soli u tlu:
pH/EC metar:
Kontrola tla
Kontrola gnojiva
Kontrola pesticida
Zašto je pH u tlu važan?
Kisela tla
pH <6,5
(Makroelementi
+ Mo)
Karbonatna tla pH >7,2
Zašto je pH u tlu važan?
Mikroelementi u vodotopivim
gnojivima
Šminka ili korist?
Prosječna količina mikroelemenata u vodotopivm gnojvima je vrlo
mala.
Gnojivo Hydrofert 20:20:20 sadrži:
Bor (B) .... 0,01% ili u 10 kg 1 gram/10 kg (tjedno)
Željezo (Fe).... 0,02% ili u 10 kg 2 grama/10 kg
Gnojivo na bazi mikroelemenata:
Coctail Jade (4% Fe EDDHA helat)
Doza primjene: 3 kg/ha 1x mjesečno korz sustav
fertirigacije
Ukupno dodana količina Fe/mjesečno = 12 grama
Zašto su mikroelementi važni?
Zelena salata:
Zašto su mikroelementi važni?
Rajčica:
Zašto su mikroelementi važni?
Cvjetača:
Mikroelementi
Vrlo je važno dodavanje mikroelemenata u
intenzivnoj proizvodnji povrća.
Mikroelementi u vodotopivim gnojivima NISU
DOVOLJNI
Huminske kiseline
Tekući ekstrakt
husmusa
Opskrba tla organskom
tvari
Bolje i brže usvajanje
hraniva
Puferira EC vrijednost
tla
Huminske kiseline
Kada i kako primjeniti huminske kiseline?
Kod nicanja biljaka (rasadnik)
Nakon sadnje presadnica
Kod primjene mikroelemenata (u helatnom obliku)
tijekom uzgoja povrća
Kod povišenih EC vrijednosti tla (puferira EC
vrijednost tla)
DOZA PRIMJENE: 5-20 lit/ha
Huminske kiseline
Učinak huminskih kiselina na rast korijena
presadnica krastavaca
Mikoriza?
Mikoriza je prema najjednostavnijem
tumačenju simbioza između gljiva i
korijenja biljaka.
Zašto je mikoriza važna?
micelij predstavlja produžetak primarnog korijena.
gljive snabdjevaju biljku fosforom (P) i drugim mineralima koje selektivno upijaju iz tla te povećavaju površinu za uzimanje vode.
Gljive isto tako, luče hormone rasta koji potiču rast i grananje korijena
prodiranje hifa i u najsitnije pore tla te osiguravanje mnogo veće površine absorpcije
mikorizne gljive sa sposobnošću transformacije i mobilizacije hranjivih tvari.
Inokulum mikorize
Kao inokulum za uspostavu ciljane mikorize najčešće se koriste endomikorizne gljive rodova: Glomus
Gigaspora
Scutelospora
Acaulospora
Sklerocystis i
Entrophospora
U uzgoju presadnica povrća najviše se primjenjuju gljive iz roda Glomus, odnosno vrste:
Glomus etunicatum
Glomus aggregatum
Glomus versiforme
Glomus fascicultatum
Glomus clarum
Glomus etunicatum (slika spora)
Oblici mikoriznih preparata na
tržištu:
U obliku praha
U tekućem obliku
U gel-u
Kako primjeniti mikorizu kod
proizvodnje povrća?
Dodavanjem mikoriznog preparata u supstrat
prilikom proizvodnje presadnica
Dodavanje mikoriznog preparata u
sustavima fertirigacije nakon presađivanja
Kako odabrati preparat za
mikorizu?
Najvažniji parametar: BROJ SPORA/1 kg ili 1
lit. preparata
Od 500.000 do 15.000.000 spora
Oblik preparata:
Tekući – lakša primjena, kraći vijek trajanja
Prah – teža primjena, inaktivne spore, dugo
trajanje
Gel – maximalna koncentracija !!! 15.000.000
spora/1 lit. gela
Lithovit?
Gnojivo na bazi
mikroniziranog kalcij-
karbonata
Dva vrlo važna učinka:
Opskrba biljke sa
kalcijem (Ca2+)
Opskrba biljke sa CO2
(utjecaj na fotosintezu)
Kako djeluje Lithovit?
Mikronizirana čestica kalcij-karbonata ulazi
kroz puč u list
Utjecaj porasta CO2 na
intenzitet fotosinteze?
Danas jedini tehnološki zahvat podizanja CO2
u zaštićenim prostorima koji je ekonomski
isplativ.
Lithovit – ostali učinci
Ostali elementi prirodno prisutni u gnojivu Lithovit potrebni su u ostalim fiziološkim procesima u biljci: Kalcij (Ca) – sudjeluje u građi stanične stijenke,
Silicij (Si) – regulira potrošnju vode u biljci
Magnezij (Mg) – sastavni dio klorofila,
Mangan (Mn) – kofaktor enzima pri iskorištavanju kisika u fotosistemu II,
Cink (Zn) – kofaktor enzima, važan u sintezi hormona rasta, auksina,
Bakar (Cu) – kofaktor enzima u redox katalitičkim procesima u biljci,
Kobalt (Co) – kofaktor enzima u fiksiranju dušika.
Biostimulatori
Biostimulatori su preparati na bazi aminokiselina.
Glavna uloga aminokiseline jest izgradnja proteina
Od brojnih aminokiselina, koje postoje u prirodi, samo dvadesetak aminokiselina nalaze se u staničnim proteinima
Ni jedan biološki proces ne može se dovršiti bez sudjelovanja aminokiselina, njihovih sastavnica ili derivata.
Čemu služe aminokiseline?
Sve aminokiseline nemaju jednaku važnost u biološkom ciklusu biljke, a prisutne su u biljci u različitim odnosima.
U malim koncentracijama biljci su prijeko potrebni lizin, triptofan ili metionin
Prolin sudjeluje u vodenom balansu biljke, pojačava staničnu stijenku što čini biljke otpornije na nepovoljne vremenske prilike
Glicin je prijeko potreban za formiranje biljnih tkiva i jedna je od prvih sastavnica u sintezi klorofila, a uz to pruža obranu od kloroze
Lizin i arginin važni su jer stimuliraju fotosintezu i usporavaju proces starenja
AMINOGRAM – prikazuje sastav pojedinog preparata biostimulatora
Podjela aminokiselina
Sve aminokiseline nisu jednake. Jedna od podjela aminokiselina jest podjela na desne (D) i lijeve (L) aminokiseline, a odnosi se na položaj amino skupine u odnosu na ostatak lanca.
Lijeve aminokiseline, zahvaljujući biokemijskim karakteristikama, biljka puno lakše apsorbira pa one imaju veću vrijednost u ishrani biljke nego desne aminokiseline.
Podjela biostimulatora
Biljnog i životinjskog porijekla
U prahu ili tekućem obliku
Folijarno ili u tlo (fertirigacija)
OSNOVNI PARAMETAR ZA PROCJENU
KVALITETE BIOSTIMULATORA:
KOLIČINA SLOBODNIH (PROSTIH)
AMINOKISELINA
Od 5,0-24,0 % (vrlo veliki broj preparata na
tržištu)
Učinak biostimulatora
Kod svih stresnih uvjeta: Niska temperatura
Visoka temperatura
Suša
Slab rast i razvoj
Napad bolesti i štetnika
Potiče rast i razvoj korijena
Doza: 5-20 lit/ha fertirigacija
1-2 lit/ha folijarno
UPOTREBA BIOSTIMULATORA JE POSTALA
OBAVEZNA MJERA U INTENZIVNOJ PROIZVODNJI
POVRĆA – U PLASTENICIMA ALI I NA OTVORENOM
PROSTORU
UPOTREBA BIOSTIMULATORA JAMČI MAXIMALNI
UČINAK U PROIZVODNJI POVRĆA
Više podataka o gnojidbi na:
www.gnojidba.info
Dr.sc. DAVID GLUHIĆ
Poljoprivredni odjel Poreč
Veleučilište Rijeka
GORDANA VEBER, dipl.ing.agr.
Jurana d.o.o.
Maribor