MOJA GEOGRAFIJA 8 - ALKA SCRIPT

Nina Gecan ✶ Robert Žagar

MOJA GEOGRAFIJA 8udžbenik za 8. razred osnovne škole

Za izdavačaDarko Simić

AutoriNina Gecan, mag. edukacije geografije i povijesti

Robert Žagar, prof. geografije i povijesti

Recenzent

LektoricaDijana Jaška, prof. hrvatskoga jezika

Stručni suradnik i autor karatadr. sc. Ivan Šulc

arhiva Alka script d.o.o.

IlustracijePetra Kljaić, prof. likovne kulture

www.shutterstock.com

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof. likovne kulture

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske rješenjem klasa.

ISBN 978-953-294-396-2

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

Tisak

Nina Gecan ✻ Robert Žagar

Prvo izdanjeZagreb, 2021.

MOJA GEOGRAFIJA

8udžbenik za 8. razred osnovne škole

SADRŽAJ

SVEMIR..................................................................................................................... 7ŠTO JE SVEMIR? .........................................................................................................8GIBANJA ZEMLJE .......................................................................................................12MJESNO I POJASNO VRIJEME .................................................................................. 17

UNUTARNJI OBLICI PREOBLIKOVANJA RELJEFA ................................................. 21GRAĐA I STAROST ZEMLJE .......................................................................................22TEORIJA GLOBALNE TEKTONIKE PLOČA ...................................................................26VULKANIZAM I POTRESI ...........................................................................................30

GEOGRAFSKE KARTE I ORIJENTACIJA ................................................................. 35GEOGRAFSKA ŠIRINA I DUŽINA ...............................................................................36TOPOGRAFSKA KARTA ...............................................................................................39ORIJENTACIJA ...........................................................................................................45

GLOBALIZACIJA ...................................................................................................... 48GLOBALIZACIJA I MULTINACIONALNE KOMPANIJE ..................................................49SVJETSKE ORGANIZACIJE ...........................................................................................54

AZIJA ...................................................................................................................... 59GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ AZIJE ................................................................60PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AZIJE ..............................................................64DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AZIJE ..........................................................69JUGOZAPADNA I SREDIŠNJA AZIJA ..........................................................................74MONSUNSKA AZIJA ...................................................................................................79INDIJA, KINA, JAPAN ...............................................................................................84

AFRIKA ................................................................................................................... 90GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ AFRIKE .............................................................91PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AFRIKE ..........................................................95DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AFRIKE .....................................................101SUVREMENI PROBLEMI AFRIKE..............................................................................107

SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA .............................................................................111GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ SJEVERNE I JUŽNE AMERIKE .......................112PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AMERIKE ......................................................115STANOVNIŠTVO AMERIKE .......................................................................................121GOSPODARSTVO I GRADOVI AMERIKE ..................................................................127SAD ..........................................................................................................................132

AUSTRALIJA I OCEANIJA .....................................................................................138GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ AUSTRALIJE I OCEANIJE ..............................139PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AUSTRALIJE I OCEANIJE ..............................142DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AUSTRALIJE I OCEANIJE ...........................147

POLARNI KRAJEVI ................................................................................................151ANTARKTIKA I ARKTIK .............................................................................................152ARKTIK .....................................................................................................................154

POJMOVNIK ..........................................................................................................158

PISMO ZA OSMAŠE

Draga osmašice, dragi osmašu,pred tobom je udžbenik nastavnog predmeta geografije. U ovom razredu proširit ćeš svoja geografska znanja o svijetu. Proučavat ćeš geografski smještaj i položaj, reljef, mora, rijeke, jezera, klimu, stanovništvo i gospodarstvo Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Oceanije i polarnih krajeva. Saznat ćeš nešto više o svemiru, nastanku reljefa, geografskim kartama, orijentaciji, globalizaciji i međunarodnim organizacijama. Detaljnije ćeš naučiti obilježja najvažnijih svjetskih država. Sve te nastavne sadržaje povezat ćeš s našom domovinom Hrvatskom.Na putu do novih znanja ne zaboravi upotrebljavati atlas. Mnogo sreće i uspjeha u radu žele ti autori.

KAKO SE SLUŽITI UDŽBENIKOM?

Na početku svake nastavne cjeline nalazi se motivacijska slika koja najavljuje nastavne sadržaje. Ispod nje je popis znanja i vještina koje ćeš usvojiti.

Nastavna tema uvijek počinje kratkom pričom, pitanjem ili zadatkom koji će te zainteresirati i navesti da nastaviš proučavati sadržaj koji slijedi. Ne brini ako na neka pitanja ne znaš odgovor. Potraži pomoć učitelja ili saznaj odgovore u nastavnim sadržajima koji slijede.

Proširi svoje vidike tekstovima u rubrici TKO ŽELI ZNATI VIŠE ili zanimljivostima navedenim na plavim podlogama.

Na kraju svake teme nalazi se sažetak ZAPAMTI.

Pitanja i zadatci na kraju svake nastavne teme služe za utvrđivanje nastavnog sadržaja i provjeravanje naučenog.

Na posljednjoj stranici udžbenika otisnut je aktivacijski ključ za . Pomoću njega pristupit ćeš elektroničkim stranicama ovog udžbenika. Tamo ćeš, osim ovdje navedenih sadržaja, naći isto gradivo ispričano na drugi način: pomoću slika, filmova, animacija, zvuka.Razveselit će te novi zadatci za vježbu koji ti odmah daju informaciju o tvojoj uspješnosti.U udžbeniku Moja geografija 8 obuhvaćene su međupredmetne teme 3. odgojno-obrazovnog ciklusa.

7

SVEMIR

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA:

GEO OŠ B.8.3. Učenik objašnjava položaj, gibanja i međudjelovanje Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru i njihov utjecaj na život na Zemlji.

8

ŠTO JE SVEMIR?

Prvo živo biće u svemiru bila je kujica Lajka 1957. godine, a prvi čovjek Jurij Gagarin 1961. godine. Prvi čovjek na Mjesecu bio je Neil Armstrong 1969. godine koji je rekao: „Ovo je mali korak za čovjeka, a velik za čovječanstvo.“ Razvojem znanosti u 20. stoljeću krenule su ideje o kolonizaciji nama najbližeg planeta Marsa. Znanstvenici diljem svijeta pokušavaju naći načine kako kolonizirati planete Sunčevog sustava. Slanjem istraživačkih sondi došlo se do spoznaje da na Marsu ima vode. To je uvelike pobudilo zanimanje znanstvenika te je samo pitanje trenutka kada će ljudska noga zakoračiti na nama susjedni planet.

Spomenik prvom živom biću u svemiru

Što je svemir? Svemir je golemo, beskonačno prostranstvo koje nas okružuje. Zemlja je dio svemira. Znanstvenici su od davnina pokušavali odgonetnuti nastanak svemira. Znanost objašnjava nastanak svemira pomoću teorije velikog praska. Prema toj teoriji svemir je nastao prije 13,7 milijardi godina iz velike eksplozije nakon koje je uslijedilo neprekinuto širenje svemira. Treba naglasiti da se svemir još uvijek istražuje i mnoge će se njegove tajne tek otkriti. Gledajući nebo, gledamo u prošlost. Što je neka zvijezda udaljenija, svjetlost njezina sjaja duže će putovati na Zemlju. Za lakše

razumijevanje veličine svemira, mjerna jedinica za udaljenosti u svemiru je svjetlosna godina (put koji svjetlost prijeđe u godinu dana). Svemir sačinjavaju brojne galaksije. Galaksije su goleme skupine zvijezda, planeta i ostalih nebeskih tijela. U pojedinim galaksijama može biti i više od 200 milijardi zvijezda. Naša galaksija naziva se Mliječna staza ili Kumova slama.

►Zašto se naša galaksija naziva Mliječna staza ili Kumova slama?

Mliječnoj stazi najbliža galaksija Andromeda udaljena je otprilike 2,5

milijuna svjetlosnih godina

Usporedba veličina: Mliječna staza, Sunčev sustav, Zemlja, grad na Zemlji

9

Užarena nebeska tijela s vlastitom temperaturom i vlastitom svjetlošću su zvijezde. Zemlji najbliža zvijezda je Sunce. Sunce je od središta Mliječne staze udaljeno oko 30 000 svjetlosnih godina, a od Zemlje otprilike 150 milijuna kilometara. Zemlja nije ni preblizu ni predaleko od Sunca. Ti idealni uvjeti zaslužni su za nastanak i opstanak života na Zemlji. Sunce je izvor života, topline i energije na Zemlji. Sunčeva gravitacija privlači planete i ostala nebeska tijela koja sačinjavaju Sunčev sustav.

NEPTUN

URANSATURN

JUPITERMARS

ZEMLJA

VENERA

MERKUR

SUNCE

Sunčev sustav

Sunčev sustav je nastao prije 4,6 milijardi godina iz velikog oblaka plina i prašine koji su se počeli nakupljati i tvoriti planete. Središte Sunčevog sustava se zagrijavalo sve dok nije postalo naša najvažnija zvijezda – Sunce. Nebeska tijela koja kruže oko zvijezde i nemaju vlastitu svijetlost su planeti. Sunčev sustav se sastoji od osam planeta, a to su gledano od Sunca: Merkur, Venera, Zemlja i Mars koji spadaju u Zemljinu (stjenovitu) skupinu te Jupiter, Saturn, Uran i Neptun koji spadaju u Jupiterovu (plinovitu) skupinu planeta.

NEPTUN URAN SATURN JUPITER

MARS

ZEMLJA

VENERA

MERKUR

Razmjer veličina nebeskih tijela Sunčevog sustava

10

Ostala nebeska tijela Sunčevog sustava su mjeseci. To su prirodni sateliti pojedinih planeta, patuljasti planeti, asteroidi, kometi, meteori,… U Sunčevom sustavu samo planeti Merkur i Venera nemaju prirodne satelite. Zemljin prirodni satelit je Mjesec.

►Koji planet Sunčevog sustava ima najviše prirodnih satelita?

Uz Mjesec oko Zemlje kruže i umjetni sateliti. To su sateliti u orbiti Zemlje koji služe za istraživanje svemira, telekomunikaciju, snimanje Zemlje, određivanje geografskog smještaja,... Proučavanje nebeskih tijela olakšavaju nam moderni teleskopi, odnosno uređaji koji svojim povećanjem približavaju udaljene nebeske objekte.

►Koristiš li neki od umjetnih satelita? Objasni za što ih koristiš.

Teleskop Hubble u orbiti Zemlje Umjetni satelit i Međunarodna svemirska postaja u orbiti Zemlje

NEPTUNURANJUPITERMARSZEMLJAVENERA

MERKURSATURN

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Do 24. kolovoza 2006. godine planet Pluton smatrao se devetim planetom Sunčevog sustava. Napretkom znanosti i kontinuiranim razvojem teleskopa znanstvenici su otkrili da u Sunčevom sustavu postoji nekoliko nebeskih tijela koja svojom veličinom i karakteristikama više nalikuju planetima nego Pluton. Tako je Međunarodna astronomska unija odlučila da se Pluton uvrsti u kategoriju patuljastih planeta Sunčevog sustava. Na taj način Pluton je od najmanjeg planeta, postao najveći patuljasti planet Sunčevog sustava.

Nebeska tijela Sunčevog Sustava

PLUTON

11

• Svemir je golemo, beskonačno prostranstvo što nas okružuje.• Mjerna jedinica za udaljenosti u svemiru je svjetlosna godina. • Galaksije su goleme skupine zvijezda, planeta i ostalih nebeskih tijela. Naša galaksija

naziva se Mliječna staza ili Kumova slama. • Zvijezde su užarena nebeska tijela s vlastitom temperaturom i svjetlošću.• Sunčeva gravitacija privlači planete i ostala nebeska tijela koja sačinjavaju Sunčev

sustav. • Planeti su nebeska tijela koja kruže oko zvijezde i nemaju vlastitu svijetlost. • Planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i

Neptun. • Zemljin prirodni satelit je Mjesec.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što je svemir i kako je svemir nastao.2. Objasni što je galaksija. Kako se zove naša galaksija?3. Što je planet, a što zvijezda?4. Nabroji planete Sunčevog sustava prema udaljenosti od Sunca.5. Objasni razliku između Mjeseca i mjeseca.6. Koja je važnost istraživanja svemira? Posjeti najbližu zvjezdarnicu te saznaj na koji

način znanstvenici istražuju svemir. Možeš li ti pomoći u istraživanju svemira? Na koji način?

12

GIBANJA ZEMLJE

Poljski astronom Nikola Kopernik (1473. – 1543.) iznio je svoje znanstveno mišljenje da se Zemlja vrti oko Sunca. Time je napravio prekretnicu u razumijevanju astronomije – postavio je heliocentrični sustav u kojem se Zemlja vrti oko Sunca. Stari geocentrični sustav pokazao se netočnim. Znanstvenici diljem svijeta, pa tako i Kopernik, proglašavani su hereticima te im je bilo zabranjeno javno djelovanje. Jedan

od takvih znanstvenika bio je i Galileo Galilei (1564. – 1642.). Galileo Galilei je izumio i konstruirao prvi dalekozor. Izumom dalekozora započela je nova era promatranja nebeskog prostranstva. On je također tvrdio da se Zemlja vrti oko Sunca. Njegova rečenica: „Eppur si muove!“ („Ipak se okreće!“) postala je legendarna u znanstvenom svijetu astronomije. ►Objasni značenje rečenice „Eppur si muove!“ („Ipak se okreće!“).

Iako znatno manji od Zemlje, Zemljin prirodni satelit Mjesec na naš planet ima itekako velik utjecaj. Mjesec nema svoje vlastite svjetlosti. Svijetli, jer ga osvjetljava Sunce. Sa Zemlje je vidljiva obasjana strana Mjeseca. Noćno obasjavanje od neizmjerne je važnosti za život noćnih životinja (sove, šišmiši,...). Mjesec svakodnevno svojom gravitacijom uzrokuje gibanja mora tj. morske mijene – plimu i oseku. Gibanje Zemlje i Mjeseca razlog su zašto Mjesec vidimo u različitim položajima odnosno Mjesečevim mijenama. Postoje četiri osnovne Mjesečeve mijene: mlađak, prva četvrt, uštap i druga četvrt. Njihova izmjena traje 29 i pol dana.

Mlađak Mjesec raste Prva četvrt Mjesec raste Uštap Mjesec pada Zadnja četvrt Mjesec pada Mlađak

Mjesečeve mijene

►Koliko puta se moraju izmijeniti sve Mjesečeve mijene u jednoj godini?

13

Kruženje Zemlje oko svoje osi je Zemljina rotacija. Posljedica Zemljine rotacije je izmjena dana i noći te spljoštenost Zemlje na polovima i ispupčenost na ekvatoru. Zemlja se vrti od zapada prema istoku i zato se Sunce, kada gledamo sa Zemlje, prividno kreće od istoka prema zapadu.Zemljina rotacija je važna za život jer da se Zemlja ne vrti oko svoje osi, jedna polovica Zemlje bila bi stalno izložena Suncu i vruća, a druga polovica bila bi bez svjetlosti i hladna. Linija koja dijeli

osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje naziva se sumračnica.

►Gdje se Zemlja najbrže vrti, a gdje stoji, odnosno ne okreće se oko svoje osi?

Kruženje Zemlje oko Sunca naziva se Zemljina revolucija. Traje 365 dana i 6 sati. Zbog lakšeg računanja, određeno je da kalendarska godina traje 365 dana, a svake četvrte godine se u mjesecu Veljači dodaje jedan dan te se ta godina naziva prijestupna godina i traje 366 dana. Zemlja se okreće oko Sunca po putanji koju nazivamo ekliptika. Na ravninu ekliptike Zemljina je os nagnuta za približno 66,5°. Upravo je Zemljina revolucija i nagnutost Zemlje razlog izmjeni godišnjih doba. Prvi dan ljeta na sjevernoj polutci je 21. lipnja i taj dan nazivamo ljetni suncostaj ili solsticij. Tog dana sunčeve zrake padaju okomito na sjevernu obratnicu, granicu žarkoga toplinskog pojasa na sjevernoj polutki. Dan je najdulji, a noć najkraća. Na južnoj polutki tog dana počinje zima, a na sjevernoj ljeto. Zimski suncostaj ili solsticij je 21. prosinca kada sunčeve zrake padaju okomito na južnu obratnicu. Na sjevernoj polutki počinje zima, a na južnoj ljeto. Prvi dan proljeća na sjevernoj, a jeseni na južnoj polutki je 21. ožujka. Taj dan nazivamo proljetna ravnodnevica ili ekvinocij. Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator, što znači da su dan i noć jednako dugi (traju po 12 sati), kao i za vrijeme jesenske ravnodnevice 23. rujna.

►Koliko na sjevernoj polutci traju dan i noć tijekom 21. prosinca, a koliko tijekom 21. lipnja?

SUNCE ZEMLJA

SUMRAČNICASUNČEVE ZRAKEDAN

NOĆ

Potpis pod sliku

ekvator

ravnina ekliptike

Zemljina osSjeverni pol

Južni pol

23,5°

66,5°

Potpis pod sliku

14

PROLJEĆE21.3.

RAVNODNEVICA

ZIMA21.12.

SUNCOSTAJJESEN23.9.

RAVNODNEVICA

LJETO21.6.

SUNCOSTAJ

Zemlja i Mjesec kreću se u svemiru i ponekad njihovi međusobni položaji dolaze u zanimljive formacije. Promatračima sa Zemlje ti su položaji nebeskih tijela neobične pojave. Ako se za vrijeme mlađaka Mjesec nađe između Sunca i Zemlje, doći će do pomrčine Sunca. Prostor promatranja zamračit će se dok pomrčina ne prođe. Ako se za vrijeme uštapa Zemlja nađe između Mjeseca i Sunca, doći će do pomrčine Mjeseca.

Pomrčina Sunca, Svalbard, 20. ožujak 2015. godine

►Kada je bila zadnja pomrčina Sunca ili Mjeseca vidljiva iz tvog zavičaja? Posavjetuj se s učiteljem.

SUNCE SUNCE

ZEMLJA ZEMLJAMJESEC

MJESEC

Pomrčina Sunca Pomrčina Mjeseca

15

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Naučili smo da za vrijeme ljetnog suncostaja dan traje najduže, a noć najkraće. Međutim, u polarnim krajevima zbog oblika Zemlje i nagnutosti Zemljine osi, imamo područja u kojima Sunce ne zalazi 12 mjeseci. Tada dan traje 24 sata dok u suprotnom polarnom području noć traje 12 mjeseci. Tamo Sunce ne izlazi 24 sata na dan. Ti fenomeni nazivaju se polarni dan i polarna noć. U polarnim područjima možemo vidjeti polarnu svijetlost (aurora borealis na sjevernoj polutci i aurora australis na južnoj polutci).

• Mjesečeve mijene (različiti položaji u kojima vidimo Mjesec) nastaju zbog gibanja Zemlje i Mjeseca. Postoje četiri osnovne Mjesečeve mijene: mlađak, prva četvrt, uštap, druga četvrt. Njihova izmjena traje 29 i pol dana.

• Kruženje Zemlje oko svoje osi je Zemljina rotacija. » Posljedica Zemljine rotacije je izmjena dana i noći te spljoštenost polova

i ispupčenost ekvatora. » Linija koja dijeli osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje naziva se

sumračnica.• Kruženje Zemlje oko Sunca naziva se Zemljina revolucija.

» Godišnja doba su posljedica Zemljine revolucije i nagnutost Zemljine osi. » Zimski suncostaj ili solsticij je 21. prosinca, ljetni suncostaj ili solsticij

je 21. lipnja, proljetna ravnodnevica ili ekvinocij je 21. ožujka, jesenska ravnodnevica 23. rujna.

• Pomrčina Sunca – Mjesec je između Sunca i Zemlje. • Pomrčina Mjeseca – Zemlja je između Mjeseca i Sunca.

ZAPAMTI👍

16

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji posljedice Zemljine rotacije i Zemljine revolucije.2. Objasni četiri osnovne Mjesečeve mijene. 3. Zašto dolazi do izmjene plime i oseke?4. Nacrtaj skicu Zemljine revolucije s položajima Zemlje za vrijeme jesenske

ravnodnevice i ljetnog suncostaja.5. Istraži kada će biti sljedeća potpuna pomrčina Sunca. Zašto nije preporučljivo

promatrati pomrčinu Sunca golim okom? Objasni zašto dolazi do pomrčine Sunca i kako na pomrčinu Sunca reagiraju životinje.

17

MJESNO I POJASNO VRIJEME

Jeste li se ikada zapitali zašto 31. prosinca svake godine na televiziji prikazuju proslavu Nove godine u Japanu, dok u Hrvatskoj tek traju pripreme za doček? Zašto je proglašenje najboljeg glumca u Hollywoodu usred noći? Zašto morate paziti kada zovete strica u Australiju? Krenimo zajedno pronaći odgovor na ova pitanja!

Sat je naprava za mjerenje vremena. Satovi su različiti: digitalni, zidni, pješčani, sunčani... Sunčani sat djeluje po principu pomicanja sjene uzrokovane prividnim kretanjem Sunca. Sunčani sat je točan, ali samo za mjesta na istom meridijanu (podnevniku). Kada Sunce u svom prividnom kretanju dosegne najvišu točku nad nekim mjestom kažemo da je podne. Pošto se Zemlja okreće oko svoje osi, Sunčeve zrake padaju u različito vrijeme na različite meridijane (podnevnike). U istom trenutku Sunce se nalazi točno iznad samo jednog meridijana

(podnevnika) i tada je na tom meridijanu (podnevniku) podne, tj. sva mjesta na tom meridijanu (podnevniku) imaju isto vrijeme. Za jedan okret Zemlje oko svoje osi potrebno je 24 sata. U tom vremenu se Zemlja okrene oko svoje osi za 360°. Iz toga je matematički jednostavno izračunati da vrijeme koje je potrebno da se Zemlja okrene za 1° iznosi četiri minute. To znači da će u mjestu koje je 1° istočnije od našeg mjesta, dan svanuti četiri minute ranije. Za svaki meridijan dodajemo 4 minute ako se krećemo prema istoku, a ako se krećemo prema zapadu oduzimamo 4 minute. Vrijeme koje se određuje isključivo prema položaju Sunca, odnosno meridijanu (podnevniku) na kojem se nalazi naziva se mjesno vrijeme.

1⁰ zapadnije– 4 min

1⁰ istočnije+ 4 min

11:56 12:00 12:04

Prividno kretanje Sunca

►Hoće li dan svanuti prije u Osijeku ili u Puli? Koliko minuta iznosi razlika između tih gradova?

Sunčev sat

18

Zbog prometnog povezivanja svijeta mjesno vrijeme je počelo stvarati probleme. U prošlosti se putovalo sporo, a razlika u mjesnom vremenu nije se opazila. Putnik je došao u neki grad udaljen nekoliko stupnjeva istočno ili zapadno, prespavao i sljedeći dan krenuo dalje. Prilagodio se mjesnom vremenu grada u kojem se nalazio. Razvojem prometa i povećanjem trgovine i putovanja mjesno vrijeme je počelo stvarati sve veće probleme. Zato su države počele uvoditi državno vrijeme kako ne bi imale problema sa mjesnim vremenom u svojoj državi. Međutim, danas avionske linije i brzi vlakovi mogu prijeći velike

udaljenosti za kratko vrijeme te se putnici više ne mogu prilagođavati mjesnom vremenu. Iz tog je razloga prihvaćena podjela Zemlje na vremenske pojaseve (zone).

Karta vremenskih pojasa

Dogovoreno je da je vremenska razlika između dva pojasa bude 1 sat odnosno 360° je podijeljeno na 24 vremenska pojasa od po 15°. Svaki vremenski pojas ravna se po meridijanu (podnevniku) koji se nalazi u sredini vremenskog pojasa, odnosno po mjesnom vremenu središnjeg meridijana (podnevnika) u tom vremenskom pojasu. Ako se krećemo prema istoku dodajemo vrijeme, a ako se krećemo prema zapadu oduzimamo vrijeme, po 1 sat za svaku prijeđenu zonu. Problem se javlja kad države prolaze kroz više vremenskih pojasa. Iz priložene karte vremenskih pojasa vidljivo je da pojasevi ne prate uvijek meridijane

Pojasno vrijeme u gradovima diljem svijeta

19

(podnevnike). Razlog tome su međudržavni sporazumi kako bi granice pojedinih vremenskih pojaseva pratile granice država. Samo velike države poput Ruske Federacije, SAD-a, i Australije imaju više vremenskih pojaseva unutar države. Vrijeme koje se određuje isključivo prema smještaju u vremenskom pojasu naziva se pojasno vrijeme. Poznavanje pojasnog vremena izuzetno je važno u današnjem, modernom svijetu zbog potrebe međunarodne trgovine, burze, putovanja, organizaciji međunarodnih sajmova i slično. Hrvatska se nalazi u vremenskom pojasu koji nazivamo srednjoeuropsko vrijeme (Central European Time ili CET) i ima oznaku UTC +1 što znači da je od zapadnoeuropskog vremena (koje se ravna po početnom u Londonu) udaljeno jedan vremenski pojas istočnije.

►Promotri kartu vremenskih pojaseva te odgovori koliko je sati na Madagaskaru, a koliko u Japanu ako je u Hrvatskoj 15 sati i 15 minuta.

Pojasno vrijeme podijelilo je svijet na 24 vremenska pojasa. Putovanjem prema istoku svakih 15° dodajemo jedan sat. Kada bismo obišli svijet, imali bismo jedan dan više ili manje. Kako ne bi dolazilo do zabune, uvedena je datumska granica. Datumska granica većinom prati 180. meridijan (podnevnik) koji je nasuprot početnog meridijana i nalazi se u Tihom oceanu. Ako prijeđemo datumsku granicu u smjeru istoka, oduzimamo jedan dan. Ako prijeđemo datumsku granicu u smjeru zapada, dodajemo jedan dan.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Datumska granica u većini slučajeva zaobilazi naseljena otočna područja Tihog oceana. Iznimka je Taveuni, treći otok po veličini na Fidžiju. Uz mnoge tropske plaže otok nudi i mogućnost da jednom nogom stojite u „današnjem“, a drugom u „sutrašnjem danu“. Razlog tome je što otokom Taveuni prolazi 180. meridijan koji je i datumska granica.

Pročitaj knjigu „Put oko svijeta za 80 dana“ Julesa Vernea i vidjet ćeš kako datumska

granica može biti zbunjujuća.

20

• Vrijeme koje se određuje isključivo prema položaju Sunca, odnosno prema meridijanu (podnevniku) na kojem se nalazi Sunce, naziva se mjesno vrijeme.

• Vrijeme koje se određuje isključivo prema smještaju u vremenskom pojasu naziva se pojasno vrijeme.

• Svijet je podijeljen na 24 vremenska pojasa.• Hrvatska se nalazi u pojasu koji nazivamo srednjoeuropsko vrijeme (Central

European Time ili CET) i ima oznaku UTC +1.• 180-ti meridijan (podnevnik) koji se nalazi nasuprot početnog meridijana ujedno

je i datumska granica, a nalazi se u Tihom oceanu.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što je mjesno, a što je pojasno vrijeme.2. Kako se naziva pojasno vrijeme u kojem se nalazi Hrvatska? 3. Kojim meridijanom približno prolazi datumska granica?4. Koje države imaju više od tri vremenske zone? Što misliš, predstavlja li to problem

u gospodarstvu tih država?5. Koliko je puta moguće slaviti istu novu godinu? Koje države prve ulaze u novu

godinu? Pomogni si kartom vremenskih pojaseva. 6. Napravi eksperiment. Otputuj s obitelji u Poreč i nazovi video kamerom svojeg

prijatelja koji živi u Osijeku. Nazovi ga predvečer, u vrijeme zalaska Sunca. Što misliš, hoćete li moći zajedno gledati zalazak Sunca? Zašto? Nakon eksperimenta, izračunaj koliko stupnjeva ste udaljeni i potvrdi tvrdnju da se Zemlja rotira za 1° za približno 4 minute.

21

UNUTARNJI OBLICI PREOBLIKOVANJA RELJEFA


GEO OŠ B.8.4. Učenik objašnjava građu i starost Zemlje, opisuje glavne unutarnje procese oblikovanja reljefa te na primjerima objašnjava uzroke i posljedice pokreta litosfernih ploča.

22

GRAĐA I STAROST ZEMLJEKakva je toplina unutrašnjosti Zemlje? Je li toplije ili hladnije od Zemljine površine? Živi li netko u unutrašnjosti Zemlje kao što je prikazano u raznim znanstveno fantastičnim filmovima i književnim djelima? Kako znamo koje su biljke i životinje nekada živjele, a danas ih nema jer su izumrle? Sve to, ali i neke nove stvari, saznat ćeš u sljedećoj nastavnoj jedinici.

Zemlja je stara otprilike 4,5 milijardi godina. Na početku je cijela Zemlja bila rastaljena usijana masa koja se postupno hladila. Najprije se ohladio površinski sloj Zemlje i nastala je Zemljina kora. Zemljina unutrašnjost i danas je toplija od Zemljine površine te postoji više slojeva, a svaki sloj ima različita svojstva. Zemljina prošlost je podijeljena na geološka razdoblja, vremenska razdoblja u Zemljinoj prošlosti. Geološka razdoblja su eoni koji se dijele na ere, periode i epohe.

EON HAD ARHAIK PROTEROZOIK FANEROZOIK

PREKAMBRIJ PALEOZOIK MEZOZOIK KENOZOIK

PERIOD: KVARTAREPOHA: HOLOCEN

ERA

►Prisjeti se nastavnog sadržaja petog razreda, reljef Zemlje i sedmog razreda, reljef Europe. Kada su se uzdigle planine u Hrvatskoj?

Za određivanje starosti Zemlje i geološka razdoblja koriste se fosili. Fosili su okamenjeni ostaci uginulih biljaka i životinja koji su nađeni u određenim slojevima stijena i koriste se za određivanje starosti tih stijena. Najvažniji su provodni fosili, ostaci uginulih biljaka i životinja koji su živjeli u točno određenim geološkim razdobljima i pomoću njih je moguće odrediti starost pojedinih stijena i slojeva Zemlje. Ljudi su se pojavili tek prije otprilike 2,5 milijuna godina. Mi danas živimo u eri kenozoik, periodu kvartar i epohi holocen koja traje posljednjih

12 tisuća godina, a započela je zatopljenjem klime i topljenjem ledenih pokrova i podizanjem razine mora za 100 metara. Unutrašnjost Zemlje sastoji se od tri glavna dijela (sfere/ljuske): jezgre, plašta i kore. Svaki od tih dijelova ima različita svojstva (debljinu, temperaturu, sastav, gustoću…). Između svakog dijela nalazi se prijelazno područje – diskontinuitet.

Fosil dinosaura

23

Zemljina jezgra obuhvaća središnji dio Zemlje, najtopliji je dio Zemlje, a sastoji se od željeza i nikla.

ZEMLJINA KORA

PLAŠT

VANJSKA JEZGRA

UNUTARNJA JEZGRA

unutarnja jezgra

vanjska jezgra

donji plašt

koralitosferagornji plašt

Unutarnja građa Zemlje

Unutrašnji dio jezgre je krut, a vanjski dio jezgre je tekuć. Zemljin plašt obavija jezgru kao omotač, a otud mu i ime. Hladniji je od jezgre i većinom se sastoji od čvrstih stijena. U srednjem dijelu plašta nalazi se magma. Taj rastaljeni dio plašta vrlo je važan zbog pomicanja litosfernih ploča. Magma kruži unutar plašta i svojim kretanjem zrači toplinu Zemljine unutrašnjosti, pomiče litosferne ploče i izbija u koru i na Zemljinu površinu. Prijelazno područje između plašta i kore naziva se Mohorovičićev diskontinuitet (moho sloj). Zemljina kora je površinski dio Zemlje, a dijeli se na kontinentalnu koru (deblja i lakša) i oceansku koru (tanja i teža). Razlikuju se po sastavu, debljini i gustoći. Kontinentska kora se nalazi ispod kontinenata, deblja je (20 do 75 km) i sastoji se od silicija i aluminija. Oceanska kora se nalazi ispod oceana, tanja je (5-12 km) i sastoji se od slicija i magnezija.

►Koji su simboli za navedene kemijske elemente od kojih je pretežno građena Zemlja?

Gornji kruti dio plašta i kora tvore stjenovitu cjelinu koja je zove litosfera. Stijene koje čine litosferu sastoje se od minerala. Zbog različitog postanka, građe i svojstava dijele se na: magmatske (eruptivne), taložne (sedimentne) i preobražene (metamorfne) stijene.

Magmatska stijena – granit Obrada preobražne stijene mramora

24

Magmatske (eurptivne) stijene nastaju hlađenjem magme (u unutrašnjosti Zemlje) i lave (na Zemljinoj površini). Prisjeti se razlike između magme i lave. Ta vrsta stijena prevladava u litosferi. Najpoznatije magmatske stijene su granit i bazalt koje se koriste u građevinarstvu. Taložne (sedimentne) stijene nastaju taloženjem ostataka uginulih biljaka i životinja te usitnjenih stijena djelovanjem vode i vjetra, a najčešće takve stijene su vapnenac i dolomit. U Hrvatskoj prevladavaju na prostoru Gorske i Primorske Hrvatske gdje je raširen krški reljef. Preobražene (metamorfne) stijene

nastaju preobražavanjem magmatskih, taložnih ili već nastalih preobraženih stijena pod utjecajem visokog tlaka i temperature u unutrašnjosti Zemlje. Tijekom preobražavanja mijenjaju se njihova svojstva i izgled. Najraširenije preobražene stijene su škriljavci, mramor i gnajs. Mramor je preobraženi vapnenac i koristi se u građevinarstvu. Stijene stalno mijenjaju svoja svojstva i izgled zbog utjecaja unutarnjih sila i vanjskih procesa zbog kojih dolazi do trošenja stijena.

►Kakvog je postanka čuveni brački kamen koji se u građevini koristi diljem svijeta?

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Andrija Mohorovičić je hrvatski geofizičar. Proučavao je potresne valove koji nastaju u hipocentru potresa i šire se kroz Zemlju u svim smjerovima. Potresni valovi se šire različitom brzinom kroz različite slojeve pa je Mohorovičić na taj način njihovom različitom brzinom širenja dokazao da se unutrašnjost Zemlje sastoji od više slojeva različite gustoće i svojstva. Zbog toga je njemu u čast granica između plašta i Zemljine kore, u kojoj se mijenja brzina potresnih valova, dobila ime Mohorovičićev diskontinuitet (moho sloj).

Taložna stijena s fosilima

25

• Zemlja je stara otprilike 4,5 milijardi godina. Zemljina prošlost je podijeljena na geološka razdoblja, eone, ere, periode i epohe.

• Fosili su okamenjeni ostaci uginulih biljaka i životinja koji su nađeni u određenim slojevima stijena i koriste se za određivanje starosti tih stijena.

• Građa Zemlje: jezgra (unutarnja, vanjska), plašt i kora. Između svakog dijela nalazi se prijelazno područje – diskontinuitet.

• Prijelazno područje između plašta i kore je Mohorovičićev diskontinuitet (moho sloj).

• Gornji kruti dio plašta i kora tvore stjenovitu cjelinu koja je zove litosfera. • Magmatske (eurptivne) stijene nastaju hlađenjem magme (u unutrašnjosti Zemlje)

i lave (na Zemljinoj površini). Primjeri: granit i balzat. • Taložne (sedimentne) stijene nastaju taloženjem ostataka uginulih biljaka i životinja

te usitnjenih stijena djelovanjem vode i vjetra. Primjeri: vapnenac i dolomit. • Preobražene (metamorfne) stijene nastaju preobražavanjem magmatskih, taložnih

ili već nastalih preobraženih stijena pod utjecajem visokog tlaka i temperature u unutrašnjosti Zemlje. Primjeri: škriljevci, mramor i gnajs.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što su fosili.2. Opiši unutarnju građu Zemlje. 3. Objasni što je Mohorovičićev diskontinuitet.4. Objasni pojam litosfera. 5. Nabroji vrste stijena. 6. Istraži iz koje vrste stijena su građene stepenice tvoje škole. Jesu li preobražene,

taložne ili sedimentne? Na internetu potraži koja vrsta stijene se najviše upotrebljava za izradu stepeništa. Ima li u Hrvatskoj kamenoloma koji se bave iskopom tih vrsta stijena?

26

TEORIJA GLOBALNE TEKTONIKE PLOČA

Zemljina površina se stalno kreće i preoblikuje iako mi to ne primjećujemo. Kontinenti mijenjaju svoj oblik, kreću se, udaljavaju i približavaju jedni drugima. Reljef se stalno mijenja pod utjecajem unutarnjih sila i vanjskih procesa oblikovanja reljefa. ►Prisjeti se 5. razreda i nabroji koji su unutarnji, a koji vanjski procesi preoblikovanja reljefa.

Teorija globalne tektonike ploča objašnjava kretanje i međusobno djelovanje litosfernih ploča, a postavio ju je njemački geofizičar Alfred Wegener. Prema toj teoriji svi su kontinenti u prošlosti bili spojeni i činili su jedinstveno kopno koje se zove Pangea. Kroz Zemljinu geološku prošlost ti su se kontinenti više puta odvajali i sastavljali. Osim Pangeje postojalo je još nekoliko superkontinenata, a kretanje litosfernih ploča postoji i danas. Zadnjih 100 milijuna godina kontinenti se udaljavaju različitom brzinom i različitim smjerom. Temeljem tog kretanja nastali su današnji kontinenti. U budućnosti će se kontinenti ponovo spojiti i tvoriti superkontinent.

►Na karti svijeta usporedi uklapanje brazilskog dijela Južne Amerike u zapadnu Afriku.

Litosferne ploče i smjerovi njihovog kretanja

Litosfera je granica između plašta i Zemljine kore koja se sastoji od sedam velikih i desetak malih litosfernih ploča. Na litosfernim pločama nalaze se kontinenti i oceani.

27

Kretanje litosfernih ploča od superkontinenta Pangeje do današnjeg rasporeda kontinenata

Magma koja se nalazi ispod litosfernih ploča svojim kretanjem zrači toplinu Zemljine unutrašnjosti, pomiče litosferne ploče i izbija u koru i na Zemljinu površinu. Zbog pomicanja litosfernih ploča na njihovim granicama dolazi do razmicanja, podvlačenja i smicanja. Tijekom razmicanja ploče se udaljavaju jedna od druge i magma izbija na Zemljinu površinu. To je područje mnogobrojnih potresa i vulkanske aktivnosti, a zbog izbijanja magme nastaje nova oceanska kora. Najpoznatiji primjer razmicanja je nastajanje srednjooceanskog hrpta u Atlantskom oceanu. To je podvodna planina koja na nekim područjima izbija na površinu i tvori gejzire i vulkane. Primjer toga su otoci Island i Azori. Zbog razmicanja ploča na jednom kraju Zemlje na drugom dolazi do sudaranja i podvlačenja jedne ploče pod drugu. Tijekom podvlačenja litosfernih ploča tanja litosferna ploča (oceanska kora) se podvlači pod deblju litosfernu ploču (kontinentalnu koru) i topi se u Zemljinoj unutrašnjosti. Obilježje te granice su mnogobrojni potresi i najjača vulkanska aktivnost na svijetu te nastanak mnogih planina, dubokomorskih jaraka i vulkanskih otoka.

PODVLAČENJE RAZMICANJE SMICANJE

Tipovi granica litosfernih ploča

Marijanska brazda u Tihom oceanu je najdublji dubokomorski jarak i ujedno najdublja točka na svijetu. Tijekom sudaranja litosfernih ploča nastaju planine te dolazi do boranja i potresa. Primjer planine koja je nastala na taj način je Himalaja u Aziji, najviša planina na svijetu. Smicanje je pomicanje litosfernih ploča jedne uz drugu. Na tim područjima nema stvaranja ni uništavanja Zemljine kore. Nastaju rasjedi i potresi, a najpoznatiji rasjed je San Andreas u Sjevernoj Americi.

►Potraži na karti svijeta navedene reljefne oblike koji nastaju zbog globalne tektonike ploča.

Rasjed San Andreas

28

Globalna tektonika litosfernih ploča

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Marijanska brazda je najdublji dubokomorski jarak na svijetu, a nalazi se u Tihom oceanu. Nastala je podvlačenjem Tihooceanske pod Filipinsku litosfernu ploču. To je izdužena, uska i duboka udubina strmih strana na dnu mora, a najdublja izmjerena točka u Marijanskoj brazdi iznosi 11 033 metara. Područje Marijanske brazde je slabo istraženo zbog prirodnih uvjeta u dubokim

morima: visokog tlaka, niske temperature i vječne tame. Zbog tih prepreka većina dubokog mora je neistražena i ne zna se koje sve vrste biljaka i životinja žive u tim područjima. Marijanska brazda često se spominje u filmovima znanstvene fantastike. Znaš li koji film u kojem se dio radnje odvija u Marijanskoj brazdi?

29

• Teorija globalne tektonike ploča objašnjava kretanje i međusobno djelovanje litosfernih ploča, a postavio ju je Alfred Wegener.

• Svi su kontinenti u prošlosti bili spojeni i činili su jedinstveno kopno Pangeju.• Litosfera je granica između plašta i Zemljine kore koja se sastoji od 7 velikih i

10-ak malih litosfernih ploča.• Granice litosfernih ploča su područja mnogobrojnih potresa, vulkanske aktivnosti

te nastanka rasjeda i planina.• Pokreti na granicama litosfernih ploča su: razmicanje, podvlačenje i smicanje.• Primjer razmicanja je nastajanje srednjooceanskog hrpta u Atlantskom oceanu. • Primjer podvlačenja je Marijanska brazda u Tihom oceanu i planina Himalaja.• Primjer smicanja je rasjed San Andreas u Sjevernoj Americi.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam litosferna ploča.2. Zašto je u geografiji važan njemački geofizičar Alfred Wegener.3. Objasni što je Pangea.4. Na kakvoj granici nastaju srednjooceanski hrptovi, a na kakvoj dubokomorski jarci?5. Koja je najdublja, a koja najviša točka na svijetu? Objasni kako su nastali.6. Isprintaj kartu svijeta. Izreži kontinente te ih spoji poput slagalice. Zašto se

većina kontinenata može spojiti poput slagalice? Istraži koji se dijelovi kopnene mase odvajaju i pokušaj predvidjeti kako će raspodjela kontinenata izgledati u budućnosti.

30

VULKANIZAM I POTRESI

Što povezuje Havaje, najvišu planinu u Africi i svetu planinu u Japanu? Sve su to vulkani koji nastaju kao posljedica unutarnjih procesa preoblikovanja reljefa.►Ima li u Hrvatskoj vulkana? ►Znaš li još neki vulkan koji je poseban po svom izgledu ili po erupcijama? ►Zašto su vulkani opasni? ►Potraži na internetu erupcije vulkana koje su se danas dogodile.

Na granicama litosfernih ploča tijekom njihovog stalnog pomicanja nastaju vulkani, potresi i uzdižu se planine. Te reljefne nestabilnosti posljedica su unutarnjih procesa preoblikovanja

reljefa. Vulkani su stožasta uzvišenja na Zemljinoj površini koja su dubokim kanalom povezana s rastaljenom Zemljinom unutrašnjosti. Magma putuje kanalom i kroz krater izlazi na Zemljinu površinu i tada se naziva lava. Lava se hladi te vulkan postepeno „raste“, tj. nastaje uzvišenje (vulkanski stožac). Vulkanske erupcije mogu biti eksplozivne ili mirne. U erupcijama vulkana može prevladavati lava, plinovi, zdrobljeni materijal ili kombinacija svega navedenog. Vulkani

mogu biti aktivni, pritajeni (koji se mogu povremeno aktivirati) i ugasli. Najviše vulkana ima uz granice litosfernih ploča, pa su često poredani u nizu. Pacifički vatreni prsten je područje najveće koncentracije vulkana i potresa na svijetu. Nalazi se uz granicu Tihooceanske litosferne ploče i obuhvaća istočnu obalu Azije, otočna područja Australije i Oceanije te zapadnu obalu Sjeverne i Južne Amerike. Na tom području postoji mnoštvo vulkana i potresa koji su aktivni, a nastali su zbog podvlačenja i razmicanja Tihooceanske litosferne ploče.

Aktivni vulkan u zaleđu Mexico Cityja, Meksiko

Pacifički vatreni prsten

31

Neki vulkani se nalaze ispod razine mora, a neki su tijekom prošlosti „narasli“ iznad razine mora i danas tvore otoke, kao npr. Otočje Havaji. Mnogi se vulkani pružaju Srednjoatlantskim podmorskim hrptom, ali ima ih i u Sredozemlju te na kopnu (Vezuv i Etna u Italiji). Na vulkanski aktivnim područjima nastaju gejziri, izvori vruće vode koji u određenim razmacima izbacuju vruću vodi i vodenu paru. Mnogo gejzira ima na otoku Islandu koji je dio Srednjoatlantskog podmorskog hrpta.

►Prisjeti se zašto su područja uz vulkane gusto naseljena. Potraži na karti svijeta područje pružanja Pacifičkog vatrenog prstena.

Potresi su iznenadna, kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore. Nastaju u Zemljinoj unutrašnjosti zbog pomicanja litosfernih ploča, vulkanskih erupcija ili urušavanja stijena u podzemlju. Mjesto u Zemljinoj unutrašnjosti gdje nastaje potres naziva se hipocentar, a mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti je epicentar. Potresi se ne mogu predvidjeti, te su važne mjere zaštite i edukacija stanovništva. Većinu potresa ljudi ne mogu osjetiti, a godišnje 20-30 potresa uzrokuje ljudske žrtve te uništenje građevina, cesta,.. Najviše potresa ima na području Pacifičkog vatrenog prstena te uz potez od Sredozemnog mora preko Male Azije i Kavkaza do Himalaje i Indonezije. Znanstvena disciplina koja proučava potrese naziva se seizmologija, a uređaj koji mjeri jačinu i dužinu trajanja potresa zove se seizmograf. Potresi se mjere Richterovom ljestvicom koja mjeri količinu oslobođene energije i MSC ljestvicom koja mjeri učinak potresa na okolinu (ljude, građevine itd.). Najjači zabilježen potres na svijetu bio je u Čileu 1960. godine, a u Hrvatskoj je najjači potres bio u Dubrovniku 1667. godine. Zadnji snažniji potresi u Hrvatskoj dogodili su se 2020. godine u Zagrebu i Petrinji.

►Prisjeti se što treba učiniti ukoliko dođe do potresa.

Seizmograf Posljedice potresa

Gejzir, Island

HIPOCENTAR

EPICENTAR

Hipocentar i epicentar

32

Planine nastaju na granicama litosfernih ploča. Tijekom podvlačenja i sudaranja litosfernih ploča događa se proces nastanka planina koji se naziva orogeneza. Naime, tijekom kretanja litosfernih ploča dolazi do bočnih pritisaka te se stijene počinju savijati i pucati. Tako nastaju bore. Daljnjim pritiskom bore se počinju izdizati i nastaju planine. Pri sudaranju dvije litosferne ploče nastale su Alpe i Himalaja. Alpe su nastale zbog podvlačenja Afričke pod Euroazijsku litosfernu ploču, a Himalaja je nastala

podvlačenjem Indijske pod Euroazijsku litosfernu ploču. Razdoblje nastanka Alpa naziva se alpska orogeneza. Alpe i Himalaje spadaju u mlade ulančane planine, a kretanje litosfernih ploča vidljivo je upravo u činjenici da Alpe i Himalaja i dalje „rastu“, tj. i dalje se litosferne ploče podvlače jedna pod drugu i planine se uzdižu. Planine mogu nastati i smicanjem litosfernih ploča, jer i tijekom smicanja dolazi do bočnog pritiska i pucanja litosfernih ploča, a dijelovi tih litosfernih ploča se počinju uzdizati, spuštati i horizontalno pomicati. Na tim granicama nastaje rasjed. Rasjed je pukotina koja nastaje zbog bočnog pritiska stijena duž granice litosfernih ploča koje se smiču. Ukoliko dolazi do uzdizanja ili spuštanja dijelova rasjeda, nastaju planine, a rasjed San Andreas je primjer rasjeda koji se horizontalno pomiče.

►Navedi obilježja mladih ulančanih planina. Kako se one gospodarski iskorištavaju?

Planinski lanac Himalaja

Bore

Rasjed

33

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Jedan od posljednjih razornijih potresa u Hrvatskoj dogodio se u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine u 6 sati i 24 minute. Jačina potresa bila je 5,5, stupnjeva po Richteru, a nakon prvog potresa uslijedila su još dva nešto slabija potresa. Tijekom dana na području Grada Zagreba ukupno je zabilježeno preko 50 potresa. Epicentar potresa nalazio se 7 kilometara sjeverno od centra grada. Potres je ostavio materijalne posljedice ponajviše u centru grada u kojem se nalaze starije građevine. Oštećen je i vrh jednog tornja Zagrebačke katedrale. Proglašena je elementarna nepogoda, a potres se dogodio tijekom pandemije korona virusa, što je dodatno otežalo situaciju. Ozlijeđeno je dvadesetak ljudi, a smrtno je stradala jedna osoba.

• Vulkani su stožasta uzvišenja na Zemljinoj površini koja su dubokim kanalom povezana s rastaljenom Zemljinom unutrašnjosti.

• Pacifički vatreni prsten je područje najveće koncentracije vulkana i potresa na svijetu, a nalazi se na području Tihog oceana.

• Gejziri su izvori vruće vode koji u određenim razmacima izbacuju vruću vodu i vodenu paru.

• Potresi su iznenadna, kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore. • Mjesto u Zemljinoj unutrašnjosti gdje nastaje potres naziva se hipocentar, a mjesto

na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti je epicentar. • Znanstvena disciplina koja proučava potrese naziva se seizmologija.• Tijekom podvlačenja i sudaranja litosfernih ploča događa se proces nastanka

planina koji se naziva orogeneza.• Zbog bočnih pritisaka stijene se počinju savijati i pucati te nastaju bore.• Rasjed je pukotina koja nastaje zbog bočnog pritiska stijena duž granice litosfernih

ploča koja se smiču.

ZAPAMTI👍

34

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam Pacifički vatreni prsten i pokaži ga na karti svijeta.2. Objasni razliku između aktivnog, pritajenog i ugaslog vulkana.3. Što je hipocentar, a što epicentar potresa?4. Objasni razliku u nastanku bora i rasjeda.5. Na kojem su tipu granice litosfernih ploča nastale Alpe i Himalaja? Objasni zašto

te planine i dalje „rastu“.6. Objasni nastanak i gospodarsku važnost gejzira na primjeru Islanda. Izradi kratku

prezentaciju te je prezentiraj razredu.

35

GEOGRAFSKE KARTE I ORIJENTACIJA


GEO OŠ B.8.2. Učenik određuje geografske koordinate zadanoga mjesta na geografskim kartama, služi se digitalnim kartama, snalazi se i kreće u prostoru s pomoću topografske karte, plana grada (naselja), kompasa i GNSS-a.

36

GEOGRAFSKA ŠIRINA I DUŽINA

Ako ste većinu pitanja znali odgovoriti, bravo! Ako ne, ponovit ćemo nastavne sadržaje o geografskoj karti jer smo mnogo toga o geografskim kartama naučili u petom, šestom i sedmom razredu. Ipak, neke ćemo stvari sada proučiti detaljnije i snalaženje na geografskoj karti postat će još jednostavnije i zanimljivije.

Pokušate odgovoriti na sljedeća pitanja.►Jesu li geografske karte točne? ►Što je točnije, globus ili geografska karta? ►Što je geografska mreža? ►Što su meridijani ili podnevnici, a što paralele ili usporednice?

Geografska karta ili zemljovid je umanjeni i pojednostavljeni prikaz Zemljine površine na ravnoj plohi. Geografske koordinate su matematički elementi geografske karte koji nam pomažu u određivanju geografskog smještaja određene točke na karti. Geografske koordinate izražavaju se stupnjevima (°), minutama (‘) i sekundama (‘’). Geografska širina (sjeverna ili južna) je kut između ekvatora i neke točke sjeverno ili južno od ekvatora koja iznosi od 0° do 90°. Geografska dužina (istočna ili zapadna) je kut između početnog meridijana i neke točke istočno ili zapadno od početnog meridijana koja iznosi od 0°do 180°. Vrijednost geografske širine očitava se na paralelama odnosno usporednicama, a geografska širina se očitava na meridijanima odnosno podnevnicima.

ZAPADNA GEOGRAFSKA DUŽINA

30⁰ JUŽNE GEOGRAFSKE DUŽINE160⁰ ZAPADNE GEOGRAFSKE ŠIRINE

ISTOČNA GEOGRAFSKA DUŽINA

SJEVERNA GEOGRAFSKA ŠIRINA

JUŽNA GEOGRAFSKA ŠIRINA

Određivanje geografske širine i dužineEkvator dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku. To znači da područja koja su na sjevernoj polutci imaju sjevernu geografsku širinu, a područja koja su na južnoj polutci imaju južnu geografsku širinu. Nulti meridijan koji prolazi kroz zvjezdarnicu u Greenwichu (London)

37

dijeli Zemlju na istočnu i zapadnu polutku. Područja koja su smještena na istočnoj polutci imaju istočnu geografsku dužinu, a područja koja su smještena na zapadnoj polutci imaju zapadnu geografsku dužinu. Hrvatska se nalazi na sjevernoj i istočnoj polutci što znači da sve točke u Hrvatskoj imaju sjevernu geografsku širinu i istočnu geografsku dužinu.

►Očitaj na karti svijeta geografske koordinate glavnog grada Hrvatske.

Auto navigacija koja koristi GPS sustav

Za određivanje geografskog smještaja u suvremeno se doba najčešće koristi GPS. GPS je Globalni položajni sustav, najsuvremeniji i najtočniji navigacijski sustav u svijetu. Pomoću tog sustava moguće je odrediti svoj trenutni smještaj uz pomoć satelita koji kruže oko Zemlje. GPS pokazuje trenutnu geografsku širinu, geografsku dužinu i nadmorsku visinu. Izumljen je u SAD-u i na početku se koristio u vojne svrhe, a danas ga koriste i civili. GPS se koristi u auto navigaciji, na mobitelima i digitalnim kartama.

►Na kojem uređaju svakodnevno možeš koristiti GPS za snalaženje u prostoru? Opiši postupak određivanja svojeg geografskog smještaja na tim uređajima.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Kako putovati brzo i točno? Ortodroma je linija koja najkraćim putem spaja dvije točke na geografskoj mreži odnosno na Zemlji. Loksodroma siječe meridijane pod istim kutem. Loksodromom plove brodovi koji imaju uvijek isti kut, a ortodromom kada žele brže doći na odredište. Ortodromu većinom koriste zrakoplovne kompanije kada koriste najkraći put između dva odredišta. Nerijetko preko polova.

S

L loksodroma

S ortodroma

38

• Geografska karta ili zemljovid je umanjeni i pojednostavljeni prikaz Zemljine površine na ravnoj plohi.

• Geografske koordinate su matematički elementi geografske karte koji nam pomažu u određivanju geografskog smještaja određene točke na karti.

• Geografska širina (sjeverna ili južna) je kut između ekvatora i neke točke sjeverno ili južno od ekvatora koja iznosi od 0° do 90°.

• Geografska dužina (istočna ili zapadna) je kut između početnog meridijana i neke točke istočno ili zapadno od početnog meridijana koja iznosi od 0°do 180°.

• Sve točke u Hrvatskoj imaju sjevernu geografsku širinu i istočnu geografsku dužinu.• GPS je Globalni položajni sustav, najsuvremeniji i najtočniji navigacijski sustav u

svijetu.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je geografska karta?2. Objasni razliku između geografske širine i dužine.3. Na kojim se polutkama nalazi Hrvatska? 4. Objasni kraticu GPS. Navedi važnost njegove primjene u suvremenom životu. Koristiš

li ti GPS u svakodnevnom životu?5. Odredi geografske koordinate za točke na priloženoj karti.

A D

B

F

E

C

39

TOPOGRAFSKA KARTA

Pri planiranju gradnje stambenog objekta ili kupnje zemljišta uvijek je potrebno proučiti kartu promatranog područja. Međutim, postoje različita mjerila koja nam prikazuju različitu površinu nekog područja. U takvim slučajevima u pomoć zovemo geodeta koji će uz dodatno mjerenje i prikazom parcele na karti riješiti problem. Geodet je stručna osoba koja se bavi geodezijom, znanosti kojoj je primarna funkcija izmjera i kartiranje Zemljine površine.

Topografska karta je vrsta geografske karte koja u krupnom mjerilu detaljno i točno prikazuje mali dio Zemljine površine. Izrađuje se neposrednim snimanjem terena te detaljnom obradom prikupljenih podataka. Detaljne topografske karte izrađene su u mjerilu 1 : 25 000, 1 : 50 000, 1: 100 000 i 1 : 250 000, dok su planovi u krupnijem mjerilu od 1 : 100, 1 : 1 000, 1 : 5 000 i 1 : 1 000. Topografske karte koriste geodeti, turistički vodiči, izletnici, planinari i mnogi drugi jer one detaljno prikazuju sve što se nalazi na određenom području. Topografske karte izrađuje Državna geodetska uprava. Zadatak kartografa je neprestano obnavljanje i upotpunjavanje topografskih karata. Za čitanje topografske karte potrebno je poznavati elemente karte. Na topografskoj karti razlikujemo matematičke i geografske elemente.

Plan grada

Geografski elementi dijele se na prirodne (reljef, voda, vegetacija) i na društvene (naselja, granice, prometnice i svi ostali objekti prikazani na karti).

40

Reljef se na topografskoj karti prikazuje izohipsama ili slojnicama. To su zakrivljene linije koje povezuju točke iste nadmorske visine. Ako je između izohipsa manji razmak (gušće su nacrtane) reljefna uzvisina ima strmiji nagib. Ako je između izohipsi veći razmak (rjeđe su nacrtane) reljef je blago valovit i ravničarski. Voda na topografskoj karti označena je plavom bojom, a reljef podmorja označen je izobatama. To su zakrivljene linije koje povezuju točke iste dubine. Veličina vodotoka vidi se u debljini plave linije na karti. Vegetacija se na topografskim kartama označava bojom

i simbolima. Društveni elementi se na topografskim kartama prikazuju topografskim znakovima. Tumač znakova je dio karte u kojem su objašnjeni topografski znakovi.

132132132132

zgrada ponikva rasadnik

pješačka staza

lokalna cesta

brza cesta

žičara

autocesta

špilja

kota

bunar

rijeka

izvor

močvara

koliba

crkva

samostan

kapelica

dvorac

ruševina

kamenolom

rudnik

sportskoigralište

sportskibazen

međunarodnazračna luka

jednokolosječnaželjeznička pruga

dvokolosječnaželjeznička pruga

željezničkapostaja

crnogoričnašuma

listopadnašuma

Neki od topografski znakovaIsječak topografske karte

Matematički elementi su koordinatna mreža, okvir karte, mjerilo i ekvidistanca. Ekvidistanca je visinska razlika između dvije izohipse ili slojnice.

►Potraži na topografskoj karti primjer za svaki geografski i matematički element.

Izohipse ili slojnice

41

Mjerilo nam prikazuje koliko je puta udaljenost u prirodi umanjena na karti, odnosno prikazuje nam omjer dužina na karti i u prirodi. Mjerilo može biti brojčano (numeričko), grafičko (linearno) i opisno.

1 : 10 000 000

Grafičko ili linearno mjerilo Brojčano ili numeričko mjerilo Opisno mjerilo

1 : 10 000 000 1 cm na karti iznosi 100 km u prirodi

Primjer računanja udaljenosti između dva grada. Na karti mjerila 1 : 10 000 000 udaljenost između dva grada je 2 cm. Koliko iznosi udaljenost između ta dva grada u prirodi?

Koliko iznosi udaljenost između Rima i

Napulja u prirodi?

Postupak:

1 cm na karti = 10 000 000 cm u prirodi

1 cm na karti = 100 000 m u prirodi

1 cm na karti = 100 km u prirodi

__________________________________

Vrijednosti pomnožimo s brojem 2.

1 cm na karti * 2 = 100 km u prirodi * 2

2 cm na karti = 200 km u prirodi

__________________________________

Odgovor: Udaljenost između Rima i

Napulja je 200 km u prirodi. 1 : 10 000 000

cm0

1

2

3

4

5

►Provjeri odgovor uz pomoć grafičkog mjerila.

►Izračunaj udaljenost između Rijeke i Pule.

42

Geografski informacijski sustav (GIS) je informatička platforma koja prikuplja, analizira, provjerava i prikazuje razne geografske podatke (prirodno-geografske i društveno-geografske) i pretvara ih u kartografski zapis (kartu). Sličnim postupcima izrađene su mnoge karte koje nalazimo u virtualnom izdanju. Digitalne karte odlična su podloga za izradu detaljnijih karta, a nalazimo ih na raznim virtualnim platformama. Digitalna karta za lakšu regulaciju prometa nalazi se na službenim stranicama HAK-a. Geoportal je internetska platforma Državne geodetske uprave na kojoj je moguće pronaći službene digitalne karte teritorija Hrvatske.

Geoportal – jedna od detaljnih online platformi digitalnih karata u Hrvatskoj

Internetski preglednik Google plasirao je najveću digitalnu kartu koja obuhvaća cijeli svijet, a aplikacija se zove Google karte (Google maps). Različitih je mjerila i moguće je podesiti razne vrste i mjerila geografskih karta jednim klikom.

Google Maps

Online karta HAK-a, stanje na cestama

43

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Danas nije problem napraviti geografsku kartu jer postoje baze podataka u kojima se nalaze svi potrebni podaci. Nije oduvijek bilo tako. Nekada su istraživači putovali svijetom i ručno crtali karte. Tako su sebi, ali i drugim znanstvenicima, predočavali neotkrivena područja, kontinente i oceane. Te karte danas nisu u upotrebi, ali imaju neprocjenjivu vrijednost.

►Pokušaj nacrtati topografsku kartu svog zavičaja bez uporabe digitalne tehnologije. Popni se na neku uzvisinu i probaj nacrtati kartu. Kad završiš, usporedi je s nekom iz baze online digitalnih karata.

• Geografski elementi dijele se na prirodne (reljef, voda, vegetacija) i društvene (naselja, granice, prometnice i svi ostali objekti prikazani na karti).

• Reljef se na topografskoj karti prikazuje izohipsama ili slojnicama. To su zakrivljene linije koje povezuju točke iste nadmorske visine.

• Reljef podmorja označen je izobatama, linijama koje povezuju točke iste dubine.Tumač znakova je dio karte u kojem su objašnjeni topografski znakovi.

• Matematički elementi su koordinatna mreža, okvir karte, mjerilo i ekvidistanca. • Ekvidistanca je visinska razlika između dvije izohipse ili slojnice. • Mjerilo može biti brojčano (numeričko), grafičko (linearno) i opisno. • Geografski informacijski sustav (GIS) je informatička platforma koja prikuplja,

analizira, provjerava i prikazuje razne geografske podatke (prirodno-geografske i društveno-geografske) i pretvara ih u kartografski zapis (kartu).

ZAPAMTI👍

44

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Što je topografska karta?2. Nabroji mjerila u kojima su izrađene topografske karte.3. Navedi matematičke i geografske elemente topografske karte.4. Objasni pojam ekvidistanca.5. Što je GIS? Objasni važnost njegove upotrebe.6. Pomoću grafičkog mjerila izračunaj zračnu udaljenost između Zagreba i Osijeka.7. Pomoću brojčanog mjerila izračunaj zračnu udaljenost između Zagreba i Splita.

45

ORIJENTACIJA

Orijentacija u prostoru bitna je za svakodnevni život ljudi. Zamisli da si s prijateljima dogovorio druženje kod fontane na glavnom trgu tvog grada. Spremiš se, točan si, a kraj fontane na glavnom trgu nema nikoga. Svi tvoji prijatelji su u parku pokraj druge fontane. Što ćeš učiniti da izbjegneš ovakve nesporazume? U sljedećoj lekciji naučit ćemo kako se orijentirati u prostoru i kako je točno dogovorena lokacija susreta od neizmjerne važnosti. Krenimo!

Što je orijentacija i zašto je orijentacija u prostoru bitna? Orijentacija je snalaženje u prostoru. Orijentirati se znači odrediti strane svijeta u odnosu na svoje stajalište. Orijentirati topografsku kartu znači uskladiti položaj karte sa stajalištem i stranama svijeta. Postupak orijentiranja karte vrlo je jednostavan. Uz rub (uz meridijan) topografske karte postavimo kompas te okrećemo kartu zajedno s kompasom sve dok magnetna igla na kompasu i topografska

karta ne budu okrenute prema sjeveru. Orijentirati se u prirodi možemo na različite načine, uz pomoć kompasa, geografske karte, digitalne tehnologije odnosno GPS-a, zvijezda…

►Uz pomoć učitelja orijentirajte topografsku kartu svoj zavičaja. Prisjeti se orijentacije u prirodi. Kako se orijentiramo uz pomoć zvijezde Sjevernjače?

Kako bismo se mogli kretati u prostoru pomoću topografske karte, moramo odrediti azimut. Azimut je kut između sjevera i našeg odredišta koji određujemo s trenutnog stajališta. U prirodi se mjeri kompasom, a na topografskoj karti kutomjerom. Mjeri se u smjeru kazaljke na satu. Azimut sjevera iznosi 0° ili 360°, istoka 90°, juga 180°, a zapada 270°. Izračunavanjem azimuta dobili smo smjer kretanja. Da bismo znali koliko je odredište udaljeno od našeg stajališta, potreban nam je instrument koji nazivamo krivinomjer ili kurvimetar. Krivinomjer je instrument s malim kotačićem i skalom s različitim mjerilom, a služi nam za

Orijentacija pomoću kompasa i topografske karte

Primjer izračunavanja azimuta

SJEVER

55⁰

46

izračunavanje zakrivljenih linija na geografskoj karti. Njime zapravo određujemo stvarnu udaljenost od polazišta do odredišta. Prije svakog korištenja potrebno je kazaljku postaviti na nulu.

Stupnjevi na kompasu omogućuju nam lakše računanje azimuta u prirodi

Kurvimetar i kompas

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Za vrijeme vedrog noćnog neba uvijek je lijepo promatrati zvijezde. Zviježđe Velika kola (Veliki medvjed) i Mala kola (Mali medvjed) lako su uočljiva na nebu. Pomoću njih se možemo orijentirati. Zadnje dvije zvijezde u Velikim kolima tvore točke pravca koji produžimo tako da njihovu udaljenost nanesemo 5 puta na taj pravac. Zvijezda koju smo dobili na taj način je Sjevernjača. Ona se nalazi na „repu“ Malih kola i najsjajnija je zvijezda tog zviježđa. Nalazi se u pravcu sjevera i gotovo je nepomična na nebeskoj sferi. Zbog toga je idealna zvijezda za orijentaciju!

ZVIJEZDA SJEVERNJAČA

47

• Orijentacija je snalaženje u prostoru. Orijentirati se znači odrediti strane svijeta u odnosu na vlastito stajalište.

• Orijentirati topografsku kartu znači uskladiti položaj karte sa stajalištem i stranama svijeta.

• Azimut je kut između sjevera i našeg odredišta koji određujemo s trenutnog stajališta u smjeru kazaljke na satu.

• Krivinomjer ili kurvimentar je instrument s malim kotačićem i skalom s različitim mjerilom, a služi nam za izračunavanje zakrivljenih linija na geografskoj karti.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam orijentacija.2. Opiši postupak orijentiranja topografske karte.3. Što je azimut i kako se mjeri?4. Odredi azimute sporednih strana svijeta. 5. Što je krivinomjer? Objasni njegovu primjenu.6. Orijentacija pomoću zvijezda na sjevernoj polutci vrlo je jednostavna uz pomoć

zvijezde Sjevernjače. Istraži pomaže li zvijezda Sjevernjača u orijentaciji na južnoj polutci.

48

GLOBALIZACIJA


GEO OŠ A.B.8.7. Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojemu živi.

49

GLOBALIZACIJA I MULTINACIONALNE KOMPANIJE

Pogledaj predmete koji se nalaze u učionici. U kojoj je državi izrađena pernica, olovka i bilježnica koje se nalaze na tvojoj klupi? U kojoj državi su izrađene tvoje tenisice? Potraži na internetu sjedište robne marke koja proizvodi tvoje tenisice. Postoji li razlika između zemlje u kojoj su izrađene tenisice i sjedišta robne marke tvojih tenisica? Objasni svoja zapažanja.

Proces ujedinjenja svjetskog gospodarstva nazivamo globalizacija. To je zapravo gospodarska, politička i kulturna povezanost svijeta. Globalizacija obuhvaća širenje tržišta, kruženje kapitala, usluga i proizvoda. Takav tip gospodarstva moguć je zahvaljujući naglom razvoju infrastrukture, prometa i veza u drugoj polovici 20. stoljeća. Posebnu važnost ima razmjena informacija elektroničkim putem koja omogućuje trenutnu povezanost i komunikaciju unutar poduzeća na različitim kontinentima.

►Objasni kako su internet i elektronička pošta promijenili način komunikacije diljem svijeta.

Prometna povezanost svijeta jača razvojem prometa tijekom 20. stoljeća. Stvoreni su preduvjeti za brži, jeftiniji i sigurniji prijevoz ljudi i robe. Zbog toga dolazi do sve veće trgovačke povezanosti svijeta koja je vidljiva i u svakodnevnom životu. U trgovinama kupujemo robu koja dolazi iz svih dijelova svijeta, a cijene uvoznih proizvoda često znaju biti jeftinije od domaćih proizvoda. Države sve više međusobno trguju i međunarodna trgovina se ubrzano povećava. Financijska povezanost svijeta vidljiva je u ovisnosti gospodarstva pojedine države s gospodarstvima ostalih država. Pad cijena, prodaje ili gospodarstva na jednom kraju svijeta osjetit će većina država u svijetu jer će doći i do pada gospodarstva u ostalim državama koje su uključene u globalizaciju. Upravo je to potvrda da cijeli svijet postaje „globalno selo“. Kulturna povezanost svijeta vidljiva je u modi, trendovima, glazbi, filmovima, načinu života… koji su popularni i rašireni diljem svijeta. U tome prednjači američka kultura koja se zbog globalizacije proširila diljem svijeta.

Hollywood, Los Angeles (SAD) – sjedište američke filmske industrije

The Coca Cola Company – jedna od najpoznatijih i najraširenijih

multinacionalnih kompanija na svijetu

50

Dostupnost, posjedovanje i brza razmjena informacija i znanja danas je najvažnija u globalizacijskim procesima. Što je neka industrija ili poduzeće više uključeno u globalizaciju, to ima veći broj dostupnih informacija, brže sprovodi istraživanja i razvija inovativne ideje, proizvodi i povećava profit. Time dolazi do bržeg tehnološkog napretka diljem svijeta.

►Objasni pojam „globalno selo“.

Razvojem globalizacije jačaju multinacionalne kompanije. Multinacionalna kompanija je poduzeće koje ima mnogo podružnica u državama diljem svijeta i koristi sve prednosti globalizacije. Cilj multinacionalnih kompanija je povećanje profita i stalno širenje na tržištu. Proizvode osmišljavaju, izrađuju i prodaju u državama diljem svijeta. Sjedište tih kompanija je najčešće u visoko razvijenim državama gdje se donose glavne odluke i planovi te odvijaju najsloženiji poslovi jer je tamo „mozak“ poduzeća. Podružnice odnosno proizvodne tvornice se najčešće nalaze u slabije razvijenim državama u kojima su radna snaga, energija i sirovine jeftiniji. Multinacionalne kompanije imaju

mnogo kapitala te same odlučuju u kojim će državama i lokacijama osnivati svoje podružnice. Time uvelike utječu na gospodarski razvoj pojedinih država. Industrije koje su posebno zahvaćene globalizacijom su automobilska, naftna, telekomunikacijska, biotehnološka, elektronička i farmaceutska industrija. Većina multinacionalnih kompanija svoja središta ima u najrazvijenijim dijelovima svijeta: Sjevernoj Americi i Europi. U zadnjih desetak godina najveći je rast azijskih multinacionalnih kompanija. Uključivanjem neke države u globalizacijske procese, država se natječe na svjetskom tržištu. Svjetsko tržište znači da se pojedini proizvodi osmišljavaju, izrađuju i prodaju diljem svijeta. Globalizacija je potaknula gospodarski i tehnološki napredak te je sve brži razvoj modernih tehnologija i inovacija. Pozitivne strane globalizacije su veće tržište kojem slabije razvijene države mogu ponuditi svoje proizvode, sirovine i radnu

Apple, Kalifornija – sjedište multinacionalne kompanije je u SAD-u, a kompanija ima

svoje podružnice diljem svijeta

Proizvodnja automobila je tipičan primjer načina rada multinacionalnih kompanija

51

snagu. Te su se države počele gospodarski razvijati uključivanjem u globalizaciju jer su strane multinacionalne kompanije počele ulagati novac u njih. Cijena proizvoda pada, a u mnogim državama postali su dostupni proizvodi koji se izvorno ne mogu uzgojiti/izraditi u toj državi. Globalizacija ima i svojih negativnih strana. Ona povećava razlike između bogatih i siromašnih dijelova svijeta jer se razvijenije države razvijaju još brže, a slabije razvijene ne mogu pratiti taj tempo. Kompanije iskorištavaju jeftinu radnu snagu, blaže zakone i manje kontrole

uvjeta rada u tvornicama zemalja trećeg svijeta. U slabije razvijenim država dolazi do onečišćenja okoliša i narušavanja ljudskih prava.

Rang Multinacionalna kompanija Država Djelatnost

Prihod (milijardi američkih

dolara)

1. Walmart Stores SAD maloprodaja 482,1

2. State Grid Corporation of China Kina nafta 330

3. China National Petroleum Corporation Kina nafta 299

4. Sinopec Group Kina nafta 294

5. Royal Dutch Shell UK/Nizozemska nafta 272

6. Exxon Mobil SAD nafta 246

7. Toyota Japan automobilska industrija 237

8. Apple SAD računalna industrija 233

9. Volkswagen Njemačka automobilska industrija 230

10. BP UK nafta 226

Deset najvećih multinacionalnih kompanija prema prihodu početkom 2020. godine

►Čime se bavi većina multinacionalnih kompanija koje se nalaze u tablici? Objasni zašto ta djelatnost donosi najviše prihoda.

Tvornica tekstila u Bangladešu

52

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Točno-Na-Vrijeme (Just-in-Time, JIT) je japanska filozofija poslovanja koja se primjenjuje u mnogim svjetskim poduzećima, a razvijena je u Toyoti. Cilj takvog načina poslovanja je smanjenje troškova u proizvodnji kroz kraće vrijeme skladištenja dijelova i sirovina. Dijelovi i sirovine ulaze u proizvodnju/preradu što prije. Just-in-Time (JIT) tehnika pokušava osigurati da nema viška zalihe, a roba se proizvodi ili naručuje samo kada je to potrebno. Takav način poslovanja može dovesti do manjih troškova i povećanja kvalitete i učinkovitosti poduzeća.

• Proces ujedinjenja svjetskog gospodarstva nazivamo globalizacija. • Prometna povezanost svijeta jača razvojem prometa tijekom 20. stoljeća i stvoreni

su preduvjeti za brži, jeftiniji i sigurniji prijevoz ljudi i robe. • Financijska povezanost svijeta vidljiva je u ovisnosti gospodarstva pojedine države

s gospodarstvima ostalih država. • Kulturna povezanost svijeta vidljiva je u modi, trendovima, glazbi, filmovima,

načinu života… koji su slični, popularni i rašireni diljem svijeta.• Informacijska povezanost danas je najvažnija u globalizacijskim procesima, a odnosi

se na dostupnost, posjedovanje i brzu razmjenu informacija i znanja. • Multinacionalna kompanija je poduzeće koje ima mnogo podružnica u državama

diljem svijeta i koristi sve prednosti globalizacije. • Pozitivne strane globalizacije su brži gospodarski razvoj slabije razvijenih država i

veće tržište kojem slabije razvijene države mogu ponuditi svoje proizvode, sirovine i radnu snagu.

• Negativne strane globalizacije su povećavanje razlike između bogatih i siromašnih dijelova svijeta i iskorištavanje jeftine radne snage i blažih zakona u tvornicama slabije razvijenih država.

ZAPAMTI👍

53

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam globalizacija.2. Objasni način poslovanja multinacionalnih kompanija. U kojim dijelovima svijeta

su sjedišta, a u kojim su proizvodni pogoni multinacionalnih kompanija? Zašto?3. Navedi pozitivne i negativne strane uključivanja pojedine države u globalizaciju.4. Navedi nekoliko poznatih multinacionalnih kompanija.5. Objasni važnost informacijske povezanosti u globalizacijskim procesima.6. Na primjeru multinacionalne kompanije McDonalds objasni način funkcioniranja

multinacionalnih kompanija u globalizacijskim procesima.

54

SVJETSKE ORGANIZACIJE

►Što je međunarodna organizacija?►Opiši što je prikazano na slici.►Kojoj organizaciji pripada prikazani logo?►Koja su osnovna dječja prava?►Koje još međunarodne organizacije znaš nabrojati? ►Čime se bave te organizacije?

Kako bi se kontroliralo globalno gospodarstvo postoje svjetske organizacije koje pokušavaju ublažiti negativne posljedice globalizacije, smanjiti razlike u razvijenosti diljem svijeta i pomoći najslabije razvijenim državama svijeta. Te organizacije nastaju sredinom 20. stoljeća, a danas obuhvaćaju i djeluju diljem svijeta. Svijet se sve više povezuje, a širenjem globalizacije sve važnije postaju različite svjetske organizacije. Međunarodna organizacija je udruženje država nastalo zbog ostvarivanja zajedničke suradnje na području trgovine, gospodarstva, obrazovanja, prometa, politike, znanosti... Cilj svjetskih organizacija je gospodarsko povezivanje i brži gospodarski razvoj država članica. Najvažnije svjetske organizacije su UN, UNESCO, UNICEF, WHO, FAO i NATO.

UN (Ujedinjeni narodi)Ujedinjeni narodi su najveća i najvažnija svjetska organizacija, osnovana 1945. godine sa sjedištem u New Yorku. Glavni cilj organizacije je očuvanje svjetskog mira i sigurnosti, razvijanje gospodarske suradnje i poštivanje ljudskih prava i sloboda čovjeka. Organizacija je nastala zbog potrebe za očuvanjem mira i smanjivanjem mogućih sukoba nakon 2. svjetskog rata. Danas UN ima 193 države članice, a to su međunarodno priznate države (osim Vatikana). Najvažnija upravna tijela UN-a su Opća Logo UN-a

Sjedište UN-a u New Yorku sa zastavama država članica

skupština i Vijeće sigurnosti. Opća skupština je upravno tijelo u kojoj se nalaze predstavnici svih država članica UN-a koji odlučuju o budućem radu UN-a. Vijeće sigurnosti sastoji se od 10 država koje se biraju na dvije godine i 5 stalnih država: Francuske, Kine, Ruske Federacije, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatska je postala članica UN-a 22. svibnja 1992. godine. Organizacije koje su nastale unutar UN-a su UNESCO, UNICEF, FAO i WHO.

55

UNESCO (Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu)

UNESCO je međunarodna organizacija koja je osnovana 1946. godine i sjedište joj je u Parizu. Cilj organizacije je međunarodna suradnja i unaprjeđenje obrazovanja i znanosti te zaštita prirodne i kulturne baštine diljem svijeta. Zbog toga je sastavljen Popis svjetske prirodne i kulturne baštine i Popis ugrožene svjetske baštine. Promicanjem obrazovanja i otvaranja škola UNESCO pokušava smanjiti nepismenost u nerazvijenim državama te potiče slobodnu medija i kulturne raznolikosti. ►Nabroji koja je prirodna i kulturna baština u Hrvatskoj na UNESCO-ovom Popisu svjetske prirodne i kulturne baštine. Pokaži tu baštinu na karti Hrvatske.

Logo UNESCO-a

NP Plitvička jezera nalazi se na Popisu svjetske prirodne i kulturne baštine

UNICEF (Međunarodni dječji fond UN-a)

UNICEF je osnovan 1946. godine i sjedište mu je u New Yorku. Cilj organizacije je zaštita djece i majki. Diljem svijeta UNICEF pomaže u poboljšanju zdravlja, prehrane i općenito

životnih uvjeta djece i njihovih majki kroz različite programe povezene sa zdravstvenom zaštitom, boljom prehranom, promicanjem osnovnog obrazovanja,… Važnost UNICEF-a posebno je vidljiva u najsiromašnijim državama svijeta. Jedan od najvažnijih dokumenta UNICEF-a je Konvencija o pravima djeteta donesena 1989. godine. U njoj se potvrđuju temeljna prava djeteta koja moraju poštivati sve države članice UNICEF-a. Temeljna prava djeteta su: pravo na osobno mišljenje, pravo na slobodu izražavanja, pravo na skrb, pravo na

odgoj i obrazovanje, pravo na odmor i slobodno vrijeme, pravo na zaštitu od zlostavljanja i iskorištavanja,… UNICEF je u Hrvatskoj djelovao i prije međunarodnog priznanja Hrvatske, kako bi pomogao djeci tijekom rata. Danas UNICEF organizira mnoge kampanje i programe, a glavni cilj organizacije u Hrvatskoj je osigurati podršku djeci kako bi ostvarila svoj puni potencijal. Svake se godine 20. studenog obilježava Međunarodni dan djeteta.

Logo UNICEF-a

56

WHO (Svjetska zdravstvena organizacija)

WHO je svjetska organizacija koja je osnovana 1948. godine s ciljem promicanja i očuvanja zdravlja za ljude diljem svijeta. Sjedište joj je u Ženevi. Organizacija se bavi jačanjem zdravstvene službe, promicanjem zdravlja, razvojem cjepiva i lijekova te iskorjenjivanjem i smanjenjem različitih vrsta bolesti. Najveći uspjesi organizacije su suzbijanje malarije u nekim državama i iskorjenjivanje velikih boginja. Dan osnivanja WHO-a, 7. travnja, proglašen je Svjetskim danom zdravlja. Organizacija diljem svijeta provodi razne programe vezane uz promicanje zdrave hrane, tjelesne aktivnosti i općenito očuvanja zdravlja.

FAO (Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu)

FAO je svjetska organizacija koja je osnovana 1945. godine s ciljem poboljšanja poljoprivredne proizvodnje i prehrane u svijetu. Sjedište organizacije je u Rimu, a FAO želi smanjiti broj gladnih u svijetu, poboljšati prehranu i iskorijeniti glad. To se želi postići obrazovanjem seoskog stanovništva kako bi se kvalitetnije bavili poljoprivrednom i time poboljšali svoju prehranu. FAO je proglasio 16. listopad Svjetskim danom hrane.

►Objasni što prikazuje logo FAO-a. Navedi načine smanjivanja gladi u svijetu.

NATO (Sjevernoatlantski savez)

NATO je najvažnija svjetska vojna organizacija. To je vojno-politički savez koji je nastao 1949. godine, a sjedište mu je u Bruxellesu. Cilj organizacije je zajedničko očuvanje mira i sigurnosti te međusobna obrana članica saveza. Glavnu ulogu u organizaciji ima SAD, a osnutak NATO-a povezan je sa blokovskom podjelom svijeta nakon 2. svjetskog rata (tijekom tzv. hladnog rada između SAD-a i bivšeg Sovjetskog saveza). Danas NATO ima 30 država članica (SAD, Kanada, Turska i 27 europskih država). Hrvatska je članica od 2009. godine, a zadnja država koja je ušla u savez je Sjeverna Makedonija.

Logo WHO-a

Logo FAO-a

Logo NATO-a

57

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Andrija Štampar je hrvatski liječnik po kojemu je ime dobio i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu. Andrija Štampar je bio međunarodno priznati liječnik koji je obišao cijeli svijet kako bi unaprijedio zdravstvo. Od 1945. godine radi na osnivanju WHO-a i uređuje njen Ustav, sudjelujući pri formuliranju definicije zdravlja: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.” Zalagao se za jednaku dostupnost liječnika za siromašne i bogate te je promicao prevenciju različitih bolesti. Osnovao je 250 medicinskih ustanova na području bivše

Jugoslavije, a djelovao je u Afganistanu, Egiptu, Kini, Sudanu i Etiopiji. Po njemu je nazvana i mobilna aplikacija Ministarstva zdravstva, virtualni asistent Andrija.

• Organizacija je udruženje država nastalo zbog ostvarivanja zajedničke suradnje na području trgovine, gospodarstva, obrazovanja, prometa, politike, znanosti…

• Najvažnije svjetske organizacije su UN, UNESCO, UNICEF, WHO, FAO i NATO.• Ujedinjeni narodi su najveća i najvažnija svjetska organizacija. Cilj organizacije je

očuvanje svjetskog mira i sigurnosti, gospodarska suradnja i poštivanje ljudskih prava.

• NATO je najvažnija svjetska vojna organizacija. Cilj organizacije je zajedničko očuvanje mira i sigurnosti te obrana članica saveza.

• UNESCO – cilj organizacije je međunarodna suradnja i unaprjeđenje obrazovanja i znanosti te zaštita prirodne i kulturne baštine diljem svijeta.

• UNICEF – cilj organizacije je zaštita djece i majki. • WHO – cilj je promicanje i očuvanje zdravlja za ljude diljem svijeta.• FAO – cilj je poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i prehrane u svijetu.

ZAPAMTI👍

58

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što je međunarodna organizacija.2. Nabroji najvažnije međunarodne organizacije.3. Objasni važnost i cilj Ujedinjenih naroda.4. Objasni važnost Svjetske zdravstvene organizacije za nerazvijene države svijeta.5. Što je UNESCO? Nabroji nekoliko spomenika Hrvatskoj koji su na popisu UNESCO-

ove svjetske baštine.6. Navedi cilj UNICEF-a. 7. Izradi plakat kojim ćeš obuhvatiti tebi najvažnija prava djeteta. Na plakatu navedi

odabrana prava djeteta, objasni zašto si izabrao baš ta prava djeteta i nacrtaj ih. Plakat prezentiraj razredu.

59

AZIJA


GEO OŠ A.B.8.1. Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Azije s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.GEO OŠ A.B.8.2. Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Azije.GEO OŠ B.8.5. Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom.

60

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ AZIJE

Prefiks koji opisuje Aziju kao kontinent sasvim sigurno je riječ naj. Azija je najveći kontinent. Ondje se nalazi najveće jezero (Kaspijsko jezero), najdublje jezero (Bajkalsko jezero), najveća visoravan (Tibet), najveća planina (Himalaja), najviši vrh (Mt. Everest), najdublji dubokomorski jarak (Marijanska brazda), najmnogoljudnija država (Kina),

najveća država (Ruska Federacija), najveći poluotok (Arabija), najveći zid (Kineski zid)… Azija je jako zanimljiv kontinent, zar ne?►Pokušaj naći još neke primjere po kojima je Azija naj kontinent.

Azija je dio najveće kopnene cjeline na svijetu koja se naziva Euroazija. Pri određivanju granica Azije javlja se problem jer je Azija fizički povezana s Europom. Zbog toga postoje prirodne i političke granice između tih dvaju kontinenata. Političke granice su ujedno i granice između europskih i azijskih država. Države koje se nalaze na oba kontinenta nazivaju se euroazijske države.

►Koje su to države?

Dogovorena granica između Azije i Europe prolazi gorjem Ural, rijekom Ural, Kaspijskim jezerom, planinom Kavkaz, Crnim morem, morskim prolazom Bospor, Mramornim morem, morskim prolazom Dardaneli te Egejskim morem. Granica s Afrikom prolazi umjetno prokopanim Sueskim kanalom, Crvenim morem te morskim prolazom Bab el Mandeb. Jugoistok Azije od Australije dijeli Timorsko i Arafursko more, a Aziju od Sjeverne Amerike dijeli Beringov prolaz.

Umjetno prokopan Sueski kanal

►Na geografskoj karti Azije pokaži granice Azije i ostalih kontinenata.

61

Bosporski most – jedan od mostova koji povezuju azijsku i europsku stranu Istanbula, jedinog grada koji se nalazi na dva kontinenta.

Azija se smjestila na sjevernoj, istočnoj i južnoj polutki. Presijeca ju ekvator, sjeverna obratnica i sjeverna polarnica, stoga možemo reći da se Azija nalazi u sjevernom hladnom, sjevernom umjerenom i žarkom toplinskom pojasu. Geografski položaj Azije je povoljan. Azija ima izlaz na Arktički, Atlantski (Sredozemno more), Indijski i Tihi ocean. Izlaz na najprometnije oceane važan je zbog trgovine i prometne povezanosti. Nalazi se između najrazvijenijih dijelova svijeta: Europe, Sjeverne Amerike i Australije s kojima je gospodarski povezana. Azijom prolaze brojni

prometni pravci (pomorski, riječni, i zračni). Pomorskim prometom ostvaruje najvažnije prometne veze i njima je povezana s ostatkom svijeta. Regionalizacijom je Azija podijeljena na Sjevernu, Istočnu, Južnu, Jugozapadnu, Jugoistočnu i Središnju Aziju. Azija ima izlaz na četiri oceana koja može koristiti za prometnu povezanost. Arktički ocean zbog svoje izloženosti sjevernom hladnom toplinskom pojasu nije pogodan za plovidbu, dok su sva ostala mora i oceani važni za pomorski promet. Azijsko Sredozemlje je sa Središnjom Azijom povezano morskim prolazima Bospor i Dardaneli, a izgradnjom Sueskog kanala znatno je skraćen put iz Sredozemlja prema Jugozapadnoj, Južnoj i Jugoistočnoj Aziji. Sueski kanal jedan je od najprometnijih kanala na svijetu. Zbog naftnog bogatstva Jugozapadne Azije važan

Beringov prolaz – granica između Azije i Sjeverne Amerike

Karta regija Azije

62

je morski prolaz Hormuz. Malajski prolaz povezuje Južnu i Jugoistočnu Aziju te je od ključnog značenja pri prometnom povezivanju Indijskog i Tihog oceana. Nakon velikih

geografskih otkrića za prometnu povezanost sve je važniji Tihi ocean. Iz tog razloga na istočnoj obali Azije nastale su najveće svjetske luke među kojima se ističu Shanghai, Hong Kong, Singapur, Yokohama... Od velike važnosti je i željeznički promet koji povezuje najveću kopnenu cjelinu na svijetu. Najduža neprekinuta željeznička pruga u Aziji je Transsibirska željeznica koja povezuje Moskvu sa istočnom obalom Azije, a zadnja

stanica je morska luka Vladivostok. Željeznička pruga se spaja s ostalim važnim prometnim vezama Azije.

►Zašto Beringov prolaz nema veliku važnost?

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih trgovačkih ruta čiji je glavni cilj bio povezivanje Europe (Sredozemlja) i istoka Azije (Kine). Trgovačka putovanja spominju se u povijesnim izvorima iz 2. stoljeća. Trgovalo se staklom, plemenitim kovinama, umjetninama, začinima i naravno, kineskom svilom. Putovanje od Sredozemlja do Kine

trajalo je oko 6 – 7 godina. Putem svile putovao je i Marko Polo, svjetski poznat putopisac rodom iz Korčule. Geografski položaj Azije i Europe oduvijek je bio dobro iskorišten.

Transsibirska željeznica, Mongolija

63

• Azija je dio najveće kopnene cjeline na svijetu koja se naziva Euroazija. • Granica Azije i Europe prolazi gorjem Ural, rijekom Ural, Kaspijskim jezerom,

planinom Kavkaz, Crnim morem, morskim prolazom Bospor, Mramornim morem, morskim prolazom Dardaneli te Egejskim morem.

• Granica Azije i Afrike prolazi umjetno prokopanim Sueskim kanalom, Crvenim morem te morskim prolazom Bab el Mandeb.

• Jugoistok Azije od Australije dijeli Timorsko i Arafursko more, a od Sjeverne Amerike Beringov prolaz na sjeveroistoku Azije.

• Geografski smještaj – Azija se smjestila na sjevernoj, istočnoj polutki i južnoj polutki.

• Geografski položaj – povoljan jer Azija ima izlaz na Arktički, Atlantski (Sredozemno more), Indijski i Tihi ocean i nalazi se između najrazvijenijih dijelova svijeta (Europe, Sjeverne Amerike i Australije).

• Azija je podijeljena na Sjevernu, Istočnu, Južnu, Jugozapadnu, Jugoistočnu i Središnju Aziju.

• Prometno važni morski prolazi: Bospor, Dardaneli, Hormuz, Malajski prolaz i Sueski kanal.

ZAPAMTI👍

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni geografski smještaj i položaj Azije.2. Navedi i na karti pokaži granice između Azije i Europe, Afrike, Sjeverne Amerike

i Australije.3. Nabroji i na karti pokaži euroazijske države.4. Objasni gospodarsku važnost Sueskog kanala.5. Objasni gospodarsku važnost Transsibirske željeznice.6. Nabroji i na karti pokaži velike azijske luke. 7. Opiši razvedenost azijske obale i istraži koji su morski prolazi u jugoistočnoj Aziji

od velike važnosti za prometovanje između Indijskog i Tihog oceana.

64

PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AZIJE

►Objasni razliku između mladih i starih planina.►Što uzrokuje nastanak i preoblikovanje reljefa?►Koji su reljefni oblici najgušće naseljeni? Zašto?►Što je klima?►Koji su glavni klimatski razredi? ►Nabroji i objasni kako klimatski čimbenici utječu na klimu.

Reljef Azije je vrlo raznolik, a nastaje zbog unutarnjih sila i vanjskih procesa koji su vrlo aktivni na području Azije. Prastara Azija je zaravnjen prostor koji obuhvaća Srednjosibirsko visočje te Indijski štit (poluotok Dekan) i Arapski štit (Arapski poluotok). Stara gromadna gorja su niža, zaobljena i u njima su nalazišta ruda. Najznačajnija od tih gromadnih gorja su Ural (granica između Europe i Azije), Sajansko gorje te Altaj. Mlade ulančane planine nastale su zbog tektonskih pokreta poluotoka Dekana i Arabije.

Tako su nastale mlade ulančane planine i visoravni koje spadaju u najviše i najprostranije reljefne oblike na Zemlji. Te se planine i danas uzdižu, a pružaju se od Sredozemnog mora do Malajskog poluotoka. Najviše mlade ulančane planine su Himalaja (Mount Everest, 8848 metara) – najviša planina na svijetu, Toros, Kavkaz, Elburs, Iransko gorje, Hindukuš, Pamir, Karakorum, Kunlun Shan, Tien Shan… Uz te planine nalazi se i Tibet, najveća visoravan na svijetu. Veće visoravni Azije su i Anatolija, Iranska visoravan i Tarimska visoravan.

Mt. Everest, najviši vrh svijeta

Jak, govedo koje živi na Tibetu i

visokim nadmorskim visinama, važno je za

prijevoz tereta

Reljefne cjeline Azije

65

U Aziji se nalaze depresije od kojih se ističu Prikaspijska nizina (-28 m) i najdublja depresija na svijetu, Mrtvo more (-430 m). Marijanska brazda (-10 994 m dubine) je najdublji dubokomorski jarak na svijetu koji se nalazi u Aziji. Područje Tihog oceana ima najviše vulkana, potresa i tsunamija na svijetu. Vulkanski aktivno područje oko Tihog oceana naziva se Pacifički vatreni prsten.

►Potraži navedene reljefne oblike na geografskoj karti Azije.

Na području Azije nastale su neke od najstarijih civilizacija. Diljem svijeta, pa tako i u Aziji, civilizacije se razvijaju uz velike rijeke i pripadajuće nizine. Zašto? I danas je najgušće naseljeno područje uz plodne nizine. Mezopotamija je nizina u jugozapadnoj Aziji između rijeka Eufrat i Tigris, a taj se prostor naziva plodni polumjesec. Na poluotoku Dekan nalazi se nizina Punjab uz rijeku Ind i Hindustan uz rijeku Ganges. Nizina Asam nalazi se uz rijeku Brahmaputru, a nizina Bengal u delti rijeke Ganges i Brahmaputre. Velika kineska nizina nalazi se uz rijeke Huang He (Žuta rijeka) i Chang Jiang (Duga rijeka). Uz navedene plodne nizine, postoje i rijetko naseljene nizine među kojima se ističu Zapadnosibirska nizina na području Sibira (Rusija) koja je hladno močvarno područje te Mandžurija i Turanska nizina.

►U kojim su nizinama nastale stare civilizacije?

Azija se prostire kroz tri toplinska pojaseva i u njoj postoje svi tipovi klime.

Raspodjela klima u Aziji

,,Dolina cvijeća’’, Bengal, Indija

66

Klima ovisi o klimatskim čimbenicima od kojih je vrlo važan odnos kopna i mora. Uz more je vidljiv utjecaj maritimnosti na klimu. Tropska klima prevladava u žarkom toplinskom pojasu, uz visoke temperature i mnogo vlage i padalina (zenitne kiše). Koji su podtipovi tropske klime? Prostor obilježavaju prašume, savane s raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Obilježje tropske klime u Aziji su monsuni, vjetrovi koji tijekom ljeta pušu s

mora i donose padaline, a tijekom zime pušu s kopna i suhi su. Ti su vjetrovi od presudne važnosti za poljoprivredu, pogotovo za uzgoj riže. Monsuni pušu na području Južne, Jugoistočne i Istočne Azije pa se to područje naziva Monsunska Azija. Suhe klime prevladavaju u unutrašnjosti Azije, a presudno značenje za klimu ima kontinentalnost i reljefna izdvojenost. Suhe klime su raširene i na Arapskom poluotoku gdje prevladavaju vruće pustinje dok unutrašnjost Azije karakteriziraju hladne

pustinje među kojima se ističu pustinja Gobi, Takla Makan, Kizilkum i Karakum.

►Koji su podtipovi suhe klime?

Karavana deva kroz pustinju Gobi Područje stepa u Kazahstanu

Tropske kišne šume iskrčene su zbog poljoprivrede, Bali (Indonezija)

67

Umjereno tople vlažne klime raširene su uz obalu. Uz sredozemnu i umjereno toplu vlažnu klimu s toplim i vrućim ljetom postoji i sinijska (kineska) klima. Obilježje tog podtipa umjereno tople vlažne klime je veća količina padalina tijekom toplijeg dijela godine. Snježno-šumska klima raširena je na području Sibira u Sjevernoj Aziji. To su prostrana područja tajge u kojima je zabilježena najhladnija temperatura u svijetu na nekom naseljenom mjestu. Velike su razlike između temperatura tijekom ljeta i zime. Najsjeverniji dijelovi Azije uz Arktički ocean imaju snježnu klimu i prevladava tundra. Područja snježno-šumske i snježne klime su u većem dijelu godine zaleđena, a naseljenost je izrazito rijetka.

►Pokaži rasprostranjenost svakog tipa klime na geografskoj karti Azije.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Mrtvo more je slano jezero koje se nalazi na Arapskom poluotoku, a obuhvaća područje Izraela, Palestine i Jordana. To je najdublja depresija na svijetu, čije je dno na oko 430 metara ispod razine mora. Jedina veća rijeka koja se ulijeva u Mrtvo more je rijeka Jordan. Svake godine razina mora se smanjuje za 1 metar zbog jakog isparavanja i male količine padalina. Slanoća se stalno povećava, stoga je Mrtvo more najslanije more na svijetu sa slanoćom oko 300 ‰. U moru se ne može potonuti, nego se pluta. Zbog velike slanoće u moru mogu živjeti samo bakterije i zato se zove Mrtvo more. Popularna je turistička destinacija zbog raširenog lječilišnog turizma koje koristi ljekovite soli iz tog mora.

Sinijska klima

°C

45

40

35

30

25

20

15

10

5

0

mm

360

320

280

240

200

160

120

80

40

0

21,05°C 1581 mmI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

68

ZAPAMTI👍

• Reljef Azije » Prastara Azija – Srednjosibirsko visočje, Indijski štit (poluotok Dekan) i Arapski

štit (Arapski poluotok). » Stara gromadna gorja – Ural, Sajansko gorje, Altaj. » Mlade ulančane planine – Himalaja, Tros, Kavkaz, Elburs, Iransko gorje,

Hindukuš, Pamir, Karakorum, Kunlun Shan, Tien Shan. » Visoravni – Tibet, Anatolija, Iranska visoravan, Tarimska visoravan. » Depresije – Prikaspijska nizina, Mrtvo more. » Nizine – Mezopotamija (Eufrat i Tigris), Punjab (Ind), Hindustan (Ganges),

Asam (Brahmaputra), Bengal (Brahmaputra, Ganges), Velika kineska nizina (Huang He (Žuta rijeka), Chang Jiang (Duga rijeka)), Zapadnosibirska nizina (Ob, Jenisej).

• Klima Azije » Tropska klima prevladava u žarkom toplinskom pojasu. » Monsuni pušu na području Južne, Jugoistočne i Istočne Azije pa se to

područje naziva Monsunska Azija. » Suhe klime prevladavaju u unutrašnjosti Azije, a presudno značenje za klimu

ima kontinentalnost i reljefna izdvojenost. » Pustinje: Arapska pustinja, Gobi, Takla Makan, Kizilkum i Karakum. » Umjereno tople vlažne klime – sinijska (kineska) klima tipična je za prostor

Azije.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Imenuj i na karti pokaži velike reljefne cjeline Azije. 2. Nabroji velike nizine u Aziji i opiši njihovu gospodarsku važnost.3. Imenuj najveću visoravan u Aziji. 4. Opiši klimatske čimbenike koji utječu na klimu Azije. 5. Objasni nastanak pustinje Takla Makan u središnjoj Aziji. 6. Objasni razloge rijetke naseljenosti Zapadnosibirske nizine. 7. Istraži zašto su najniže temperature zabilježene u unutrašnjosti Sibira, a ne na

najsjevernijim područjima Azije uz Arktički ocean.

69

DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AZIJE ►Koje rase prevladavaju u Aziji?►Koje su stare civilizacije nastale u dolinama velikih rijeka u Aziji?►Koje su poznate građevine izradile stare civilizacije? ►Koja je građevina prikazana na fotografiji? Koja je bila njezina svrha?►Koje su vjere nastale i raširene su u Aziji?

Azijsko stanovništvo ima složenu etničku, jezičnu i religijsku strukturu. Prevladavaju bijela (europeidna) i žuta (mongolidna) rasa. Mnogo je različitih jezičnih skupina, naroda i

religija koje su nastajale i mijenjale se zbog bogate azijske povijesti. Sve su najveće svjetske religije nastale u Aziji. Azija je najmnogoljudniji kontinent na kojem živi oko 4,7 milijardi stanovnika, što je oko 60% stanovništva svijeta. Usporedi to s brojem stanovnika u Europi. Stanovništvo se ne povećava jednakom brzinom u svim dijelovima Azije. Najveći porast bilježi Indijski potkontinent na kojem živi velik udio mladog stanovništva i stanovništvo s najvećom stopom pozitivne prirodne promjene. Države koje imaju preko

milijardu stanovnika su Kina i Indija. Trenutno je Kina najmnogoljudnija država, ali statistička predviđanja govore da će je Indija prestići. Velika je razlika u gustoći naseljenosti pojedinih područja Azije. Najgušće su naseljena obalna područja, otoci i nizine Južne, Jugoistočne i Istočne Azije. Prisutan je proces litoralizacije – preseljenje gospodarstva i stanovništva uz morske i riječne obale. Unutrašnjost Azije i Sjeverna Azija su rijetko naseljene. Zašto? U velikim nizinama nastale su najstarije civilizacije: sumerska, kineska te civilizacije na Indijskom poluotoku. U kojim su nizinama nastale pojedine civilizacije? U unutrašnjosti Azije oduvijek žive nomadi, stočari koji se sele, ali njihov broj se smanjuje i sve više prevladava moderan način života. Polovica stanovništva Azije i danas živi na selu.

Gustoća naseljenosti u Aziji

Dječak u tradicionalnoj mongolskoj odjeći

70

Povećava se udio gradskog stanovništva, ali još uvijek je u velikoj mjeri prisutan tradicionalni način života koji obuhvaća rad u polju, niski stupanj obrazovanja (velik udio nepismenih), a s druge strane postoje višemilijunski moderni gradovi u kojem stanovništvo živi modernim načinom života. Žive u stanovima, visoko su obrazovani, zaposleni u sekundarnom i tercijarnom sektoru... Često se tradicija i suvremeni način života isprepliću. Primjer toga su ponajprije države Jugozapadne Azije koje su se obogatile na eksploataciji nafti i izgradile moderne gradove. Stanovnici tih država koriste

modernu tehnologiju, dok su s druge strane obučeni u tradicionalnu muslimansku odjeću i posvećeni su vjeri. Gradovi se diljem Azije, pogotovo u slabije razvijenim državama, stalno povećavaju jer se siromašno stanovništvo doseljava u gradove u potrazi za poslom. Deruralizacija (napuštanje sela) stvara nove probleme jer se za velik broj doseljenika ne može naći posao, nema stanova, vodovoda, škola… i tada nastaju sirotinjske četvrti. U njima najčešće nema osnovnih uvjeta za život (pitke vode, struje…) i zbog toga dolazi do razvoja bolesti, onečišćenja i kriminala. Neki od najvećih urbanih područja u Aziji su Tokyo (Tokio), Jakatra (Džakarta), Delhi, Shangai (Šangaj), Seul, Hong Kong, Bejing (Peking), Mumbai (Bombay), Singapur…

►Objasni zašto nastaju sirotinjske četvrti.

Azija se smatra kontinentom u razvoju jer iako su neke države visoko razvijene, većina Azije ipak spada u slabije razvijene države svijeta. Azija postaje sve važniji vanjskotrgovinski partner u svjetskom gospodarstvu zbog globalizacije. Danas izvoz iz azijskih država obuhvaća više od 1/3 cjelokupnog svjetskog izvoza, a središte međunarodne trgovine s Atlantskog oceana se premješta se na Tihi ocean. Na području Azije uzgajaju se gotovo sve poljoprivredne kulture, a u hladnijim morima na sjeveru razvijen je ribolov. Industrija je prisutna u svim državama, a još uvijek prevladava tradicionalna industrija, koja se premjestila iz razvijenih država u azijske slabije razvijene države zbog jeftinije radne snage i blažih zakona. U tim državama po količini proizvedene robe ističu se Kina i Indija. Prevladava prehrambena, metaloprerađivačka, tekstilna industrija i prerada ruda te strojogradnja, elektrotehnička i elektronička industrija.

►Nabroji nekoliko automobilskih marki koje dolaze iz Azije.

Ispreplitanje tradicionalnog i modernog načina života u Jugoistočnoj Aziji

Sirotinjska četvrt Dharavi, Mumbai, Indija

71

Pogon tekstilne industrije, Kina Automobilska industrija, KIA, Južna Koreja

Države koje bilježe brz gospodarski rast u Aziji nazivaju se azijski tigrovi. U te države spadaju Tajvan, Hong Kong, Južna Koreja i Singapur. Japan je visoko razvijena država, ali glavno obilježje azijskih tigrova je brz gospodarski rast i brzorastuće globalizacijske multinacionalne tvrtke. Te države su prve započele industrijalizaciju nakon 2. svjetskog rata u Aziji i danas su moderne države. Prevladava moderna i visoka tehnologija, informatička industrija, robotizacija, biotehnologija. Većina stanovništva živi u gradovima i BDP po stanovniku je visok. Države koje su doživjele velike ubrzane promjene nalaze se u Jugozapadnoj Aziji na Arapskom poluotoku i uz Perzijski zaljev. Na tom su području velika nalazišta nafte i plina. Zahvaljujući tome te su države u kratko vrijeme postale jedne od država s najvećim BDP-om u Aziji.

►Nabroji neke proizvode koji se izrađuju u Aziji, a koristiš ih svakodnevno.

američkih dolara90 000

80 000

70 000

60 000

50 000

40 000

30 000

20 000

10 000

0

Kina Singapur Katar Hong Kong

Izrael UAE Japan Kuvajt Koreja Bruneji

Deset država s najvećim BDP-om po broju stanovnika u Aziji 2019. godine

72

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆U Indiji su tijekom povijesti postajale kaste. Kasta je ekonomska i društvena skupina (stalež), a indijske kaste dijele se na četiri skupine. Brahmani su svećenstvo, kšatrije su plemstvo i ratnici, a vajšije su seljaci i građani kojih ima najviše. Četvrta skupina su šudre, sluge i bezemljaši koji su bili potpuno odijeljeni od ostale tri skupine i nisu smjeli sudjelovati u svetim obredima. Ono Pripadnik brahmana (svećenstvo)

stanovništvo koje ne spada niti u jednu kastu su parije. Smatrani su nečistima i obavljali su najprljavije poslove (čišćenje ulica, spaljivanje pokojnika,…). Članovi pojedine kaste nisu se smjeli družiti s ostalim kastama, a pripadnost kasti je bila nasljedna. Danas su kaste zabranjene, ali i dalje su vidljive razlike između pripadnika nekadašnjih kasti.

ZAPAMTI👍

• Azijsko stanovništvo ima složenu etničku, jezičnu i religijsku strukturu. » Prevladavaju bijela (europeidna) i žuta (mongolidna) rasa.

• Azija je najmnogoljudniji kontinent na svijetu u kojem kojem živi oko 4,7 milijardi stanovnika.

» Države koje imaju preko milijardu stanovnika su Kina i Indija. » Najgušće su naseljena obalna područja, otoci i nizine Južne, Jugoistočne i

Istočne Azije.• U unutrašnjosti Azije žive nomadi. • Zbog doseljavanja velikog broja stanovništva u gradove, nastaju sirotinjske četvrti.• Razvijena je prehrambena, metaloprerađivačka, tekstilna industrija i prerada ruda

te strojogradnja, elektrotehnička i elektronička industrija.• Države koje bilježe brz gospodarski rast u Aziji nazivaju se azijski tigrovi.

» Tajvan, Hong Kong, Južna Korea i Singapur. » Moderna i visoka tehnologija, informatička industrija, robotizacija,

biotehnologija.

73

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni razloge zbog kojih je Azija najmnogoljudniji kontinent. 2. Objasni tko su nomadi. 3. Usporedi način života i gospodarsku razvijenost (BDP) Jugozapadne i Središnje

Azije. 4. Objasni važnost poljoprivrede za gospodarstvo azijskih država. 5. Nabroji koje industrijske grane prevladavaju u azijskim državama. 6. Koje države spadaju u azijske tigrove? Objasni glavno obilježje azijskih tigrova.

Istraži postoje li neke države koje nisu u Aziji, a imaju obilježja tigar-ekonomije, odnosno brz gospodarski rast.

74

JUGOZAPADNA I SREDIŠNJA AZIJA

►Potraži državu Katar na karti Azije.►Koja vrsta klime prevladava na tom području?►Zbog čega je Svjetsko prvenstvo sa ljetnih mjeseci premješteno u kasnu jesen?►Razmisli koje su gospodarske djelatnosti razvijene na Arapskom poluotoku, a na temelju njih je Katar jedna od najbogatijih država svijeta.

Svjetsko prvenstvo u nogometu trebalo bi se održati 2022. godine u Kataru, u razdoblju od 21. studenog do 18. prosinca. Katar je površinom mala država na Arapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji, ali je jedna od najbogatijih država na svijetu.

Jugozapadna Azija koja obuhvaća područje uz Sredozemno more često se naziva Bliski istok, a Europi udaljenija područja nazivaju se Srednji i Daleki Istok. Jugozapadna i Središnja Azija područja su u kojima prevladavaju suhe klime, a čije je glavno obilježje nedostatak padalina – aridnost.

Oaza, Dubai (UAE)Deva i jurta (šator)

Najsuša područja imaju pustinjsku klimu, dok je na području s malo većom količinom padalina stepska klima. Područje stepske klime uz natapanje je moguće koristiti za poljoprivredu i uzgoj stoke. Većina stanovništva tog područja živi uz velike rijeke koje ne presušuju ili su nomadi koji se sele sa svojom stokom. Jugozapadna Azija nalazi se uz sjevernu obratnicu i zbog njezinog geografskog položaja na tom području nema vjetrova koji pušu s mora i donose padaline. Temperature su visoke i na tom se području nalaze vruće pustinje. Najveća vruća pustinja u Aziji nalazi se na Arapskom poluotoku i naziva se Arapska pustinja. Stanovništvo koje živi na tom prostoru vezano je uz oaze i velika je važnost vadija – povremenih tekućica u pustinji. Područje stepske klime obuhvaća

75

Mezopotamiju i tamo je gustoća naseljenosti veća zbog plodnog tla i rijeka Eufrat i Tigris. Središnja Azija obuhvaća unutrašnjost Azije, a presudno značenje za klimu tog područja ima kontinentalnost (udaljenost od mora) i reljefna izdvojenost. Središnja Azija je udaljena od mora i okružuju je visoke planine koje su reljefna prepreka vlažnim zračnim strujama s mora. Te planine su ponajprije Himalaja i visoravan Tibet. U unutrašnjosti Azije postoje hladne pustinje u kojima je temperatura tijekom ljeta visoka, ali imaju

hladne zime. Pustinja koja se nalaze u tom području je Gobi, a u Tarimskoj zavali se nalazi pustinja Takla Makan. Pustinje Karakum i Kizilkum se nalaze u Turanskoj nizini kroz koju teku rijeke i zato je dio tih pustinja pretvoren u obradiva područja. U suhim klimama glavni izvori vode uz oaze, vadije i poneke rijeke su arteški bunari. To su mjesta gdje voda pod tlakom sama izbija na površinu. Bogatije države Jugoistočne Azije pitku vodu dobivaju procesom odsoljavanja vode iz mora, desalinizacijom.

►Zašto su neke pustinje u Aziji hladne, a neke vruće?

Azija je kontinent s najvećim zalihama nafte na svijetu, a većina te nafte nalazi se na prostoru Jugozapadne Azije. Područje Perzijskog zaljeva, Mezopotamije i Kaspijskog jezera je prostor najveće koncentracije nafte u svijetu. Države Jugozapadne Azije najveći su svjetski izvoznici nafte jer proizvode nafte više od svojih potreba. Saudijska Arabija je prva država po izvozu nafte u svijetu, a druga država u svijetu po zalihama nafte (prva je Venezuela). Velike naftne zalihe imaju i ostali dijelovi Azije. Primjerice Ruska Federacija,

Indija, Kina, Iran… Prijevoz nafte na kopnu se odvija naftovodima, a prekooceanski prijevoz se odvija tankerima, posebno izrađenim brodovima za prijevoz velikih količina nafte diljem svijeta.

►Koji su mogući problemi tijekom prijevoza nafte naftovodima, a koji tijekom prijevoza tankerima?

Rijeka Tigris, Irak

Postrojenje za desalinizaciju, Dubai (UAE)

Tanker za prijevoz nafte

76

milijuna tona godišnje400

350

300

250

200

150

100

50

0

Saudijska Arabija

Ruska Federacija

Iran Nigerija UAE Irak Venezuela Kuvajt Kanada Angola

Vodeći svjetski izvoznici nafte

Zbog velikih nalazišta nafte i zemnog plina na tom području, države na Arapskom poluotoku i uz Perzijski zaljev doživjele su ubrzane i velike promjene. Obogatile su se proizvodnjom i izvozom nafte i zemnog plina i u kratko vrijeme od najsiromašnih država svijeta postale su jedne od najbogatijih država (s najvećim BDP-om) u Aziji. Najviše su se obogatile države koje su manje površinom i u kojima živi manji broj stanovnika, a to su države uz Perzijski zaljev (tzv. zaljevske države).

►Uz pomoć atlasa imenuj države koje imaju izlaz na Perzijski zaljev.

Dubai, jedan od najmodernijih gradova u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Treba naglasiti da velik udio stanovništva Jugozapadne i Srednje Azije danas živi na granici siromaštva. Stanovništvo se počelo seliti u gradove i napuštati tradicionalni način života.

Burj Al Arab, Dubai (UAE) – jedan od najluksuznijih hotela na svijetu.

77

Često se može vidjeti miješanje tradicionalnog i suvremenog načina života. Bogate države su zaradu uložile u razvoj modernih gradova, nebodera, prometnica i turizma kako bi jednog dana kada od nafte neće zarađivati toliki novac, imale drugi izvor prihoda. Područje Jugozapadne Azije oduvijek je bilo vrlo nestabilno područje sa stalnim sukobima i ratovima.

Mnoge su se civilizacije, religije, narodi i države izmjenjivale na tom području što je vidljivo i danas zbog etničkog, vjerskog i političkog mozaika tog prostora. Prostor je oduvijek bio atraktivan zbog dobrog geografskog položaja na dodiru Europe, Azije i Afrike, okruženosti važnim morima i prometnim putovima, važnim trgovačkim lukama, svetim mjestima najvećih religija i zbog plodnog polumjeseca (Mezopotamije). Uz stalne sukobe između država tog područja zbog velikih nalazišta nafte svoj interes štiti i strani kapital i države koje su ovisne o naftnim derivatima. Zbog tih razloga javljaju se pojačane migracije stanovništva, odnosno iseljavanje iz država Jugozapadne i Središnje Azije. Stanovništvo je u potrazi za boljim životom, a konačno odredište su razvijene države Zapadne, Središnje i Sjeverne Europe. Velik udio stanovništva

prelazi državne granice bez potrebnih dozvola i dokumenata, a to se naziva ilegalnim migracijama.

►Navedi razloge zašto su azijski migranti za konačno odredište useljavanja odabrali upravo države Zapadne, Srednje i Sjeverne Europe?

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Burj Kalifa (Toranj Kalifa) je najviša građevina na svijetu koja se nalazi u Dubaiju (UAE). Visoka je 828 metara s antenom, a ime je dobila u čast šeika (vladara) Ujedinjenih Arapskih Emirata koji se zove Kalifa bin Zayed al-Nahyan. Izgradnja je započela 2004. godine, a zgrada je otvorena 4. siječnja 2010. godine. Dio je više predviđenih nebodera u novom centru Dubaija, a zgrada se sastoji od oko 30 000 luksuznih stanova, 9 hotela, trgovačkog centra, bazena,… Na području Dubaija izgrađeni su i umjetni otoci u obliku palme i karte svijeta, sve s ciljem prikazivanja bogatstva i razvijanja turizma.

OPEC – Organizacija zemalja izvoznica nafte koju su osnovale države

Jugozapadne Azije

78

ZAPAMTI👍

• Jugozapadna i Središnja Azija područja su u kojima prevladavaju suhe klime, a čije je glavno obilježje nedostatak padalina – aridnost.

• Područje stepske klime uz natapanje je moguće koristiti za poljoprivredu i uzgoj stoke.

• Jugozapadna Azija obuhvaća područje Arapskog poluotoka i Mezopotamije. Obilježje tog prostora su vruće pustinje, nalazišta nafte i zemnog plina, ispreplitanje tradicionalnog i modernog načina života.

• Središnja Azija je reljefno izdvojen prostor hladnih pustinja (Gobi) koje od ostatka Azije odvajaju Himalaja i Tibet.

• Glavni izvori vode u pustinjskoj klimi su arteški bunari i desalinizacija.• Azija je kontinent s najvećim zalihama nafte na svijetu (Područje Perzijskog zaljeva,

Mezopotamije i Kaspijskog jezera).• Prijevoz nafte na kopnu se odvija naftovodima, a na moru tankerima.• Područje Jugozapadne Azije prostor je etničke, vjerske i političke heterogenosti.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni pojam aridnost.2. Objasni važnost oaza i vadija za sušna područja u Jugozapadnoj Aziji. 3. Usporedi klimatske značajke vrućih pustinja u Jugozapadnoj Aziji i hladnih pustinja

u unutrašnjosti Azije. 4. Objasni važnost desalinizacije. 5. Navedi preduvjete gospodarskog razvoja Saudijske Arabije. 6. Uz pomoć interneta istraži na koji način dolazi do ispreplitanja tradicionalnog

i suvremenog načina života.

79

MONSUNSKA AZIJA►Znaš li koja se biljna kultura uzgaja na prikazanoj fotografiji?►U kojem se dijelu Azije nalaze prikazane terase? ►Koji klimatski razred prevladava u Monsunskoj Aziji?►Što su monsuni i zašto su bitni za poljoprivredu Monsunske Azije?►Koja je najvažnija biljna kultura za prehranu u Aziji?

Monsunska Azija je naziv za područje Južne, Jugoistočne i Istočne Azije koje se nalazi uz Indijski i Tihi ocean od Indije do Ruske Federacije. To je područje tropske kišne klime s visokim temperaturama, mnogo vlage i padalina te vrlo bogatim biljnim i životinjskim svijetom i plodnim tlom. Koje vrste biljnog pokrova prevladavaju u tropskim kišnim klimama? Glavno obilježje tropske kišne klime u Aziji su vjetrovi monsuni koji nastaju zbog nejednakog zagrijavanja kopna i mora. Ljetni monsuni pušu tijekom ljetnih mjeseci s mora prema kopnu i donose padaline na prostor Monsunske Azije. Nastaju jer se kopno tijekom ljeta brže zagrije i nad kopnom nastaje područje niskog tlaka zraka prema kojem struji vlažni zrak s mora. Ljetni monsuni ranije počinju i duže traju na jugu Monsunske Azije, dok na sjeveru započnu kasnije i kraće traju. Ti vlažni vjetrovi su od presudne važnosti za poljoprivredu, pogotovo za uzgoj riže.

►Zašto ljetni monsun na sjeveru počne kasnije i kraće traje?

Zimski monsuni pušu tijekom zimskih mjeseci s kopna prema moru i suhi su, tj. ne donose padaline. Nastaju jer se kopno ohladi i nad njime nastaje područje visokog tlaka zraka zbog kojeg suhi zrak s kopna struji prema moru. Monsunska Azija je najgušće naseljeno područje Azije koje se ubraja u najgušće naseljena područja svijeta. Najgušće su naseljena područja uz obalu i nizine koje su nastale uz rijeke. Razlog takve guste

Monsunska Azija i kretanje ljetnog i zimskog monsuna

80

naseljenosti je plodno tlo u nizinama rijeka, povoljna klima, povoljan geografski položaj i visoka stopa pozitivne prirodne promjene te u nekim državama i gospodarska razvijenost. Zbog povoljnog geografskog položaja u Monsunskoj Aziji su nastale neke od najvažnijih svjetskih morskih luka: Singapur i Shangai (Šangaj). To područje obuhvaća i države s najvećim brojem stanovnika na svijetu. Koje su to države?

Monsunske kiše u Indiji Singapur, važna morska luka

►Pokaži na karti Azije područje Monsunske Azije, smjer puhanja ljetnog i zimskog monsuna te najveće morske luke i najmnogoljudnije države Azije.

30

20

10

0

300

200

100

0

⁰C mm

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

30

20

10

0

300

200

100

0

⁰C mm


Klimatski dijagram prašumske klime Klimatski dijagram savanske klime

►Usporedi kretanje padalina tijekom godine u prašumskoj i savanskoj klimi. ►Objasni važnost ljetnog monsuna za područje Monsunske Azije u kojem prevladava savanska klima.

Poljoprivreda Monsunske Azije ovisi o ljetnom monsunu. Glavna prehrambena namirnica u Aziji je riža koja daje velike prinose, a potrebno joj je mnogo topline i kiše tijekom uzgoja. Zbog toga odlično uspijeva u Monsunskoj Aziji. Od presudne važnosti za uzgoj riže je količina, ali i vrijeme dolaska kiše. Zbog toga je važno točno predvidjeti dolazak ljetnog monsuna, kako bi se riža pravovremeno posijala. Ako se pogriješi u prognozi dolaska ljetnog monsuna ili ljetni monsun ima manje padalina, urod će biti manji, a milijuni stanovnika bit će gladni. Monsunska Azija proizvodi oko 90% svjetske proizvodnje riže, ali vrlo malo izvozi. Zašto? Uz rižu, uzgajaju se mnoge tropske kulture: čaj, začini

81

(papar, klinčići), slatki krumpir, šećerna trska, pamuk, duhan, kava, kikiriki... Od voća se uzgajaju banane, ananas, mango, kokos, agrumi,… U Monsunskoj Aziji se uzgaja drvo kaučukovac koje je podrijetlom iz Južne Amerike, a koristi se za dobivanje sirovine za proizvodnju prirodne gume.

Sadnja riže Dobivanje prirodnog kaučuka iz debla kaučukovca

Razvijeno je šumarstvo, tj. u velikoj se količini sijeku i izvoze različite vrste tvrdog drveta koja imaju visoku cijenu te donose veliku zaradu. Zbog toga dolazi do prekomjerne sječe (krčenja) tropskih kišnih šuma i džungli. Velika područja koja su stanište mnogim životinjama i biljkama se uništavaju, a tlo se ispire. Na tom se iskrčenom području sade pogodne vrste drveća, nastaju plantaže za uzgoj izvoznih biljnih kultura ili se prostor ostavlja iskrčen. Često se događa da lokalno stanovništvo namjerno podmeće požare, kako bi se uništio prirodni biljni pokrov, a to bi se tlo moglo koristiti za poljoprivredu.

►Navedi negativne posljedice prekomjerne sječe šuma.

Bengalski tigar – ugrožena vrsta zbog smanjivanja prirodnog staništa.

Krčenje šume na otoku Borneu za sadnju plantaže palmi

Ljetni monsun se s veseljem očekuje u Monsunskoj Aziji, ali obilna kiša koja pada danima može stvoriti i probleme stanovništvu. Ako je kiša preobilna, nastaju poplave, pogotovo u nižim predjelima i u nizinama velikih rijeka. Svake godine poplavama je pogođen Bangladeš koji se nalazi u zajedničkoj delti Gangesa i Brahmaputre. To je nisko područje s mnogim rijekama i rječicama. Uz ljetne monsune, tijekom ljeta na jugu Monsunske Azije nastaju i tropski cikloni.

82

Tropski ciklon koji nastaje nad Indijskim oceanom naziva se ciklon, a ako nastaje nad Tihim oceanom naziva se tajfun. To su područja niskog tlaka zraka s orkanskim vjetrovima. Oni u kombinaciji s visokim valovima prouzrokuju poplave, a zajedno s ljetnim monsunom uzrok su prirodnim katastrofama. ►Prisjeti se poplava u Slavoniji 2014. godine. Bila je to prirodna katastrofa. Zamisli ovakve, ali i mnogo veće poplave svake godine. Koje su mjere zaštite od poplava?Posljedice tajfuna na Filipinima

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Riža je osnovna namirnica za većinu azijskog stanovništva. Izvorna je azijska žitarica, a potječe iz jugoistočne Azije. Jedna od najstarijih biljnih kultura na svijetu. Za njezin uzgoj najvažnija je velika količina vode. Mladica riže sadi se na poplavljenim terasama i u vodi raste od 3 do 9 mjeseci. Riža je u Monsunskoj Aziji prisutna u svim aspektima života. Upotrebljava se u proizvodnji različitih proizvoda:

brašna, alkohola (japansko piće sake), škroba, pudera, goriva,… Rižina slama se koristi za prehranu stoke, prekrivanje kuća, izradu prostirki i u proizvodnji papira.

ZAPAMTI👍• Monsunska Azija je naziv za područje Južne, Jugoistočne i Istočne Azije. • Ljetni monsuni pušu tijekom ljetnih mjeseci s mora prema kopnu i donose padaline. • Zimski monsuni pušu tijekom zimskih mjeseci s kopna prema moru i ne donose padaline. • Monsunska Azija je najgušće naseljeno područje Azije i jedno od najgušće naseljenih

područja svijeta. • Glavna prehrambena namirnica u Aziji je riža koja daje velike prinose.• Monsunska Azija proizvodi oko 90% svjetske proizvodnje riže, ali vrlo malo izvozi. • U Monsunskoj Aziji dolazi do prekomjerne sječe (krčenja) tropskih kišnih šuma. • Tropski ciklon koji nastaje nad Indijskim oceanom naziva se ciklon, a ako nastaje

nad Tihim oceanom naziva se tajfun. • Posljedice ljetnog monsuna i tropskih ciklona su katastrofalne poplave u Bengalskom zaljevu.

83

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni što su monsuni. Koja je razlika između ljetnog i zimskog monsuna?2. Nabroji nekoliko posljedica zakašnjenja ljetnog monsuna. 3. Objasni zašto je Monsunska Azija najgušće naseljeno područje na svijetu.4. Objasni važnost poljoprivrede za gospodarstvo država Monsunske Azije. 5. Nabroji poljoprivredne kulture Monsunske Azije. 6. Navedi posljedice ciklona i tajfuna. 7. Istraži na internetu koje su biljne i životinjske vrste ugrožene u Monsunskoj

Aziji. Navedi i objasni razloge zbog kojih su ugrožene. Na koji način država i udruge za zaštitu biljaka i životinja pokušavaju zaštititi ugrožene vrste? Svoj rad prezentiraj razredu.

84

INDIJA, KINA, JAPAN Azija je kontinent suprotnosti koje su najvidljivije između država Indije, Kine i Japana. Indija i Kina su površinom i brojem stanovnika među najvećim državama na svijetu, a Japan je relativno mala, otočna država. Indija i Kina temelje svoj gospodarski razvoj na tradicionalnoj industriji i masovnoj proizvodnji, dok je Japan usmjeren na modernu tehnologiju i razvoj robota te svu pažnju posvećuje obrazovanju i znanju. U ovoj ćemo nastavnoj jedinici saznati što je dovelo do tolikih razlika između navedenih država i kakav će biti njihov gospodarski napredak i kretanje stanovništva u budućnosti. Krenimo!

►Navedi neke tipične proizvode koji se proizvode u Indiji, Kini i Japanu.

Kina, Indija i Japan države su s povoljnim geografskim položajem jer imaju izlaz na oceane i dobru prometnu povezanost s ostatkom svijeta, što je presudno za njihov gospodarski razvoj. Kina je najveća isključivo azijska država koja se nalazi na zapadnoj obali Tihog oceana te je prometno dobro povezana sa Sjevernom Amerikom. Indija se nalazi na Indijskom potkontinentu i ima izlaz na Indijski ocean. Japan je otočna država koja se nalazi u Tihom oceanu, na istoku Azije. Sastoji se od mnogo otoka, a četiri najveća otoka su Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu.

STANOVNIŠTVO

Monsunska Azija obuhvaća najgušće naseljeno područje Azije. Kina, Indija i Japan su države s gustoćom naseljenosti većom od 150 st./km2 i jedne su od najgušće naseljenih država na svijetu. Najgušće su naseljena područja uz obalu Indijskog i Tihog oceana gdje

je prisutan proces litoralizacije te u nizinama uz plodne rijeke. Navedi prirodne i društvene razloge velike gustoće naseljenosti Monsunske Azije. Unutrašnjost država i područja koja nisu uz rijeke slabije su naseljena. Kina i Indija su države sa brojnim narodima, vjerama i jezicima, dok je Japan homogena država, tj. u njoj prevladavaju Japanci, a drugih naroda skoro i nema. Stanovništvo svih triju država ima specifične populacijske probleme. Kina i Indija su države koje imaju preko milijardu stanovnika. Trenutno je Kina najmnogoljudnija država na

svijetu s oko 1,44 milijardi stanovnika, ali pretpostavke su da će ju u budućnosti prestići

Gužva na željezničkoj postaji – u Indiji se dnevno željeznicom preveze preko

20 milijuna ljudi.

85

Indija koja trenutno ima oko 1,38 milijardi stanovnika. Obje države imaju brz porast broja stanovnika zbog visoke stope pozitivne prirodne promjene. Indija bilježi najveći porast broja stanovnika i tamo prema dobnom sastavu živi najmlađe stanovništvo u Aziji i stanovništvo s najvećom stopom pozitivne prirodne promjene.

1600140012001000

800600400200

0

1955

.

1960

.

1965

.

1970

.

1975

.

1980

.

1985

.

1990

.

1995

.

2000

.

2005

.

2010

.

2015

.

2020

.

milijuna

Kina

Indija

Ukupno kretanje broja stanovnika Kine i Indije 1955. – 2020. godine

Prebrz porast broja stanovnika stvara gospodarske probleme u državi, pa su Indija i Kina počele provoditi populacijsku politiku s ciljem smanjenja rodnosti. Željele su smanjiti broj rođene djece kako bi se država mogla gospodarski brže razvijati. Populacijska politika se u Kini zvala politika jednog djeteta – obitelj je mogla imati samo jedno dijete. Više djece mogle su imati obitelji na selu. Kad je Kina uspjela usporiti porast broja stanovnika, politika jednog djeteta je ukinuta. Indija nije uspjela sustavno provesti populacijsku politiku smanjenja rodnosti i zbog toga je porast broja stanovnika u Indiji brži negoli u Kini. Posljedice toga su vidljive i u gospodarstvu. Japan je suprotnost tim državama jer je stanovništvo po dobnom sastavu mnogo starije od Kine i Indije. U Japanu je stopa pozitivne prirodne promjene počela smanjivati prije 50-ak godina te je danas porast broja stanovnika usporen. Zbog toga ima sve manje mladog, a sve više starog stanovništva. Niska stopa pozitivne prirodne promjene je obilježje visokorazvijenih država. Zbog toga Japan provodi populacijsku politiku s ciljem povećanja rodnosti.

►Zbog čega je porast broja starog stanovništva problem za državu?

Muškarci Žene

6% 4% 2% 0% 0% 2% 4% 6%

100+95-9990-9485-8980-8475-7970-7465-6960-6455-5950-5445-4940-4435-3930-3425-2920-2415-1910-14

5-90-4

Udio stanovništva

StarostMuškarci Žene

6% 4% 2% 0% 0% 2% 4% 6%

100+95-9990-9485-8980-8475-7970-7465-6960-6455-5950-5445-4940-4435-3930-3425-2920-2415-1910-14

5-90-4

Udio stanovništva

StarostMuškarci Žene

6% 4% 2% 0% 0% 2% 4% 6%

100+95-9990-9485-8980-8475-7970-7465-6960-6455-5950-5445-4940-4435-3930-3425-2920-2415-1910-14

5-90-4

Udio stanovništva

Starost

Dobno-spolna piramida Indije Dobno-spolna piramida JapanaDobno-spolna piramida Kine

86

Indija i Kina su države u razvoju i velik broj stanovnika se seli iz sela u gradove u potrazi za poslom. Zbog prevelike koncentracije stanovništva u gradovima dolazi do nastanaka sirotinjskih četvrti, a dio stanovništva koji u gradove odlazi u potrazi za boljim životom postaje još siromašniji. Udio gradskog stanovništva u Indiji i Kini se stalno povećava. Danas najbrži porast gradskog stanovništva ima Indija i nemoguće ga je kontrolirati. Kina je kontrolirala i ograničavala migracije iz sela u gradove te zbog toga nije nastalo toliko sirotinjskih četvrti. U Japanu je porast gradskog

stanovništva najmanji jer u toj državi većina stanovništva već živi u gradovima. Gradovi se šire zbog brze urbanizacije i srastaju jedan s drugim i u tim državama ima mnogo višemilijunskih gradova. Najveće gradsko područje u svijetu koje obuhvaća nekoliko sraslih gradova (aglomeracija) je Tokio, grad koji se nalazi u Japanu. Aglomeracija glavnog grada Japana broji oko 40 milijuna stanovnika. Najveći gradovi u Kini su Shangai s oko 24 milijuna stanovnika te glavni grad Bejing (Peking) s oko 20 milijuna stanovnika, a u Indiji Delhi (zajedno s glavnim gradom New Delhijem) s oko 21 milijuna stanovnika i grad Mumbai s oko 18 milijuna stanovnika.

65%

35%61%

39%

8%

92%

Urbanostanovništvo

Ruralnostanovništvo

►Usporedi udio urbanog i ruralnog stanovništva u navedenim državama. Zaključi povezanost između udjela urbanog stanovništva i razvijenosti pojedine države.

GOSPODARSTVO

Azija postaje sve važniji vanjskotrgovinski partner u svjetskom gospodarstvu. Danas izvoz iz Azije obuhvaća više od jedne trećine cjelokupnog svjetskog izvoza. Kina i Japan jedne su od svjetski najvažnijih izvoznih država. Indija je slabije razvijena država koja zaostaje za njima, ali ima veliki porast izvoza u zadnjih 10-ak godina, usporedno s gospodarskim rastom te države. Na području Kine i Indije uzgajaju se gotovo sve poljoprivredne kulture, primarno za prehranu vlastitog stanovništva, a onda i za izvoz. Izvoze se poljoprivredne kulture koje donose veću zaradu: agrumi, kikiriki, čaj, banane, duhan, juta, pamuk, začini,…

Tradicionalni šintoistički hramovi i moderna arhitektura u Tokiju

87

U Kini i Indiji zbog globalizacije dolazi do naglog porasta industrijske proizvodnje i te države proizvode gotovo sve vrste proizvoda. Prevladava tradicionalna industrija (visok stupanj onečišćenja) koja je preseljena iz razvijenih država. Zašto? Posebno je zastupljena prehrambena, metaloprerađivačka i tekstilna industrija, prerada ruda te strojogradnja, elektrotehnička i elektronička industrija. Diljem svijeta izvoze različitu robu: poljoprivredne i kemijske proizvode, tekstil, odjeću i obuću, željezo, čelik, električne i elektroničke uređaje, strojeve i igračke,...

Malezija

Tajland

Vijetnam

Indija

Tajvan

Singapur

Hong Kong

Južna Koreja

Japan

Kina0 500 1000 1500 2000 2500

milijardi

američkih

dolara

Vodeće azijske države prema vrijednosti izvoza 2019. godine

Te države spadaju među vodeće države svijeta po proizvodnji robe i izvozu, ali BDP po stanovniku je i dalje nizak pa spadaju u slabije razvijene države. Nasuprot tim državama nalazi se Japan, jedna od najrazvijenijih država svijeta. Prevladava moderna i visoka tehnologija, biotehnologija, informatička i industrija robota. Proizvodnja robe i izvoz te BDP po stanovniku je među najvišima na svijetu. Japan je država siromašna prirodnim bogatstvima, te većinu sirovina i energenta uvozi.

Bollywood, središte filmske industrije u Indiji Razvojni centar za robotiku, Japan

Kikiriki

88

Koristi ih za dobivanje energije i preradu u industrijske proizvode koje onda izvozi. Izvozi različite vrste proizvoda, među kojima je mnogo visoke tehnologije: elektroničke i elektrotehničke uređaje, automobile, strojeve te je među najvećim svjetskih izvoznicima željeza, čelika i brodova. Japan se razvio u visokorazvijenu državu zbog odgovornosti i predanosti stanovništva u sveukupnom razvoju države. Japanci su vrlo marljivi, štedljivi i pouzdani te naglašavaju važnost znanja. Japan je jedna od tehnološki najnaprednijih država svijeta s mnogim izumima, inovacijama i razvijanjem moderne tehnologije, robota…

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Japan je vrlo usredotočen na razvoj robota. Postoje različite vrste robota od kojih su najvažniji industrijski roboti i humanoidni roboti. Industrijski roboti se koriste u tvornicama i zamjenjuju ljudski rad. Japan je vodeća država u razvoju humanoidnih robota. Ti roboti su dizajnirani kako bi što više sličili ljudima pa imaju tijelo slično čovjeku. Cilj je njihova primjena u svakodnevnom životu, kako bi zamijenili i pomagali ljudima koji rade

u uslužnim djelatnostima – prodavačima, konobarima, recepcionarima… Takvi roboti već sada mogu pričati s ljudima, prepoznavati ljudska lica i emocije, kretati se po stepenicama… Zamisli što nam tek nosi budućnost!

89

ZAPAMTI👍• Monsunska Azija je najgušće naseljeno područje Azije. • Kina i Indija su države koje imaju preko milijardu stanovnika. Trenutno je Kina

najmnogoljudnija država na svijetu.• Populacijska politika u Kini je politika jednog djeteta – obitelj je mogla imati

samo jedno dijete. • Japan provodi populacijsku politiku s ciljem povećanja rodnosti.• Izvoz u Aziji obuhvaća više od 1/3 cjelokupnog svjetskog izvoza.

» Izvoze se poljoprivredne kulture: agrumi, kikiriki, čaj, banane, duhan, juta, pamuk, začini…

» Izvozni proizvodi: kemijski proizvodi, tekstil, odjeća i obuća, željezo, čelik, električni i elektronički uređaji, strojevi i igračke...

• Posebno je zastupljena prehrambena, metaloprerađivačka i tekstilna industrija, prerada ruda te strojogradnja, elektrotehnička i elektronička industrija.

• Indija i Kina su vodeće države svijeta po proizvodnji robe i izvozu, ali BDP po stanovniku je i dalje nizak pa spadaju u slabije razvijene države.

• Japan je država koju karakterizira moderna i visoka tehnologija, biotehnologija, informatička i industrija robota. Proizvodnja robe i izvoz te BDP po stanovniku je među najvišima na svijetu.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Imenuj glavne gradove Indije, Kine i Japana te ih pokaži na karti Azije. 2. Objasni kako je povoljan geografski položaj utjecao na gospodarstvo Japana. 3. Objasni tvrdnju da će Indija po broju stanovnika u skoroj budućnosti prestići

Kinu i postati najmnogoljudnija država na svijetu.4. Navedi pozitivne i negativne strane populacijske politike u Kini.5. Koja je najveća aglomeracija na svijetu? U kojoj se državi nalazi?6. Usporedi zastupljenost sekundarnog sektora u Indiji, Kini i Japanu. 7. Objasni gospodarsku važnost Indije, Kine i Japana u svjetskoj trgovini.8. Objasni koji je cilj populacijske politike u Japanu. 9. Istraži koje države imaju razvijenu svemirsku industriju. Usredotoči se na

istraživanja na Mjesecu. Obrazloži važnost zajedništva svih država u istraživanju svemira.

90

AFRIKA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI OVOGA POGLAVLJA:GEO OŠ A.B.8.3. Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Afrike s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.GEO OŠ A.B.8.4. Učenik analizira i objašnjava odabrane probleme suvremenoga razvoja Afrike.GEO OŠ B.8.5. Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom.

91

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ AFRIKE

Afrika je kontinent Starog svijeta. Međutim, europske civilizacije nisu poznavale Podsaharsku Afriku, odnosno dio Afrike južno od Sahare, sve do 18. stoljeća. Sahara je najveća pješčana pustinja na svijetu i predstavljala je fizičku prepreku istraživačima afričkog kontinenta. Krajem 18. stoljeća krenula su značajnija istraživanja unutrašnjosti afričkog kontinenta. Zanimljivo je da su

svoj doprinos u poznavanju Afrike dali i hrvatski istraživači. Dragutin Lerman je istraživao Središnju Afriku, a braća Seljan Istočnu Afriku.

Afrika je kontinent Starog svijeta te drugi kontinent po veličini s površinom od oko 30 milijuna km2. Afrika se smjestila na sjevernoj, zapadnoj, istočnoj i južnoj polutci. Afrikom prolaze početni (nulti) meridijan i ekvator. Njihovo sjecište nalazi se u Gvinejskom zaljevu. Afriku okružuje Sredozemno more na sjeveru koje je granica s Europom, Crveno more na sjeveroistoku i Indijski ocean na istoku koji su granica s Azijom te Atlantski ocean na zapadu. Središnjim dijelom Afrike prolazi ekvator i zato se najveći dio kontinenta nalazi u žarkom toplinskom pojasu dok sjeverni i južni dio spada u sjeverni i južni umjereni toplinski pojas. Najjužnija točka Afrike je rt Agulhas (Igla). Geografski položaj Afrike je povoljan. Geografski smještaj u središtu kopnene polutke, blizina razvijenih kontinenata te okruženost prometnim morima i važnim morskim prolazima i kanalima Africi daje mogućnost gospodarskog povezivanja sa svim dijelovima svijeta. Važni morski prolazi za prometno povezivanje su Gibraltarska vrata koja povezuju Sredozemno more i Atlantski ocean, Bab el Mandeb koji povezuje Crveno more i Indijski ocean i umjetno prokopan Sueski kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more.

Gibraltarska vrata Sueski kanal, umjetno prokopan kanal u Egiptu

92

Međutim, povoljan geografski položaj u Africi nije dobro iskorišten i danas je Afrika najnerazvijeniji kontinent. Gospodarska nerazvijenost Afrike dijelom je posljedica koloniziranja i gospodarskog iskorištavanja europskih država. Afrika ima vrlo mnogo prirodnih bogatstva, a europske države su od davnina kontinuirano iskorištavale ta prirodna bogatstva i razvijale trgovinu crnim robljem. Tome je pripomogao i povoljan geografski položaj Afrike – brza i jeftina pomorska prometna povezanost. Europske su kolonijalne sile na prostoru bivših kolonija ostavile veliki kulturni i jezični utjecaj. Zbog toga je u većini afričkih država engleski, francuski ili portugalski službeni jezik. Nakon osamostaljenja afričkih država česti su politički nemiri, sukobi i ratovi koji još više iscrpljuju i osiromašuju stanovništvo Afrike.

►Objasni važnost umjetno prokopanog Sueskog kanala za prometnu povezanost Azije i Europe u prošlosti i danas. Pronađi Gibraltarska vrata, Bab el Mandeb i Sueski kanal na karti Afrike.

Afriku regionalno dijelimo na: Sjevernu Afriku, Zapadnu Afriku, Istočnu Afriku, Središnju (Ekvatorsku) Afriku i Južnu Afriku. Sjeverna Afrika dio je Afrike u kojem prevladava arapski jezik i vjera islam. Zapadna Afrika prostor je suhih i tropskih kišnih klima. Zbog toga na nekim mjestima ima obilja vode, dok je u drugim nedostatak vode glavni problem. Središnja Afrika prostor je tropske Afrike i porječja rijeke Kongo s mnogo vode i biljnog i životinjskog svijeta. Istočna Afrika ima izlaz na Indijski ocean te je prostor tektonske nestabilnosti.

Regionalna podjela Afrike

93

Na istoku Afrike uzdigla se najviša afrička planina Kilimandžaro. U Istočnoj Africi nalazi se i Madagaskar, najveći otok u Africi. Južna Afrika je gospodarski najrazvijeniji dio Afrike, prostor rudnog bogatstva, suhih i umjereno toplih kišnih klima, i velikog utjecaja Europljana. Utjecaj Europljana vidljiv je u jeziku i kulturi te gospodarskoj razvijenosti i problemima s kojima se stanovništvo tog prostora susreće. Domorodačko stanovništvo se potkraj 20. stoljeća izborilo za ravnopravnost sa europskim doseljenicima. Netrpeljivosti i sukobi između domorodačkog stanovništva i europskih doseljenika vidljivi su i danas.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆

Novi prošireni istočni dio Sueskog kanala, otvoren 2015. godine

Sueski kanal je umjetno prokopan kanal koji povezuje Sredozemno i Crveno more. Tijekom povijesti na tom je području postajalo nekoliko kanala, a najstariji poznati nazivao se „Kanal faraona“ i izgrađen je oko 1850. godine prije Krista. Izgradnja današnjeg Sueskog kanala trajala je deset godina, od 1959. do 1869. godine. Prokopan je na najužem području Sueske prevlake između Azije i Afrike, a

nalazi se na teritoriju države Egipat. Dijelom prolazi kroz jezera koja se nalaze na tom području, a dugačak je 164 kilometra. Zbog sve većih brodova, stalno se proširuje i produbljuje. Prolaz kroz kanal traje otprilike 14 sati, a na dan kroz kanal prođe oko 50 brodova.

►Razmisli, zašto je Sueski kanal toliko gospodarski važan.

ZAPAMTI👍• Afrika se smjestila na sjevernoj, zapadnoj, istočnoj i južnoj polutci.• Afrika se nalazi u žarkom, sjevernom i južnom umjerenom toplinskom pojasu.• Afriku okružuju Sredozemno more na sjeveru, Crveno more na sjeveroistoku,

Indijski ocean na istoku te Atlantski ocean na zapadu. • Važni morski prolazi su Gibraltarska vrata, Bab el Mandeb i Sueski kanal.• Geografski položaj Afrike je povoljan, ali nije iskorišten. • Afrika je najnerazvijeniji kontinent.• Afriku regionalno dijelimo na: Sjevernu Afriku, Zapadnu Afriku, Istočnu Afriku,

Središnju Afriku (Ekvatorsku) i Južnu Afriku.

94

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni geografski smještaj Afrike. 2. Objasni zašto Afrika nije iskoristila povoljan geografski položaj.3. Navedi morske prolaze i kanale koji odvajaju Afriku od ostalih kontinenata.4. Imenuj i na karti Afrike pokaži najveći afrički otok i najvišu planinu.5. Na geografskoj karti objasni regionalizaciju Afrike.6. Koja je najjužnija točka Afrike? Istraži zašto većina ljudi misli da je najjužnija

točka rt Dobre nade. Kakvu je važnost rt Dobre nade imao tijekom povijesti, da se često pogrešno smatra najjužnijom točkom Afrike?

95

PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AFRIKE

U Tanzaniji u blizini granice s Kenijom nalazi se najviši vrh Afrike, Uhuru, visine 5 895 metara. Uhuru je najviši vrh planine Kilimandžaro, koja je ujedno i vulkan. Godine 1971. područje planine Kilimandžaro proglašeno je Nacionalnim parkom, a 1987. godine upisano je na UNESCO-v popis svjetske baštine.

Kilimandžaro se nalazi u žarkom toplinskom pojasu, a bitnu ulogu u raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta ima jedan klimatski čimbenik – nadmorska visina. Od podnožja do vrha planine izmjenjuju se gotovo sva klimatska obilježja koja postoje na svijetu.

RELJEF I KLIMA AFRIKE

U davnoj geološkoj prošlosti područje današnje Afrike i dijelovi okolnih kontinenata bili su spojeni u prakontinent Gondvanu. Pomicanjem litosfernih ploča taj prakontinent se raspao na više manjih kontinenata koji postoje i danas. Najveći dio Afrike građen je od vrlo starih stijena koje su bile dio Gondvane, a područje Afrike je zaravnjeno. Tektonske nestabilnosti još su uvijek prisutne u Africi gdje postoji reljefno visok sustav tektonskih jaraka. Područja tektonskih jaraka ispunjena su tektonskim jezerima i rasjedima koji nastaju zbog odvajanja Istočne Afrike od ostatka Afrike. Reljefno se Afrika može podijeliti na visoku i nisku Afriku. Visoka Afrika obuhvaća istočni i južni dio kontinenta: Etiopsko-somalijsko, Istočnoafričko ili Jezersko i Južnoafričko visočje te sušnu zavalu Kalahari. Niska Afrika obuhvaća sjeverozapadni dio kontinenta koji se dijeli na četiri velike reljefne cjeline: mlado gorje Atlas, pustinjsku visoravan Saharu, Sudan (sušno područje južno od Sahare koje obuhvaća porječje rijeka Niger i Nil te zavalu oko jezera Čad) i zavalu rijeke Kongo koja je najveća zavala u Africi.

►Na karti Afrike pronađi reljefna uzvišenja Visoke i Niske Afrike.

Reljef Afrike

96

Raspodjela godišnje količine padalina u Africi Raspodjela klima u Africi

►Usporedi količinu padalina u Africi s raspodjelom klima u Africi. Primjećuješ li povezanost između količine padalina i klime pojedinog područja u Africi?

Većina afričkog kontinenta nalazi se u žarkom toplinskom pojasu, ali klima Afrike je raznolika. Diljem kontinenta izmjenjuju se svi tipovi klima, pa čak i snježna klima na najvišim planinskim vrhovima. Za klimu Afrike najvažnija je količina i raspodjela padalina tijekom godine. Tropska Afrika obuhvaća središnju Afriku gdje prevladavaju tropske kišne klime. Glavno obilježje tropskih kišnih klima je visoka temperatura i velika količina padalina. Prostori uz ekvator dobivaju najviše sunčevih zraka i zagrijavanje je najjače. Posljedica toga je veliko isparavanje i nastanak svakodnevnih poslijepodnevnih pljuskova koje

nazivamo zenitne kiše. Prostor je to tropskih kišnih šuma u zavali rijeke Kongo koje okružuju savane, niski travnjaci s osamljenim drvećem karakteristični za savansku klimu.

►Nabroji nekoliko životinjskih vrsta karakterističnih za tropske kišne klime.

Udaljavanjem od ekvatora količina padalina se smanjuje. Prostor Afrike koji se nalazi uz obratnice obuhvaća suhe klime. Glavno obilježje suhih klima je nedostatak padalina. Najveće pustinje u Africi su Sahara i Namib koje su nastale zbog hladnih morskih struja koje se nalaze uz pojedine dijelove zapadne obale Afrike i ne donose padaline i stalnih vjetrova pasata.

30

20

10

0

300

200

100

0

⁰C mm


Klimatski dijagram prašumske klime

Savana

97

Oaza je vegetacijski prostor pustinjske klime, prostor s vodom u pustinji. Stepe, odnosno niski travnjaci, su vegetacija stepske klime. Stepsko područje okružuje pustinje, a najveći stepski polupustinjski prostor je Sahel. Zapadni vjetrovi vrlo su važni za ovaj sušni prostor Afrike jer vlažni vjetrovi iz Gvinejskog zaljeva ponekad ne donesu dovoljno vlage u prostor Sahela. Zato se tamo pojavljuju velike i dugotrajne suše i poljoprivredno neplodne godine koje rezultiraju neimaštinom i glađu stanovništva. Na krajnjem sjeveru Afrike uz Sredozemno more i na krajnjem jugu Afrike prostor je umjereno toplih kišnih klima gdje prevladava sredozemna klima. Potrebno je napomenuti da u Središnjoj Africi velik utjecaj na klimu ima nadmorska visina. Utjecaj nadmorske visine

izražen je na Jezerskom visočju koje se nalazi u žarkom toplinskom pojasu, ali tamo prevladava umjereno topla kišna klima (sinijska). Na višim nadmorskim visinama prisutna je snježno-šumska i snježna klima.

RIJEKE I JEZERA AFRIKE

Nejednako raspodijeljena količina vode najbolje opisuje problem Afrike. Postoje prostori u Africi koji imaju obilje vode, ali i prostori koji vode uopće nemaju i prijeti im dezertifikacija – širenje pustinja. Dezertifikacija je prisutna u Sahelu, području koje je zbog svog geografskog smještaja, globalnog zatopljenja i klimatskih čimbenika (nedostatak vlažnih vjetrova) izloženo sve većoj i češćoj suši. Rijeke Afrike dijelimo prema sljevovima, a područja uz rijeke su najgušće naseljeni dijelovi Afrike. Zašto? Slijevu Sredozemnog mora pripada rijeka Nil koja je sa svojim plodnim muljem i deltom zaslužna za razvoj poljoprivrede tog dijela Afrike unazad tisućama godina.

Turistički brod na rijeci Nil Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi


30

20

10

0

300

200

100

0

⁰C mm

Klimatski dijagram pustinjske klime

98

Vodom najbogatija rijeka Afrike je Kongo, a ona zajedno s rijekama Niger i Oranje pripada Atlantskom slijevu. Rijeka Zambezi pripada slijevu Indijskog oceana dok rijeka Okavango nestaje u polupustinji Kalahari. Najveća jezera u Africi nalaze se na Jezerskom visočju i tektonskog su postanka. Površinom najveće jezero je Viktorijino jezero, dok je najdublje i vodom najbogatije jezero Tanganjika. U središnjoj Africi nalazi se prirodno jezero Čad koje je glavni izvor vode i ribe u sušnom Sahelu. Jezero se stalno smanjuje zbog prevelikog isparavanja i previše stanovnika koje koristi to jezero. Od akumulacijskih jezera ističu se jezero Volta u Gani i Naserovo jezero na graničnom području Egipta i Sudana.

►Zašto je jezero Čad od neizmjerne važnosti za države u Sahelu? Koji će se gospodarski i društveni problemi pojaviti ako jezero Čad presuši?

Karavana, Sahara Jezero TanganjikaU većini Afrike prisutna je nestašica vode. Izgradnjom brana i umjetnih jezera pokušava se smanjiti postojeći problem i povećati područje pogodno za naseljavanje i poljoprivredu. U Africi postoje države koje zbog svoje financijske nemoći ili prirodnih uvjeta nisu u stanju to učiniti. U pustinjskim područjima glavni izvori vode su podzemne vode i arteški bunari. Pustinjski prostori i prostor Sahela suočavaju se s problemom nedostatnosti vode za piće, higijenu, poljoprivredu…

Sušno područje Afrike, Sahel

U isto vrijeme tropski dijelovi Afrike imaju previše vode, što uzrokuje česte poplave, probleme u poljoprivredi, epidemije sezonskih bolesti koje prenose komarci,...

99

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Asuanska brana jedan je od najvećih graditeljskih pothvata na rijeci Nil. U drugoj polovici 20. stoljeća egipatske vlasti izgradile su veliku branu na rijeci Nil pokraj grada Asuana. Izgradnjom brane nastalo je Naserovo jezero i hidroelektrana, ali se pojavio i niz problema. Prije potapanja područja koje je danas Naserovo jezero, premješteno je mnogo Premješteni lokalitet Abu Simbel

stanovništva koje je živjelo na tom području i arheološki lokalitet Abu Simbel. Taj lokalitet nalazi se na popisu UNESCO-ove svjetske baštine, a zamalo je potopljen! Asuanska brana pozitivno je utjecala na vodoopskrbu sušnog područja, ali pojavile su se i negativne, smanjena je količina plodnog mulja u delti Nila i on se nakuplja u brani, poljoprivrednici moraju koristiti umjetno gnojivo, postoji opasnost zaslanjanja delte Nila…

ZAPAMTI👍• Najveći dio Afrike građen je od vrlo starih stijena koje su bile dio Gondvane.• Reljefno se Afrika može podijeliti visoku i nisku Afriku.

» Visoka Afrika obuhvaća Etiopsko-somalijsko, Istočnoafričko ili Jezersko i Južnoafričko visočje te sušnu zavalu Kalahari.

» Niska Afrika obuhvaća mlado gorje Atlas, pustinjsku visoravan Saharu, Sudan i zavalu rijeke Kongo.

• Većina Afrike nalazi se u žarkom toplinskom pojasu, ali klima je raznolika. » Tropska Afrika obuhvaća Središnju Afriku. » Prostor Afrike koji se nalazi uz obratnice obuhvaća suhe klime. » Na krajnjem sjeveru uz Sredozemno more i na krajnjem jugu Afrike prostor

je sredozemne klime. • Vodna bogatstva su neravnomjerno raspoređena, što znači da na nekim područjima

ima previše, a na nekima nedostaje vode. • Velike afričke rijeke: Nil, Kongo, Niger, Oranje, Zambezi i Okavango. • Velika afrička jezera: Naserovo jezero, Viktorijino jezero, jezero Tanganjika, Čad

i Volta.

100

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni razliku između visoke i niske Afriku. Zašto se tako zovu?2. Imenuj i na karti pokaži reljefne cjeline niske i visoke Afrike.3. Objasni gospodarsku važnost starih gromadnih gorja za afričke države.4. Nabroji klimatske čimbenike koji utječu na klimu Afrike.5. Objasni što su zenitne kiše.6. Pokaži na karti prostor suhih klima. Imenuj najveće pustinje u Africi.7. Nabroji i na karti pokaži najveće afričke rijeke.8. Objasni što je Sahel.9. Potraži na internetu stare karte Afrike, u knjižnici stare atlase te usporedi veličinu

jezera Čad s kartom Afrike u tvom atlasu. Što se događa s jezerom Čad? Navedi uzroke i posljedice za biljni i životinjski svijet tog područja.

101

DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AFRIKE

Afrika je kontinent sa autohtonim stanovništvom crne rase. Tijekom povijesti europski su kolonizatori vršili teror nad afričkim stanovništvom. Pretvarali su ih u robove i odvozili na druge kontinente kako bi radili u poljoprivredi, rudnicima... Tijekom povijesti robovlasništvo je ukinuto, ali razlike između crnaca i bijelaca u Africi i ostatku svijeta postojale su i dalje. Prijelomni

trenutak u povijesti dogodio se devedesetih godina kada su u Republici Južnoj Africi pravo glasa dobili i pripadnici crne rase, a 1994. godine Nelson Mandela postao je prvi predsjednik crne rase u toj državi.

Afrika je po veličini i po broju stanovnika drugi kontinent na svijetu. Koji kontinent je najveći i najmnogoljudniji? U Africi živi oko 1,36 milijardi stanovnika, a gustoća naseljenosti

je vrlo neravnomjerno raspoređena. Općenito je Afrika rjeđe naseljen kontinent. Najgušće naseljeni prostori su obala Gvinejskog zaljeva, Sredozemlje, doline velikih rijeka te Etiopsko i Jezersko visočje. Sušna (Sahel, Sahara, Namib, Kalahari) i vlažna močvarna (tropske kišne klime) područja najrjeđe su naseljeni prostori Afrike. Najmnogoljudnije države u Africi su Nigerija, Egipat i Etiopija. Afričko stanovništvo ima najveću stopu pozitivne prirodne promjene u svijetu i najmlađe stanovništvo na svijetu što usporava

gospodarski razvoj. U isto vrijeme Afrika je najsiromašniji i kontinent s najkraćim životnim vijekom. Sve su to posljedice gospodarske nerazvijenosti Afrike.

►Pokaži na karti najgušće i najrjeđe naseljena područja Afrike.

Društveno-geografski se Afrika može podijeliti na sjeverni i podsaharski dio Afrike. Većina stanovništva sjevernog dijela Afrike pripada bijeloj (europeidnoj) rasi, a u vjerskoj strukturi najviše je pripadnika vjere islam. Raširen je arapski jezik. Zbog navedenih razloga, sjeverni dio Afrike ponekad se naziva i arapska Afrika.

Gustoća naseljenosti Afrike

102

Tipični stanovnik Sjeverne Afrike

Stanovnici pojedinih afričkih država još uvijek žive plemenskim načinom života

Podsaharska Afrika je dio Afrike u kojem većinsko stanovništvo pripada crnoj (negroidnoj) rasi. Tijekom povijesti kršćanski su misionari putovali Afrikom i širili kršćanstvo koje je rašireno u tom dijelu Afrike. Podjednako su raširene pravoslavna i rimokatolička vjeroispovijest, a udio tradicionalnih afričkih religija je zanemariv. Stanovništvo podsaharske Afrike obuhvaća mnogobrojne narode. U državama ima mnogo različitih naroda, a svaki narod ima svoj jezik. Za lakše sporazumijevanje u većini afričkih država službeni je afrički jezik s najviše govornika koji se naziva svahili. Jezična heterogenost podsaharske Afrike smanjena je dugotrajnom kolonizacijom europskih velesila te je uz svahili u službenoj uporabi i jezik bivših kolonizatora. Ti jezici su najčešće: francuski jezik na sjeveru Afrike te nizozemski, portugalski ili engleski jezik u ostatku Afrike. U podsaharskoj Africi najviše pripadnika bijele rase ima Republika Južna Afrika. To su Buri ili Afrikaneri, potomci doseljenih Nizozemaca koji pričaju jezikom afrikaans. Većina Afrikanaca živi u ruralnim (seoskim) prostorima dok je urbanizacija prisutna samo uz veće gradove. Urbanizacija Afrike se povećava zbog doseljavanja stanovništva u gradove. Većina stanovništva velikih gradova živi u siromašnim predgrađima u koje su iz ruralnih prostora došli u potrazi za boljim životom. To su „divlja naselja“ ili slamovi. Prisjeti se gdje se u svijetu događa sličan problem.

Plantaža čaja, KenijaTržnica u Maroku

103

Vrlo je velika razlika između bogatog i siromašnog sloja stanovništva. Najveći gradovi Afrike najčešće nastaju uz obalu ili su glavni gradovi: Kairo, Lagos, Kinshasa, Luanda.

►Uz pomoć karte Afrike nađi još nekoliko više milijunskih gradova u Africi.

Gospodarstvo Afrike temelji se na poljoprivredi i općenito primarnom sektoru u kojem je zaposleno više od polovice Afrikanaca. U Africi se obrađuje jako malo poljoprivrednih površina. Zašto? Međutim, postoje dijelovi Afrike koji se ističu po gospodarskoj razvijenosti. Razvijeniji dijelovi su krajnji sjever i jug Afrike, područja razvijenije industrije i uslužnih djelatnosti. Velik dio stanovništva bavi se poljoprivredom za vlastite potrebe, kako bi se prehranio. Takav oblik poljoprivrede naziva se samoopskrbna poljoprivreda. Od poljoprivrednih kultura koje stanovništvo koristi za prehranu ističu se razne žitarice te kasava i batat.

Kasava Pamuk

U Africi je raširena tržišno usmjerena poljoprivreda u kojoj se uzgajaju poljoprivredne kulture namijenjene prodaji i orijentirane su na izvoz. U tržišno usmjerenoj poljoprivredi prevladava monokultura – tip poljoprivrede u kojoj se na velikoj poljoprivrednoj površini uzgaja samo jedna poljoprivredna kultura tijekom više godina. Najveći udio poljoprivrednih proizvoda proizvede se na plantažama tropske Afrike. Prevladava uzgoj tropskog voća (ananas, banana), kakaovca, kaučukovca, kikirikija, čaja, kave, začina, pamuka,… Afričke države su najvažniji svjetski izvoznici kakaovca (Obala Bjelokosti, Gana). Prašume u Africi bogate su kvalitetnim i skupim vrstama drveća koja se koriste za ogrijev i drvnu industriju.

►Znaš li neko tropsko voće koje konzumiramo u zimskim mjesecima, a dolazi iz Afrike?

Afrika je bogata energentima – rudama, naftom i zemnim plinom te vodnim potencijalom. U sjevernoj Africi nalazišta su nafte i zemnog plina, a u južnoj Africi velika su nalazišta ugljena. Vodna snaga tropske Afrike nedovoljno je iskorištena. Afrika kao dio prastarog kontinenta Gondvane obiluje rudama. U izvozu dijamanata, zlata i željeza prednjače države podsaharske Afrike (Južna Afrika, Namibija, Gana, Bocvana…), ali zaradu od prerađenih ruda ubiru razvijenije europske države (bivši kolonizatori) jer su globalne kompanije iz Europe vlasnici većine rudnika u Africi. Raznovrsnim rudama najbogatije je područje Južnoafričkog visočja.

104

Naftna platforma, Namibija Dijamantna ruda, Republika Južna Afrika

Većina industrije u Africi usmjerena je na tekstilnu, prehrambenu i građevinsku industriju. Industrija je u većini Afrike nerazvijena, a razvijeniji dijelovi su sjever i jug Afrike. Države koje su gospodarski razvijenije od ostatka Afrike su arapske države na sjeveru Afrike (petrokemijska industrija), Gana i Republika Južna Afrika – industrijski najrazvijenija država u Africi.Turizam je gospodarska djelatnost u Africi koja nije dovoljno iskorištena, a mogla bi donositi mnogo veću zaradu i pomoći u gospodarskom razvoju Arike. Većina turista dolazi iz Europe, a posjećuje prapovijesne građevine, savanske životinje i biljni svijet tropskih kišnih šuma. Najviše turističkih destinacija nalazi se uz Afričko Sredozemlje (Egipat, Tunis, Maroko), uvelike zbog blizine Europe. Sjever Afrike zanimljiv je Europljanima zbog arapske kulture i načina života, islama, pustinjskih prostranstava, slanih jezera (šotovi) i mnogih lokaliteta s UNESCO-ovog popisa svjetske baštine. Nezaobilazna su turistička krstarenja Nilom, te posjet drevnim spomenicima (piramide, sfinge, Abu Simbel, Kartaga, Marakeš…). Ljubitelje biljnog i životinjskog svijeta svakako privlači safari turizam u savanskom dijelu Afrike. Danas safari turizam obuhvaća fotografiranje i promatranje životinjskih vrsta s ciljem njihovog očuvanja i naziva se foto safari. Sejšeli i otoci tropske Afrike s dugim pješčanim plažama i toplim morem privlačni su za kupališni turizam gdje sezona kupanja traje cijelu godinu. Zašto?

Piramide i sfinga Foto safari

105

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Vodno prostranstvo velikih rijeka privlači mnoge turiste u Afriku. Među mnogobrojnim prirodnim ljepotama ističu se Viktorijini slapovi ili Mosi-oa-Tunya (Dim koji grmi). Slapovi se nalaze na rijeci Zambezi, na granici između Zambije i Zimbabvea. S visinom pada vode višom od 120 metara spadaju u najviše slapove na svijetu. Viktorijini slapovi nalaze se

na području dva nacionalna parka: Mosi-oa-Tunya National Park u Zambiji i Victoria falls National Park u Zimbabveu. Lokalitet je upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.►Postoje li slapovi u Hrvatskoj koji su na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine?

ZAPAMTI👍• Afrika je po veličini i po broju stanovnika drugi kontinent.• Afrika ima najveću stopu pozitivne prirodne promjene i najmlađe stanovništvo u

svijetu te je najsiromašniji i kontinent s najkraćim životnim vijekom. • Najgušće naseljeni prostori su obala Gvinejskog zaljeva, Sredozemlje, doline velikih

rijeka te Etiopsko i Jezersko visočje. • Većina stanovništva sjevernog dijela Afrike pripada bijeloj (europeidnoj) rasi, a

prevladava islam i arapski jezik.• Većina stanovništva Podsaharske Afrike pripada crnoj (negridnoj) rasi, a prevladava

kršćanstvo. Najčešći službeni jezici su svahili, francuski, engleski i portugalski jezik.• Afrika je gospodarski nerazvijen kontinent u kojem je najzastupljeniji primarni sektor.• Samoopskrbna poljoprivreda je tip poljoprivrede u kojem se stanovništvo bavi

poljoprivredom za vlastite potrebe.• Tržišno usmjerena poljoprivreda je tip poljoprivrede u kojoj se uzgajaju poljoprivredne

kulture namijenjene prodaji i orijentirane su na izvoz.• Monokultura je tip poljoprivrede gdje se na velikoj poljoprivrednoj površini uzgaja

samo jedna poljoprivredna kultura tijekom više godina.• Afrika je bogata energentima: u sjevernoj Africi su nalazišta nafte i zemnog plina,

a u južnoj Africi su nalazišta ugljena. • Industrijski najrazvijenija država u Africi je Republika Južna Afrika.• Turizam je najrašireniji u Afričkom Sredozemlju, a razvijen je foto safari i kupališni

turizam.

106

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni razloge neravnomjerne gustoće naseljenosti u Africi i na karti pokaži

najgušće naseljena područja Afrike.2. Objasni zašto se sjeverni dio Afrike naziva arapska Afrika.3. Što je svahili?4. Nabroji i na karti pokaži najveće gradove u Africi. 5. Objasni nastanak sirotinjskih četvrti u okolici velikih afričkih gradova. 6. Usporedi važnost samoopskrbne i tržišno usmjerene poljoprivrede za afričke

države. Nabroji nekoliko poljoprivrednih kultura samoopskrbne poljoprivrede. 7. Objasni zašto su francuski, engleski i portugalski jezik najčešći službeni jezici

u Africi.8. Istraži kako je izgledao safari turizam u prošlosti, a kako izgleda danas. Objasni

negativne strane safari turizma u prošlosti na primjeru crnog nosoroga.

107

SUVREMENI PROBLEMI AFRIKE

Više od polovice stanovništva Afrike mlađe je životne dobi. Preko 40% odraslih Afrikanaca je nepismeno. Više od 25 milijuna ljudi u Africi zaraženo je smrtonosnim virusom HIV-a. 90% slučajeva malarije javlja se u Africi. Najviše gladne djece također je u Africi. Sve to, ali i mnoge uzroke i posljedice nerazvijenosti Afrike, saznat ćeš u ovoj nastavnoj jedinici.

►Sudjeluje li tvoja obitelj ili škola u nekim humanitarnim akcijama koje pomažu stanovništvu Afrike?

Afrika je gospodarski najnerazvijeniji kontinent, kontinent sa najvećim udjelom pothranjenog stanovništva, stanovništva koje živi u siromaštvu ili na rubu siromaštva, ali i kontinent koji ima najviše prirodnih bogatstva te bi na temelju njih trebao biti mnogo razvijeniji. Afričke države neumorno se bore da svojim stanovnicima osiguraju osnovne životne potrebe.

1600140012001000

800600400200

0

1955

.

1960

.

1965

.

1970

.

1975

.

1980

.

1985

.

1990

.

1995

.

2000

.

2005

.

2010

.

2015

.

2020

.

milijuna

Ukupno kretanje broja stanovnika Afrike 1955. – 2020. godine

Gospodarski razvoj Afrike otežavaju nedostatak vode, dezertifikacija, brz porast stanovništva, neobrazovanost, migracije, kolonijalna prošlost, nerazvijena poljoprivreda i industrija, mnogobrojni građanski ratovi i razne epidemiološke bolesti. Velika područja Afrike prostori su suhih klima i nedostatka pitke vode, a sve više i nedostatka hrane. Ta područja nemaju izgrađen sustav vodoopskrbe i mnogo stanovništva nema svakodnevno pitku vodu. Problem je i dezertifikacija – širenje pustinja zbog sve većih suša, klimatskih promjena te prekomjerne sječe šuma… To je ponajviše prisutno na području Sahela, a posljedica toga su migracije velikog broja stanovništva koje se seli u potrazi za hranom i vodom. Velik udio mladog stanovništva te brz prirodni porast uzrok su mnogobrojnim

108

problemima. Demografska tranzicija, prelazak s visoke rodnosti i visoke smrtnosti na nisku rodnost i nisku smrtnost još nije završen u afričkim državama. Zbog općeg napretka medicine i cijepljenja velikog broja afričkog stanovništva, smrtnost se smanjila, ali rodnost je još uvijek visoka. Posljedica toga je vrlo visoka stopa pozitivne prirodne promjene što rezultira brzim povećanjem broja stanovnika i siromaštva u već ionako siromašnim afričkim državama. Visoka rodnost povećava udio mladog stanovništva te je u većini afričkih država više od polovica stanovništva mlađe je od 18 godina. Osim nedostatka osnovnih životnih potreba (vode i hrane), javlja se i problem obrazovanja stanovništva. Troškovi školovanja jako su visoki zbog mnogobrojne mlade populacije, a velike su razlike između mogućnosti i kvalitete obrazovanja muškog i ženskog, bogatog i siromašnog te seoskog i gradskog stanovništva. Mnogo stanovništva živi na selu i bavi se samoopskrbnom poljoprivredom. To stanovništvo živi u teškim uvjetima, nema osiguranu pitku vodu, život im ovisi o vremenskim prilikama i o poljoprivredi koja je vrlo tradicionalna i nema visoke prinose. Epidemiološke bolesti također

su jedan od suvremenih problema afričkog društva. Zbog velikog porasta broja stanovnika i nerazvijenosti mnogo stanovništva nema osnovnu zdravstvenu zaštitu. Stanovništvo živi u lošim higijenskim uvjetima, pogotovo u siromašnim gradskim četvrtima u kojima nema pitke vode, zrak je zagađen i šire se bolesti. Najraširenija smrtonosna bolest u Africi je sida (AIDS). U svjetskom prosjeku najviše oboljelih od te bolesni nalazi se u Africi zbog neobrazovanosti

stanovništva. Bolest side najčešća je u državama na jugu Afrike gdje je zaraženo više od 15% stanovništva. Najveći udio zaraženih je radno sposobno stanovništvo te to dodatno stvara gospodarske probleme. U borbu protiv gladi i siromaštva Afrike uključuju se međunarodne organizacije pod okriljem Ujedinjenih naroda i Crveni križ.

►Prisjeti se! Koja je zadaća UNESCO-a, UNICEF-a, UNHCR-a i Crvenog križa. Znaš li još neku međunarodnu organizaciju koja djeluje u Africi?

Gospodarska ovisnost o bivšim kolonizatorima također je bitan uzrok gospodarske nerazvijenosti Afrike. Stoljećima su europske velesile izvozile prirodna bogatstva iz Afrike, a domorodačko stanovništvo porobljavali i izvozili diljem svijeta. Kolonijalne sile nisu ulagale novac u razvoj poljoprivrede, industrije, zdravstva i školstva, nego su gradile samo infrastrukturu koja im je bila potrebna za iskorištavanje prirodnih bogatstava Afrike.

Obrazovanje odraslog stanovništva

Bolnica na Madagaskaru

109

Prometna infrastruktura građena je prema potrebama rudarenja. Željeznice diljem Afrike spajaju rudnike sa obalom, a ne i pojedine gradove. Time se unutarnja naselja nisu povezivala i nisu se mogla gospodarski razvijati. U 20. stoljeću afričke države postaju politički, ali i gospodarski neovisne. Tada nisu prestali problemi Afrike jer dolazi do političke nestabilnosti i novih gospodarskih problema. Ratovi za neovisnost, gospodarsko neznanje, zaduživanje i nemogućnost prodaje rudnih bogatstva ponovno je vezalo afričke države s bivšim kolonizatorima.

Tradicionalna poljoprivreda, Angola Posljedice rata, Angola

Uz prijeko potreban razvoj poljoprivrede i industrije u gospodarskom razvoju Afrike mogao bi pomoći i turizam. Postojeći problemi u razvoju turizma su prometna nepovezanost i pomanjkanje smještajnih kapaciteta, epidemiološke bolesti tropskih područja, politička nestabilnost te nesigurnost zbog povremenih ratnih zbivanja. Ako uz sve navedeno pribrojimo i brzo povećanje broja stanovnika, Afrika je kontinent kojem je itekako potrebna međunarodna pomoć!

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Jezero Čad nalazi se u Središnjoj Africi, na prijelaznom području između Sahare i Sahela. Smješteno je između države Čad, Nigerije, Niger i Kamerun. Jezero Čad glavni je izvor vode za stanovništvo tih i okolnih država pa više od 20 milijuna ljudi ovisi o pitkoj vodi iz tog jezera. Problem nastaje zbog smanjivanja jezera jer se od 1960.

godine jezero smanjilo za gotovo 90%. Smanjivanje jezera je posljedica sve većih suša, klimatskih promjena, isparavanja, pretjeranog izlova i navodnjavanja koje koristi vodu iz jezera,…

►Koji će gospodarski i politički problemi nastati ako jezero Čad presuši?

110

ZAPAMTI👍• Afrika je najsiromašniji kontinent, ali i kontinent koji ima najviše prirodnih

bogatstva.• Gospodarski razvoj Afrike otežavaju nedostatak vode, dezertifikacija, brz porast

stanovništva, neobrazovanost, migracije, kolonijalna prošlost, nerazvijena poljoprivreda i industrija, mnogobrojni građanski ratovi i razne epidemiološke bolesti.

• Demografska tranzicija u afričkim državama još nije završena. • Dezertifikacija je prisutna zbog sve većih suša, klimatskih promjena te prekomjerne

sječe šuma. Sve to povećava nedostatak vode, glad i migracije stanovništva.• Najraširenija smrtonosna bolest u Africi je sida (AIDS).• Kolonijalne sile nisu ulagale novac u razvoj poljoprivrede, industrije, zdravstvo

i školstvo, nego su gradile samo infrastrukturu koja im je bila potrebna za iskorištavanje prirodnih bogatstava Afrike.

• Ratovi za neovisnost, gospodarsko neznanje, zaduživanje i nemogućnost prodaje rudnih bogatstva ponovno je vezalo afričke države s bivšim kolonizatorima.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Navedi posljedice neravnomjernog rasporeda pitke vode u Africi.2. Objasni uzroke gospodarske nerazvijenosti afričkih država. 3. Objasni posljedice epidemioloških bolesti u afričkim državama. Koja je bolest

najraširenija na jugu Afrike?4. Usporedi proces demografske tranzicije afričkih i europskih država, te objasni

kako to utječe na gospodarsku razvijenost. 5. Na koji način svjetske organizacije pomažu u smanjenju suvremenih problema

Afrike? 6. Navedi razloge današnje ovisnosti afričkih država o bivšim kolonizatorima.7. Istraži uzroke i posljedice dezertifikacije na primjeru Sahela i stanovništva koje

živi na tom području.

111

SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA


GEO OŠ A.B.8.5. Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Amerika s pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.GEO OŠ B.A.C.8.6. Učenik analizira i objašnjava problematiku naseljavanja, morfološke i socioekonomske strukture gradova, iskorištavanja šumskih površina te suvremenoga razvoja Amerika.GEO OŠ B.8.5. Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom.

112

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ SJEVERNE I JUŽNE AMERIKE

Presudna godina za povijest američkog kontinenta je 1492. godina. Te je godine Kristofor Kolumbo doplovio do Amerike, ali nije znao da je otkrio novi kontinent. Bio je uvjeren da je doplovio u Indiju i zato je domorodačko stanovništvo Amerike pogrešno nazvao Indijancima, iako to stanovništvo s Indijom nema nikakve veze. Taj se naziv za domorodačko stanovništvo Amerike zadržao do danas. Ipak, ime je novi kontinent dobio po moreplovcu i istraživaču Amerigu Vespucciju koji je dokazao da to kopno nije Indija, već novootkrivena kopnena cjelina. Njemu u čast novootkriveno kopno se zove Amerika.

Sjeverna i Južna Amerika dio su Novog svijeta. Europljani su novu kopnenu cjelinu otkrili 1492. godine pod vodstvom moreplovca Kristofora Kolumba. Međutim, postoje indikacije da su Vikinzi, narod Sjeverne Europe, doplovili do Amerike nekoliko stotina godina prije Kolumba. Amerigo Vespucci je shvatio da je otkrivena nova kopnena cjelina i kontinent je po njemu dobio ime Amerika. Atlantski ocean na istoku, Tihi ocean na zapadu i Arktički ocean na sjeveru oplakuju američki kontinent. Granica Sjeverne Amerike i Azije je Beringov prolaz, s Europom je dijeli Danski prolaz, dok Južnu Ameriku od Antarktike dijeli Drakeov prolaz i Južni ocean. Amerika se smjestila na sjevernoj, zapadnoj i južnoj polutki. Presijeca ju ekvator, sjeverna obratnica, južna obratnica i sjeverna polarnica, stoga možemo reći da se Amerika nalazi u sjevernom hladnom, sjevernom umjerenom, žarkom i južnom umjerenom toplinskom pojasu.

Sjeverna i Južna Amerika

113

Geografski položaj Amerike je povoljan jer Amerika ima izlaz na sve oceane osim Indijskog. Prometno je dobro povezana sa svim kontinentima što Sjevernoj i Južnoj Americi daje

velike mogućnosti gospodarskog razvoja. Sjevernu Ameriku od Južne Amerike dijeli umjetno prokopan Panamski kanal. Jezične raznolikosti i kolonijalno nasljeđe podijelilo je Sjevernu i Južnu Ameriku na Angloameriku i Latinsku Ameriku, a granica je rijeka Rio Grande. Angloamerika obuhvaća dio Sjeverne Amerike, odnosno SAD (Sjedinjene Američke Države) i Kanadu. Stanovnici Angloamerike potomci su engleskih i francuskih doseljenika.

Službeni jezik je engleski, a u dijelu Kanade francuski. Latinska Amerika obuhvaća sav teritorij južno od rijeke Rio Grande, odnosno teritorij Sjeverne i Južne Amerike južno od granice između SAD-a i Meksika. Stanovnici Latinske Amerike potomci su španjolskih i portugalskih doseljenika. Službeni jezik u većini država je španjolski, a u Brazilu portugalski. Ponekad se Amerika dijeli i na Srednju Ameriku. Pojam Srednja Amerika odnosi se na dio Sjeverne Amerike južno od granice SAD-a i Meksika pa sve do Paname te na otočja u Karipskom moru.

►Uz pomoć karte imenuj države Sjeverne, Srednje i Južne Amerike odnosno Angloamerike i Latinske Amerike. Imenuj i njihove glavne gradove.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Panamski kanal umjetno je prokopan kanal koji povezuje Atlantski i Tihi ocean, a razdvaja Sjevernu od Južne Amerike. Dugačak je 81,6 km te predstavlja jedan od najvažnijih prometnih puteva na svijetu. Izgradnju kanala započela je francuska kompanija, a nakon financijskih problema francuske kompanije nadzor na izgradnjom kanala 1904. godine preuzimaju projektanti SAD-a. Kanal je iskopan 1914. godine Panamski kanal

i bio je pod upravom Sjedinjenih Američkih Država sve do 1999. godine. Nakon te godine upravljanje nad kanalom preuzima Panama, država u kojoj se kanal nalazi. ►Zašto je Panamski kanal toliko važan za prometnu povezanost?

Rijeka Rio Grande

114

ZAPAMTI👍• 1492. godine Kristofor Kolumbo je otkrio Ameriku, a ime je dobila po Amerigu

Vespucciju.• Sjeverna i Južna Amerika dio su Novog svijeta. • Granica Sjeverne Amerike i Azije je Beringov prolaz, s Europom je dijeli Danski

prolaz, a Južnu Ameriku od Antarktike dijeli Drakeov prolaz i Južni ocean.• Geografski smještaj Amerike je na sjevernoj, zapadnoj i južnoj polutki. • Geografski položaj Amerike je povoljan. • Angloamerika obuhvaća dio Sjeverne Amerike: SAD i Kanadu. • Latinska Amerika obuhvaća sav teritorij južno od rijeke Rio Grande, odnosno

teritorij Sjeverne i Južne Amerike južno od granice između SAD-a i Meksika.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Tko je i kada otkrio Ameriku?2. Po kome je Amerika dobila ime?3. Objasni kako se regionalno dijeli Amerika.4. Objasni geografski smještaj i položaj Amerike.5. Usporedi geografska obilježja Angloamerike i Latinske Amerike.6. Istraži kojoj litosfernoj ploči, kojem kontinentu te kojoj državi pripada otok

Grenland.7. Istraži i na satu prezentiraj jezičnu i političku problematiku pokrajine Quebec.

Za izradu zadatka posjeti školsku knjižnicu i posluži se internetom.

115

PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AMERIKE

Sekvoja je vrsta crnogoričnog drveća čije šume rastu na području Kalifornije. Zbog svoje visine naziva se i mamutovac. Divovske sekvoje smatraju se najvećim živim bićima na Zemlji – mogu narasti čak do 100 metara. Možeš li vjerovati da divovska sekvoja može živjeti do 4 000

godina! Još posebnosti i zanimljivosti o reljefu, vodi, klimi i biljnom svijetu Amerike saznat ćeš u današnjoj nastavnoj jedinici. Krenimo!

Amerika se prema reljefnim cjelinama dijeli na prastara područja, stara gromadna gorja, mlade ulančane planine i velike nizine. Prastara visočja su najstariji dijelovi Amerike koji

su zaravnjeni, a obuhvaćaju Kanadski štit u Sjevernoj Americi te Brazilsko visočje i Gvajansko gorje u Južnoj Americi. Staro gromadno gorje je Apalačko gorje koje se nalazi na istoku Sjeverne Amerike. Prastara visočja i stara gromadna gorja bogata su rudama, pogotovo Apalačko gorje koje je bilo osnova za razvoj industrije u Sjevernoj Americi. Apalačko gorje ima mnogo kratkih i brzih rijeka koje su iskorištene za hidroenergiju. Mlade ulančane planine Kordiljeri nalaze se uz zapadnu obalu Amerike, od Aljaske na sjeveru Sjeverne Amerike do Ognjene Zemlje na jugu Južne Amerike. To je najduži planinski lanac na svijetu, koji je dio Pacifičkog vatrenog prstena te su česti potresi i vulkani. U Sjevernoj Americi Kordiljeri se granaju u više usporednih planinskih lanaca, a najvažniji od njih je Stjenjak (Rocky Mountains). Najviši vrh Reljef Sjeverne i Južne Amerike

116

Kordiljera u Sjevernoj Americi je Mount McKinley ili Denali (6914 metara). Između tih usporednih planinskih lanaca nalaze se visoravni i zavale. U Sjevernoj Americi to su Velika zavala (Great Basin) i visoravni Columbia, Colorado i Meksička visoravan, a u Južnoj Americi visoravan Altiplano. Najniži dio Velike zavale je Dolina smrti, najdublja depresija u Americi.

►Uz pomoć atlasa očitaj vrijednost najdublje depresije u Americi.

U Južnoj Americi Kordiljeri se nazivaju Ande i na njima se nalazi najviši vrh Amerike – Aconcagua (6960 metara). Nizine prevladavaju u središnjim dijelovima Amerike i njima protječu najveće rijeke. U Sjevernoj Americi važna je nizina uz rijeku Mississippi, a zaravnjeni prostor pruža se na sjever skroz do Kanadskog štita. Vjetrovi sa sjevera donose na područje nizine plodni prapor. Rijeka Mississippi sa svojim pritocima vrlo je važna u prometnom povezivanju Sjeverne Amerike. Najveća rijeka Kanade je rijeka Mackenzie, ali nema prometnu važnost zbog nepovoljne klime. Zašto? U Južnoj Americi nalazi se najveći nizinski prostor Amazonije – područja uz rijeku Amazonu koje obuhvaća najveću tropsku kišnu šumu na svijetu. Amazona je vodom najbogatija rijeka na svijetu. Ostale veće nizine u Južnoj Americi su područje La Plate – porječje rijeka Parane, Paragvaja i Urugvaja i nizina uz rijeku Orinoco na sjeveru Južne Amerike.

►Potraži na karti Amerike sve navedene reljefne oblike.

Koridiljeri su glavna kontinentska razvodnica Amerike. Rijeke tihooceanskog slijeva su kraće, ali su brze te su pogodne za hidroenergiju – rijeke Columbia i Colorado (u istoimenim visoravnima). Rijeke atlantskog slijeva su duže i važne za prometno povezivanje – rijeka Mississippi sa svojim pritokom Missouri te St. Lawrence i Amazona. Najveći sustav jezera na svijetu nalazi se u Sjevernoj Americi na granici između SAD-a i Kanade. To su Velika jezera – sustav od pet velikih jezera s poznatim slapovima na rijeci Niagari. Ta jezera i rijeka St. Lawrence su

Grand Canyon – Veliki kanjon rijeke Colorado

Amazona i tropska kišna šuma u Amazoniji

Hooverova brana i umjetno jezero Mead na rijeci Colorado, SAD

117

međusobno povezani kanalima i važan su plovni put koji povezuje obalu i unutrašnjost. Najveće jezero u Južnoj Americi je jezero Titicaca.

►Potraži na karti Sjeverne Amerike gdje se nalaze i kako se zovu pet velikih jezera.

Slapovi Niagare na granici između SAD-a i Kanade

Amerika se nalazi na području četiri toplinska pojasa koji zajedno s ostalim klimatskim čimbenicima određuju klimu tog područja. Koji su to toplinski pojasevi? Tropske kišne klime prevladavaju u Južnoj Americi te na južnom dijelu Sjeverne Amerike koji su u žarkom pojasu. Najveći dio tih klima nalazi se na području Amazonije u kojem se nalaze najveće tropske kišne šume na svijetu – „pluća svijeta“. U Brazilu se tropske kišne šume nazivaju selvas. Okolo prašumske klime zastupljena je savanska klima, a savane se nazivaju camposi. Na području tropskog pojasa u Atlantskom oceanu nastaju tropski cikloni koji se nazivaju uragani. Oni se kreću preko Karipskog otočja prema obali Meksičkog zaljeva i stvaraju veliku materijalnu štetu, ali nerijetko i ljudske žrtve. Suhe klime raširene su uz obratnice, a nastaju zbog utjecaja hladnih morskih struja i planina koje su reljefna barijera prema unutrašnjosti. U Sjevernoj Americi

obuhvaćaju jugozapadnu obalu i unutrašnje područje Kordiljera koje zbog reljefne prepreke nije pod utjecajem vlažnih zapadnih vjetrova. Najsuše područje je Velika zavala koja obuhvaća Dolinu smrti, a stepska klima je raširena u zaleđu Kordiljera. Stepa se u Sjevernoj Americi naziva prerija, a u Južnoj Americi pampa. Vlažnija područja prerija i pampa pretvorena su u najveće žitnice, a suši prostori koriste se za stočarstvo.

Raspodjela klima u Americi

118

Uragan u Karipskom otočju Američki bizon

U Južnoj Americi suha je klima raširena u Patagoniji i uz zapadnu obalu gdje je zbog hladne Humboldtove morske struje nastala Atacama, najsuša pustinja na svijetu. Umjereno tople kišne klime raširene na prostoru nizina Sjeverne Amerike te uz područje La Plate u Južnoj Americi. Ta se područja koriste za poljoprivredu. Zbog niskog reljefa nizine u Sjevernoj Americi pogodne su za stvaranje tornada – jakog, razornog vrtložnog vjetra koji nastaje zbog dodira toplih i hladnih zračnih masa. Tople zračne mase dolaze iz područja tropskih kišnih klima u Meksičkom zaljevu, a hladne zračne mase dolaze iz sjevernog hladnog pojasa. Snježno-šumska klima raširena je u Sjevernoj Americi – u Kanadi, na Aljasci (SAD) i na najvišim predjelima Kordiljera, a u Južnoj Americi je nema. Zašto? Na tom području prevladava tajga – vazdazelene šume jele i smreke, a za naseljavanje u Kanadi su najpogodniji južni dijelovi, uz granicu sa SAD-om. Snježna klima obuhvaća najsjevernija područja Sjeverne Amerike. Tamo se nalazi tundra, zajednica mahovina i lišajeva.

►Znaš li još neku pustinju koja je nastala djelovanjem hladne morske struje?

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Nacionalni park Yellowstone je najstariji nacionalni park na svijetu: osnovan je 1872. godine. Nalazi se u srednjem dijelu Stjenjaka u SAD-u. Poznat je po mnogobrojnim termalnim izvorima, gejzirima i vulkanima. U parku se nalaze mnogobrojna jezera i divlje životinje – bizoni, grizliji, kojoti, pume… Park je na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.

119

ZAPAMTI👍• Amerika se prema reljefnim cjelinama dijeli na prastara područja, stara gromadna

gorja, mlade ulančane planine i nizine. » Prastara visočja su Kanadski štit u Sjevernoj Americi te Brazilsko visočje i

Gvajansko gorje u Južnoj Americi. » Staro gromadno gorje je Apalačko gorje. » Mlade ulančane planine Kordiljeri se u Sjevernoj Americi granaju u više

usporednih planinskih lanaca, a najvažniji od njih je Stjenjak. U Južnoj Americi Kordiljeri se nazivaju Ande.

• Važne rijeke su Mississippi, Mackenzie, Amazona, Parana, Paragvaj, Urugvaj, Orinoco, Columbia, Colorado, Missouri i St. Lawrence.

• Gospodarski najvažnija jezera su Velika jezera i jezero Titicaca.• Klima

» Tropske kišne klime prevladavaju u Južnoj Americi te na južnom dijelu Sjeverne Amerike koji su u žarkom pojasu.

» U Brazilu se tropske kišne šume nazivaju selvas, a savane se nazivaju campos.

» Suhe klime raširene su uz obratnice, a nastaju zbog utjecaja hladnih morskih struja i planina koje su reljefna barijera prema unutrašnjosti.

» Stepa se u Sjevernoj Americi naziva prerija, a u Južnoj Americi pampa. » Umjereno tople kišne klime raširene na prostoru nizina Sjeverne Amerike

te uz područje La Plate u Južnoj Americi. » Snježno-šumska klima raširena je u Sjevernoj Americi – u Kanadi, na Aljasci

(SAD) i na najvišim predjelima Kordiljera. • Na području tropskog pojasa u Atlantskom oceanu nastaju tropski cikloni koji se

nazivaju uragani. • Tornado je jak, razorni vrtložni vjetar koji nastaje zbog dodira toplih i hladnih

zračnih masa.

120

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Navedi i na karti Amerike pokaži reljefne cjeline Amerike.2. Objasni gospodarsku važnost Apalačkog gorja i Velikih jezera za SAD i Kanadu.3. Kako se zovu Kordiljeri u Južnoj Americi? Koji je najviši vrh Amerike?4. Što je Amazonija?5. Što je uragan i gdje nastaje?6. Objasni pojmove selvas, campos, pampa i prerija.7. Objasni nastanak pustinje Atacame.8. Navedi klimatske čimbenike koji utječu na klimu Amerike.9. Istraži zašto je nizina uz rijeku Mississippi poljoprivredno važnija i plodnija od

nizine uz rijeku Amazonu. 10. Koje se poljoprivredne kulture namijenjene za tržišnu poljoprivredu uzgajaju u

Sjevernoj, a koje u Južnoj Americi?11. Istraži na koje se načine pokušava spriječiti/smanjiti deforestacija Amazonije.

Jesu li ti načini uspješni? Koji problemi nastaju tijekom provođenja tih mjera? Kako je na smanjenje prašuma utjecao veliki požar 2019. godine?

121

STANOVNIŠTVO AMERIKE

Meksičke i brazilske sapunice (telenovele) jedan su od najpoznatijih izvoznih proizvoda Meksika i Brazila. To su serije u kojima se radnja vrti oko jednog ili više glavnih likova i njihovih dogodovština. Vrlo je česti motiv nesretna ljubav koja na kraju serije premosti sve prepreke. Ta vrsta serija postala je popularna diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj.

Svako domaćinstvo je svakodnevno pratilo svoju omiljenu sapunicu, a najpoznatije sapunice koje su se emitirale u Hrvatskoj svakako su Marisol i Esmeralda.►Jesi li ti gledala/gledao neku meksičku ili brazilsku sapunicu?►Kojim jezikom govore likovi u meksičkim, a kojim u brazilskim sapunicama? Zašto?

Angloamerika i Latinska Amerika zajedno imaju oko milijardu stanovnika, ali postoje velike razlike u kretanju i obilježjima stanovništva. Sjeverna i Južna Amerika prosječno

ima malu gustoću naseljenosti. Najgušće su naseljena istočna i zapadna obala te prostor oko Velikih jezera u Angloamerici i obalna područja uz veće gradove te Meksička visoravan u Latinskoj Americi. Ostala područja su slabije naseljena, pogotovo sjever Kanade, unutrašnjost Brazila i jug Južne Amerike. Zašto? Angloamerika ima oko 370 milijuna stanovnika, nizak prirodni prirast te prema dobnom sastavu je starije od stanovništva Latinske Amerike. Latinska Amerika ima oko 650 milijuna stanovnika i broj stanovništva se ubrzano povećava zbog visokog prirodnog prirasta i poboljšanja životnih i zdravstvenih uvjeta zadnjih 50-ak godina. Brz porast stanovništva povećava gospodarske probleme tih država. Koje?

Gustoća naseljenosti Sjeverne i Južne Amerike

122

Danas u Americi žive ljudi iz svih dijelova svijeta, zastupljene sve rase i ima mnogo mješanaca. Afroamerikanci su potomci prisilno dovedenih robova (crne rase) koji su se danas asimilirali na Američkom kontinentu. Mestici su mješanci domorodačkog stanovništva Sjeverne i Južne Amerike (žuta rasa) i doseljenih Europljana (bijela rasa). Najveći udio mestika živi u Meksiku. U prošlosti nije bilo tako.

700600500400300200100

0

1955

.

1960

.

1965

.

1970

.

1975

.

1980

.

1985

.

1990

.

1995

.

2000

.

2005

.

2010

.

2015

.

2020

.

milijuna

Angloamerika

Latinska Amerika

Ukupno kretanje broja stanovnika Angloamerike i Latinske Amerike 1955. – 2020. godine

Najstariji su starosjedioci Amerike bili žute rase i podrijetlom su iz Azije – Indijanci, Inuiti (Eskimi) i Aleuti. Indijanci su naselili prostor cijele Amerike prije 10 000 godina, u vrijeme ledenog doba. Pretpostavlja se da su američki domoroci došli iz Azije preko zaleđenog Beringovog prolaza. Nakon završetka ledenog doba u Ameriku su iz Azije čamcima došli Inuiti (Eskimi) i Aleuti koji su se naselili na prostoru Sjeverne Amerike. Nakon otkrića Amerike počinju nove migracije stanovništva. Tko je i kada otkrio Ameriku?

Indijanac u tradicionalnoj odjeći Inuit u tradicionalnoj odjeći

Europljani se u Ameriku u većem broju počinju doseljavati od 18. stoljeća. Doseljavanjem Europljana značajno se promijenila struktura američkog stanovništva. Europljani su kolonizirali prostor Amerike i nisu mnogo brinuli o starosjediocima koji su bili na nižem

123

stupnju društvenog i gospodarskog razvoja. Tijekom europskog naseljavanja Amerike najviše stradali Indijanci u Angloamerici. Mnogi su poginuli u borbama s Europljanima i od zaraznih bolesti na koje nisu bili naviknuti ili su pretvoreni u robove. Indijanska carstva Maja, Inka i Azteka su uništena. Većina Indijanaca završila je u indijanskim rezervatima. Prvi su europski kolonizatori i doseljenici odredili jezik, kulturu i način života na prostoru koji su kolonizirali. U Angloameriku se u na početku doseljava većinom stanovništvo Zapadne Europe –

Englezi i Francuzi. Na tom prostoru službeni jezici su: engleski (SAD, Kanada) i francuski (pokrajina Quebec u Kanadi). Većina doseljenika je bila protestantske i rimokatoličke vjere. Latinsku Ameriku primarno se doseljava stanovništvo Južne Europe – Španjolci i Portugalci pa je u većini država Latinske Amerike službeni: španjolski (većina država) ili portugalski (Brazil) jezik te jezik starosjedioca, a prevladava rimokatolička vjera. Narodi koji su naseljavali pojedina područja stvarali su gradove, gospodarstvo, društvo i kulturu po uzoru svojih matičnih država.

►Kako se nazivaju jezici koji služe za sporazumijevanje diljem svijeta? Koji jezici spadaju u tu kategoriju jezika?

Prosvjedi protiv rasizma koji i danas postoji u Americi

Martin Luther King, borac za prava crnaca (znameniti govor „I have a dream“)

Europljani su u Ameriku dovodili afričke robove koje su koristili za rad na poljima, u rudnicima i industriji. Danas je robovlasništvo zabranjeno, a potomci bivših robova, Afroamerikanci, uspješno su se asimilirali u Američko društvo. Najviše doseljenika doseljava se u Ameriku krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Što se tijekom 20. stoljeća događa u Europi? Tada se u Ameriku zbog nepovoljne gospodarske i političke situacije doseljava mnogo stanovnika iz Srednje i Južne Europe, a ponajviše Talijani, Španjolci, Portugalci, Grci, Poljaci i Hrvati. Tada započinje migracijska kriza s područja današnje Hrvatske. Hrvati migriraju u Ameriku

Ulaz u Indijanski rezervat

124

zbog raznih gospodarskih (epidemija zaraznih bolesti, bolest vinove loze, poljoprivredna kriza) i političkih razloga. Hrvati se doseljavaju se u Angloameriku, ali nakon migracijskih ograničenja Angloamerike, većina hrvatskih iseljenika odlazi u Južnu Ameriku.

Ograda na granici SAD-a i Meksika zbog sprečavanja ilegalnih migracija

Najviše se doseljavaju u države Čile i Argentinu gdje su i danas vrlo velike zajednice Hrvata i njeguje se hrvatski jezik i kultura. Do 2. svjetskog rata hrvatsko iseljeništvo je primarno nekvalificirana radna snaga koja radi najteže poslove u rudarstvu i industriji. Nakon 2. svjetskog rata i u novije vrijeme u mnogo većem broju iz Hrvatske se iseljavaju visokokvalificirani radnici te je prisutan „odljev mozgova“. Najviše stanovnika želi se doseliti u razvijene države Angloamerike, one su uvele ograničenje useljavanja i najtraženiji su visokoobrazovani radnici. I danas je prisutno doseljavanje u Ameriku iz svih dijelova svijeta. Najveći udio doseljenika Amerike danas dolazi iz Azije, ponajviše Kinezi i Indijci. Zašto? S ciljem

očuvanja materinjeg jezika i kulture u SAD-u postoji Hrvatska bratska zajednica (HBZ), najveća organizacija hrvatskih iseljenika u SAD-u i Kanadi. Utemeljena je 1894. godine u gradu Pittsburghu (SAD), a obuhvaća oko 60 000 članova. Bavi se osnivanjem hrvatskih škola i domova, kulturno-umjetničkih društava te materijalno i moralno podupire matičnu domovinu Hrvatsku.

►Razlikuje li se hrvatski jezik Hrvatske bratske zajednice u Pittsburgu od hrvatskog književnog jezika?

Grb Hrvatske bratske zajednice

125

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Neki od svjetski poznatih znanstvenika i izumitelja potječu iz Hrvatske, a odselili su se u Ameriku u potrazi za boljim životom. Najpoznatiji od njih je Nikola Tesla, hrvatski izumitelj srpskog podrijetla iz Smiljana u Lici. On je 1884. godine otišao u SAD kako bi patentirao izmjeničnu struju. Prva hidroelektrana na svijetu koja je proizvodila izmjeničnu struju izgrađena je na Niagarinim slapovima. Tada je započela era izmjenične struje,

koja je promijenila svijet. Mi danas svakodnevni život ne možemo zamisliti bez izmjenične struje. Ona pokreće sve u našem kućanstvu – žarulju, televiziju, računalo, perilicu rublja,… U čast Teslinog izuma, jedinica magnetne indukcije zove se tesla.►Istraži i nabroji još neke izume Nikole Tesle.

ZAPAMTI👍• Sjeverna i Južna Amerika ima rijetku gustoću naseljenosti. • Angloamerika ima oko 370 milijuna, a Latinska Amerika oko 650 milijuna stanovnika.• Afroamerikanci su potomci prisilno dovedenih robova (crne rase).• Mestici su mješanci domorodačkog stanovništva Sjeverne i Južne Amerike (žuta

rasa) i doseljenih Europljana (bijela rasa). • Najstariji su starosjedioci Amerike bili žute rase i podrijetlom su iz Azije – Indijanci,

Inuiti (Eskimi) i Aleuti. • Masovne migracije iz Europe zahvatile su Ameriku tijekom 19. i 20. stoljeća.• S ciljem očuvanja materinjeg jezika i kulture u SAD-u postoji Hrvatska bratska

zajednica (HBZ), utemeljena je 1894. godine u gradu Pittsburghu (SAD).• Hrvati migriraju u Ameriku zbog raznih gospodarskih (epidemija zaraznih bolesti,

bolest vinove loze, poljoprivredna kriza) i političkih razloga. Doseljavaju se u Angloameriku, a nakon migracijskih ograničenja većina hrvatskih iseljenika odlazi u Južnu Ameriku.

126

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni rijetku naseljenost Sjeverne Amerike.2. Objasni kretanje stanovništva Angloamerike i Latinske Amerike u proteklih 50-

ak godina.3. Nabroji starosjedioce Amerike i objasni zašto se njihov broj tijekom povijesti

smanjio.4. Tko su Afroamerikanci, a tko mestici?5. Koji su jezici rašireni u Angloamerici, a koji u Latinskoj Americi?6. Opiši razloge i područja na koja se doseljava hrvatsko stanovništvo u Ameriku.7. Što je Hrvatska bratska zajednica?8. Istraži i uz pomoć učitelja povijesti istraži važnost Martina Luthera Kinga te

Rose Parks za izjednačavanje prava Afroamerikanaca u SAD-u. Kako su te osobe pomogle u borbi za rasnu ravnopravnost? Ima li danas rasnih sukoba u SAD-u? Svoj rad prezentiraj razredu.

127

GOSPODARSTVO I GRADOVI AMERIKE

Neke biljke i životinje koje mi svakodnevno koristimo Europljani nisu poznavali sve do geografskih otkrića. Možeš li zamisliti svoj život bez krumpira, rajčice ili kakaovca? Zamisli kako bi izgledao tvoj svakodnevni ručak ili slatkiši bez tih namirnica. Te i mnoge druge namirnice potječu iz Amerike te su nakon geografskih otkrića proširene u Europu, a kasnije i na ostatak svijeta.

►Kako su te namirnice utjecale na gospodarstvo i stanovništvo Europe?►Potraži još neke namirnice koje potječu iz Amerike.

Angloamerika i Latinska Amerika kroz povijest su imale različit gospodarski razvoj čije su posljedice vidljive i danas. Angloamerika, odnosno države SAD i Kanada spadaju među najrazvijenije i najbogatije države svijeta, dok u Latinskoj Americi prevladavaju države u razvoju i nerazvijene države. Države Latinske Amerike zbog povijesnih razloga i danas imaju različite gospodarske probleme (mnogo poljoprivrednika bez vlastite zemlje, većina multinacionalnih kompanija je u stranom vlasništvu, međusobni sukobi, prezaduženost) te su ovisne o Angloamerici. Iz Angloamerike dolazi najviše kapitala preko multinacionalnih kompanija te je Angloamerika najvažniji vanjskotrgovinski partner Latinske Amerike. Većina stanovništva u Angloamerici zaposlena je u uslužnim djelatnostima, dok u državama Latinske Amerike postoje velike razlike zbog različitog stupnja gospodarske razvijenosti. Poljoprivredom u Angloamerici bavi se vrlo mali udio stanovništva, ali Angloamerika je u vrhu po proizvodnji i izvozu mnogih poljoprivrednih proizvoda. Prevladava intenzivna poljoprivreda – primjena tehnologija i GMO sjemena koja daje vrlo velike prinose. Većina takvog uroda koristi se za prodaju. Zbog toga su SAD i Kanada jedne od svjetskih proizvođača i izvoznika pšenice koja se koristi i u prehrambenoj industriji.

Plantaža kave u Brazilu Farma kukuruza u SAD-u

128

U Latinskoj Americi mnogo se stanovnika bavi poljoprivredom za vlastite potrebe, odnosno samoopskrbnom poljoprivredom. Ipak, vrlo je raširena monokulturna poljoprivreda u kojoj se na velikim površinama (plantažama) uzgaja jedna biljna kultura. Takav uzgoj je određen za izvoz, a vlasnici su najčešće globalne kompanije iz SAD-a i Kanade. Najvažnije biljne kulture su kava (Brazil), banane, ananas, šećerna trska, duhan,… Argentina je svjetski poznati proizvođač govedine. Uzgoj samo jedne biljne kulture je problem za države Latinske Amerike jer gospodarstvo cijele države ovisi o urodu, cijeni i izvozu samo jedne biljne kulture.

►Koji se problemi mogu javiti zbog monokulture poljoprivrede?

Prirodna bogatstva prisutna su u obje Amerike, a obuhvaćaju rude, šumu, vodnu snagu i plodno tlo. Površine pod šumama posebno su značajne u Kanadi i Brazilu, gdje se iskorištavaju za preradu i drvnu industriju. U Kanadi prevladavaju tajge te se kontrolirano iskorištavaju i Kanada je poznata po proizvodnji gotovih proizvoda – papira, namještaja... Drugačija je situacija u Brazilu, u kojem se deforestacija (sječa, krčenje) tropske

kišne šume ne kontrolira. Šume se krče zbog drva za ogrijeva, prodaje skupog tvrdog drveća, drvne industrije te zbog dobivanja plodnog tla koje se koristi za plantaže. Problem nastaje jer se šume planski ne obnavljaju i zbog toga se udio šume stalno smanjuje što negativno utječe na biljni i životinjski svijet tog područja, ali i cijelog svijeta.

►Koji se ekološki i gospodarski problemi mogu pojaviti smanjivanjem udjela šuma?

Ruda na području Amerika ima u području prastarih visočja i starih gromadnih gorja. Koje su to reljefne cjeline? Svjetski proizvođači nafte i zemnog plina su SAD, Kanada, Meksiko, Venezuela i Brazil. SAD je velik proizvođač nafte, ali većinu nafte potroši za vlastite potrebe pa ne izvozi mnogo. U Latinskoj Americi značajna je prerada ruda bakar, srebro (Argentina), željezo (Brazil)… koje su važan izvozni proizvod. Industrija visoke tehnologije najrazvijenija je u SAD-u i Kanadi, dok se tradicionalna industrija preselila u Latinsku Ameriku. SAD i Kanada su među vodećim državama po razvoju visoke tehnologije, inovacijama i izumima te je razvijena elektronička, elektrotehnička, računalna i automobilska industrija koja koristi najnapredniju tehnologiju. U Angloamerici se razvijaju novi uređaji i tehnologija, a njihova masovna

Krčenje tropske kišne šume u Brazilu

NASA – svemirska agencija, Florida (SAD)

129

izrada i sklapanje se odvija u Latinskoj Americi. Mnoge multinacionalne kompanije iz Angloamerike svoje industrijske pogone grade u državama Latinske Amerike zbog blizine sirovina i ruda te jeftinije radne snage i blažih zakona. Zbog mnogo sirovina i ruda u Latinskoj Americi su posebno razvijene metaloprerađivačka, petrokemijska i petrokemijska industrija te industrijski pogoni različitih vrsta proizvoda koji su u vlasništvu multinacionalnih kompanija. Gradovi u Americi nastali su primarno uz istočnu obalu jer su kolonizatori prvo naseljavali taj prostor zbog povoljnog geografskog položaja u blizini Atlantskog oceana, rijeka pogodnih za hidroenergiju, nalazišta ruda i plodnog tla. Upravo je to prostor koji je i najgušće naseljen, pogotovo u Sjevernoj Americi. Preko 80% stanovništva Amerike živi u gradovima. Angloamerika je tradicionalno područje velikih i modernih gradova, a njihova najveća koncentracija je u SAD-u uz atlantsku obalu, između Bostona i Washingtona, uz Velika jezera i jugoistok zapadne obale. New York je najveća aglomeracija u Angloamerici, a ostali veliki gradovi su: Los Angeles, Chicago, Washington s Baltimoreom, San Francisco, Boston i Toronto.

Manhattan, središnja gradska četvrt u New Yorku, SAD

Angloamerički gradovi su nastali po uzoru na gradove iz matičnih država doseljenika, pa je središnji dio grada poslovno središte (city) s modernim neboderima i poslovnim zgradama u kojima se nalaze sjedišta multinacionalnih kompanija, banaka… Stambena naselja se nalaze u predgrađima i najčešće se sastoje od obiteljskih kuća. Ulice se sijeku pod pravim kutom, a za prometnu povezanost vrlo su važne podzemne i nadzemne željeznice. I u bogatim i modernim gradovima postoje siromašne četvrti koje se u Angloamerici nazivaju slamovi, u kojima ima mnogo nezaposlenih i kriminala. Latinska Amerika u zadnjih 50-ak godina ima brzi porast gradskog stanovništva te je sustigla Angloameriku prema udjelu gradskog stanovništva. Ipak, postoje velike razlike u izgledu gradova i načinu života između tih Amerika. Zbog brzog porasta broja stanovnika, gradovi su postali prenaseljeni. Iako je gradnja središnjeg dijela s neboderima slična kao i u angloameričkim gradovima, novi dijelovi gradova se razvijaju neplanski. Izgradnja stanova i infrastrukture

Ciudad de México – jedan najvećih gradova obiju Amerika

130

ne može pratiti tako brz porast stanovnika koji se doseljavaju u gradove u potrazi za boljim životom. Nastaju mnogobrojne, sirotinjske četvrti koje se u Latinskoj Americi nazivaju favele. U njima nema vodovoda niti struje, mnogo stanovništva nema posao i raširen je kriminal. Najveći gradovi Latinske Amerike su Ciudad de México i Sao Paulo, a ostali veći gradovi su: Buenos Aires, Rio de Janeiro, Lima i Bogota.

►Objasni razloge zbog kojih se stanovništvo seli u gradove.

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Kanada spada među pet država na svijetu s najvećim udjelom šume u ukupnoj površini države. Od svih vrsta drveća posebno se izdvaja javor koji se koristi u različite svrhe. Kanadski javor (šećerni javor) ima prepoznatljive crvene listove, a postao je nacionalni simbol Kanade. Javorov list nalazi se na zastavi Kanade, na kovanici, a koristi se i u drvnoj te prehrambenoj industriji. Javor daje slatki biljni sok od kojeg se radi javorov sirup, jedan od najpoznatijih izvoznih kanadskih proizvoda. Tim se sirupom često prelijevaju američke palačinke i vafli jer je sladak, a u isto vrijeme i vrlo zdrav način zaslađivanja!

Favela u Rio de Janeiru, Brazil

131

ZAPAMTI👍• Angloamerika, odnosno države SAD i Kanada spadaju među najrazvijenije i najbogatije

države svijeta.• U Latinskoj Americi prevladavaju države u razvoju i nerazvijene države. • Poljoprivredom u Angloamerici bavi se vrlo mali dio stanovništva, ali Angloamerika je

u vrhu po proizvodnji i izvozu mnogih poljoprivrednih proizvoda. • Intenzivna poljoprivreda je primjena tehnologija i GMO sjemena koje daje vrlo velike

prinose. • Samoopskrbna poljoprivreda raširena je u Latinskoj Americi gdje se mnogo stanovništva

bavi poljoprivredom za vlastite potrebe. • Monokulturna poljoprivreda u kojoj se na plantažama uzgaja jedna biljna kultura

raširena je u Americi (kava, banane, ananas, šećerna trska, duhan,…).• Industrija visoke tehnologije najrazvijenija je u SAD-u i Kanadi, dok se tradicionalna

industrija preselila u Latinsku Ameriku. • Multinacionalne kompanije iz Angloamerike svoje industrijske pogone grade u državama

Latinske Amerike zbog blizine sirovina i ruda te jeftinije radne snage i blažih zakona. • New York je najveća aglomeracija u Angloamerici.• Favele su siromašne četvrti velikih gradova u Latinskoj Americi, a u Angloamerici se

nazivaju slamovi.• Najveći gradovi Latinske Amerike su Ciudad de México i Sao Paulo.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Kakva je gospodarska razvijenost Angloamerike, a kakva Latinske Amerike?2. Nabroji poljoprivredne kulture u Latinskoj Americi važne u samooprskrbnoj

poljoprivredi. 3. Što je deforestacija? Objasni posljedice pretjerane deforestacije u Amazoniji.4. Usporedi način gospodarenja šumom u Brazilu i Kanadi.5. Opiši tipičan izgled angloameričkog i latinoameričkog grada.6. Objasni pojmove favele i slamovi.7. Nabroji i na karti Amerike pokaži najveće gradove Amerike.8. Koji su problemi u velikim latinoameričkim gradovima?9. Uz pomoć multimedije i atlasa odaberi jedan latinoamerički grad koji ima razvijenu

industriju. Navedi neke multinacionalne kompanije koje imaju svoje industrijske pogone u tom gradu.

132

SAD

►Znaš li koji je kip prikazan na fotografiji?►U kojem se gradu nalazi?►Koja je simbolika tog kipa?Na fotografiji se nalazi Kip slobode, simbol grada New Yorka i SAD-a. Kip prikazuje ženu koja u jednoj ruci drži baklju, a u drugoj ploču sa zakonima na kojoj je napisan datum Deklaracije nezavisnosti. Kip je bio poklon francuskog naroda

američkom narodu povodom stote obljetnice Deklaracije nezavisnosti. Svi doseljenici koji su dolazili u SAD prvo što bi ugledali u Novom svijetu bio bi upravo ovaj kip, koji simbolizira slobodu u svim njezinim oblicima.

SAD (Sjedinjene Američke Države) je gospodarska, politička i vojna velesila. SAD je država s najvećim BDP-om na svijetu i visokim životnim standardnom. Članica je G-8, osnivač NATO-a i sjedište raznih međunarodnih organizacija. Kojih? SAD je prema površini četvrta država na svijetu, a prema broju stanovnika treća država na svijetu.

►Koje su države veće površinom, a koje brojem stanovnika od SAD-a?

SAD se sastoji od 50 saveznih država i saveznog okruga s glavnim gradom Washington D.C. Izdvojene savezne države su Aljaska (na sjeverozapadu Sjeverne Amerike) i Havaji (otočje u Tihom oceanu). Geografski položaj SAD-a je vrlo povoljan. Država je okružena najprometnijim oceanima – Atlantskim i Tihim oceanom. Meksičkim zaljevom je povezana s Latinskom Amerikom iz koje mnogo uvozi, ali i izvozi. Velika jezera su važna za prometnu povezanost s Kanadom iz koje mnogo robe uvozi, a preko rijeke St. Lawrence jezera su povezana i s Atlantskim oceanom.

►Na karti Sjeverne Amerike potražite Aljasku i Havaje.

Bijela kuća – sjedište američkog predsjednika, Washington D.C.

Central park, New York – jedan od najvećih i najposjećenijih parkova u SAD-u

133

SAD je s oko 330 milijuna stanovnika treća država na svijetu po broju stanovnika, ali zbog velike površine gustoća naseljenosti je rijetka. Najgušće naseljeno područje je sjeveroistok SAD-a (istočna obala), koju su Europljani prvu naseljavali. Tamo je koncentriran najveći broj gradova i najrazvijenija industrija. Gustoća naseljenosti smanjuje se prema zapadu države. Najveća koncentracija stanovništva i gospodarske aktivnosti u SAD-u obuhvaća konurbaciju (gradsku regiju) BosWash – najveću konurbaciju na svijetu. Jače naseljavanje SAD-a počine od 19. stoljeća, a ljudi su odlazili u SAD kako bi ostvarili američki san – obogatiti se, kupiti kuću i biti zadovoljan kvalitetom svog života. U SAD su se doseljavali ljudi sa svih strana svijeta, zato je danas SAD multikulturalno društvo. Svi stanovnici SAD smatraju se Amerikancima. Crna rasa prevladava u južnom dijelu, Hispanoamerikanci u jugozapadnom dijelu uz granicu sa Meksikom, a Azijci na zapadnoj obali. Indijanci žive u rezervatima na zapadu. Većina stanovništva, preko 80%, živi u gradovima. Službeni jezik je engleski. Zašto? SAD je privlačna država za doseljavanje pa su uvedena ograničenja useljavanja kako ne bi dolazio do socijalnih i gospodarskih problema zbog prevelikog broja doseljenika.

►Koji su prirodno-geografski, a koji društveno-geografski razlozi smanjivanja gustoće naseljenosti prema zapadu SAD-a?

1%

20%

79%

Udio zaposlenih po sektorima djelatnosti u SAD-u

U gospodarstvu je najzastupljeniji tercijarni sektor djelatnosti. SAD je jedna od gospodarski najrazvijenijih i najbogatijih država zbog povijesnih prilika i velikih prirodnih bogatstava – ruda, vodne snage, plodnog tla,… Na području SAD-a nije bilo ratova, doseljenici su postajali Amerikanci i prihvaćali novi način života te su imali velika plodna područja koja su mogli naseljavati. Unutar SAD-a nema carina – roba i ljudi slobodno kolaju. SAD je učvrstio svoju poziciju gospodarske i vojne velesile nakon 2. svjetskog rata, kada je preuzeo

Lincolnov memorijal, Washingtonski spomenik i zgrada Kapitola,

Washington D. C.

134

prevlast od Europe koja se obnavljala nakon ratova, dok se SAD nesmetano razvijao. Većina SAD-a nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu, što je pogodno za razvoj poljoprivrede. SAD je po proizvodnji žitarica (pšenica, kukuruz), govedine i mliječnih proizvoda među vodećim državama svijeta iako se vrlo mali udio stanovništva bavi poljoprivredom. To je moguće zbog intenzivne i suvremene poljoprivrede koja koristi mehanizaciju na velikim farmama (poljodjelski posjedi) i rančevima (stočarski posjedi). Koriste se GMO biljne i životinjske vrste koje daju veće prinose. Poljoprivredna područja su podijeljena u poljoprivredne pojaseve – beltove u kojima je razvijena monokulturna poljoprivreda (pojas kukuruza, pojas pšenice…). Beltovi su najrazvijeniji u središnjoj nizini uz rijeku Mississippi, a što se više ide prema zapadu, postepeno se prelazi na stočarstvo. Zašto?

►Objasni prednosti i nedostatke intenzivne i suvremene poljoprivrede.

Karta poljoprivrednih pojaseva u SAD-u

SAD je među vodećim državama po industrijskoj proizvodnji i izvozu. SAD ima velike zalihe ruda, ugljena, nafte i zemnog plina. U samom je vrhu po proizvodnji fosilnih goriva i električne energije u svijetu. Ugljen se nalazi na području starih gromadnih gorja i zbog toga se industrija počela razvijati u podnožju Apalačkog gorja uz Velika jezera tj. na sjeveroistoku SAD-a. Tu je gospodarsko središte države. Razvijena je tradicionalna industrija te automobilska industrija (Detroit, Chicago), a danas se na tom se području

Veliki pravokutni posjedi u SAD-u

135

počinju razvijati nove vrste industrije. Nafte i zemnog plima ima mnogo u Meksičkom zaljevu. SAD je u vrhu po proizvodnji nafte i plina, ali zbog vrlo razvijene industrije ne izvozi mnogo ruda, nego ih koristi za vlastite potrebe. Zbog prerade fosilnih goriva je među najvećim onečišćivačima zraka na svijetu. Zastupljene su sve vrste industrija, od petrokemijske i kemijske preko prehrambene, automobilske i industrije visoke tehnologije. SAD je među vodećim državama po računalnoj i svemirskoj industriji. NASA je svemirska agencija koja provodi svemirska istraživanja.

Sjedište Forda, Detroit Sjedište Googlea, Silicijska dolinaTijekom 20. stoljeća dolazi do razvoja moderne industrije u drugim dijelovima države, pogotovo na jugu i na zapadnoj obali SAD-a. U tim se dijelovima smjestila avionska, računalna i informatička industrija. Središte industrije visoke tehnologije (proizvodnja mikroprocesora) u SAD-u nalazi se u Silicijskoj dolini u Kaliforniji. SAD je država koja ulaže najviše novca u istraživanje i razvoj novih tehnologija u svijetu.

►Koja su najznačajnija svemirska dostignuća SAD-a? Navedi neke informatičke i automobilske kompanije kojima je sjedište u SAD-u.

0 500 1000 1500 2000 2500

milijardi

američkih

dolara

Meksiko

Hong Kong

Italija

Južna Koreja

Francuska

Japan

Nizozemska

Njemačka

SAD

Kina

Vodeće države svijeta prema vrijednosti izvoza 2019. godine

Najveći udio zaposlenih je u uslužnim djelatnostima koje i ostvaruju većinu BDP-a države. U međunarodnoj trgovini SAD je vodeća država na svijetu. U New Yorku je sjedište burze koja utječe na cijeli svijet, a američki dolar je vrlo važan u međunarodnoj trgovini. Mnoge

136

multinacionalne kompanije imaju svoja sjedišta u velikim gradovima SAD-a, dok svoje industrijske pogone sele u slabije razvijene države Latinske Amerike te diljem svijeta. Zašto? Za potrebe jeftine radne snage, ali i smanjenja ilegalnih migracija na graničnim prostorima SAD-a i Meksika izgrađeni su dvojni gradovi. Dvojni gradovi su namjenski izgrađeni gradovi u Meksiku za potrebe industrijskih pogona američkih multinacionalnih kompanija. Zbog svojeg povoljnog geografskog položaja ima dobre prometne veze s najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima – Kinom, Meksikom, Kanadom te Europskom unijom. Filmska industrija i turizam važne su industrijske grane i donose veliku zaradu. SAD zbog svoje veličine i raznovrsnih područja ima mnogo zaštićenih područja te je raširen kupališni i kulturno-povijesni turizam (gradovi).

►Nabroji nekoliko turističkih destinacija SAD-a.

Hollywood, Los Angeles – središte svjetske filmske industrije

Honolulu, Havaji – važno turističko odredište

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Las Vegas je najveći grad u državi Nevadi, jednoj od 50 država SAD-a. Grad je nastao kao postaja na putu za južnu Kaliforniju, a neko je vrijeme bio i vojno uporište. Počeo se razvijati tijekom 20. stoljeća, nakon izgradnje željezničke pruge. Nalazi se usred pustinjskog područja, a postao je popularan zbog kockarnica i hotela. Naziva se „svjetskom prijestolnicom zabave“ i donosi značajan prihod SAD-u.

►Koja mala kneževina u Europi puni svoj proračun poznatim kockarnicama?

137

ZAPAMTI👍• SAD (Sjedinjene Američke Države) je gospodarska, politička i vojna velesila. • SAD se sastoji od 50 saveznih država i saveznog okruga s glavnim gradom Washington

D.C. • Geografski položaj SAD-a je vrlo povoljan. • SAD je s oko 330 milijuna stanovnika treća država na svijetu po broju stanovnika.• BosWash je najveća konurbacija na svijetu.• SAD je jedna od gospodarski najrazvijenijih i najbogatijih država zbog povijesnih prilika

i velikih prirodnih bogatstava.• Poljoprivredna područja SAD-a su podijeljena u poljoprivredne pojaseve – beltove

u kojima je razvijena monokulturna poljoprivreda (pojas kukuruza, pojas pšenice,…). • Nafte i zemnog plima ima na Aljasci i u Meksičkom zaljevu. • U SAD-u su zastupljene sve vrste industrija, od petrokemijske i kemijske preko

prehrambene, automobilske i industrije visoke tehnologije.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji i objasni preduvjete gospodarskog razvoja SAD-a.2. Objasni po čemu SAD spada u najvažnije države svijeta.3. Objasni geografski smještaj i položaj SAD-a.4. Opiši poljoprivredu SAD-a. Objasni što je belt.5. Usporedi gospodarsku važnost rijeka St. Lawrence i Mississippi.6. Gdje su najvažnija industrijska područja u SAD-u? Pokaži ih na karti Amerike.7. Što je NASA?8. Zašto je za gospodarstvo SAD-a važna Silicijska dolina?9. Što je BoWash?10. Nabroji 5 najvećih nacionalnih parkova u SAD-u. Istraži i opiši znamenitosti tebi

najzanimljivijeg nacionalnog parka u SAD-u. Napravi SWOT analizu tog nacionalnog parka.

138

AUSTRALIJA I OCEANIJA


GEO OŠ A.B.C.8.6. Učenik analizira prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Australije i Oceanije pomoću geografske karte i različitih grafičkih prikaza.GEO OŠ B.8.5. Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom.

139

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ I POLOŽAJ AUSTRALIJE I OCEANIJE

Još iz antičkih vremena postajala je ideja o Južnoj nepoznatoj zemlji (lat. Terra Australis Incognita). Prvi je taj pojam uveo Aristotel još u trećem stoljeću prije Krista. To neotkriveno tajanstveno kopno neumorno su tražili moreplovci diljem svijeta. Međutim, jedno putovanje ipak je bilo uspješno. Britanski moreplovac James Cook je sa skupinom znanstvenika krenuo na putovanje na Tahiti. Svrha putovanja bila su znanstvena istraživanja, a James Cook je je dobio i tajne naredbe britanskog dvora. Tajne naredbe bile su putovanje južno od 40° odnosno traženje

teorijskog kontinenta Terra Australis Incognita. Tako je 1770. godine James Cook doplovio do obale novog, neistraženog kopna koje je nazvao Australija. Taj kontinent prepun je endema, o čemu ćeš više saznati u sljedećim nastavnim cjelinama.

Australija je najmanji kontinent i u potpunosti nalazi na južnoj i na istočnoj polutki. Australija je ujedno i šesta država svijeta po površini, a prostire se kroz cijeli istoimeni kontinent. Nabroji pet najvećih država svijeta.

Karta Australije i Oceanije

Australiju presijeca južna obratnica što znači da se nalazi u žarkom i južnom umjerenom toplinskom pojasu. Geografski položaj Australije je najnepovoljniji od svih kontinenata.

140

Azija je, izuzev nenaseljene Antarktike, najudaljenija od ostalih kontinenata. Granica Australije s Azijom je Timorsko i Arafursko more, s Afrikom Indijski ocean, a od obiju Amerika odvaja je Tihi ocean. S ostatkom svijeta je povezana pomorskim putem. U novije vrijeme sve su češći avionski letovi iz svih dijelova svijeta te je tako Australija manje izolirana i gospodarski jače povezana sa ostatkom svijeta. Tasmanija je jedini veliki otok koji spada pod Australiju. Oceanija je zajednički naziv za otoke i otočiće zapadnog i središnjeg dijela Tihog oceana. Otoci koji se izdvajaju po većoj površini i udjelu stanovništva su Nova Gvineja, Novi Zeland i Havajsko otočje (SAD). Oceaniju također presijeca južna obratnica, ali većina otočnih skupina nalazi se u žarkom toplinskom pojasu. Oceanija se dijeli u tri velike otočne skupine: Melaneziju, Mikroneziju i Polineziju. Melanezija je otočna skupina koja je najbliže Australiji. Ime je dobila po većinski tamnoputom stanovništvu (grč. melas što znači crn) i obuhvaća skupinu otoka koji su smješteni oko otoka Nove Gvineje. Na karti imenuj otoke Melanezije. Mikronezija je prostor Tihog oceana koji se prostire između Nove Gvineje i Japana. Prepun je površinom manjih otoka prema kojima je ta otočna skupina dobila ime (grč. micros što znači sitan). Polinezija (grč. poly što znači mnogo) obuhvaća središnji dio Tihog oceana i površinom je najveći dio Oceanije. Krajnje točke Polinezije su Novi Zeland na jugozapadu, Havajsko otočje (SAD) na sjeveru i Uskršnji otoci na istoku.

Kameni kipovi na Uskršnjim Otocima Uluru – sveta gora australskih domorodaca

141

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Francuska Polinezija otočna je skupina Polinezije i prekomorska zemlja Francuske. Francuska Polinezija najudaljenije je turističko mjesto na svijetu. Od Australije i od Južne Amerike udaljena je oko 6 000 km, od Sjeverne Amerike oko 8 000 km, a od Europe oko 15 000 km. Ipak, rajske plaže, prozirno i toplo more te mir i tišina privlače turiste iz različitih dijelova svijeta. Otoci Tahiti i Bora Bora turistički su najposjećeniji otoci Francuske Polinezije.

ZAPAMTI👍• Australija je najmanji kontinent i u potpunosti se nalazi na južnoj i na istočnoj polutki. • Australija se nalazi u žarkom i južnom umjerenom toplinskom pojasu. • Oceanija je zajednički naziv za otoke i otočiće zapadnog i središnjeg dijela Tihog oceana.• Oceanija se dijeli u tri velike otočne skupine: Melaneziju, Mikroneziju i Polineziju. • Geografski položaj Australije je najnepovoljniji od svih kontinenata. • Australija je najudaljeniji naseljen kontinent. • Granica Australije s Azijom je Timorsko i Arafursko more, s Afrikom Indijski ocean, a

od obiju Amerika odvaja je Tihi ocean.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Opiši geografski smještaj i položaj Australije.2. Uz pomoć atlasa odredi granice Australije, Mikronezije, Polinezije i Melanezije. 3. Koje otočje u Oceaniji pripada SAD-u? Potraži ga na karti svijeta.4. Objasni zašto je Australija bila izolirani kontinent i kako se ta izoliranost smanjuje

u suvremeno doba. 5. Uz pomoć interneta i učitelja povijesti prouči kako se bioraznolikost Tihog oceana

ugrozila zbog testiranja nuklearnih eksplozija.6. Uz pomoć interneta i školske knjižnice istraži tko je i kada otkrio otok Tasmaniju.

Razlikuje li se biljni i životinjski svijet otoka Tasmanija i Australije?

142

PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AUSTRALIJE I OCEANIJE

Veliki koraljni greben (engl. Great Barrier Reef) najveći je koraljni greben, a ujedno i najveći ekosistem na svijetu. Nalazi se u Koraljnom moru uz sjeveroistočnu obalu Australije. S površinom većom od 2 000 kilometara vidljiv je iz svemira. Koralji su morske životinje iz porodice žarnjaka. Bioraznolikost

Velikog koraljnog grebena je među najvećima na svijetu. Dom je mnogim biljnim i životinjskim vrstama. U vodama Velikog koraljnog grebena nalazimo rijetke životinjske vrste kao što je morska krava i velika zelena kornjača. Očuvana bioraznolikost i velik udio rijetkih, zaštićenih vrsta razlog je uvrštenja Velikog koraljnog grebena na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1981. godine.

Velik dio Australije dio je prastarog kontinenta Gondvane. Tijekom raspada Godvane na nove kontinente, Australija se prva odvojila i postala samostalan kontinent. Zbog toga Australija ima specifična prirodno-geografska obilježja. Većina Australije je reljefno niski, zaravnjen prostor. Reljef Australije dijeli se u tri velike reljefne cjeline: Australski štit odnosno nisko, reljefno najstarije područje na zapadu Australije, unutrašnje zavale i Veliko razvodno gorje na jugoistoku.

Reljefna karta Australije

143

Zapadni dio Australije obuhvaća Australski štit koji je većinom građen je od prastarih stijena i područje je bogato rudama (željezna ruda, uran, olovo, kositar, zlato, drago i poludrago kamenje). Od unutrašnjih zavala ističe se središnja zavala Eyre u kojoj se nalazi istoimeno slano jezero koje je depresija (-15 metara) i to je najniži dio Australije. Obilje vode nalazi se u podzemlju. Za Australiju su osobito važni arteški bunari. Brojni arteški bunari izbušeni su na području između Velikog razvodnog gorja i jezera Eyre, pa se ponekad to područje naziva Veliki arteški bazen.

VELIKO RAZVODNO GORJE

UNUTRAŠNJE ZAVALE (VELIKI ARTEŠKI BAZENI)

ARTEŠKI BUNAR

Slano jezero Eyre Arteški bunar

Zavala rijeke Murry i rijeke Darling važna je za poljoprivredu zbog obilja vode. Australija je reljefno najniži kontinent. Najviši dijelovi Australije nalaze se uzduž cijele istočne obale, a najviši vrh je Mount Kosciusko (2228 metara), koji se nalazi na Australskim Alpama. Veliko razvodno gorje većinom je prekriveno šumom, ima stalne tekućice, starog je postanka i bogato je rudama (ugljen). Otoci Oceanije mogu se prema nastanku podijeliti u dvije skupine otoka. Na otoke koji su reljefno viši i vulkanskog su porijekla i na otoke koji su reljefno niži, a nastali su djelovanjem koralja. Oceanija je dio Pacifičkog

vatrenog prstena. Prisjeti se! Što je pacifički vatreni prsten?

Novi Zeland je tektonski nestabilno područje sa čestim potresima, erupcijama vulkana i brojnim gejzirima koji se koriste za proizvodnju energije u geotermalnim elektranama. Upravo zbog tektonskih nestabilnosti Novi Zeland ima planine s vrhovima višim od 3000 metara. Oceanija obiluje vulkanskim otocima. Vulkanski otok nastaje procesom izljeva magme iz Zemljine unutrašnjosti u podmorje. Svakom erupcijom podmorskog vulkana stožasto reljefno uzvišenje je veće. Kada stožac vulkana izađe na morsku površinu postaje vulkanski otok. Na obalama vulkanskog otoka žive koralji. Vulkan koji se ugasi počinje se snižavati, a oko otoka se formiraju kružni koraljni grebeni koji tvore atol. Atol je kružni koraljni otok, unutar kojeg se nalazi plitko more laguna.

Cookovo otočje, primjer vulkanskog otoka

144

ATOL

LAGUNA

UGASLI VULKAN SE SNIŽAVA

IZBIJANJE VULKANA NA POVRŠINU

Prikaz nastanka atola Atol Kwajalein, Maršalovi otoci

Australija se nalazi u žarkom i južnom umjerenom toplinskom pojasu. Australija je najsušniji kontinent i prevladava pustinjska klima. Koja obratnica presijeca Australiju? Vruća Australska

pustinja obuhvaća unutrašnjost kontinenta, a okružuje ju pojas stepske klime. Prepoznatljivost australskih pustinja je crvenkasta boja pijeska i stijena. Sjeverni dio Australije nalazi se u žarkom toplinskom pojasu i na tom prostoru raširene su tropske kišne klime. Uz sjevernu obalu prostor je savanske, a u sjeveroistočnom dijelu prašumske klime. Zbog utjecaja ljetnog monsuna i tropskog ciklona, koji se u Australiji naziva willy-willies, prostor sjeverne Australije dobiva mnogo padalina, a temperatura je visoka zbog smještaja u žarkom toplinskom pojasu. Jug i jugoistok Australije prostor

je umjereno toplih kišnih klima, a izmjenjuju se umjereno topla vlažna, sredozemna i sinijska (na sjeveroistoku) klima.

Tropske kišne šume na sjeveru Australije Crvenkasta boja australskih pustinja

Raspodjela klima u Australiji

145

Otoci Oceanije većinom su u žarkom toplinskom pojasu te tamo prevladavaju tropske kišne klime izuzev Novog Zelanda koji ima umjereno toplu kišnu klimu. Australija je jedinstven kontinent po pitanju biljnog i životinjskog svijeta. To je kontinent koji zbog ranog odvajanja od prakontinenta Godvane ima mnogo endema. Endemi su biljne i životinjske vrste koje žive samo na jednom određenom području. Većina živih bića iz Australije ne živi nigdje drugdje na svijetu. Od biljnih endema ističe se eukaliptus, a od životinjskih endema: koala, klokan, čudnovati kljunaš i ptica emu. Najpoznatija endemska vrsta na Novom Zelandu je ptica kivi. Za zaštitu i očuvanje jedinstvenog biljnog i životinjskog svijeta diljem Australije postoje nacionalni parkovi, a posebno je važna i stroga kontrola unosa stranih biljnih i životinjskih vrsta na kontinent.

►Zašto je važno strogo kontrolirati unos stranih biljnih i životinjskih vrsta na prostor Australije i Oceanije?

Čudnovati kljunaš Klokan Koala

Emu Eukaliptus Kivi

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Čudnovati svijet Novog Zelanda nije zaobišla ni filmska industrija. Kreativci filmskih serijala Gospodar prstenova i Hobit ondje su snimali mnoge scene. Za to im je potrebna očuvana priroda koja obuhvaća more, rijeke, vulkane, suhe i tropske kišne klime, obilje padalina, ledenjake u visokim planinama... Sve su to pronašli na prostoru

Australije i Oceanije. Većina scena snimljena je na Novom Zelandu. Za potrebe snimanja izgrađeno je cijelo selo izmišljenih bića hobita. Filmovi su doživjeli svjetsku slavu, a selo Hobbiton postalo je jedna od neizostavnih turističkih destinacija Novog Zelanda.

146

ZAPAMTI👍

• Reljef Australije dijeli se na Australski štit, unutrašnje zavale i Veliko razvodno gorje.• Atol je kružni koraljni otok unutar kojeg se nalazi plitko more laguna.• Klima Australije i Oceanije:

» Australija se nalazi u žarkom i južnom umjerenom toplinskom pojasu. » Većina australskog kopna je u pustinjskoj klimi. » Uz sjevernu obalu prostor je savanske, a sjeveroistočnom dijelu prašumske

klime. » Jug i jugoistok Australije prostor je umjereno toplih kišnih klima gdje se

izmjenjuju umjereno tople vlažne klime te sredozemna i sinijska klima. » Oceanija je područje tropske kišne klime izuzev Novog Zelanda koji ima

umjereno toplu kišnu klimu. • Endemi su biljne i životinjske vrste koje žive samo na jednom određenom području.

» Eukaliptus, koala, klokan, čudnovati kljunaš, emu, kivi.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Nabroji i na karti pokaži reljefne cjeline Australije. 2. Objasni nastanak atola. 3. Što su endemi? Nabroji nekoliko endemskih biljnih i životinjskih vrsta u Australiji. 4. Objasni klimatsku raznolikost Australije. 5. Što je arteški bunar? Na koji način pitka dolazi na površinu u arteškim bunarima? 6. Objasni pojam willy-willies.7. Uz pomoć učitelja biologije i školske knjižnice izdvoji nekoliko endemskih biljaka

i životinja u Australiji. Istraži s kojim su biljnim i životinjskim vrstama najsličnije u ostatku svijeta. Zašto je Australija kontinent sa tolikim brojem endemskih biljaka i životinja?

147

DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA AUSTRALIJE I OCEANIJE

Danas je jedna od najrazvijenijih država svijeta. Australija ima zanimljiv grb koji sadrži zvijezdu Commonwealtha (zajednica država pod Britanskom krunom), štit sa 6 saveznih država Australije i australske endeme. Zašto su baš klokan i emu na grbu? To su jedine životinje koje se ne mogu kretati unatrag. Australija po uzoru na endemske životinje, uvijek ide naprijed, nikad nazad.

Nakon otkrića novog kopna, Australija je postala britanska kažnjenička kolonija.

Australski domoroci, odnosno starosjedioci Australije, nazivaju se Aboridžini. To je tamnoputi narod koji je na australskom kopnu živio prije doseljavanja Europljana. Pretpostavke su da su u Australiju došli iz Azije prije nekoliko desetaka tisuća godina kada je razina mora bila niža. Aboridžini su narod koji se bavio lovom i sakupljanjem plodova. Danas Aboridžina ima oko 500 000 i žive diljem Australije. Starosjedioci Novog Zelanda su Maori, polinezijski narod koji je naselio Novi Zeland u 13. stoljeću.

Aboridžini – starosjedioci Australije

Maori – starosjedioci Novog Zelanda

Početak europskog naseljavanja Australije počinje krajem 18. stoljeća kada je u Australiji osnovana kažnjenička kolonija. Britanci su svoje zatvorenike dovozili u Australiju. Kao i u Americi, domorodačko stanovništvo bilo je primorano preseliti se u unutrašnjost kontinenta tijekom europskih doseljavanja. Veliko doseljavanje Europljana početkom 19. stoljeća potaknuto je zlatnom groznicom. Mnogo se Hrvata tijekom i nakon 1. i 2. svjetskog rata doselilo u Australiju zbog političkih i ekonomskih razloga, odnosno zbog potrage za boljim životom. U Australiji živi približno 176 000 Hrvata i njihovih potomaka. Hrvati u

148

Australiji imaju organizirana kulturna društva koja njeguje hrvatski jezik i kulturu. Sydney, Melbourne, Perth i glavni grad Canberra su područja s najvećim brojem Hrvata. Australija redovito kontrolira useljavanje stanovništva, a do sredine 20. stoljeća Australiju su mogli naseljavati samo bijelci jer je bila raširena rasna politika. Danas u Australiji većinom žive potomci Europljana, dok je u novije vrijeme sve veće doseljavanje ekonomskih migranata iz Azije. Najveća gustoća stanovništva je uz istočnu i jugoistočnu obalu gdje se nalaze najveći gradovi Australije. Zašto? Više od polovice stanovništva Australije živu na području pet milijunskih gradova (Melbourne, Brisbane, Adelaide, Sydney,

Perth). Prema unutrašnjosti gustoća stanovništva se smanjuje. Razlog tome je pomanjkanje padalina i nepovoljni uvjeti za život. Na području Australije i Oceanije živi približno 43 milijuna ljudi i to je najrjeđe naseljen kontinent s 5 st./km2. Novi Zeland također je visoko urbanizirana zemlja. Većina stanovništva živi na području glavnog grada Wellingtona, Aucklanda, Christchurcha i Dunedina.

►Navedi prirodno-geografske i društveno geografske razloge rijetke naseljenosti Australije.

Opera House i panorama Sydneya, najvećeg grada u Australiji

Australski kontinent je dio prastarog kopna te je bogat rudama (zlato, srebro, dijamanti, željezo, boksit, cink…) Australija je velik izvoznik ruda. Poljoprivreda je u Australiji važna grana gospodarstva iako zbog sušnih prirodnih uvjeta obuhvaća mali dio površine Australije i mali broj stanovnika. Zbog moderne poljoprivrede proizvodnja je dovoljna za izvoz. Većina poljoprivredne proizvodnje se izvozi (pšenica, pamuk, šećerna trska, tropsko voće, vino…).

Gustoća naseljenosti Australije

149

Diljem Australije rašireno je ovčarstvo. Ta grana stočarstva, uz mliječno i mesno govedarstvo, bila je osnova za gospodarski razvoj države. Većina Australije je sušno područje te je prisutno ekstenzivno stočarstvo (uzgoj ovaca na otvorenom). Australija je svjetski izvoznik mesa i mesnih prerađevina. Energetska osnova je ugljen, a većina električne energije proizvede se u termoelektranama. Razvijena je metaloprerađivačka, petrokemijska, automobilska, prehrambena i farmaceutska industrija. U australskom gospodarstvu prevladava tercijarizacija (povećanje tercijarnog sektora u gospodarstvu) i danas je Australija visoko razvijena država. Vrlo je

važan i raširen turizam. Australija i Oceanija su prostori koji su zbog svoje izdvojenosti i prirodnih i društvenih posebnosti važne turističke destinacije. Razvojem zračnog prometa u moderno vrijeme Australija je postala dostupnija turistička destinacija.

►Što sve privlači turiste u Australiju i Oceaniju? Što kažeš na ideju proslave Nove godine u kupaćem kostimu na plaži nekog otoka u Oceaniji?

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Aboridžini su od davnina cijenili glazbenu umjetnost i umijeće stvaranja raznih glazbala. Brojni instrumenti očuvani su i dan danas se koriste u kulturnim manifestacijama australskih domorodaca. Glazbalo koje je začaralo svijet svojim neobičnim zvukom definitivno je didžeridu. Postoji oko 40 naziva u aboridžinskim

jezicima, a neki od njih su: didgeridoo, didjeridu, yirdaki, kanbi, ihambilbilg… Didžeridu je drveno puhačko glazbalo. Smatra se najstarijim glazbalom na svijetu. Umijeće sviranja didžeridua pripada australskim domorocima koji se svojom baštinom uvelike ponose.

Ovčarstvo i proizvodnja „merino“ vune jedna je od glavnih gospodarskih

aktivnosti u Australiji

Turističko naselje na otoku Bora Bora

150

ZAPAMTI👍

• Australija i Oceanija su najrjeđe naseljen kontinent.• Australski starosjedioci su Aboridžini. • Starosjedioci Novog Zelanda su Maori.• Velik dio doseljenika doselio se početkom 19. stoljeća potaknutih zlatnom groznicom. • Najviše Hrvata doseljava u Australiju tijekom i nakon 1. i 2. svjetskog rata.• Više od polovice stanovništva Australije živu na području pet milijunskih gradova

(Melbourne, Brisbane, Adelaide, Sydney, Perth).• Gospodarstvo:

» Poljoprivreda je u Australiji važna gospodarska grana. » Rašireno je ekstenzivno stočarstvo, pogotovo ovčarstvo te proizvodnja mlijeka,

mesa i „merino“ vune. » Raširena je metaloprerađivačka, petrokemijska, automobilska, prehrambena i

farmaceutska industrija. » Razvijen je turizam zbog cjelogodišnjeg kupališnog turizma.

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Objasni kronologiju naseljavanja Australije. 2. Kako se nazivaju starosjedioci Australije, a kako Novog Zelanda? 3. Objasni pojam ekstenzivno stočarstvo. Zašto je razvijeno u Australiji?4. Opiši poljoprivrednu proizvodnju Australije. Koje poljoprivredne kulture se uzgajaju

za izvoz? 5. Opiši razloge i područja na koja se doseljava hrvatsko stanovništvo u Australiji.6. Objasni preduvjete za gospodarski razvoj Australije.7. Posjeti školsku knjižnicu (možeš koristiti i internet) i napravi putopis Australijom i

Oceanijom te ga prezentiraj razredu. Putopis neka obuhvaća prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Australije i najmanje tri otoka, po jedan iz Polinezije, Makronezije i Melanezije.

151

POLARNI KRAJEVI


GEO OŠ C.A.B.8.1. Učenik analizira prirodno-geografska obilježja polarnih područja, izdvaja specifične uvjete života i prilagodbe živih bića te objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja njihovih prirodnih resursa.GEO OŠ B.8.5. Učenik klasificira klimatske tipove, opisuje njihova obilježja i povezuje ih sa živim svijetom.

152

ANTARKTIKA I ARKTIK

Otkrićem Australije tajanstvena Južna nepoznata zemlja (lat. Terra Australis Incognita) još uvijek je bila trn u oku svjetskih moreplovaca. James Cook nekoliko je puta bio vrlo blizu Antarktike, ali nikada nije doplovio do nje. Brojni kitolovci i lovci na tuljane godinama su plovili praktički uz obalu Antarktike. Istraživačke ekipe iz svih dijelova svijeta (Rusija, Kina, Australija, SAD…)

istraživale su polarni svijet oko Južnog pola. Smatra se da je 1821. godine američki kapetan John Davis prvi čovjek u modernoj povijesti koji je zakoračio na tlo Antarktike. Danas je Antarktika nenaseljen kontinent sa povremenim istraživačkim ekspedicijama. Jedini stalni stanovnici Antarktike su pingvini i kitovi Južnog oceana.

Polarni krajevi su područja vječnog snijega i leda oko Sjevernog i Južnog pola. Prostor oko Južnog pola naziva se Antarktika, a okružuje ju Južni ocean i predstavlja jedini kontinent koji nije naseljen. Prostor oko Sjevernog pola naziva se Arktik. Obuhvaća područje Arktičkog oceana i uzak obalni prostor sjevernih dijelova Europe, Sjeverne Amerike i Azije. To su područja snježnih (polarnih) klima.

Arktik Antarktika

Polarni krajevi su prostori kojima većina reljefnih oblika nastaje zbog djelovanja leda. Tako na Antarktici imamo vječni snijeg te led i ledenjake koji su zbog globalnog zatopljenja sve ugroženiji. Ledenjak je golema količina leda koja se nalazi na kopnu, klizi niz padinu i tvori ledenjačke reljefne oblike. Prisjeti se ledenjačkog preoblikovanja reljefa. Za plovidbu su izuzetno opasni ledeni bregovi i ledene sante.

153

Ledena santa je nastala smrzavanjem mora te je površinom manja. Za plovidbu je opasniji ledeni brijeg odnosno veći komadi leda koji su se odlomili od ledenjaka i plutaju morem. Opasni su jer se na površini vidi samo vrh, a veći i za brodove opasniji dio nalazi se pod morem.

►Zašto je potonuo slavni brod Titanik?

ANTARKTIKA

Polarna kopnena cjelina koja se u potpunosti nalazi na južnoj polutci i danas je neistraženo područje našeg planeta. Antarktika je kontinent koji okružuje Južni pol. Cijeli se kontinent nalazi južnije od južne polarnice, odnosno južnije od 66,5° južne geografske širine. Površina kontinenta iznosi oko 14 milijuna km2 što ga svrstava na peto mjesto po površini na svijetu. Antarktika je najhladniji i jedini kontinent koji nije naseljen. Povremeni stanovnici koji žive na Antarktici su znanstvenici koji u organiziranim znanstvenim ekspedicijama obavljaju razna znanstvena i meteorološka istraživanja. Prostor Antarktike nije pod vlašću niti jedne države. Antarktika je dio prakontinenta Gondvane te ima mnogo ruda. Rudno bogatstvo

prastarih područja ostalo je netaknuto i međunarodnim sporazumom je određeno da se rudna bogatstva Antarktike ne eksploatiraju. Debljina snijega i leda na Antarktici u prosjeku iznosi oko 2 000 metara dok je najveća debljina oko 4 770 metara. Na Antarktici se nalazi više od 80% ukupnog leda na Zemlji. To je kontinent koji ima najviše očuvanih ledenjaka. Kada ledenjak dođe u kontakt sa morem nastaju plitki ledeni šelfovi (police). Ledeni šelf je plitak morski zaljev u kojem plutaju ledeni bregovi i

Većina ledenog brijega nalazi se ispod površine mora

Antarktika

Istraživačka postaja na Antarktici

154

ledene sante. Na Antarktici prevladava snježna klima, dok je tundra raširena samo u obalnom prostoru, a većinu prekriva led i snijeg. Padalina ima malo i većinom su u obliku snijega. Hladna mora Južnog oceana bogata su planktonom i morski životinjski svijet je raznolik, ima mnogo vrsta riba, tuljana i kitova. Na kopnu žive razne vrste ptica od koji se ističu pingvini. Kopnenih sisavaca na antarktičkom kopnu nema. Procjenjuje se da će se zbog globalnog zatopljenja led Antarktike otopiti, a posljedično će se morska razina podignuti za oko 3 metra. U takvim uvjetima živi svijet Antarktike, ali i ostatka svijeta je sve ugroženiji i ugroženiji.

Tundra i pingvini na Antarktici Kit u Južnom oceanu

ARKTIKGeografski prostor koji obuhvaća polarne krajeve sjevernije od sjeverne polarnice, odnosno sjevernije od 66,5° sjeverne geografske širine naziva se Arktik. To je područje Arktičkog oceana i njegove obale. Većina Arktičkog oceana je zbog velike hladnoće zaleđena cijele godine. Za potrebe plovidbe Arktičkim oceanom plove ledolomci koji lome led i tvore sjeverni arktički prometni put. Arktički ocean obiluje ledenim bregovima i ledenim santama. Prevladava snježna klima, vegetacija u obalnom dijelu Arktičkog oceana je tundra, dok je središnji dio Arktičkog oceana i Grenlanda prekriven vječnim snijegom i ledom. Na Grenlandu debljina leda seže do 2 000 metara.

Ledolomac u Arktičkom oceanu Polarni medvjed

►Zašto je središnji dio Arktičkog oceana stalno zaleđen?

155

Hladna mora Arktičkog oceana bogata su planktonom te je bogatstvo morskog životinjskog svijeta slično onom u Južnom oceanu. Na kopnu se nalazi stanište polarnih medvjeda. Zbog globalnog zatopljenja, polarni medvjedi su ugrožena vrsta. U prirodnim uvjetima pingvini i polarni medvjedi neće se sresti. Zašto? More je bogato ribom, ali zbog blizine naseljenih kontinenata i intenzivnog lova postoji mogućnost istrebljenja pojedinih ribljih vrsta. Za razliku od Antarktike, Arktik je naseljeno područje, ali ima vrlo malo stanovnika. Sjever Skandinavije naseljavaju Laponci, Sibir Samojedi (danas se nazivaju Nenci), Sjever Amerike Inuiti (Eskimi) i Aleuti koji žive na Aleutskom otočju.

Iglui i moderno vozilo Inuita

Naselje na Grenlandu - tipičan način gradnje u polarnim područjima

Obala Arktičkog oceana pripada prastarom području Ruske ploče, Kanadskog i Baltičkog štita. Prastara područja zajedno sa nekim starim gorjima imaju ruda, a posebno su bogata naftom i zemnim plinom. Bitka za prevlast nad rudnim bogatstvom arktičkog polarnog prostora traje desetljećima. Taj prostor prisvajaju Kanada (sjeverno kanadsko otočje), SAD (Aljaska), Ruska Federacija (Sibir) i Danska (Grenland). Poteškoće koje se javljaju tijekom eksploatacije tog područja su zaleđenost mora i otežana prometna povezanost, nepostojanje dogovora između država koje eksploatiraju to područje i potencijalni ekološki problemi. Gospodarenje prirodnim resursima trebalo bi biti osnova održivog razvoja i brige za okoliš te očuvanje bioraznolikosti. Nekontrolirano i nesavjesno gospodarenje prirodnim resursima uvelike utječe na bioraznolikost polarnih područja, a globalno zatopljenje pogoduje smanjenu bioraznolikosti, otapanju polarnih kapa i podizanju razine mora.

156

TKO ŽELI ZNATI VIŠE🏆Samojed je česta pasmina kućnih ljubimaca diljem svijeta. Malo ljudi zna da je to sibirska pasmina koja je dobila ime po autohtonom narodu Samojeda (danas se nazivaju Nenci) koji žive u polarnom području zapadnog Sibira. Karakteristika pasmine Samojed je vokalnost jer se ti psi u narodu nazivaju i pričljivi psi. Često

zavijaju te na taj način otkrivaju svoje bliže srodstvo sa vukovima. Izvorno je ta pasmina uzgojena za vuču saonica, lov i čuvanje sobova, a prilagođena je životu u hladnim polarnim krajevima.►Znaš li još neku pasminu koja dolazi iz polarnih prostora?

ZAPAMTI👍

• Polarni krajevi su područja vječnog snijega i leda oko Sjevernog i Južnog pola.• Prostor oko Južnog pola je kontinent koji se naziva Antarktika.• Prostor oko Sjevernog pola naziva se Arktik. • Ledenjak je golema količina vječnog leda koja se nalazi na kopnu te klizi niz padinu

i tvori ledenjačke reljefne oblike. • Ledena santa je nastala smrzavanjem mora.• Ledeni brijeg su komadi leda koji su se odlomili od ledenjaka i plutaju morem. • Morski polarni prostori bogati su ribama, tuljanima i kitovima, a na kopnu se ističu

pingvini (Antarktika) i polarni medvjedi (Arktik). • Za potrebe plovidbe Arktičkim oceanom plove ledolomci koji lome led.• Sjever Skandinavije naseljavaju Laponci, Sibir Samojedi (Nenci), Sjever Amerike Inuiti

(Eskimi) i Aleuti koji obitavaju na Aleutskom otočju. • Obala Arktičkog oceana pripada prastarom području te je bogata naftom i zemnim

plinom koji se ekspolatiraju.

157

PONOVI I ISTRAŽI💡1. Koja je razlika između Antarktike i Arktika?2. Koja paralela je granica između hladnog i umjerenog toplinskog pojasa?3. Objasni pojam ledena santa i ledeni brijeg.4. Nabroji životinjske vrste koje žive na Antarktici i koje žive na Arktiku.5. Nabroji prirodna bogatstva polarnih područja i moguće probleme zbog

prekomjernog iskorištavanja tih prirodnih bogatstava.6. Opiši uvjete života u polarnim krajevima.7. Navedi nekoliko domorodačkih naroda iz polarnih područja.8. Izradi plakat na temu globalnog zatopljenja. Plakat mora obuhvaćati topljenje

ledenjaka, ugrožene biljne i životinjske vrste te mogućnost podizanja razine mora i s tim povezanu ugroženost naseljenih priobalnih područja diljem svijeta. Plakat prezentiraj razredu.

158

POJMOVNIKA

Aboridžini su australski domoroci, odnosno starosjedioci Australije. Afrikaans je jezik koji se priča u Južnoj Africi, a raširen je među potomcima doseljenih Nizozemaca. Alpska orogeneza je naziv za proces nastanka Alpi.Angloamerika je naziv za dio Sjeverne Amerike (države SAD i Kanadu). Stanovnici Angloamerike potomci su engleskih i francuskih doseljenika. Službeni jezik je engleski, a u dijelu Kanade francuski. Antarktika je prostor oko Južnog pola, okružuje ju Južni ocean i jedini je kontinent koji nije naseljen. Aridnost je nedostatak padalina u sušnim područjima. Arktik je prostor oko Sjevernog pola, a okružuje ga Arktički ocean. Obuhvaća i uzak obalni prostor sjevernih dijelova Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Arteški bunar je mjesto gdje zbog bušenja Zemljine površine voda pod pritiskom izlazi na površinu. Atol je kružni koraljni otok unutar kojeg se nalazi plitko more laguna.Azijski tigrovi su države koje bilježe brz gospodarski rast u Aziji (Tajvan, Hong Kong, Južna Korea i Singapur). Azimut je kut između sjevera i našeg odredišta koji određujemo s trenutnog stajališta.

B

Bore nastaju tijekom kretanja litosfernih ploča pri čemu dolazi do bočnih pritisaka te se stijene počinju savijati i pucati.

C

Campos je naziv za savanu u Brazilu. Ciklon je naziv za tropski ciklon koji nastaje nad Indijskim oceanom.

D

Deforestacija je nekontrolirana sječa, odnosno krčenje tropske kišne šume. Demografska tranzicija je prelazak s visoke stope rodnosti i visoke stope smrtnosti na nisku stopu rodnosti i nisku stopu smrtnosti.Depresija je Zemljina površina niža od razine mora.Deruralizacija je proces napuštanja sela. Desalinizacija je proces dobivanja pitke vode odsoljavanjem morske vode.

159

Dezertifikacija je proces širenje pustinja.Dubokomorski jarak je izdužena udubina na dnu mora koja nastaje prilikom podvlačenja litosfernih ploča.

E

Ekliptika je putanja po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca.Ekstenzivno stočarstvo je tip stočarstva u kojem se stoka uzgaja na otvorenim pašnjacima. Ekvidistanca je visinska razlika između dvije izohipse ili slojnice. Endemi su biljne i životinjske vrste koje žive samo na jednom određenom području na svijetu. Epicentar je mjesto na Zemljinoj površini gdje se potres najjače osjeti. Era je naziv za vremensko razdoblje u geološkoj prošlosti Zemlje. Euroazija je jedinstveno kopno koje obuhvaća Aziju i Europu.

F

FAO je međunarodna organizacija kojoj je cilj poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i prehrane u svijetu. Favela je naziv za siromašne četvrti u Latinskoj Americi. Fosili su okamenjeni ostaci uginulih biljaka i životinja koji su nađeni u određenim slojevima stijena i koriste se za određivanje starosti stijena.

G

Galaksije su goleme skupine zvijezda, planeta i ostalih nebeskih tijela. Naša galaksija naziva se Mliječna staza ili Kumova slama. Gejziri su izvori vruće vode koji u određenim razmacima izbacuju vruću vodu i vodenu paru.Geografska dužina (istočna ili zapadna) je kut između početnog meridijana i neke točke istočno ili zapadno od početnog meridijana koja iznosi od 0°do 180°. Geografska karta ili zemljovid je umanjeni i pojednostavljeni prikaz Zemljine površine na ravnoj plohi. Geografska širina (sjeverna ili južna) je kut između ekvatora i neke točke sjeverno ili južno od ekvatora koja iznosi od 0° do 90°. Geološka razdoblja su vremenska razdoblja u Zemljinoj prošlosti. Globalizacija je proces ujedinjenja svjetskog gospodarstva. Gondvana je prakontinent koji je postojao u davnoj geološkoj prošlosti Zemlje. Obuhvaća područje današnje Afrike i dijelove okolnih kontinenata koji su bili spojeni u taj prakontinent. Gospodarstvo je skup svih djelatnosti koje sudjeluju u proizvodnji, razmjeni i potrošnji dobara i usluga.GPS je Globalni položajni sustav, najsuvremeniji i najtočniji navigacijski sustav u svijetu.

160

H

Hipocentar je mjesto u Zemljinoj unutrašnjosti gdje nastaje potres.Hrvatska bratska zajednica (HBZ) je najveća organizacija hrvatskih iseljenika u SAD-u i Kanadi.

I

Ilegalne migracije su prelaženje državnih granica mimo graničnih prijelaza bez potrebnih dozvola i dokumenata.

K

Kontinentalnost je utjecaj kopna na klimu.Krivinomjer je instrument s malim kotačićem i skalom s različitim mjerilom, a služi za izračunavanje zakrivljenih linija na geografskoj karti.

L

Laguna je plitko more koje se nalazi unutar kružnog koraljnog otoka koji se naziva atol. Može označavati i plitko more odijeljeno od pučine obalnim nanosom.Latinska Amerika je naziv za sav teritorij južno od rijeke Rio Grande, odnosno teritorij Sjeverne i Južne Amerike južno od granice SAD-a i Meksika. Stanovnici Latinske Amerike potomci su španjolskih i portugalskih doseljenika. Službeni jezik je španjolski, a u Brazilu portugalski. Ledena santa je nastala smrzavanjem mora te je površinom manja od ledenog brega. Ledeni brijeg je veći komad leda koji se odlomio od ledenjaka i pluta morem. Ledeni šelf je plitak morski zaljev u kojem plutaju ledeni bregovi i ledene sante. Ledenjak je golema količina vječnog leda koja se nalazi na kopnu te klizi niz padinu i tvori ledenjačke reljefne oblike. Litoralizacija je proces koncentracije gospodarstva i stanovništva uz obalu mora.Litosfera je sloj Zemlje koji obuhvaća stjenovitu cjelinu gornjeg krutog dijela Zemljinog plašta i Zemljine kore.

LJ

Ljetni monsuni pušu tijekom ljetnih mjeseci s mora prema kopnu i donose padaline na prostor Monsunske Azije.

M

Magmatske (eruptivne) stijene nastaju hlađenjem magme (u unutrašnjosti Zemlje) i lave (na Zemljinoj površini). Makija je vegetacija sredozemne klime odnosno niska, teško prohodna bodljikava šikara.

161

Maori su starosjedioci Novog Zelanda.Maritimnost je utjecaj mora na klimu.Međunarodna organizacija je udruženje država nastalo zbog ostvarivanja zajedničke suradnje na području trgovine, gospodarstva, obrazovanja, prometa, politike, znanosti... Mestici su mješanci domorodačkog stanovništva Sjeverne i Južne Amerike (žuta rasa) i doseljenih Europljana (bijela rasa). Najveći udio mestika živi u Meksiku. Mjeseci su prirodni sateliti koji kruže oko planeta. Zemljin prirodni satelit je Mjesec. Mjesno vrijeme je vrijeme koje se određuje isključivo prema položaju Sunca, odnosno meridijanu (podnevniku) na kojem se nalazi.Mlade ulančane planine su nastale su zbog tektonskih pokreta, a spadaju u najviše reljefne oblike na Zemlji.Mohorovičićev diskontinuitet (moho sloj) označava sloj litosfere između Zemljine kore i gornjeg dijela Zemljinog plašta. Monokultura je tip poljoprivrede u kojoj se na velikoj poljoprivrednoj površini uzgaja samo jedna poljoprivredna kultura tijekom više godina. Monsuni su vjetrovi koji pušu u Južnoj, Jugoistočnoj i Istočnoj Aziji.Morski prolaz je suženje koje spaja, odnosno razdvaja more ili kopno.Multinacionalna kompanija je poduzeće koje ima mnogo podružnica u državama diljem svijeta i koristi sve prednosti globalizacije.

N

Naftovod je cjevovod za prijevoz nafte. NATO je najvažnija svjetska vojna organizacija. Cilj organizacije je zajedničko očuvanje mira i sigurnosti te obrana članica saveza. Nomadi su narodi koji se sele, odnosno nemaju stalno prebivalište. To su stočari koji se sele, ali njihov broj se smanjuje i sve više prevladava moderan način života.

O

Oaza je vegetacijsko područje u pustinji, odnosno mjesto u pustinji s izvorom vode. Oceanija je zajednički naziv za otoke i otočiće zapadnog i središnjeg dijela Tihog oceana. Orijentacija je snalaženje u prostoru.

P

Pacifički vatreni prsten je područje najveće koncentracije vulkana i potresa na svijetu. Nalazi se uz granicu Tihooceanske litosferne ploče i obuhvaća istočnu obalu Azije, otočna područja Australije i Oceanije te zapadnu obalu Sjeverne i Južne Amerike. Pampa je naziv za stepu u Južnoj Americi. Plantaža je velika poljoprivredna površina na kojoj se uzgaja poljoprivredna kultura namijenjena isključivo za izvoz, odnosno tržišnu poljoprivredu.

162

Pojasno vrijeme je vrijeme koje se određuje isključivo prema smještaju u vremenskom pojasu.Pomrčina Mjeseca je položaj nebeskih tijela u kojem se za vrijeme uštapa Zemlja nađe između Mjeseca i Sunca. Pomrčina Sunca je položaj nebeskih tijela u kojem se za vrijeme mlađaka Mjesec nađe između Sunca i Zemlje.Potresi su iznenadna, kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore. Nastaju u Zemljinoj unutrašnjosti zbog pomicanja litosfernih ploča, vulkanskih erupcija ili urušavanja stijena u podzemlju. Preobražene (metamorfne) stijene nastaju preobražavanjem magmatskih, taložnih ili već nastalih preobraženih stijena pod utjecajem visokog tlaka i temperature u unutrašnjosti Zemlje. Prerija je naziv za stepu u Sjevernoj Americi.

R

Rasjed je pukotina koja nastaje zbog bočnog pritiska stijena duž granice litosfernih ploča koja se smiču.

S

Safari turizam obuhvaća fotografiranje i promatranje životinjskih vrsta s ciljem njihovog očuvanja.Sahel je stepski polupustinjski prostor u Africi. Samoopskrbna poljoprivreda je poljoprivreda u kojoj se stanovništvo bavi poljoprivredom za vlastite potrebe, kako bi se prehranilo. Savana je naziv za vegetaciju savanske klime odnosno bujne travnjake s osamljenim drvećem u savanskoj klimi. Seizmograf je uređaj koji mjeri jačinu i dužinu trajanja potresa. Seizmologija je znanstvena disciplina koja proučava potrese. Selvas je naziv za tropske kišne šume Brazilu.Slamovi su naziv za siromašne četvrti u Angloamerici.Stara gromadna gorja su niže, zaobljene uzvisine i u njima su nalazišta ruda.Stepa je naziv za vegetaciju stepske klime odnosno niske travnjake.Sumračnica je linija koja dijeli osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje.Sunčev sustav obuhvaća planete koji kruže oko Sunca: Merkur, Veneru, Zemlju, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.Svahili je afrički jezik s najviše govornika. Službeni je jezik u mnogim afričkim državama i služi za lakše sporazumijevanje.Svemir je golemo, beskonačno prostranstvo koje nas okružuje.Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je međunarodna organizacija čiji je cilj promicanje

163

i očuvanje zdravlja za ljude diljem svijeta.

T

Tajfun je naziv za tropski ciklon koji nastaje nad Tihim oceanom.Tajga je naziv za vegetaciju snježno-šumske klime, odnosno vazdazelene šume jele i smreke.Taložne (sedimentne) stijene nastaju taloženjem ostataka uginulih biljaka i životinja te usitnjenih stijena djelovanjem vode i vjetra, a najčešće takve stijene su vapnenac i dolomit. Tankeri su posebno izrađeni brodovi za prijevoz velikih količina nafte diljem svijeta. Tercijarizacija je proces povećanja tercijarnog sektora u gospodarstvu.Topografska karta je vrsta geografske karte koja u krupnom mjerilu detaljno i točno prikazuje mali dio Zemljine površine. Detaljne topografske karte izrađene su u mjerilu 1 : 25 000, 1 : 50 000, 1: 100 000 i 1 : 250 000.Tornado je razorni vrtložni vjetar koji nastaje zbog dodira toplih i hladnih zračnih masa.Transsibirska željeznica je najduža neprekinuta željeznička pruga u Aziji.Tundra je naziv za vegetaciju snježnih klima, odnosno biljnu zajednicu mahovina i lišajeva.

U

Ujedinjeni narodi su najveća i najvažnija svjetska organizacija. Cilj organizacije je očuvanje svjetskog mira i sigurnosti, gospodarska suradnja i poštivanje ljudskih prava.Umjetni sateliti su sateliti u orbiti Zemlje koji služe za istraživanje svemira, telekomunikaciju, snimanje Zemlje, određivanje geografskog smještaja,... UNESCO je međunarodna organizacija pod okriljem UN-a čiji je cilj međunarodna suradnja i unaprjeđenje obrazovanja i znanosti te zaštita prirodne i kulturne baštine diljem svijeta.UNICEF je međunarodna organizacija pod okriljem UN-a čiji je cilj zaštita djece i majki. Uragan je naziv za tropski ciklon u Sjevernoj Americi.

V

Vadiji su povremene tekućice u pustinjskim područjima. Visoravan je uravnjeni reljefni oblik na nadmorskoj visini višoj od 200 metara.Vulkani su stožasta uzvišenja na Zemljinoj površini koja su dubokim kanalom povezana s rastaljenom Zemljinom unutrašnjosti. Vulkanski otok je naziv za otok koji je nastao djelovanjem vulkana.

Z

Zemljina revolucija je kruženje Zemlje oko Sunca.Zemljina rotacija je kruženje Zemlje oko svoje osi. Zenitne kiše su svakodnevne padaline u tropskim kišnim klimama koje nastaju kao posljedica velikog isparavanja. Zimski monsuni pušu tijekom zimskih mjeseci s kopna prema moru i suhi su, tj. ne

164

donose padaline. Zlatna groznica je naziv za period masovnog naseljavanja kontinenata Novog svijeta (Sjeverna i Južna Amerika, Australija) u potrazi za zlatom. Zvijezde su užarena nebeska tijela s vlastitom temperaturom i vlastitom svjetlošću. Zemlji najbliža zvijezda je Sunce.

Documents

MOJA GEOGRAFIJA 8 - ALKA SCRIPT