DŽAMIJA U POLJICU

MONOGRAFIJA BUGOJANSKIH DŽAMIJA

autormr. hfz. Elvir Duranoviæ

Džamija u Poljicu

Agresija na Bosnu i Hercegovinu od 1992-1996 godine dovela je do masovne migracije

stanovništva svih nacionalnosti. Bošnjaci iz Mrkonjiæ Grada, Šipova, Prozora i Kupresa poèeli

su krajem 1995. godine, a pogotovo u godinama nakon rata, kupovati kuæe i avlije od

domicilnog srpskog stanovništva u Poljicu i Èipuljiæu.

Pošto se broj Bošnjaka iz dana u dan poveæavao, a najbliža džamija nalazila se na

drugom kraju grada, javila se izrazita potreba za izgradnjom džamije koja bi ispunila vjerske

potrebe mjesnog stanovništva.

Visoki saudijski komitet u BiH kupio je 1997. godine od lokalne trgovaèke firme

„Bugojnopromet“ devastiranu zgradu bivše samoposluge u Poljicu koja je pružala solidnu

osnovu za izgradnju džamije. Kupljeni objekat je uvakufljen i dat na korištenje Medžlisu IZ 2Bugojno. Uz devastiranu zgradu samoposluge tom prilikom uvakufljeno je i 800 m zemljišta

oko zgrade. Poslovi oko graðevinskoj firmi „Merkez – bejt“

iz Zenice.

Džamija u Poljicu nakon prve rekonstrukcije 1997. godine

ratnim dejstvima uništena zgrada bivše

samoposluge u Poljicu renovirana je i pretvorena u džamiju. Zgrada je imala dimenzije 16 x 10

m. Bila je veoma je lijepo i moderno uraðena. Sadrživala je sve potrebne prostorije za

neophodno izvršavanje vjerskih obaveza. U prizemlju se nalazio hodnik sa stalažama za obuæu.

Desno od hodnika bili su abdesthana i toalet.

rekonstrukcije zgrade povjereni su

Krajem 1997. i poèetkom 1998. godine

Džamija u Poljicu nakon rekonstrukcije

Ispred hodnika se nalazio prostor za

namaz podjeljen u tri dijela: centralni

molitveni prostor, uèionica za mekteb i

mahfil.

Centralni molitveni prostor imao je

dimnezije 10 x 8 m. Èinio je kompaktnu

cjelinu koju su narušavala dva betonska

stuba od mahfila. Bio je prekriven æilimima

koje su za potrebe džamije donirale

džematlije.

Pravac Kible bio je oznaèen bijelim

mihrabom uraðenim od cigle i gipsa.

Pravougaona osnova mihraba imala je

dimnezije 2 x 3 m. Njegova niša bila je

dosta duboka, skoro 1 m; imala je tri pojasa

trouglastih ukrasa okrenutih prema

unutrašnjosti mihraba iznad kojih su se

nalazele levhe s ispisanim rijeèima:

ALLAH i MUHAMMED.

Uz desni zid džamije smješten je

minber od bijelog bora, dar Ahmeta Èepala

iz Prusca. Minber je napravio Kapetan

(Mehmeda) Jusuf po uzoru na minber

Kjafijine džamije u Pruscu. Ukrašen je

jednostavnim ukrasima meðu kojima

dominiraju motivi ljiljana i polumjeseca. Za

razliku od mihraba, minber nije mijenjan

tokom druge rekonstrukcije džamije 2008.

godine.

Desno od hodnika nalazila se

uèionica za mektebsku nastavu koja

nikakvom pregradom nije bila odjeljena od

centralnog molitvenog prostora tako da se

za vrijeme obavljanja teravih i bajram-

namaza koristila kao prostor za namaz.

Uèionica je imala promijer 5 x 5 m i bila je

opremljena osnovnim sredstvima za

izvoðenje mektebske nastave.

Prvobitni bijeli mihrab džamije u Poljicu s veoma dubokom nišom nadsvoðe-

nom trouglastim ukrasima

Minber džamije u Poljicu napravljen je po uzoru na minber Kjafijine džamije

u Pruscu

Džamija u Poljicu

Agresija na Bosnu i Hercegovinu od 1992-1996 godine dovela je do masovne migracije

stanovništva svih nacionalnosti. Bošnjaci iz Mrkonjiæ Grada, Šipova, Prozora i Kupresa poèeli

su krajem 1995. godine, a pogotovo u godinama nakon rata, kupovati kuæe i avlije od

domicilnog srpskog stanovništva u Poljicu i Èipuljiæu.

Pošto se broj Bošnjaka iz dana u dan poveæavao, a najbliža džamija nalazila se na

drugom kraju grada, javila se izrazita potreba za izgradnjom džamije koja bi ispunila vjerske

potrebe mjesnog stanovništva.

Visoki saudijski komitet u BiH kupio je 1997. godine od lokalne trgovaèke firme

„Bugojnopromet“ devastiranu zgradu bivše samoposluge u Poljicu koja je pružala solidnu

osnovu za izgradnju džamije. Kupljeni objekat je uvakufljen i dat na korištenje Medžlisu IZ 2Bugojno. Uz devastiranu zgradu samoposluge tom prilikom uvakufljeno je i 800 m zemljišta

oko zgrade. Poslovi oko graðevinskoj firmi „Merkez – bejt“

iz Zenice.

Džamija u Poljicu nakon prve rekonstrukcije 1997. godine

ratnim dejstvima uništena zgrada bivše

samoposluge u Poljicu renovirana je i pretvorena u džamiju. Zgrada je imala dimenzije 16 x 10

m. Bila je veoma je lijepo i moderno uraðena. Sadrživala je sve potrebne prostorije za

neophodno izvršavanje vjerskih obaveza. U prizemlju se nalazio hodnik sa stalažama za obuæu.

Desno od hodnika bili su abdesthana i toalet.

rekonstrukcije zgrade povjereni su

Krajem 1997. i poèetkom 1998. godine

Džamija u Poljicu nakon rekonstrukcije

Ispred hodnika se nalazio prostor za

namaz podjeljen u tri dijela: centralni

molitveni prostor, uèionica za mekteb i

mahfil.

Centralni molitveni prostor imao je

dimnezije 10 x 8 m. Èinio je kompaktnu

cjelinu koju su narušavala dva betonska

stuba od mahfila. Bio je prekriven æilimima

koje su za potrebe džamije donirale

džematlije.

Pravac Kible bio je oznaèen bijelim

mihrabom uraðenim od cigle i gipsa.

Pravougaona osnova mihraba imala je

dimnezije 2 x 3 m. Njegova niša bila je

dosta duboka, skoro 1 m; imala je tri pojasa

trouglastih ukrasa okrenutih prema

unutrašnjosti mihraba iznad kojih su se

nalazele levhe s ispisanim rijeèima:

ALLAH i MUHAMMED.

Uz desni zid džamije smješten je

minber od bijelog bora, dar Ahmeta Èepala

iz Prusca. Minber je napravio Kapetan

(Mehmeda) Jusuf po uzoru na minber

Kjafijine džamije u Pruscu. Ukrašen je

jednostavnim ukrasima meðu kojima

dominiraju motivi ljiljana i polumjeseca. Za

razliku od mihraba, minber nije mijenjan

tokom druge rekonstrukcije džamije 2008.

godine.

Desno od hodnika nalazila se

uèionica za mektebsku nastavu koja

nikakvom pregradom nije bila odjeljena od

centralnog molitvenog prostora tako da se

za vrijeme obavljanja teravih i bajram-

namaza koristila kao prostor za namaz.

Uèionica je imala promijer 5 x 5 m i bila je

opremljena osnovnim sredstvima za

izvoðenje mektebske nastave.

Prvobitni bijeli mihrab džamije u Poljicu s veoma dubokom nišom nadsvoðe-

nom trouglastim ukrasima

Minber džamije u Poljicu napravljen je po uzoru na minber Kjafijine džamije

u Pruscu

Na prvom spratu džamije nalazio se

imamski stan i mahfil. Mahfil džamije u Poljicu bio

je smješten duž prednjeg zida džamije. Do njega su

vodile spiralne stepenice iz centralnog dijela

džamije. Bio je dubok 4 m, a širok 10 m, tako da je

uz mektebsku uèionicu i centralni molitveni 2prostor tvorio 145 m prostora za namaz. Mahfil je

bio ograðen drvenom ogradom bez istaknutog

mjesta za mujezina.

Pored mahfila na spratu se nalazio imamski

stan. Bio je to dvosoban stan, funkcionalno uraðen

da zadovoljava svrhu kojoj je namjenjen. Krov

džamije na dvije vode bio je pokriven crijepom.

Desnu stranu krova ukrašavala je lijepa drvena

munara visoka 8 m. Munaru je napravio Sijamija

Zeir 2000. godine po uzoru na munaru džamije u

džematu Guber, Livno.

Džamija u Poljicu nakon renoviranja 2008.

godine

Na sjednici džematskog odbora od

03.02.2008. godine donešena je odluka o

renoviranju džamije, te je u tu svrhu formiran

graðevinski odbor u sastavu: Rašid ef. Hubljar,

hadži Meho Muhiæ, Ibrahim Èeliæ, Zulfo

Hasanoviæ, Naim Habiboviæ, Dževad Ribiæ,

Su le jman Pandžo , Omer P i lav, Har i s

Haznadareviæ, Sabir Meštrovac i Ramiz Hujdur.

Projekat renoviranja džamije uradila je Enisa

Karadža iz Donjeg Vakufa.

Renoviranjem džamije planirano je

nazidavanje postojeæih zidova, izrada krovne

konstrukcije na èetiri vode, nova zidana munara,

adekvatni prozori na džamiji, proširenje prostora

za namaz, dvije unutrašnje kupole, fasada i

ureðenje harema džamije.

Izgled starog mahfila džamije u Poljicu

Renovirana džamija u Poljicu

Levha iznad mihraba džamije u Poljicu.Rad Alije ef. Keške

Renovirana džamija u

Poljicu ima krov na èetiri vode

umjesto ranijeg krova na dvije vode.

Ta taj naèin džamija je dobila

tradicionalni bosanski izgled. Ispod

krova su uraðene dvije kupole iznad

centralnog molitvenog prostora i

mahfila. Izgradnjom mekteba pored

džamije centralni molitveni prostor

znaèajno je proširen tako da sada 2obuhvata 160 m . Njegovu kompa-

ktnost narušavaju èetiri stuba koji

drže krovnu ploèu i mahfil. Uz to,

stan koji se ranije nalazio na spratu

dislociran je iznad novosagraðene

zgrade mekteba, a prostor koji je

stan pretvoren je u

prostor za obavljanje namaza, tako

da nakon renoviranja mafhil

džamije u Poljicu obuhvata prostor 2od 80 m .

Renoviranjem džamije u

Poljicu obuhvaæen je i stari mihrab,

koji je zamjenjen, a na njegovom

mjestu uraðen je novi i ljepši

mihrab. Mihrab su, po uzoru na

mihrab Duziæa džamije, uradili

Sulejman Žiliæ i Kjamil Hodžiæ iz

Jajca. Pravougaona osnova mihraba

svjetlozelene boje uokviruje bijelu

nišu bez ikakvih ukrasa. Iznad niše

mihraba nalazi se drvena levha s

izrezbarenim ajetom u kojem se

nareðuje okretanje prema kibli

prilikom obavljanja namaza.

Levhu je uradio Alija ef.

Keško, imam u Vincu.

obuhvatao

Unutrašnjost džamije u Poljicu nakon renoviranja

Mahfil s noseæin stubovima

Renovirani mihrab džamije u Poljicu

Na prvom spratu džamije nalazio se

imamski stan i mahfil. Mahfil džamije u Poljicu bio

je smješten duž prednjeg zida džamije. Do njega su

vodile spiralne stepenice iz centralnog dijela

džamije. Bio je dubok 4 m, a širok 10 m, tako da je

uz mektebsku uèionicu i centralni molitveni 2prostor tvorio 145 m prostora za namaz. Mahfil je

bio ograðen drvenom ogradom bez istaknutog

mjesta za mujezina.

Pored mahfila na spratu se nalazio imamski

stan. Bio je to dvosoban stan, funkcionalno uraðen

da zadovoljava svrhu kojoj je namjenjen. Krov

džamije na dvije vode bio je pokriven crijepom.

Desnu stranu krova ukrašavala je lijepa drvena

munara visoka 8 m. Munaru je napravio Sijamija

Zeir 2000. godine po uzoru na munaru džamije u

džematu Guber, Livno.

Džamija u Poljicu nakon renoviranja 2008.

godine

Na sjednici džematskog odbora od

03.02.2008. godine donešena je odluka o

renoviranju džamije, te je u tu svrhu formiran

graðevinski odbor u sastavu: Rašid ef. Hubljar,

hadži Meho Muhiæ, Ibrahim Èeliæ, Zulfo

Hasanoviæ, Naim Habiboviæ, Dževad Ribiæ,

Su le jman Pandžo , Omer P i lav, Har i s

Haznadareviæ, Sabir Meštrovac i Ramiz Hujdur.

Projekat renoviranja džamije uradila je Enisa

Karadža iz Donjeg Vakufa.

Renoviranjem džamije planirano je

nazidavanje postojeæih zidova, izrada krovne

konstrukcije na èetiri vode, nova zidana munara,

adekvatni prozori na džamiji, proširenje prostora

za namaz, dvije unutrašnje kupole, fasada i

ureðenje harema džamije.

Izgled starog mahfila džamije u Poljicu

Renovirana džamija u Poljicu

Levha iznad mihraba džamije u Poljicu.Rad Alije ef. Keške

Renovirana džamija u

Poljicu ima krov na èetiri vode

umjesto ranijeg krova na dvije vode.

Ta taj naèin džamija je dobila

tradicionalni bosanski izgled. Ispod

krova su uraðene dvije kupole iznad

centralnog molitvenog prostora i

mahfila. Izgradnjom mekteba pored

džamije centralni molitveni prostor

znaèajno je proširen tako da sada 2obuhvata 160 m . Njegovu kompa-

ktnost narušavaju èetiri stuba koji

drže krovnu ploèu i mahfil. Uz to,

stan koji se ranije nalazio na spratu

dislociran je iznad novosagraðene

zgrade mekteba, a prostor koji je

stan pretvoren je u

prostor za obavljanje namaza, tako

da nakon renoviranja mafhil

džamije u Poljicu obuhvata prostor 2od 80 m .

Renoviranjem džamije u

Poljicu obuhvaæen je i stari mihrab,

koji je zamjenjen, a na njegovom

mjestu uraðen je novi i ljepši

mihrab. Mihrab su, po uzoru na

mihrab Duziæa džamije, uradili

Sulejman Žiliæ i Kjamil Hodžiæ iz

Jajca. Pravougaona osnova mihraba

svjetlozelene boje uokviruje bijelu

nišu bez ikakvih ukrasa. Iznad niše

mihraba nalazi se drvena levha s

izrezbarenim ajetom u kojem se

nareðuje okretanje prema kibli

prilikom obavljanja namaza.

Levhu je uradio Alija ef.

Keško, imam u Vincu.

obuhvatao

Unutrašnjost džamije u Poljicu nakon renoviranja

Mahfil s noseæin stubovima

Renovirani mihrab džamije u Poljicu

Umjesto ranije lijepe drvene munare, renoviranjem džamije predviðena je zidana

munara. Sredstva za munaru džamije u Poljicu u iznosu od 40 000 KM donirao je Karašin

(Omera) Hasan. Bijela munara, rad majstora Ramiza Ahmetoviæa, visoka je 33.5 m. Ima

dvije šerefe: standardnu i akšam-šerefu.

U haremu ispred džamije napravljena je šehidska èesma koja je sveèano otvorena

14. 06. 2009. godine. Tokom 2009. godine na džamiji je uraðena fasada i betonski trotoar

oko nje, tako da je do otvorenja džamije ostalo da se uradi: fasada na mektebu i imamskoj

kuæi; zidana kamena kapija i prednja kamena ograda; betonska ograda oko harema;

pomoæni put prema džamiji i ureðenje zelene površine oko džamije.

Završetak radova i otvorenje džamije i kompleksa Islamskog centra u Poljicu

planirani su 2011. godine.

Molimo Allaha da vrijednim džematlijama iz Poljica ispuni želje i podari

zasluženu nagradu.

Džamija u Poljicu spada meðu novije džamije na podruèju Medžlisa IZ Bugojno.

Od njenog osnutka 1998. godine do danas u ovoj džamiji bila su dva imama. Prvi imam

džamije bio je Faruk ef. Avdiæ rodom iz Zenice. Faruk ef. bio je imam džamije u Poljicu

vrlo kratko od aprila do novembra 1998. godine. Nakon njega za imama džamije

postavljen je Rašid ef. Hubljar. Rašid ef. rodom je iz Prusca. Svršenik je Gazi Husrev-

begove medrese u Sarajevu i Više socijalne škole Univeziteta u Sarajevu. Prije dolaska u

Poljice radio je na mjestu glavnog imama Medžlisa IZ Prozor.

Kamena ploèa s munare u Poljicus podacima o vakifu munare i datumu

izgradnje

Šehidska èesma u haremu džamije simenima cetiri šehida iz ovog džemata:

Cankušic Almir, Ðugum Zaim, Memic Hazim i dr. Merdžanic Jasmin.Cesmu su uhajrili Isak Fatima i Juso

DŽAMIJA U DRVETINAMA

Umjesto ranije lijepe drvene munare, renoviranjem džamije predviðena je zidana

munara. Sredstva za munaru džamije u Poljicu u iznosu od 40 000 KM donirao je Karašin

(Omera) Hasan. Bijela munara, rad majstora Ramiza Ahmetoviæa, visoka je 33.5 m. Ima

dvije šerefe: standardnu i akšam-šerefu.

U haremu ispred džamije napravljena je šehidska èesma koja je sveèano otvorena

14. 06. 2009. godine. Tokom 2009. godine na džamiji je uraðena fasada i betonski trotoar

oko nje, tako da je do otvorenja džamije ostalo da se uradi: fasada na mektebu i imamskoj

kuæi; zidana kamena kapija i prednja kamena ograda; betonska ograda oko harema;

pomoæni put prema džamiji i ureðenje zelene površine oko džamije.

Završetak radova i otvorenje džamije i kompleksa Islamskog centra u Poljicu

planirani su 2011. godine.

Molimo Allaha da vrijednim džematlijama iz Poljica ispuni želje i podari

zasluženu nagradu.

Džamija u Poljicu spada meðu novije džamije na podruèju Medžlisa IZ Bugojno.

Od njenog osnutka 1998. godine do danas u ovoj džamiji bila su dva imama. Prvi imam

džamije bio je Faruk ef. Avdiæ rodom iz Zenice. Faruk ef. bio je imam džamije u Poljicu

vrlo kratko od aprila do novembra 1998. godine. Nakon njega za imama džamije

postavljen je Rašid ef. Hubljar. Rašid ef. rodom je iz Prusca. Svršenik je Gazi Husrev-

begove medrese u Sarajevu i Više socijalne škole Univeziteta u Sarajevu. Prije dolaska u

Poljice radio je na mjestu glavnog imama Medžlisa IZ Prozor.

Kamena ploèa s munare u Poljicus podacima o vakifu munare i datumu

izgradnje

Šehidska èesma u haremu džamije simenima cetiri šehida iz ovog džemata:

Cankušic Almir, Ðugum Zaim, Memic Hazim i dr. Merdžanic Jasmin.Cesmu su uhajrili Isak Fatima i Juso

DŽAMIJA U DRVETINAMA

Stari mekteb u Drvetinama,

Vjerski život u Drvetinama s kraja 19-og i poèetkom 20-og stoljeæa odvijao se u starom

mektebu. Premda se vanjskim izgledom mekteb nije razlikovao od drugih kuæa u mjestu, on je

predstavljao obrazovnu instituciju koja je u ona teška vremena kada su se muslimani Bosne i

Hercegovine odvajali od svoje matice Osmanskog carstva i ulazili u novo društveno-politièko

ureðenje Austro-Ugarske monarhije, osiguravala osnovna znanja o vjeri i domovini. Nikada

džamija nije bila mjesto koje je iskljuèivo služilo samo za obavljanje molitve, nego je bila

socijalna ustanova u kojoj su se riješavali problemi zajednice, društveni klub za omladinu i

obdanište za djecu. Džamija je u ratnim vremenima služila i kao dom za izbjeglice koji su svoj

prvi smiraj nakon izgnanstva sa svojih ognjišta nalazili u njoj. To se potvrdilo i za vrijeme

posljednje agresije na našu zemlju u periodu od 1992-1995. godine. Orjentir i poznato mjesto

u nepoznatom svijetu za sve izbjeglice bile su džamije. Tako je i mekteb u Drvetinama za

vrijeme Prvog svjetskog rata bio prostor u kojem su obitavale izbjeglice iz istoène Bosne.

Nakon rata trošni mekteb je srušen, a njegovu ulogu preuzele su velike porodiène kuæe u

kojima se odvijao kakav takav vjerski život.

Godine 1941. sagraðen je novi mekteb, na zemljištu Asima Karadže koji je u tu svrhu

uvakufio komad zemlje u centru Drvetina. Pored toga, Asim je lièno obezbijedio sva sredstva

potrebna za izgradnju mekteba, te nadgledao i pratio njegovu izgradnju, tako da s pravom na

tarihu iznad ulaza u mekteb piše Karadža Asim 1941. godine. U vrijeme izgradnje mekteba

imam u Drvetinama bio je Šutkoviæ Kasim iz Donjeg Vakufa. Mekteb ima dimenzije 8 x 7

metara. Izgraðen je od kamena bez munare. Sastoji se od centralnog molitvenog prostora i

stana za imama na spratu. Drveni mihrab jednostavne izrade napravljen je 1958. godine u

vrijeme kada je imam u Drvetinama bio Merdžaniæ Idriz iz Odžaka. Od 1941. do 1986. godine,

dosta stidljivo i skriveno u mektebu su vjersku naobrazbu stekle generacije mještana ovog

kraja, koje æe 1987. godine pokrenuti inicijativu za izgradnju džamije kakvu danas imamo u

Drvetinama.

Stari mekteb u Drvetinama

Važno je napomenuti da je džamija u Drvetinama napravljena na zemlji Asima

Karadže, unuka ranije spomenutog Asima Karadže koji je uvakufio sredstva i napravio

mekteb 1941. godine.

Graðevinski odbor za izgradnju džamije èinili su: Tahir Èatiæ, glavni majstor zadužen

za izgradnju, Asim Karadža, Agan ef. Èolakoviæ, hadži Mehmed Beganoviæ i hadži Numo

Buliæ. Projekat za izgradnju džamije uradila je radna organizacija za projektovanje

“Skending” iz Sarajeva. Meðutim, prema izjavama èlanova graðevinskog odbora džamija

nije graðena po projektu, nego je graðena na osnovu mesdžida u Piriæima.

Džamija je postupno graðena sredstvima prikupljenim dobrovoljnim prilozima

stanovnika Drvetina, kao i sredstvima mještana iz drugih naselja. Džamija u Drvetinama

sagraðena je u samom centru naselja uz školu, ambulantu i poštu. To još više istièe njenu

socijalnu ulogu i daje ljudima koji su zaduženi za vjerski život u ovom kraju veæe moguænosti

za aktivniji rad.

u džamiji u Drvetinama

imam Mujo ef. Cokoja. Na taj naèin stavljen je u upotrebu ovaj znaèajni vjerski

objekat.

¸ Prvu teraviju zajedno sa svojim džematlijama klanjao je

2003. godine

Ulaz u džamiju u Drvetinama

Stari mekteb u Drvetinama,

Vjerski život u Drvetinama s kraja 19-og i poèetkom 20-og stoljeæa odvijao se u starom

mektebu. Premda se vanjskim izgledom mekteb nije razlikovao od drugih kuæa u mjestu, on je

predstavljao obrazovnu instituciju koja je u ona teška vremena kada su se muslimani Bosne i

Hercegovine odvajali od svoje matice Osmanskog carstva i ulazili u novo društveno-politièko

ureðenje Austro-Ugarske monarhije, osiguravala osnovna znanja o vjeri i domovini. Nikada

džamija nije bila mjesto koje je iskljuèivo služilo samo za obavljanje molitve, nego je bila

socijalna ustanova u kojoj su se riješavali problemi zajednice, društveni klub za omladinu i

obdanište za djecu. Džamija je u ratnim vremenima služila i kao dom za izbjeglice koji su svoj

prvi smiraj nakon izgnanstva sa svojih ognjišta nalazili u njoj. To se potvrdilo i za vrijeme

posljednje agresije na našu zemlju u periodu od 1992-1995. godine. Orjentir i poznato mjesto

u nepoznatom svijetu za sve izbjeglice bile su džamije. Tako je i mekteb u Drvetinama za

vrijeme Prvog svjetskog rata bio prostor u kojem su obitavale izbjeglice iz istoène Bosne.

Nakon rata trošni mekteb je srušen, a njegovu ulogu preuzele su velike porodiène kuæe u

kojima se odvijao kakav takav vjerski život.

Godine 1941. sagraðen je novi mekteb, na zemljištu Asima Karadže koji je u tu svrhu

uvakufio komad zemlje u centru Drvetina. Pored toga, Asim je lièno obezbijedio sva sredstva

potrebna za izgradnju mekteba, te nadgledao i pratio njegovu izgradnju, tako da s pravom na

tarihu iznad ulaza u mekteb piše Karadža Asim 1941. godine. U vrijeme izgradnje mekteba

imam u Drvetinama bio je Šutkoviæ Kasim iz Donjeg Vakufa. Mekteb ima dimenzije 8 x 7

metara. Izgraðen je od kamena bez munare. Sastoji se od centralnog molitvenog prostora i

stana za imama na spratu. Drveni mihrab jednostavne izrade napravljen je 1958. godine u

vrijeme kada je imam u Drvetinama bio Merdžaniæ Idriz iz Odžaka. Od 1941. do 1986. godine,

dosta stidljivo i skriveno u mektebu su vjersku naobrazbu stekle generacije mještana ovog

kraja, koje æe 1987. godine pokrenuti inicijativu za izgradnju džamije kakvu danas imamo u

Drvetinama.

Stari mekteb u Drvetinama

Važno je napomenuti da je džamija u Drvetinama napravljena na zemlji Asima

Karadže, unuka ranije spomenutog Asima Karadže koji je uvakufio sredstva i napravio

mekteb 1941. godine.

Graðevinski odbor za izgradnju džamije èinili su: Tahir Èatiæ, glavni majstor zadužen

za izgradnju, Asim Karadža, Agan ef. Èolakoviæ, hadži Mehmed Beganoviæ i hadži Numo

Buliæ. Projekat za izgradnju džamije uradila je radna organizacija za projektovanje

“Skending” iz Sarajeva. Meðutim, prema izjavama èlanova graðevinskog odbora džamija

nije graðena po projektu, nego je graðena na osnovu mesdžida u Piriæima.

Džamija je postupno graðena sredstvima prikupljenim dobrovoljnim prilozima

stanovnika Drvetina, kao i sredstvima mještana iz drugih naselja. Džamija u Drvetinama

sagraðena je u samom centru naselja uz školu, ambulantu i poštu. To još više istièe njenu

socijalnu ulogu i daje ljudima koji su zaduženi za vjerski život u ovom kraju veæe moguænosti

za aktivniji rad.

u džamiji u Drvetinama

imam Mujo ef. Cokoja. Na taj naèin stavljen je u upotrebu ovaj znaèajni vjerski

objekat.

¸ Prvu teraviju zajedno sa svojim džematlijama klanjao je

2003. godine

Ulaz u džamiju u Drvetinama

Brojne džamije u Bosni i Hercegovini, pa i

džamija u Drvetinama imaju kupolu iznutra koja je s

vana prekrivena krovom na èetiri vode. Na taj naèin se

enterijer džamije ukrašava s prikladnim kupolama, a

eksterijer na najbolji naèin štiti od vlage i hladnoæe.

Dimenzije džamije su 13 x 11 metara. Ulaz u džamiju

s policama za obuæu je natkriven, a ispred njega je

široki hodnik. Desno od hodnika smještena je

gasulhana i stepenice koje vode na sprat. Lijevo je

funkcionalna abdesthana. Centralni molitveni prostor

èini jedinstvenu cjelinu koju narušavaju dva noseæa

stuba mahfila. Prostor za obavljanje namaza

nadsvoðen je jednostavnom kupolom plave boje.

Pravac kible oznaèen je vrlo lijepim mihrabom koji je

ukrasio Ševal Šahinbegoviæ iz Kaknja. Pravougaona

je osnova mihraba svjetlozelene boje. Ukrašena je

ispisanim dijelom iz Kur'ana. Niša mihraba je bijela,

ovalnog oblika bez istaknutih ukrasa. Desno od

mihraba je drveni minber rad majstora Kapetana

Azama. Minber je dug 3, a širok 0,75 m. Ulaz na

minber ukrašen je BISMILOM izrezbarenom u

drvetu. Na spratu džamije nalazi se mahfil i uèionica.

Mahfil džamije u Drvetinama smješten je duž tri zida,

slièno mahfilu Sultan Ahmedove džamije u Bugojnu.

Ograðen je drvenom ogradom s istaknutim mjestom

za mujezina. Mektebska uèionica, smještena uz

prednji zid džamije, dosta je komforna i široka.

Opremljena je osnovnim nastavnim i tehnièkim

sredstvima za izvoðenje nastave.

Bijela i vitka munara džamije u Drvetinama s

jednom šerefom visoka je 35 metara. Napravio ju je

Spahiæ Fehim iz Zenice. Tokom agresije na našu

zemlju od 1992-1995. godine munara je agresoru

služila kao glavni orjentir za granatiranje ovog

podruèja. Ipak, iako je u neposrednoj blizini džamije

pao prilièan broj granata, samo jedna je pogodila u

temelj džamije prièinivši manju materijalnu štetu.

Nakon imama Cokoje Muje 2006. godine, na mjesto

imama u Drvetinama je Riðiæ Mehmed,

svršenik Elèi Ibrahim-pašine medrese u Travniku.

postavljen

Jednostavan i lijep mihrab džamije u Drvetinama

Drveni minber naslonjen na boèni mahfil džamije u Drvetinama

DŽAMIJA U PODRIPCIMA

Brojne džamije u Bosni i Hercegovini, pa i

džamija u Drvetinama imaju kupolu iznutra koja je s

vana prekrivena krovom na èetiri vode. Na taj naèin se

enterijer džamije ukrašava s prikladnim kupolama, a

eksterijer na najbolji naèin štiti od vlage i hladnoæe.

Dimenzije džamije su 13 x 11 metara. Ulaz u džamiju

s policama za obuæu je natkriven, a ispred njega je

široki hodnik. Desno od hodnika smještena je

gasulhana i stepenice koje vode na sprat. Lijevo je

funkcionalna abdesthana. Centralni molitveni prostor

èini jedinstvenu cjelinu koju narušavaju dva noseæa

stuba mahfila. Prostor za obavljanje namaza

nadsvoðen je jednostavnom kupolom plave boje.

Pravac kible oznaèen je vrlo lijepim mihrabom koji je

ukrasio Ševal Šahinbegoviæ iz Kaknja. Pravougaona

je osnova mihraba svjetlozelene boje. Ukrašena je

ispisanim dijelom iz Kur'ana. Niša mihraba je bijela,

ovalnog oblika bez istaknutih ukrasa. Desno od

mihraba je drveni minber rad majstora Kapetana

Azama. Minber je dug 3, a širok 0,75 m. Ulaz na

minber ukrašen je BISMILOM izrezbarenom u

drvetu. Na spratu džamije nalazi se mahfil i uèionica.

Mahfil džamije u Drvetinama smješten je duž tri zida,

slièno mahfilu Sultan Ahmedove džamije u Bugojnu.

Ograðen je drvenom ogradom s istaknutim mjestom

za mujezina. Mektebska uèionica, smještena uz

prednji zid džamije, dosta je komforna i široka.

Opremljena je osnovnim nastavnim i tehnièkim

sredstvima za izvoðenje nastave.

Bijela i vitka munara džamije u Drvetinama s

jednom šerefom visoka je 35 metara. Napravio ju je

Spahiæ Fehim iz Zenice. Tokom agresije na našu

zemlju od 1992-1995. godine munara je agresoru

služila kao glavni orjentir za granatiranje ovog

podruèja. Ipak, iako je u neposrednoj blizini džamije

pao prilièan broj granata, samo jedna je pogodila u

temelj džamije prièinivši manju materijalnu štetu.

Nakon imama Cokoje Muje 2006. godine, na mjesto

imama u Drvetinama je Riðiæ Mehmed,

svršenik Elèi Ibrahim-pašine medrese u Travniku.

postavljen

Jednostavan i lijep mihrab džamije u Drvetinama

Drveni minber naslonjen na boèni mahfil džamije u Drvetinama

DŽAMIJA U PODRIPCIMA

Pejzaž desne strane rijeke Vrbas

ispod Kalina uljepšavaju munare džamija u

Rovnoj i Podripcima. Džamija u Podripcima

sagraðena je 1989. godine na zemljištu Šabiæ

Eseta i Buljina Mehmeda koji su u tu svrhu

uvakufili parcele u centralnom dijelu naselja.

Odluku o izgradnji džamije donijele su

džematlije Podripaca smatrajuæi da, ako se

veæ radi vjerski objekat, da bi to trebalo da

bude džamija s munarom. Nakon toga

formiran je graðevinski odbor koji su

saèinjavali: Muharem Šeèiboviæ, Mujo

Šeèiboviæ, Sulejman Buljina, Eset Šabiæ,

Vahid Šeèiboviæ i Ibrahim Atiæ.

Džamija u Podripcima sagraðena od

siporeksa ima šestougaonu osnovu po èemu

je jedinstvena na podruèju Medžlisa IZ

Bugojno, ali i u široj regiji. Jedna strana zida

duga je 6 m tako da vanjski zidovi džamije

imaju obim 36 m. To je potkupolna džamija

koja se sastoji od ulaza, hodnika, centralnog

molitvenog prostora i mahfila. Ulaz u

džamiju u obliku poluluka natkriven je

betonskom ploèom koju ukrašava

osmougaona kupola s alemom.

Drvene stalaže za obuæu nalaze se u

hodniku iz kojeg se prelazi u centralni

molitveni prostor. Malo je džamija na

podruèju našeg Medžlisa koje imaju tako

skladno i lijepo ureðen centralni dio poput

džamije u Podripcima. Jugoistoèni zid

džamije ukrašava velika, pravougaona

osnova mihraba u kojeg je, da bi se što više

iskoristio prostor za obavljanje namaza,

ugraðen i podij s kojeg hatib za vrijeme

džume ili bajram-namaza drži hutbu. Mihrab

je, na osnovu mihraba iz džamije Princeze

Džewhere, uradio majstor Fadil Èeliæ.

Ulaz u džamiju u Podripcima

Centralni prostor za namaz džamije u Podripcima

Pejzaž desne strane Vrbasa uljepšava džamija u Podripcima

Ovakva konstrukcija mihraba s podijem za

imama novina je na našim prostorima. To je arapski

stil ureðenja unutrašnjosti džamije bez minbera s

ciljem da se obezbjedi što više prostora za namaz.

U našoj zemlji ova konstrukcija prvi put se

pojavljuje u džamijama koje su graðene pod

uticajem i sredstvima Visokog saudijskog komiteta

u BiH, a prva džamija u Bugojnu u kojoj su na takav

naèin ureðeni mihrab i minber je džamija Princeze

Džewhere. Takvim stilom ureðenja centralnog

molitvenog prostora džamije narušen je

tradicionalni izgled koji je bio dominantan u Bosni

od dolaska Osmanlija do danas. Ukidanjem

minbera kao prepoznatljivog detalja svake džamije

odustalo se od modela džamije koji je uspostavio

Božiji Poslanik, a.s. Pošto je ovakav naèin

modifikovanja unutrašnjosti džamije jednostavniji

i jeftiniji vrlo brzo se proširio u novosagraðenim

džamijama na podruèju našeg Medžlisa, tako da

osim džamije Princeze Džewhere, mihrab s

ukomponovanim podijumom za hatiba imaju

džamije u: Podripcima, Vozniku, Vrbanji i

Kopèiæu. Sve ove džamije sagraðene su nakon rata

(1992-1995.).

P ravougaona osnova mih raba u

Podripcima ukrašena je keramièkim ploèicama

zelene boje. Niša mihraba je jednostavna, ovalnog

oblika, bijele boje bez ukrasnih detalja. Lijevo od

niše mihraba je prolaz sa stepenicama koje vode na

istaknuti podij za hatiba, s desne strane niše

mihraba. Ukrašen je ploèicama u formi mozaika

razlièitih boja. Levha od drveta s uobièajenom

porukom iz Kur'ana koja ukrašavaja veæinu

mihraba, rad je slikara Ševala Šahinbegoviæa.

Desno od masivnih drvenih vrata koja

dijele hodnik i središnji molitveni prostor su

stepenice koje vode na mahfil. Mahfil s istakom za

mujezina i željeznom ogradom drže dva betonska

stuba.

Mihrab s minberom ukomponirani u jedinstvenu cjelinu

Levha iznad niše mihraba džamije u Podripcima

Pejzaž desne strane rijeke Vrbas

ispod Kalina uljepšavaju munare džamija u

Rovnoj i Podripcima. Džamija u Podripcima

sagraðena je 1989. godine na zemljištu Šabiæ

Eseta i Buljina Mehmeda koji su u tu svrhu

uvakufili parcele u centralnom dijelu naselja.

Odluku o izgradnji džamije donijele su

džematlije Podripaca smatrajuæi da, ako se

veæ radi vjerski objekat, da bi to trebalo da

bude džamija s munarom. Nakon toga

formiran je graðevinski odbor koji su

saèinjavali: Muharem Šeèiboviæ, Mujo

Šeèiboviæ, Sulejman Buljina, Eset Šabiæ,

Vahid Šeèiboviæ i Ibrahim Atiæ.

Džamija u Podripcima sagraðena od

siporeksa ima šestougaonu osnovu po èemu

je jedinstvena na podruèju Medžlisa IZ

Bugojno, ali i u široj regiji. Jedna strana zida

duga je 6 m tako da vanjski zidovi džamije

imaju obim 36 m. To je potkupolna džamija

koja se sastoji od ulaza, hodnika, centralnog

molitvenog prostora i mahfila. Ulaz u

džamiju u obliku poluluka natkriven je

betonskom ploèom koju ukrašava

osmougaona kupola s alemom.

Drvene stalaže za obuæu nalaze se u

hodniku iz kojeg se prelazi u centralni

molitveni prostor. Malo je džamija na

podruèju našeg Medžlisa koje imaju tako

skladno i lijepo ureðen centralni dio poput

džamije u Podripcima. Jugoistoèni zid

džamije ukrašava velika, pravougaona

osnova mihraba u kojeg je, da bi se što više

iskoristio prostor za obavljanje namaza,

ugraðen i podij s kojeg hatib za vrijeme

džume ili bajram-namaza drži hutbu. Mihrab

je, na osnovu mihraba iz džamije Princeze

Džewhere, uradio majstor Fadil Èeliæ.

Ulaz u džamiju u Podripcima

Centralni prostor za namaz džamije u Podripcima

Pejzaž desne strane Vrbasa uljepšava džamija u Podripcima

Ovakva konstrukcija mihraba s podijem za

imama novina je na našim prostorima. To je arapski

stil ureðenja unutrašnjosti džamije bez minbera s

ciljem da se obezbjedi što više prostora za namaz.

U našoj zemlji ova konstrukcija prvi put se

pojavljuje u džamijama koje su graðene pod

uticajem i sredstvima Visokog saudijskog komiteta

u BiH, a prva džamija u Bugojnu u kojoj su na takav

naèin ureðeni mihrab i minber je džamija Princeze

Džewhere. Takvim stilom ureðenja centralnog

molitvenog prostora džamije narušen je

tradicionalni izgled koji je bio dominantan u Bosni

od dolaska Osmanlija do danas. Ukidanjem

minbera kao prepoznatljivog detalja svake džamije

odustalo se od modela džamije koji je uspostavio

Božiji Poslanik, a.s. Pošto je ovakav naèin

modifikovanja unutrašnjosti džamije jednostavniji

i jeftiniji vrlo brzo se proširio u novosagraðenim

džamijama na podruèju našeg Medžlisa, tako da

osim džamije Princeze Džewhere, mihrab s

ukomponovanim podijumom za hatiba imaju

džamije u: Podripcima, Vozniku, Vrbanji i

Kopèiæu. Sve ove džamije sagraðene su nakon rata

(1992-1995.).

P ravougaona osnova mih raba u

Podripcima ukrašena je keramièkim ploèicama

zelene boje. Niša mihraba je jednostavna, ovalnog

oblika, bijele boje bez ukrasnih detalja. Lijevo od

niše mihraba je prolaz sa stepenicama koje vode na

istaknuti podij za hatiba, s desne strane niše

mihraba. Ukrašen je ploèicama u formi mozaika

razlièitih boja. Levha od drveta s uobièajenom

porukom iz Kur'ana koja ukrašavaja veæinu

mihraba, rad je slikara Ševala Šahinbegoviæa.

Desno od masivnih drvenih vrata koja

dijele hodnik i središnji molitveni prostor su

stepenice koje vode na mahfil. Mahfil s istakom za

mujezina i željeznom ogradom drže dva betonska

stuba.

Mihrab s minberom ukomponirani u jedinstvenu cjelinu

Levha iznad niše mihraba džamije u Podripcima

Pošto se uèionica za mekteb ne nalazi na

spratu, kako je to uobièajeno u veæini bugojanskih 2džamija, cijeli spratni dio zauzima mahfil sa 45 m ,

2što uz 100 m centralnog molitvenog prostora

pruža sasvim dovoljnu cjelinu za obavljanje

namaza.

Osmougaona kupola koja nadsvoðuje

centralni molitveni prostor džamije ima preènik

8,5m, i visinu 3,5 m . Muharem Šeèiboviæ, glavni

majstor za izgradnju džamije, takoðer je

projektovao i uradio kupolu.

Munara džamije u Podripcima visoka je 32

m. Ima dvije šerefe od kojih je druga natkrivena.

Munaru je napravio majstor Zuhdija Imamoviæ iz

Bihaæa.

Kulturocid koji su provodili agresori na

Bosnu i Hercegovinu tokom proteklog rata nije

zaobišao ni džamiju u Podripcima. Poèetkom rata

prva linija odbrane prema agresoru koji je bio

okupirao Donji Vakuf, s desne strane rijeke Vrbasa,

prolazila je neposredno pored džamije u

Podripcima koja je zbog blizine bila omiljena meta

agresoru. Džamija u Podripcima i njena munara

pogoðene su s više projektila koji su prièinili veliku

materijalnu štetu. Posljedice ratnih granatiranja

nedavno su sanirane tako da je džamija puštena u

funkciju i služi za izvršavanje vjerskih obaveza

muslimana ovog kraja.

Podripci oduvijek pripadaju džematu

Drvetine tako da imami koju službuju u

Drvetinama jedanput sedmièno ili po potrebi

borave u Podripcima pouèavajuæi djecu vjerskim

dužnostima.

Iako džamija u Podripcima nije dovršena

ona svojom ljepotom plijeni pažnju prolaznika, a

svojom funkcionalnošæu zadovoljava potrebe

muslimana ovog mjesta. Nadamo se da æe džamija

uskoro biti završena i zvanièno otvorena.

Kupola džamije u Podripcima

Munara džamije u Podripcima visoka 32m,izgraðena na vrh brda, dominira desnom stranom ovog dijela Skopaljske doline