Upload
mavric-samir
View
248
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
Fatih dzamija
Prof. dr. Marina Mihaljevic
Samir Mavric 07-515/08
Istorija
Kompleks Fatih dzamije u istoimenoj cetvrti u sredistu Istanbula, nastaoje kao velelepni prostor
nakon osvajanja prvog carskog grada I sam kompleks dobija naziv po sultanu osvajacu.
Fatih Sultan Mehmet je izgradio dzamiju I kompleks zgrada u cast njegovog osvajanja carskog
grada, do tada znanog kao Bizantion. Arhitekta kompleksa Fatiha osvajaca je bio Sinan (Yusuf
Bin Abdullah). Sagradjen je izmedju 1463 i 1471. god. Nalazi se na vrh Sedam Brda.
U sred grada Bizantije, dzamija je cini se izgradjena na posebnoj lokaciju u srcu grada time
simbolizujuci dolazak Islama na velika vrata . U toj selekciji odgovarajuceg prostora samom
izgradnjom dzamije I njena pozicija imali su za shodno prikazati neka nova verovanja koja su
dosla sa Islamom a samim tim I u sultana, kao vladara kojem se veruje i koji je smatran u to
vreme bozijim poslanikom na zemlji, Dzamija je izgradjena na brezuljku, gde je mogla biti
vidjena sa svih strana kao dominantna gradjevina koja oslikava Islam kao veru turaka I same
Turke koji pohode Istanbul. Takodje, pri izgradnji dzamije ovde je napravljen jedinstven
aranzman u smislu urbanizma. Zgrade oko dzamije u samom kompleksu su napravljene
poptpuno simetricno gde u sredini dominira samo zdanje dzamije sa osmanlijskim stilom gradnje
minara i kupolama. Fatih dzamija sa svojim kompleksom, predstavlja kako istorijom tako I
simbolikom jedan od najvaznijih Istanbulskih kuturnih I religioznih centara koji je podignut u
vreme najveceg duhovnog I politickog procvata Osmanlijske imperije. Postoje medrese na obe
strane Dzamije, ispred na jednu stranu tabhan, a na drugoj strani bolnica, nakon prolaska njih
hammam i arasta su takodje postavljeni. Redosled kompleksa promenjen je novijim zgradama
koje su dodatno sagradjene krajem 19tog veka.
U kompleks se ulazilo kroz cetiri kapije, Bojaceva Kapija (Boyaci Kapisi) i Pastry Makerova
kapija (Borekci Kapisi) na severozapadnu Maousoleum kapiju (Turbe Kapisi) i na Supovu
kapiju (Corba Kapisi) na jugoistoku. Samo Supska kapija blizu konacista za putnike i dalje
postoji. Na severoistok i jugozapad u kompleksa se ulazi pomocu prolaza izmedju Medresa.
Dzamija, materijalizacija i dekoracija
Semavi Eyice tvrdi da nakon osvajanja Istanbula, Fatih Sultan Mehmet je izabrao mesto jedne
crkve (Havariyum) koja je locirana na visocijem mestu u centru grada. Crkva je data Orthodox
Patrijarsiji, ali nisu mogli da je koriste zbog njenog stanja nakon rata. S’toga su se preselili
odatle 1455.god. Nakon svega Fatih je posvetio to mesto njegovom kompleksu. Dzamija koja
stoji u sredini kompleksa nije originalna Dzamija Fatiha, koja se srusila nakon zemljotresa 1766,
onda je ponovo sagradjena 1771 na krupnijem planu po rukovodstvu Sarim Ibrahim Efendije, a
zatim i Izzet Mehmet Beya. Dvoriste stare Dzamije prilozeno Manastirima na kojima su kupole
na 18 stubova. Unutar Dzamije postoje tri manje kupole koje leze na dva stuba I pored njega
pola kupole stoji na MIhrab Zidu. Dvoriste nove Dzamije ostalo je od stare Dzamije. Nova
Dzamija je oblozena centralnom kupolom koja stoji na 4 stuba i 4 polu-kupole oko centralne
kupole i u svakom cosku postoji manja kupola. Kapija izmedju son cemaat yeri-a i ibadet sahni-a
ostala je od stare Dzamije. Dvoriste Fatih dzamije zajedno sa bazom minareta i deo severnog zida
su preziveli zemljotrese.Minareti su postavljeni na krajnjim istocnim i zapadnim delovima
severnog zida.Baza je pravilna sa tri jednostavna panela na svakoj strani.Spoljasnji zid dvorista je
vrlo obiccan a;o prelepi donji prozori na severnoj strani su izuzetno ukraseni.Dvoriste je vrlo
zivopisno,ima tri tri revaksa podeljene prolazom sa strane. U dvoristu se nalazi veliki sadrvan iz
osamnaestog veka koji su sluzili za pranje oko koga su ogromni cempresi.Lukovi nad prozorima
dzamije su takodje mnogobrojni. Prozori na svakom kraju portala i dalje imaju originalne
glazirane plocice na lukovima iznad njega.
Od originalne gradjevine danas postoje samo tri dela: zida fontane, fontana, Corba-kapijom ,
mihrabom, minareti do prve galerije, trem paralelan kibli (u pravcu Meke). Spoljni obruci kupola
su oktagonalni i napravljeni su na pojasima. Pojasevi su uglavnom dekorisani crvenim
kamenom i belim mermerom, a zeleni kamen je koriscen samo za dekoraciju Gornje i donje
strane prozora su okruzene srebrnom niti. Stubovi od vrata su napravljeni od mermera i istaknuti
su snaznom srebrnom niti. Gvozdene ograde su napravljene od debelog gvozdja i imaju cvorove.
Na tremu ima osam stubova, osam su zeleni, dva su roze, dva su tamnog mermera, a neki su
napravljeni od egipatskog granita. Kapiteli stubova su izvedeni tako da izgledaju kao da su od
stalaktita i imaju odlican dizajn. Lukovi su radjeni u proporcijama dva prema jedan su visoki i
siroki od visebojnog mermera .Njihova sirina daje utisak da je arhitektonski akcenat bio na
vertikalnosti. Centralna vrata ispod zasiljenog luka su postavljena u prelep okvir dekorisan
jednostavnim modulom koji izgleda trodimenzionalno.
Mehmed Tahir je rekonstruisao dzamiju u 19-tom veku, kombinovao je pretekle dzamije od
klasicne dzamije sa baroknim delovima koje je on dizajnirao. Posto su gipsani prozori dzamije
unisteni zamenjeni su jednostavnim prozorima. Bzen pored bastenskih vrata je napravio Sultan
Mahmud II 1825.god.
Grobnica osvajaca
Lociran je blizu juznog zida iza dzamije, obnovljen je (ili renoviran) nakon zemljotresa 1766. u
18. veku, dalje ka jugu zbog prosirenja dzamije od Mihrab zida. Grob (grobnica) je oktagonalnog
oblika i pokriven je kupolom. Spaljen je u pozaru 1782. Abdulhamit je prvi popravio grob 1789.
god, u skladu sa natpisom panela.
Zatim je Abdulaziz popravio ornamentiku groba 1865-66. pa Mehmet 1909-18, popravka je
takodje radjena i od strane Vakiflar 1952-53.
Drugi manji grob Fatihove supruge Gulabahar Hatun stoji u desnom uglu u odnosu na prvi.
Takodje je i ovaj grob nastradao u pozaru 1782. godine, i obnovljen iste godine. U ovoj grobnici
nalazi se grob Fatihove cerke i dve druge osobe iz kraljevske porodice.
Medresa
I ako grobnice i dzamija ne poticu iz sredine 15. veka, medresa potice. 4 medrese na istoku
iznad Zlatnog roga se zovu Kardeniz (Crno more), one na zapadu sa pogledom na Mramorno
more - Akedinz (Mediteran) medrese. Svih osam medresa su konstruisane od naizmenicnog
kamena i opeke, slicnog plana. pravougaonog oblika, arkade u centru,celije na tri strane,
zatvorene ucionice na jednom kraju sa toaletima pored njih i portal na strani da bi se moglo
pristupiti kompleksu. Medrese su rasporedjene u skladu sa dva pojacana prolaza izmedju njih na
svakoj strani, tako da su one na kraju nezavisne a one izmedju su izgradjene "ledja o ledja".
Istorijski zapisi pominju jos 8 vise medresa izgradjene ispod svake postojece. Nazalost, ne znamo
kako je to izgedalo jer su nestale. Pretpostavlja se da su bile u linearnom planu- tj. celije.
Ostali sadrzaji kompleksa
Kompleks Fatih osvajaca je imao i sadrzaje kao sto su bolnica, hamam, karavan-saraji, tabhani,
skolu kurana kao i biblioteku.
Bolnica je bila postavljena na stazi izmedju zida dzamijskog stepenista i kvadratnog dvorista. To
je bila bolnica za nevernike i muzika je pustana bolesnicima i ludima. Bolnica je imala 14 velikih
celija ili odeljenja. Iza bolnice se nalazio hamam koji je bio najveci hamam u to doba u Istanbulu,
koji je kasnije unisten u pozaru. Iza imareta je bio tabhan i nekoliko karavan-saraja na drugim
mestima sa velikim bastama koje su sada izgubljene. Karavan-saraji su bili namenjeni za
zivotinje i robu koju su nosile dok su tabhani bili rezervisani za njihove gazed i putujuce dervise.
Ovaj karavan-saraj je imao stalu za 3000 zivotnja. Skola i biblioteka koji su zasebno bili
postavljeni kos Slikareve kapije. Trenutni kompleks biblioteke je izgradjen 1742 godine od strane
Mahmuda I i nalazi se jugozapadno od dzamije, do molitvene sale.
Osnova kompleksa Fatih osvajaca
Osnova dzamije
Presek
Osnova medrese
Osnove tabhana i karavan-saraja
Unutrasnjost (dekoracija) dzamije
Literatura:
Encyclopedia of the OTTOMAN empire, Gábor Ágoston, Bruce Masters
http://istanbulmuftulugu.gov.tr/tarihi-camilerimiz/1092-fatih-camii http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=4524 http://www.osmanli700.gen.tr/english/places/places_f1.html