MORSKA OBALA

  • View
    41

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Institut za istraživanje i zaštitu mora: Živi svijet morske obale (Plavi svijet)

Text of MORSKA OBALA

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    1/24

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    2/24

    pokuspokus

    Na prvi se pogled promatrau s kopna more ini kao velika i jednolinavodena masa koja se prostire u daljinu sve do horizonta. Neto poputpustinje. Meutim, zavirimo li pod povrinu tog beskrajnog plavetnilaostajemo zapanjeni njegovom dubinom i arenilom. Takvo bogatstvorazliitih oblika ivota moe se usporediti s najarenijim sajmom pravihprirodnih dragocjenosti. Zapravo, nigdje drugdje na Zemlji neemo naitoliko razliitih ivotinjskih i biljnih skupina kako se isprepliu i dijele ivotniprostor u kojem smo mi ljudi samo povremeni gosti. Promatrajui more isav taj ivot u njemu uimo o njegovim stanovnicima i divimo se njiho-

    vom skladu i vrlo esto se sami s njima usporeujemo. Nastojimo nauitiplivati poput dupina ili koristi zvuk za snalaenje u prostoru onako kakoto oni ine. Stvaramo plivake kostime koja nalikuju koi morskog psakako bi bre plivali. Voljeli bi roniti dugo poput morskih kornjaa. Uimo otome kako spuve i morske zvijezde obnavljaju dijelove svog tijela te kakoplanktonske morske alge stvaraju kisik. Mnogo toga ovjek moe nauitiod mora i o moru koje moramo potivati i uvati. Zato, kao pravi istraivaimorskog svijeta zaronimo u tajne njegovih stanovnika itajui ovu knjigu i

    uei uz igru i zabavu.

    Uvod

    Uz svaku obraenu temu nai ete rubriku Igraj se i naui! unutar kojesmo pripremili niz zanimljivih pokusa i zadataka koji e vas zabaviti i uz

    koje ete lake razumjeti i nauiti kako ive organizmi na morskoj obali.

    Igraj se i naui.

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    3/24

    ivot na morskoj obali..................ivi svijet na rubu kopna..............udesan svijet morskih algi..........Puevi...........................................koljkai........................................arnjaci.........................................

    Rakovi...........................................Bodljikai.......................................Prijetnje.........................................Zatita...........................................

    1

    2468

    101214161820

    sadraj

    sadraj

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    4/24

    ivot na

    morskojDa bi bolje razumijeli kako ive biljke i ivotinje na morskoj obali i u uskompojasu mora koji najee nazivamo pliak, trebamo najprije neto nauitio ivotnim uvjetima koji ovdje vladaju. U ivotne uvjete ubrajamo sve onoto je svakom ivom biu potrebno za ivot, poput svjetlosti, topline, vodei energije. Budui da se na morskoj obali ovi uvjeti mogu esto mijenjati,organizmi koji tu ive imaju itav niz posebnih prilagodbi.

    Svjetlost je u pravilu veoma jaka. Morske su obale veinom jako osunane,

    zbog ega su organizmi koji tu ive ljeti izloeni jako visokim tempera-turama i zraenju te im esto prijeti isuivanje. Zbog toga neki imaju vrsteoklope, skrivaju se meu stijenama ili zakopavaju u pijesak i tako ekajukraj dana kada vruina poputa.

    Zbog stalnog prskanja i pomicanja morske vode, ak i oni organizmi kojiive na kopnu uz samo more imaju s njime redoviti kontakt. Osobito je toizraeno tijekom razdoblja plime i oseke. Tijekom plime morska se razina

    podie iznad uobiajene, dok se tijekom oseke sputa. ivotinje i biljkekoje se tijekom sunanih dana ili oseke uvaju od isuivanja za vjetrovitase vremena ili plime mogu nai potpuno pod morem.

    Svi su organzmi koji ive na morskoj obali neprestano izloeni velikimkoliinama soli. Bilo da dolazi iz morske vode, noena vjetrom s povrinemora ili iz oskudnog tla putem korijenja biljaka, slanost je stalna pojavakoja takoer zahtjeva posebne prilagodbe.

    Nisu sve morske obale jednake. Morska obala moe biti stjenovita,pjeana, muljevita, ljunkovita, sastavljena od manjih ili veih kamenia.S obzirom na to, na nekim je morskim obalama podloga na kojoj ive orga-nizmi nepomina, a na nekima pomina. Na nepominoj stjenovitoj podlozimnogi organizmi imaju posebne organe za privrivanje kako ih ne biodnijeli valovi i morske struje. Na pominim se podlogama organizmi boreprotiv struja i valova tako da se brzo kreu i bjee ili dobro ukopavaju upijesak i mulj.

    2

    obali

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    5/24

    3

    pokus1pokus1

    Kada ste u prilici izaite do morske obale u jutarnjim satima i pokuajte jenacrtati na papir tako da paljivo oznaite granicu kopna i mora.

    Ukoliko je rije o stjenovitoj obali, na stijenama oznaite tamni pojas kojise uzdie od povrine mora. Tamne presvlake na stijenama u ovome po-jasu oznaavaju razinu do koje more see za razdoblja plime.

    Pribliite poetak metra morskoj razini i izmjerite dokle see tamni pojas

    na stijenama. Zabiljeite izmjerenu visinu na svoj crte.

    Popodne ponovite cijeli postupak i zabiljeite izmjerenu vrijednost.

    Izraunajte kolika je razlika u razini mora ujutro i popodne. U koje je dobadana morska obala pod utjecajem plime, a u koje oseke?

    Ukoliko je rije o pjeskovitoj obali, razina plime vidljiva je po slojevitim nak-

    upinama agli i morskih cvjetnica koje more prilikom plime izbaci na obalu.Postupak mjerenja treba provesti tako da se poetak metra prisloni uzgranicu obale i mora te se mjeri do gornje visine zadnjeg sloja nakupina.

    Plima i oseka?

    Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, papir, metar

    5

    6

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    6/24

    4

    Biljke i ivotinje koje ive na kopnu tik uz more, iako ne spadaju u morskeorganizme, imaju niz prilagodbi na neprestani utjecaj mora.

    Galeb klaukavac

    Najpoznatija ivotinja koju redovito susreemo na morskoj obali je galebklaukavac. Ova se ptica gnijezdi na morskoj obali, a hrani krstarei iznadpovrine mora u potrazi za ribom. Upravo zbog toga, galeb ima jako dobarvid kako bi primjetio ribu s velike visine i otar kljun kojom ju nepogreivohvata. Meu nonim prstima ima plivae koice zbog kojih je dobar pliva.Takoer, njegovo je snjenobijelo perje masno kako se ne bi smoilo pri-likom plivanja.

    ivi svijet

    na rubukopna

    Primorska guterica

    Ovaj maleni gmaz esto se moe uoiti kako hitro pretrava morsku oba-lu. Najee je sivkastosmee do tamnosmee boje sa zelenim i sivimarama, a moe narasti do 15 cm duine. Za velikih vruina skriva se meustijenama, a prskanje valova izbjegava bjeei od obale te ga se moe sus-

    resti posvuda u primorju. Hrani se paucima, kukcima i malim raiima.

    Biljke slanue

    Biljne vrste koje su uspjeno prilagoene ivotnim uvjetima na morskojobali, zbog neprestane izloenosti velikim koliinama soli, nazivaju se

    biljke slanue.Najpoznatije biljke slanue na Jadranskoj obali su caklenjaa, mriica imatar.

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    7/24

    5

    Mriicaima tanku, sivkastu, mreastu stabljiku i listie prekrivene dlaicamakoje biljku tite od gubitka vode. Cvate sitnim plavkastim cvjetiima.

    Caklenjaa je biljka koja u svojoj debeloj, mesnatoj, zelenoj stabljici

    pohranjuje velike koliine vode i tako sprjeava isuivanje. Slanog je okusai koristi se u prehrani.

    vrsta stabljika mataraizluuje vosak koji sprjeava isparavanje i gubitakvode. Listovi su uski, mesnati, tamnozelene boje. Zbog slanog, aromatinogokusa koristi se u prehrani, a poznato je i da ima ljekovita svojstva. UHrvatskoj za ovu biljku postoje jo i nazivi motar, petrovac ili ulac.

    Zadatak 1. Pomozigalebu da pronae put

    do ribe kroz labirint!

    zadatak

    1zadatak1

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    8/24

    udesan

    svijet algi

    Meu ivim svijetom morske obale posebno se istiu alge. Alge su

    biljke koje ive u vodi i nemaju biljne organe korijen, stabljiku, listove

    i cvijet. Njihovo je tijelo esto krpastog ili nitastog, nepravilnog oblika i

    naziva se steljka. Alge su veoma znaajne za ivot na Zemlji jer foto-

    sintezom proizvode velike koliine kisika. Osim toga, one su hrana za

    brojne morske ivotinje, a ponekad svojim gustim rastom slue nekim

    vrstama kao sklonite. Prema boji pigmenta koji imaju u svojim stani-

    cama za upijanje suneve svjetlosti, alge dijelimo na zelene, smee i

    crvene.

    6

    Zelene alge

    Zelene alge esto rastu u povrinskim, dobro osvijetljenim slojevimamora, pa su este uz morsku obalu. Najpoznatija zelena alga u Jadranuje morska salata. Morska salata voli stanita koja su bogata organskimtvarima te ju esto nalazimo u blizini kanalizacijskih ispusta ili u lukama,pa ju moemo smatrati pokazateljem oneienog mora.

    Smee alge

    Najbrojnija skupina algi u Jadranskome moru su smee alge. Mnogevrste poput jadranskog braia, bobiarke, padine i cistozire ive uzplitke stjenovite morske obale. Cistozira je alga koja tvori guste livadekoje su omiljeno skrovite ivotinjama u pliaku. Padina je smea algakoju esto nalazimo privrenu uz stijene na morskoj obali, a svojim

    izgledom podsjea na lepezu.

    Crvene alge

    Crvene alge osim u pliaku, nalazimo i na velikim dubinama. Za razlikuod zelenih algi, one ive samo u istom i bistrom moru. U nekim zem-ljama svijeta koriste se u prehrani. Svojim prekrasnim crvenim bojama

    uljepavaju izgled stijenovite morske obale. Jedna od najeih crvenihalgi u Jadranu je koralina koja je dobila naziv po svojoj steljki koja proma-trana povealom podsjea na crveni koralj.

  • 5/26/2018 MORSKA OBALA

    9/24

    7

    pokus2p

    okus2

    Izrada herbarija s morskim algama

    Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, dobro upijajui papir, najlon-

    sku arapu, kare, stare novine, 10 veih knjiga, strunu knjigu kojaslui za odreivanje vrsta morsih algi

    Kada odete u posjet morskoj obali sa sobom ponesite stare novine,dobro upijajui papir, najlonsku arapu, kare i olovku kako bi moglinapraviti jedinstveni herbarij s morskim algama.

    Potraite algu i otrgnite komadi te stavite paljivo na dobro upijajui

    papir na koji ete zabiljeiti datum i mjesto s kojeg ste uzeli uzorak.