Upload
josip-jole-tokic
View
323
Download
16
Embed Size (px)
Citation preview
PODJELA MOSTOVA PO VRSTAMA
1. PO SVRSI ILI PROMETU NA NJIMAcestovni, eljezniki, pjeaki, kombinirani, za vodovode ikanale (akvadukti), zatitni, kranski, mostovi prenosila;2. PO MJESTU, POLOAJU I VRSTI ZAPREKE:gradski preko rijeka i vodotoka nad udolinama i obroncimagradski, vodotoka, obroncima,preko prometnica, nad provalijama, preko morskih tjesnaca ;3. PO PROMETNOM ZNAENJU:lokalni, tranzitni, magistralni, sabirni, industrijski;4. PO VELIINI OTVORA:propusti (6-10m), osrednje veliine, veliki;5. PO PROJEKTIRANOJ TRAJNOSTI:provizorni, privremeni, polustalni, stalni;6. PO FIKSNOSTI:nepokretni, pokretni;7. PREMA NAINU OSLANJANJA NOSIVOG SKLOPA:klasini, plutajui, uronjeni;8. PREMA OBLIKOVNIM STILOVIMA:orjentalnog tipa, rimskog doba, srednjeg vijeka, renesanse,novog doba.
PODJELA MOSTOVA PO TIPOVIMA
1. PO UZDUNOM RASPOREDU OTVORA:s jednim otvorom, s dva ili vie otvora, simetrini i nesimetrini;2. PO OBLIKU NIVELETE:ravnom vodoravnom i nagutom, zaobljenom (izboena ili udubljena);3. PO POLOAJU KOLNIKA:s kolnikom gore, s kolnikom dolje, s uputenim kolnikom, pokriveni,viekatni;4. PO TLOCRTNOM POLOAJU I OBLIKU:okomiti, kosi, u pravcu, u zavoju;5. PO PRETENOM GRADIVU NOSIVOG SKLOPA:drveni, metalni, masivni (kamen, opeka, ab, pab), kombinirani;6. PREMA NAINU IZRADE GLAVNE KONSTRUKCIJE:drveni nosai, metalni nosai, masivni nosai;7. PREMA TIPU NOSIVE KONSTRUKCIJE:ploasti, gredni, okvirni, luni, visei, ovjeeni, zategnuti, sloeni;8. PREMA NAINU PRIJENOSA SILA S KONSTRUKCIJE NA TEMELJE:slobodno poloeni, kontinuirani, okviri i lukovi sa zategama, visei usebe usidreni, ovjeeni nosai, s potiskom na tlo;9. PREMA OBLIKU POJASA GLAVNOG SKLOPA:s ravnim nosaima konstantne visine ili ojaani vutama, s ravnim nosaimapromjenjive visine, sa zakrivljenim nosaima konstantne ili promjenjive visine.;
ZAHTJEVI NA MOSTOVE
1. ZAHTJEVI PROMETA:- optimalno zadovoljenje prometnih i funkcionalnihpotreba;- sigurnost i udobnost;- zadovoljenje minimalnog slobodnog profila;- preglednost, dojam, usklaenost s navikama;- veliina deformacija nosive konstrukcije;- trajnost s aspekta odravanja mosta.
2. TEHNIKI ZAHTJEVI:- sposobnost da podnosi sva optereenja;- granina stanja nosivosti i u uporabi;- STABILNOST: prevrtanje, klizanje, odizanje;- pomaci, vibracije, naprezanja irina pukotina;- proraunska optereenja i njihove kombinacije;- pretjerana tednja na krutosti nosivih elemenatanedopustiva i tetna;- tehnologija izvedbe.3. ZAHTJEVI EKONOMINOSTI:- smanjenje utroka ali ne po svaku cijenu;- pretjerana tednja u materijalu i opremi nijeekonomina;- trokovi radne snage se poveavaju, a gradivasmanjuju;- trokovi gradnje + trokovi odravanja = UT;- pretjerana tednja znatno moe umanjitivrijednost mosta.4. ESTETSKI ZAHTJEVI:- proporcije, ritam, kontrast, osjeaji, simetrije;- izgled vidljivih ploha i detalja;- oblikovna poboljanja nisu nuno vezana strokovima;- suradnja arhitekt inenjer projektant;- na estetsku vrijednost mosta vaan utjecaj imakonstrukcija.5. ZAHTJEVI TRAJNOSTI:- zahtjevana razina uporabljivosti u odreenomvremenskom periodu;- stalni mostovi traju od 80 do 100 godina;- dobro je poveati poetna ulaganja u most zaproduljenje njegove trajnosti;- granino stanje pukotina kod AB i PAB mostova;- posebna pozornost na svojstva gradiva od kojihse most gradi.6. EKOLOKI ZAHTJEVI:- most remeti (vie ili manje) ravnoteu okolia;- prikladna tehnologija i organizacija gradilitasmanjuje utjecaj na okoli;- zakonska obveza sanacije okolia po zavretkuizgradnje mosta;- mostovi u naselju: zatita od buke, odvodnja,zatita od izlijetanja s mosta ;- zatita flore i faune;
POTREBNE PREDRADNJE
Osnovne predradnje su:- Skupljanje podataka o zahtjevima na prijelaz i most;- Definiranje prometnih uvjeta na mostu i ispod njega te definiranjenivelete, slobodnog profila i sl. Izbor mogueg poloaja mosta;- Skupljanje podataka o tlu na kojem treba sagraditi most, podatakavezanih za temeljenje mosta, te podataka o vodotoku preko kojeg semost gradi;- Snimka terenske situacije (geodetska podloga), reljefa terena iokolnih sadraja. Konani izbor poloaja mosta;- Podaci o korisnom optereenju mosta (definiranje prometa na3. UVJETI ZA PROJEKTIRANJE I IZVEDBU MOSTOVAmostu) i odreivanje ostalih optereenja kojima e most bitipodvrgnut;- Podaci o pogodnim i raspoloivim gradivima, te ostalim imbenicimazanimljivim za gradnju.
Tijek radova na projektiranju:- Izbor poprenog presjeka mosta i uzdune dispozicije;- Izbor broja otvora, njihova veliina i raspored stupova;- Izbor broja i oblika glavnih nosaa;- Izbor ograde i ostalih funkcionalnih dijelova mosta, sve u jednoj ilivie varijanti.- Izbor tipa mosta, statikog sustava glavnog nosivog sklopa, izborgradiva i izbor sustava graenja. Takoer u jednoj ili vie varijanti.- Statika provjera svih nosivih elemenata. Izbor dimenzija elemenata.Kontrola nosivosti, deformabilnosti i stabilnosti.- Predmjeri radova i gradiva, podaci za ocjenu ekonominosti rjeenjau odnosu na zahtijevani rok dovretka i potrebna sredstva.
IZBOR NIVELETEPri projektiranju mostova dobro je potivati sljedee preporuke:- Kratka zaobljenja nivelete djeluju kao prijelomi- Izbjegavati svako naglo mijenjanje nivelete,- Detaljno razmotriti problem odvodnje oborinskih voda,- Detaljno razmotriti problem preglednosti.
TEMELJENJETerenska istraivanja obino se sastoje od geotehnikih buotina i seizmogeolokihispitivanja. Openito se preporua sljedei broj i raspored buotina:- za mostove do 30 m raspona, po jedna buotina dubine 10 m ispod svakogupornjaka i eventualno jedna u sredini;- za mostove 30-100 m raspona po jedna buotina dubine 10-15 m kod svakogupornjaka i bar jedna u sredini;- za mostove dulje od 100 m po jedna buotina kod svakog stupa i po dvije kodsvakog upornjaka (ako je nepoznat poloaj stupova i upornjaka, buotine jepotrebno postavljati na razmaku 15-20 m); - za velike i iroke mostove po dvije buotine ispred i iza svakog stupa i upornjaka.Seizmogeoloka ispitivanja obino se provode du trase mosta i sa rezultatima izmosta, buotina daju geoloku sliku terena na kojem se most gradi.Ako geoloki sastav tla nije u potpunosti jasan, tada treba poveati broj i dubinubuotina. Pri tome je potrebno u nosivi sloj tla ui bar 3 m, a u liticu u predjelimakra bar 4 m.Geotehnikim ispitivanjima potrebno je definirati parametre nosivog tlakao to su:- Nosivost tla,- Slijeganje,- Vodopropusnost,- Vodostaj podzemne ili nadzemne vode,- Prirodna vlanost tla,- Sposobnost upijanja vode,- Zapreminska teina,- Sastav zrnatosti,- Granicu plastinosti,- Adheziju, koheziju i unutranje trenje, itd.
GREDNI MOSTOVI- U presjecima rasponske konstrukcije pojavljuju se praktinosamo momenti savijanja i poprene sile (eventualno momenti torzije)dok su uzdune sile male i praktino zanemarive;- Izbor dostatno visokog nosaa velike krutosti na savijanje izadovoljavajue krutosti na posmik;- U sluaju vee torzije koriste se sanduasti popreni presjeci;- Najoptimalnija gradiva koja imaju podjednaku tlanu i vlanu vrstou;- Primjenom umjetnog prednapinjanja betonskih nosaa s pomouvisoko-vrijednog elika izaziva se predtlak gotovo u itavom presjekunosaa. Ovo omoguava znaajno smanjenje i bolju iskoristivostbetona, manju masu nosaa i mogunost svladavanja veihraspona, te znatno trajniju konstrukciju u odnosu na onu iz klasinoarmiranog betona.- Armiranobetonske, klasine i prednapete gredne konstrukcije imajuveliku prednost u jednostavnosti i brzini njihove izrade, te lakoiformiranja konstruktivno i oblikovno povoljnih formi nosaa;- Primjenom montane gradnje relativno laganih itavih glavnih nosaamanjih raspona, betonski gredni mostovi imaju sve krae vrijemeizvedbe i sveukupno sve manje trokove graenja;- Suvremeni postupci graenja (npr. potiskivanje cijelog rasponskogsklopa) i neki novi sustavi (primjerice konzolne grede i konzolni stolovi);- Betonske gredne konstrukcije vrlo su konkurentne na svim rasponimaveliine do oko 200 m;- Zbog najboljeg iskoritenja prirodnih naponsko-deformacijskih osobina ivrstoa nosivih gradiva raste upotraba kompozitnih presjeka grednihmostova (spregnute konstrukcije). To su najee konstrukcije iz elikai betona, kod ega se globalno beton koristi za preuzimanje tlaka a elikza preuzimanje posmika i vlaka.