Upload
vanhuong
View
279
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Međunarodno privatno pravo Predavanja
Predmetni nastavnik: Doc. dr Žaklina Spalević
e-mail: [email protected]
III nedelja predavanja
Prethodno pitanje
Pojam
Uslovi
Načini rešavanja
Uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo – RENVOI
Javni poredak
Norme neposredne primene
Doc. dr Žaklina Spalević
Prethodno (incidentalno, prejudicijalno)
pitanje • Prethodno pitanje: za rešavanje o jednom tužbenom zahtevu u jednoj
pravnoj stvari, pored glavnog pitanja može se postaviti problem rešavanja
prethodnog pitanja, od čijeg rešenja zavisi odgovor na glavno pitanje.
• Sa stanovišta MPP, prethodno pitanje se postavlja ako su ispunjena 3
uslova:
1. Za glavno pitanje, a na osnovu domaće kolizione norme, mora biti merodavno
strano materijalno pravo, jer ako je merodavno domaće pravo problem ne
postoji, lex fori = lex causae
2. Prethodno pitanje mora sadržati strani element, mora biti samostalna pravna
celina i za to pitanje mora postojati specijalna koliziona norma
3. Materijalnopravni rezultat do kojeg vodi povezivanje sa osloncem na lex fori
treba da bude različit od materijalnopravnog rezultata do kojeg se dolazi ako se
tačka vezivanja usvoji prema lex causae.
Doc. dr Žaklina Spalević
Prethodno (incidentalno, prejudicijalno)
pitanje • Rešavanje problema u teoriji i praksi:
1. Zavisno povezivanje: merodavno pravo za prethodno pitanje određuje se
primenom kolizione norme prava koje se ima primeniti na glavno pitanje –
povezivanje po lex causae. Ovakvo rešenje favorizuje međunarodnu
harmonizaciju – suditi o prethodnom pitanju onako kako bi o njemu sudilo pravo
koje je inače merodavno za glavno pitanje.
2. Nezavisno povezivanje: tretiranje prethodnog pitanja na način kao da se radi
o glavnom pitanju – lex fori, čime se favorizuje interna harmonizacija.
Opravdanje: ako bi se jedno pravno pitanje jednom povezivalo po lex fori, a
drugi put po lex causae može doći do situacije da pred sudom jedne zemlje
jedan brak bude ništav (kao glavno pitanje), a pred sudom druge punovažan
(kao prethodno pitanje) i obrnuto.
3. "in concreto" povezivanje: povezivanje s obzirom na okolnosti svakog slučaja
pojedinačno.
Doc. dr Žaklina Spalević
Prethodno (incidentalno, prejudicijalno)
pitanje • Opredeljenje autora (Prof. dr Tibor Varadi, Prof. dr Bernadet Bordaš,
Prof. dr Gašo Knežević, Prof. dr Vladimir Pavić):
• Povezivanje po lex causae se koristi kada odluka o prethodnom pitanju
ulazi u dispozitiv odluke (zbog toga što je prethodno pitanje pokrenuto
incidentalnom tužbom).
• Povezivanje po lex fori se koristi:
Kada sud po sopstvenoj inicijativi razmatra prethodno pitanje ili kada nisu
ispunjeni preduslovi o nadležnosti, neophodni za incidentalne zahteve
Ako sud prekine postupak i sačeka odluku stranog organa o prethodnom
pitanju (u slučaju međunarodne litispendencije).
Doc. dr Žaklina Spalević
Uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo
(preupućivanje) - Renvoi • Merodavno pravo (određeno na osnovu kolizione norme domaćeg prava)
ima svoje kolizione norme, koje mogu biti različite od kolizionih normi
domaćeg prava. Pitanje koje se tada postavlja od strane organa koji
primenjuje kolizionu normu je: da li je, kada primenjuje merodavno pravo,
potrebno da uzme u obzir i koliziona pravila tog prava – da li domaća
koliziona norma upućuje na strano pravo uzeto u celini ili samo na njegove
materijalne norme? Ako primenjujujući merodavno pravo uzme u obzir i
njegove kolizione norme, iste ga u prisustvu određenih pretpostavki mogu
odvesti dalje – do prava druge države kao merodavnog (upućivanje),
odnosno mogu ga dovesti do primene domaćeg prava kao merodavnog
(uzvraćanje). Uzimanje u obzir kolizionih normi merodavnog prava vodi
odstupanju od kolizionih pravila domaćeg prava.
• Pojava problema uzvraćanja i preupućivanja na dalje pravo vezuje se za
odluke Kasacionog suda Francuske u sporu oko zaostavštine Forgo.
Doc. dr Žaklina Spalević
Uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo
(preupućivanje) - Renvoi • Supstancijalno upućivanje: pravo zemlje suda (A) će nas direktno uputiti
na supstancijalno pravo određene zemlje (B) koje će meritorno rešiti slučaj
(A-B).
• Koliziono upućivanje – tri logičke situacije:
1. Pravo zemlje suda (A) upućuje , kao na merodavno, na celokupno pravo
određene zemlje (B). Kolizione norme te zemlje (B) mogu smatrati da je
supstancijalno pravo te zemlje (B) i merodavno pravo (A-B-B).
2. Pravo zemlje suda (A) upućuje , kao na merodavno, na celokupno pravo
određene zemlje (B). Kolizione norme te zemlje (B) mogu smatrati da je
supstancijalno pravo zemlje suda (A) merodavno pravo, te dolazi do uzvraćanja
na polazno pravo, odnosno pravo zemlje suda (A-B-A).
3. Pravo zemlje suda (A) upućuje, kao na merodavno, na celokupno pravo
određene zemlje (B). Kolizione norme te zemlje (B) mogu smatrati da je
supstancijalno pravo neke treće zemlje (C) (A-B-C).
Doc. dr Žaklina Spalević
Uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo
(preupućivanje) - Renvoi • Ranvoa ne znači da sam predmet, akta, šetaju od jednog do drugog
suda: uzvraćanje, kao i upućivanje na dalje pravo je jedna misaona
operacija u glavi sudije polazne države, koji traži odgovor na pitanje koje je
merodavno pravo (predmet se ne šeta između država).
• Pretpostavke za uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo:
1. Kolizione norme treba da upućuju na jedno pravo u celini (ne samo na
materijalne norme tog prava)
2. Kolizione norme države suda i kolizione norme države na čije pravo kolizione
norme upućuju treba da budu različite
3. Potrebno je da postoji određeni činjenični sklop.
• Retko koje pitanje je dalo povoda tolikim diskusijama i kontroverzama u
međunarodnom privatnom pravu kao što je to slućaj sa ranvoa.
Doc. dr Žaklina Spalević
Uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo
(preupućivanje) - Renvoi • Razlozi – argumenti u prilog ranvoa:
strano pravo treba primeniti onako kako bi ga primenio strani sud;
izbegava se primena prava koje ima slabije veze sa slučajem – ne bi bilo
logično primeniti strano pravo protivno volji dotične strane države; bolja
koordinacija pravnih sistema; putem uzvraćanja dolazi do primene
domaćeg materijalnog prava koje sud bolje poznaje, tj. dolazi do
oživljavanja tzv. egoističkog principa – to stay at home (ostati kod kuće),
kojim se podiže kvalitet suđenja.
• Razlozi – argumenti protiv ranvoa:
kolizione norme države suda su pozvane da odrede koje je pravo
merodavno, a ne kolizione norme stranog prava; mogućnost začaranog
kruga (npr. A-B-C-A); ranvoa nije svojstven ugovornim i deliktnim
odnosima.
Doc. dr Žaklina Spalević
Uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo
(preupućivanje) - Renvoi • Načini primene ustanove ranvoa: foreign court theory i ranvoa " u
jednom koraku" predstavljaju rešenja iz uporednog prava koja u slučaju
pojave začaranog kruga daju odgovor na pitanje: gde treba stati?
• Po teoriji ranvoa "u jednom koraku" (delimični ili single ranvoa ili
kontinentalni ranvoa): činiti samo jedan korak – primeniti materijalne
norme prava na koje su ukazale kolizione norme stranog prava na koje su
prvo uputile kolizione norme foruma (A-B-A ili A-B-C).
• Po teoriji stranog suda (foreign court theory) – dupli, totalni ranvoa
(double, total renvoi): mesto prekida čini se zavisnim od stanovišta koje
zauzima pravo na koje je prvo uputilo polazno pravo (ako pravo države B
poznaje ustanovu ranvoa A-B-A-B, a ako pravo države B ne poznaje
ustanovu ranvoa A-B-A.
Doc. dr Žaklina Spalević
Uzvraćanje i upućivanje na dalje pravo
(preupućivanje) - Renvoi • Ranvoa u našem MPP
• ZMPP poznaje ranvoa i prihvata koliziono upućivanje: Uzima u obzir
pravila strane države o određivanju merodavnog prava. Ukoliko strano
pravo ili preupućeno pravo uzvraća na naše pravo, primeniće se naše
pravo. Dakle: prihvata teoriju stranog suda, osim u situaciji kada strano
pravo uzvraća na naše pravo, kada govorimo o delimičnom ranvoa.
• Ranvoa se ne primenjuje:
Ako na strano pravo ukazuju kolizione norme drugih naših zakona – zato što su
van ZMPP ostale oblasti u kojima ranvoa uglavnom nije prihvaćen
Ako je merodavno pravo utvrđeno autonomijom volje (koja je imanentna
ugovornom pravu – što je inače opšte prihvaćeno u uporednom pravu)
Ako je merodavno pravo utvrđeno po principu najbliže veze.
Doc. dr Žaklina Spalević
Javni poredak
• Javni poredak: osnovna načela domaćeg prava koja se ne smeju žrtvovati
zarad efikasne međunarodne saradnje.
• Držeći se načela da uvek treba primeniti ono pravo koje je najlogičnije
vezano sa pravnim odnosom koji se raspravlja, sud može doći u situaciju
da primeni neko strano pravo i da time povredi neko od osnovnih načela
domaćeg poretka (npr. zabrana rasne diskriminacije, načelo
nediskriminacije prema vanbračnoj deci).
• U primeni stranog prava: takav rizik uvek postoji – nikada se do kraja ne
mogu predvideti svi takvi efekti primene stranog prava.
• Postavlja se pitanje: do koje granice se može ići u primeni stranih pravila
koja su suprotna našem poretku? U svakom slučaju, neke razlike se
moraju tolerisati – uslov međunarodne saradnje. Ali se ponovo postavlja
pitanje: do kog stepena može ići ta tolerancija?
Doc. dr Žaklina Spalević
Javni poredak
• Termini koji se koriste u teoriji:
Javni poredak
Međunarodni javni poredak.
• Nedostatak termina "međunarodni javni poredak": može se stvoriti utisak
da je reč o nekoj naddržavnoj ustanovi, iako je reč o jednoj ustanovi
nacionalnog prava – pozvana da štiti vrednosti samo domaćeg poretka.
• Javni poredak i ustanova javnog poretka u MPP:
Javni poredak: same osnovne norme domaćeg prava koje se u svakom
slučaju moraju zaštititi
Ustanova javnog poretka: institut MPP koji omogućuje da domaći organ ne
postupi po uputstvu domaće kolizione norme ili ne prizna stranu odluku da bi se
zaštitio domaći javni poredak.
Doc. dr Žaklina Spalević
Javni poredak
• Pri utvrđivanju sadržaja i granica javnog poretka moguća su dva
pristupa:
Opšta klauzula – krug normi koje čine javni poredak jedne države može se
nagovestiti jednom opštom klauzulom (npr. osnovni principi pravnog poretka)
Nabrajanje – Enumeracija normi javnog poretka ili domena u kojima
imperativne norme automatski predstavljaju deo javnog poretka. Bilo je
pokušaja da neke Haške konvencije nabroje norme koje čine javni poredak.
Nedostatak: nije moguće sve ove norme unapred pobrojati, zato što nije
moguće unapred predvideti sve probleme koji mogu nastati, zbog inventivnosti
života.
• Javni poredak i imperativni propisi: Javni poredak se ne može
izjednačiti sa imperativnim normama. Javni poredak je uža kategorija od
zbira imperativnih propisa i obuhvata samo one norme kojima se štite
najosnovnije vrednosti našeg poretka.
Doc. dr Žaklina Spalević
Javni poredak
• Relevantnost stepena zainteresovanosti domaće države: da li ćemo u
jednom konkretnom slučaju odbraniti rešenje domaćeg prava i otkloniti
stranu normu, zavisi od intenziteta veze između konkretnog pravnog
odnosa i domaćeg poretka i od toga u kojoj meri je domaća država u
datom slučaju zainteresovana, u kojoj meri je domaći poredak tangiran.
• Povreda javnog poretka: povredu javnog poretka mogu da prouzrokuju
samo meritorni efekti strane norme (kao primene) ili efekti strane odluke
(kao priznanja) – bitan je rezultat (efekat) koji strana norma ili odluka
proizvode u domaćem pravnom sistemu.
• Javni poredak se dovodi u vezu kod:
Primene stranog prava i priznanja, i
Priznanja i izvršenja stranih sudskih i arbitražnih odluka.
Doc. dr Žaklina Spalević
Javni poredak
• Neprimena stranog prava: u slučaju neprimene stranog prava postoji
mogućnost primene neke druge norme istog stranog prava ili mogućnost
primene domaće norme – vladajuće stanovište. Ako se ustanova javnog
poretka stavlja u dejstvo u postupku preispitivanja strane odluke –
strana odluka se neće priznati, niti izvršiti na domaćoj teriroriji.
• Relevantnost javnog poretka: relevantan je samo javni poredak koji važi
u momentu kada se odlučuje o tome da li će se primeniti strano pravo ili
priznati strana odluka.
• Pozitivne strane javnog poretka: suprostavljanje ropstvu, nacionalizaciji
privatne imovine posle socijalističkih revolucija, raznim vrstama
diskriminacije...
• Negativne strane javnog poretka: pravna nesigurnost, nepredvidivost
rezultata, mogućnost zloupotrebe.
Doc. dr Žaklina Spalević
Norme neposredne primene
• Norme neposredne primene: pretenduju da budu uvažavane mimo
kolizionih pravila, odnosno bez obzira na to na koje pravo u datom slučaju
inače ukazuje koliziona norma.
• Sličnost između normi neposredne primene i normi javnog poretka – i
jedne i druge će se primeniti bez obzira na to šta kaže koliziona norma.
• Razlike:
Do intervencije javnog poretka dolazi nakon što je utvrđeno da je merodavno
pravo pravo određene strane države, dok se norme neposredne primene
primenjuju bez prethodne konsultacije kolizionih normi.
Problem javnog poretka je pitanje zaštite osnovnog principa domaćeg prava,
dok je problem normi neposredne primene otvoren i u pogledu prava koje je
određeno kao merodavno (lex causae), pa i u pogledu normi nekog trećeg
prava.
Doc. dr Žaklina Spalević
Norme neposredne primene
• Fosion Franseskakis: francuski pravnik grčkog porekla je 1958. godine
objavio studiju o normama neposredne primene. Sam problem je postojao i
ranije, te ono što je novijeg datuma nije sama teorijska opcija, već praktični
značaj dilema.
• Ono što je relativno nov fenomen jeste čvrsta i učestana povezanost
javnopravnih i privatnopravnih normi u sferi međunarodne trgovine, zbog
čega su u vezi sa normama neposredne primene pre svega međunarodni
privredni (komercijalni) ugovori, iako se problem može pojaviti i u drugim
oblastima/propisima (npr. zabrana monopolskog poslovanja, carinski
propisi, devizni propisi, propisi kojima se štiti konkurencija, norme o
bojkotu).
• Norme neposredne primene nalaze se uglavnom u odredbama tzv.
ekonomskog zakonodavstva – u sferi koju države uređuju kako bi
obezbedile osnovne poluge funkcionisanja privrede.
Doc. dr Žaklina Spalević
Norme neposredne primene
• U cilju davanja odgovora na pitanje koje su norme neposredne primene,
date su brojne definicije koje jasno izdvajaju karakteristike ovih normi, ali
ne mogu uvek da posluže kao nedvosmisleni kriterijum pomoću kojeg bi se
za svaki propis moglo utvrditi da li je reč o normi neposredne primene.
• Definicija koju je dao Fosion Franseskakis: norme neposredne primene
predstavljaju one propise (francuskog) prava – bez obzira na to da li
spadaju u javno ili privatno pravo – "za koje je interes francuske državne
zajednice odviše velik da bi mogli ući u konkurenciju sa inostranim
zakonima".
• Definicija koju je dala Bernadet Bordaš u svojoj doktorskoj disertaciji:
"Norme neposredne primene su prinudna materijalna pravila koja na
eksplicitan ili implicitan način određuju oblast svoje sopstvene obavezne
primene, odnosno nameću sopstvenu merodavnost bez posredovanja
kolizionih normi".
Doc. dr Žaklina Spalević
Norme neposredne primene
• Primena normi neposredne primene dolazi u obzir samo kada one same
pretenduju da budu primenjene. U cilju davanja odgovora na pitanje kada
se zaista primenjuju norme neposredne primene, razlikujemo 3 situacije:
1. Ako je norma neposredne primene deo lex fori – primenjuje se uvek
2. Ako je norma neposredne primene lex causae – primenjuje se uvek, osim ako
vređa domaći javni poredak
3. Ako se radi o normi neposredne primene nekog trećeg prava postoji mogućnost
primene pod uslovom da norma sama jasno pretenduje na primenu, bez obzira
na kolizione norme i ako se traži značajna povezanost sa pravnim poretkom o
čijoj normi neposredne primene je reč.
• Norme neposredne primene se ne uzimaju striktno – samo se mogu uzeti u
obzir (tada se primenjuje neka norma merodavnog prava: klauzula rebus
sic stantibus, princip savesnosti i poštenja ili viša sila).
Doc. dr Žaklina Spalević