206
OBRAZOVNI PROGRAM MUZIČKI IZVOĐAČ KLAVIRISTA

Muzicki izvodjac - Klavirista

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta o muzickom izvodjacu - klaviristi

Citation preview

  • OBRAZOVNI PROGRAM

    MUZIKI IZVOA KLAVIRISTA

  • 2

    SADRAJ OPTI DIO .................................................................................................. 3 1. NAZIV PROGRAMA: MUZIKI IZVOA KLAVIRISTA ............................................ 3 2. NASTAVNI PLAN ....................................................................................... 3 3. CILJEVI I ZADACI OBRAZOVANJA I VASPITANJA ................................................. 4 4. USLOVI ZA UPIS ........................................................................................ 4 5. TRAJANJE OBRAZOVANJA ........................................................................... 4 6. PROHODNOST .......................................................................................... 4 7. OBRAZOVANJE KOJE SE STIE ...................................................................... 5 POSEBNI DIO ............................................................................................... 6 1. PREDMETNI PROGRAMI ............................................................................... 6 1.1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI ..................................................................... 6 1.2.STRUNO-TEORIJSKI PREDMETI .................................................................. 7 1.2.1. ISTORIJA MUZIKE SA UPOZNAVANJEM MUZIKE LITERATURE ........................... 7 1.2.2. TEORIJA MUZIKE SA OSNOVAMA HARMONIJE ............................................. 35 1.2.3. HARMONIJA ..................................................................................... 44 1.2.4. POLIFONIJA ..................................................................................... 54 1.2.5. MUZIKI OBLICI ................................................................................. 64 1.2.6. POZNAVANJE MUZIKIH INSTRUMENATA .................................................. 78 1.2.7. ETNOMUZIKOLOGIJA .......................................................................... 87 1.2.8. SOLFEO ....................................................................................... 92 1.2.9. INSTRUMENT - KLAVIR ...................................................................... 104 1.2.10. KOREPETICIJA I ITANJE S LISTA ....................................................... 120 1.2.11. KAMERNA MUZIKA .......................................................................... 127 1.2.12. HORSKO PJEVANJE ......................................................................... 135 1.3. IZBORNI PREDMETI ............................................................................. 139 1.3.1. TEORIJA DEZA ............................................................................... 139 1.3.2. DEZ KLAVIR .................................................................................. 149 1.3.3. MUZIKA ANIMACIJA ........................................................................ 155 1.3.4. OSNOVI KOMPONOVANJA SA ARANIRANJEM .......................................... 162 1.3.5. KOMPJUTERSKI AUDIO I GRAFIKI PROGRAMI .......................................... 169 1.3.6. POZNAVANJE HARMONSKIH STILOVA .................................................... 176 1.3.7. OSNOVE DIRIGOVANJA ...................................................................... 180 1.3.8. ISTORIJA UMJETNOSTI ...................................................................... 184 2. ISPITNI KATALOG .................................................................................. 196 2.1. ISTORIJA MUZIKE SA UPOZNAVANJEM MUZIKE LITERATURE ......................... 196 2.2. HARMONIJA ...................................................................................... 197 2.3. POLIFONIJA ...................................................................................... 199 2.4. MUZIKI OBLICI.................................................................................. 201 2.5. KLAVIR ............................................................................................ 202 3. OBAVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA ................................................ 203 4. USLOVI ZA NAPREDOVANJE I ZAVRETAK OBRAZOVNOG PROGRAMA ................... 203 5. NAIN PRILAGOAVANJA UENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA: ...................... 204 6. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA OBRAZOVANJU ODRASLIH ........................ 204 7. PROFIL STRUNE SPREME NASTAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA ........................ 204 8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ............................ 206

  • 3

    OPTI DIO 1. Naziv programa: MUZIKI IZVOA KLAVIRISTA 2. Nastavni plan

    Redni broj

    Nastavni predmeti - grupe predmeta

    I II III IV Ukupno

    sed. god. sed. god. sed. god. sed. god.

    A Opteobrazovni predmeti

    1. Maternji jezik i knjievnost 3 108 3 108 3 108 3 99 423

    2. Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282

    3. Informatika 1 36 36

    4. Fiziko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 282

    Drutvena grupa predmeta

    1. Istorija 2 72 72

    2. Geografija 2 72 72

    3. Filozofija 3 108 108

    Prirodna grupa predmeta

    1. Fizika 2 72 72

    UKUPNO A 14 504 10 360 7 252 7 231 1347

    B Struno-teorijski predmeti i praktina nastava

    1. Istorija muzike sa poznavanjem muzike literature

    2 72 2 72 3 108 3 99 351

    2. Teorija muzike sa osnovama harmonije 2 72 72

    3. Harmonija 2 72 2 72 2 66 210

    4. Polifonija 2 72 2 72 - 144

    5. Muziki oblici 1 36 2 72 2 66 174

    6. Poznavanje muzikih instrumenata 2 72 72

    7. Etnomuzikologija 2 66 66

    8. Solfeo 2 72 2 72 2 72 2 66 282

    9. Instrument- Klavir 4 144 4 144 4 144 4 132 564

    10. Korepeticija i itanje s lista 1 36 1 36 1 36 1 33 141

    11. Kamerna muzika 1 36 1 36 1 36 1 33 141

    12. Horsko pjevanje 2 72 2 72 2 72 2 66 282

    UKUPNO B 14 504 17 612 21 756 19 627 2499

    C Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141

    D Izborna nastava 2 72 2 72 2 72 2 66 282

    1. Teorija deza 1 36 1 36 1 33 105

    2. Dez klavir 1 36 1 36 1 33 105

    3. Muzika animacija 2 72 2 66 138

  • 4

    Redni broj

    Nastavni predmeti - grupe predmeta

    I II III IV Ukupno

    sed. god. sed. god. sed. god. sed. god.

    4. Osnove komponovanja sa araniranjem 2 72 2 66 138

    5. Kompjuterski audio i grafiki programi 1 36 1 36 1 36 1 33 141

    6. Poznavanje harmonskih stilova

    2 66 66

    7. Osnove dirigovanja 2 66 66

    8. Istorija umjetnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141

    9. Italijanski jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282

    E Sedmini broj asova 31 1116 30 1080 31 1116 29 957 4269

    F Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141

    Ukupno (A + B + C + D + E) = 4.269

    3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa - Da ovlada tehnikama sviranja na klaviru; - Da ovlada vjetinom umjetnikog izvoenja djela razliitih kompozitora; - Da poznaje karakteristike muzikih stilova kroz njihov istorijski razvoj; - Da poznaje strukturu i oblik muzikih djela; - Da se osposobi za javne nastupe kao solista i u ansamblu; - Da u zavisnosti od individualnog interesovanja ovlada osnovama deza,

    komponovanja, dirigovanja i muzike animacije. 4. Uslovi za upis, odnosno ukljuenje u program za obrazovanje odraslih - Na konkurs za upis u prvi razred mogu se prijaviti kandidati koji su zavrili

    osnovnu kolu i osnovnu muziku kolu; - Uslov za upis stiu kandidati koji poloe prijemni ispit; - Prijemni ispit obuhvata provjeru znanja iz teorije muzike, solfea i klavira; - Zahtjevi na prijemnom ispitu iz ovih oblasti treba da budu na visini zavrnog

    razreda osnovne muzike kole. 5. Trajanje obrazovanja - 4 godine 6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju uenici napreduju u vii razred ako su iz svih predmeta

    tekue kolske godine postigli prelaznu ocjenu i poloili godinje ispite iz predmeta:

    - Instrument - klavir - Kamerna muzika - Korepeticija - Solfeo - Uslovi su i nastupi na internim asovima i koncertima kole - Obrazovanje se zavrava strunim ispitom, koji obuhvata: - Ispit iz maternjeg jezika - Ispit iz stranog jezika - Ispit iz jednog struno - teorijskog predmeta - Istorija muzike sa poznavanjem muzike literature, - Muziki oblici, - Harmonija,

  • 5

    - Polifonija - Klavir (jedno djelo po izboru) 7. Obrazovanje koje se stie Srednje struno obrazovanje u trajanju od etiri godine. Naziv: MUZIKI IZVOA KLAVIRISTA.

  • 6

    POSEBNI DIO 1. PREDMETNI PROGRAMI 1.1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1.1. MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST 1.1.2. STRANI JEZIK 1.1.3. RAUNARSTVO I INFORMATIKA 1.1.4. FIZIKO VASPITANJE 1.1.5. ISTORIJA 1.1.6. GEOGRAFIJA 1.1.7. FILOZOFIJA 1.1.8. FIZIKA

  • 7

    1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI 1.2.1. ISTORIJA MUZIKE SA UPOZNAVANJEM MUZIKE LITERATURE 1. Naziv predmeta: ISTORIJA MUZIKE SA UPOZNAVANJEM MUZIKE LITERATURE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I 36 36 72 II 36 36 72 III 36 72 108 IV 33 66 99

    Ukupno 141 210 351 Teorijska nastava, seminarski rad i drugi Vrste nastave za sve uenike u odjeljenju Vjebe, analiza, sluanje i raspoznavanje razliitih stilova kroz djela znaajnih predstavnika 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje nastanka i razvoja stilova kroz vjekove do dananjih dana; - Upoznavanje drutveno-istorijskih prilika u kojima muzika djela nastaju i

    korelacije sa drugim umjetnostima i religijom; - Upoznavanje tehnike komponovanja kroz razliite konstruktivne principe; - Upoznavanje tekovina muzikog nasljea na tlu Crne Gore; - Upoznavanje tekovina muzikog nasljea na junoslovenskom podruju.

  • 8

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uemik uemik uemik Muzika u prvobitnoj drutvenoj zajednici - Prepoznavanje i razumijevanje: izvora za izuavanje, teorija o postanku muzike, formiranja praoblika melodije, ritma, prvih oblika vieglasja, naina izvoenja, sinkretizma, muzikih instrumenata

    Muzika starih vanevropskih civilizacija - Egipat, Kina, Indija, Japan, Mesopotamija, Palestina

    Muzika antike Grke - Izvori za izuavanje, periodizacija, naini izvoenja, izvoake forme, tragedija, filozofsko tumaenje muzike, muzike teorije, muziki instrumenti

    - Obrazlaganje teorija o postanku muzike i istovremeno drugih umjetnosti kroz poznate elemente komparativne etnologije kroz primjer magijskog rituala navoenje svih oblika izvoake prakse. Sluanje djela Posveenje proljea Igora Stravinskog primjer kako je prastari kultni obred starih Slovena oivljen u savremenoj muzici

    - Analiziranje tipova melodija, evolucije preko ambitusa, oblika

    - Analiziranje oblika vieglasja

    - Pronalaenje slinosti i razlika u muzikoj kulturi starih civilizacija

    - Izvoenje zakljuaka o novim i zajednikim elementima i osobinama muzike novog perioda

    - Analiziranje epske forme i naina izvoenja; uporeivanje sa jevrejskom psalmodijom i naim

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Prikazivanje video snimaka jednog primitivnog magijskog obreda. Korienje audio snimaka vokalne, instrumentalne, horske heterofonije dananjih plemena sa razliitih meridijana

    - Na osnovu raspoloive literature uenik samostalno formira tzv. Hronoloke tabele na osnovu kojih ima vremenski i sadrajni pregled dogaanja i pojava u okviru jedne civilizacije, a na osnovu skupa tabela dolazi do jasnog pregleda na generalnom planu; na taj nain je aktiviran da samostalno analizira, donosi zakljuke, a steeno znanje se urezuje u pamenje kao trajno

    - Hronoloke tabele evolucije muzike kulture po periodima antike Grke i Rima

  • 9

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uemik uemik uemik Muzika antikog Rima

    epskim pjesmama - uoavanje novog kruga sinkretizma i otkrivanje prenoenja kulturnih ciklusa

    - Uporeivanje poznatih formi horske lirike sa srodnim formama narodne umjetnosti

    - Obrazlaganje: * kako iz jedne forme horske lirike nastaje tragedija

    * kako horska lirika u cjelini utie na sadraj tragedije

    * ko komponuje horske numere za tragediju, kolika je uloga hora, ko priprema hor

    - Uporeivanje i pronalaenje slinosti i razlike izmeu rimske i grke muzike kulture na osnovu poznatih elemenata kulture i posebno muzike kulture Grke

    Muzika kultura u Crnoj Gori od praistorije do pojave hrianstva - izvori za izuavanje, izvoake forme, muziki instrumenti

    Muzika kultura srednjeg vijeka - Drutveno-istorijske prilike; opte stilske karakteristike u umjetnost i

    - Poreenje crnogorske muzike kulture sa muzikom kulturom starih civilizacija na osnovu poznatih elemenata

    - Analiziranje drutveno-istorijskih

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono - posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost,

    - Izrada hronolokih tabela poslije svakog stilskog razdoblja

    - Izrada hronolokih tabela za svaki period muzike srednjeg vijeka

  • 10

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uemik uemik uemik knjievnost, likovna umjetnost, muzika; podjela na tri razvojne faze

    Muzika u periodu ranog hrianstva - Pojava hrianstva; uticaji; vrste obrednog pjevanja; melodijski oblici, naini izvoenja, forme

    Muzika Vizantije - Upoznavanje predstavnika vizantijske muzike, izvoakih oblika, osmoglasnika, liturgije

    Gregorijanski koral - Razumijevanje uticaja, uloge pape Grgura I, vrste melodija, naina izvoenja, oblika gregorijanskog korala, preuzetih muzikih oblika kao sastavnih djelova mise, mise

    - Deformacija gregorijanskog korala

    - Prepoznavanje i razumijevanje sekvence, tropa, liturgijske drame

    Razvoj notacije i teorije - Navoenje faza, imenovanje znaajnih teoretiara,

    prilika i religije i prosuivanje na osnovu poznatih elemenata iz religije o uticaju na muziki elemenat crkevnog obreda. Kada? Kako? Odakle?

    - Uporeivanje slinosti i razlika vizantijske i gregorijanske melodike; objanjavanje principa modalnosti u Osmoglasniku; Liturgija i Misa, Opelo i Rekvijem

    - Sluanje i analiziranje primjera Gregorijanskog korala

    - Analiziranje vie primjera sekvenci, tropa;

    - Uoavanje slinosti i razlika

    - Analiziranje modalnog ritma koji proistie iz metrike teksta, zasnovanog na 6 modusa uzetih iz starogrke

    preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

  • 11

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uemik uemik uemik razumijevanje problema: starocrkveni modusi, oblici, tehnike

    poezije - Poznavanje srednjevjekovnih tonalnih obrazaca - modusa; uporeivanje sa istoimenim elementima antike grke teorije - slinosti, razlike

    - Analiziranje srednjevjekovnih tonalnih obrazaca (modusa); uporeivanje sa istoimenim obrascima antike grke teorije - slinost, razlika

    Muzika kultura u Crnoj Gori u ranom srednjem vijeku od pojave hrianstva do XII vijeka Rani vieglasni oblici - Organum, diskant, gimel, foburdon, klauzula

    Ars Antiqua - Upoznavanje karakteristinih predstavnika i formi

    - Upoznavanje sa primjerima neumtske notacije; rada u skriptorijima; tragovima muzike kulture kroz spomenike materijalne kulture i u knjievnim djelima uporeivanje sa kulturom drugih naroda

    - Analiziranje kretanja organuma, diskanta, gimela, foburdona, klauzula uoavanje slinosti i razlika

    - Uoavanje i obrazlaganje pomaka od organuma preko klauzule do moteta

    - Analiziranje

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

  • 12

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uemik uemik uemik Ars Nova - Upoznavanje sa stilom Francuske, Italije, karakteristinih formi, predstavnika

    Svjetovna jednoglasna muzika u srednjem vijeku - Upoznavanje faza razvoja, izvoakih formi; putujuih grupa izvoaa (mimi, pilmani, ongleri), viteke umjetnosti, stvaraoca izvoaa (truveri, trubaduri, minezengeri, majsterzingeri)

    Franko-flamanska kola - Razumijevanje faza razvoja, upoznavanje predstavnika i karakteristinih formi

    politekstualnog moteta i uporeivanje sa konduktusom, rondelusom

    - Prosuivanje o tome to je hoketus forma ili tehnika komponovanja koja inicira imitaciju

    - Analiziranje izoritmikog moteta, pojave prve komponovane mise

    - Prosuivanje o muzikim formama duhovne i svjetovne muzike u Francuskoj i u Italiji (madrigal, balada) slinosti i razlike

    - Uoavanje pojave tonskog slikanja kroz oblik kae ili asa

    - Sluanje i analiziranje balade, ronda, virle, pastorele, estampide, ansone

    - Uoavanje korienja jonskog modusa (modus lascivus) koji ima voicu (tonus diabolus) zabranjenu u crkvenoj muzici

    - Uoavanje simetrije forme, modalne ritmike, instrumentalne pratnje

    - Analiziranje forme

    - Izraivanje hronolokih tabela za sve tri faze franko-flamanskog stila

  • 13

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uemik uemik uemik moteta rane faze, srednjeOkegemove faze - uoavanje sloenosti kontrapunktsko - matematike kombinatorike, do zrele de Preove faze sinteze, uravnoteenosti i pojave emocionalnosti i najave renesanse

    - Nova vienja mise, kao jednog od centralnih oblika ovog doba

    - Elementi tonskog slikanja u svjetovnim formama - ansoni

    Renesansa - Poznavanje optih karakteristika renesanse, bitnih elemenata koji se odnose na drutveno - istorijske prilike, slikarstvo, knjievnost, muziku problem periodizacije muzike

    Venecijanska kola - Poznavanje predstavnika

    Rimska kola - Palestrina, Lasso, Gallus

    - Iznoenje miljenja o problemu kanjenja renesanse u muzici u odnosu na druge umjetnosti. Razlozi? Kad se pojavljuju prvi elementi renesanse, da li u XVI vijeku ili ranije

    - Analiziranje karakteristinih djela Andrea i ovanija Gabrijelija, veeg obima umetanja instrumentalnih dionica, tehnike kori specati, madrigala

    - Analiziranje djela Palestrine, Lasa i Galusa, moteta i madrigala

    - Uoavanje slinosti i

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono - posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Izrada skupne hronoloke tabele za sve tri faze renesanse

  • 14

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uemik uemik uemik Razvoj madrigala - Tri faze razvoja do Marencija, da Venoze i Monteverdija;

    Pojava instrumentalne muzike - instrumentalne dionice u vokalnim formama od XIII vijeka - Razumijevanje prenoenja vokalnih oblika na instrumentalne forme; Italija, Njemaka, panija, Engleska

    - Poznavanje glavnih predstavnika

    razlika stila Rimske i Venecijanske kole - Sluanje, praenje i analiziranje partiture

    - Analiziranje horskog madrigala a capella, horskog madrigala uz pratnju instrumenta, madrigalske komedije ili dramatskog madrigala kao uvod u operu

    - Analiziranje harmonskog jezika

    - Sluanje, praenje i analiziranje partiture

    - Uoavanje laganog razvoja instrumentalne muzike, najprije u ulozi zamjene vokalne dionice, zatim, vie vokalnih dionica do preuzimanja svih dionica jedne vokalne forme

    - Uoavanje dominantnosti vokalne muzike sve do sredine XVII vijeka

    - Sluanje, praenje i analiziranje partiture

  • 15

    Razred: DRUGI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Barok - Prepoznavanje stilskih karakteristika u umjetnosti; periodizacija (rani, srednji, zreli barok); pojava monodije, razvoj harmonskog miljenja, general-bas; anrovi (vokalno - instrumentalni, instrumentalni); upoznavanje predstavnika

    Rani barok - Prepoznavanje oblika koji su prethodili pojavi opere (pastorale, dramatski madrigal); razumijevanje pojave opere; upoznajvanje djelatnosti Firentinske kamerate; karakteristike monodijske opere - Vie deklamacija koja treba da podsjeti na grku tragediju; Klaudio Monteverdi - formiranje operske arhitektonike (libreto, ariozo - arija, reitativ, ansambli, formiranje orkestra)

    Razvoj opere u Italiji, Francuskoj, Njemakoj i Engleskoj - Razumijevanje

    - Sluanje karakteristinih djela iz sve tri faze i promiljanje o razvoju stila kroz obogaenje bitnih konstruktivnih elemenata (orkestarski zvuka, prelazak sa modalne na tonalnu harmoniju, virtuozitet operske arije koji prelazi na instrument itd.)

    - Analiziranje, sluanje i praenje partiture opere Orfej Monteverdija libreto, ariozo, pojava arije, reitativ, ansambli, formiranje orkestra

    - Analiziranje, sluanje i praenje partiture opere serije i komine opere po elementima

    - Analiziranje,

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Prikazivanje video snimaka svuda gdje je rije o muziko-scenskim djelima i operi

    - Izrada hronolokoh tabela za cijeli period baroka, pretklasike i klasike

    - Izrada hronolokih tabela za razvoj operske forme od poetka do XX vijeka

    - Izrada hronolokih tabela za razvoj orkestarske i simfonijske muzike

  • 16

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik opere s numerama, opere serije (ozbiljna opera), komine opere (buffo, comique)

    Opera u Italiji (Rim, Venecija, Napulj)

    - Poznavanje italijanske uvertire, dekadencije opere po elementima

    Opera u Francuskoj Lili i Ramo - Poznavanje baletske predstave kao pretee opere, francuske uvertire, arije, reitativa, odnosa prema libretu kod Lilija i kod Ramoa

    sluanje italijanske uvertire i opere po elementima

    - Sluanje i analiziranje Lilijeve opere

    - Uoavanje razlika izmeu italijanske i francuske uvertire

    - Analiziranje i sluanje stila Ramoa

    Pojava opere u Engleskoj - Henri Persl, muzika za drame sa baletskim, horskim i instrumentalnim numerama, ballad opera, poluopera (semiopera)

    Glukova reforma opere - Informisanje o bitnim elementima Glukove reforme

    Vokalno instrumentalna muzika XVII vijeka - Poznavanje oratorijuma, kantate, pasije i najznaajnijih predstavnika

    - Analiziranje i sluanje prve engleske opere Didona i Enej Henrija Persla uporeivanje sa Monteverdijevim Orfejom

    - Analiziranje i sluanje Glukove opere Orfej

    - Sluanje i analiziranje karakteristinih djela i njihovo uporeivanje - uoavanje razlika i slinosti

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono-posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Prikazivanje video snimaka svuda gdje je rije o muziko-scenskim djelima i operi

    - Izrada hronolokih tabela za cijeli period baroka

    - Izrada hronolokih tabela za razvoj operske forme od poetka do XX vijeka

    - Izrada hronolokih tabela za razvoj orkestarske i simfonijske muzike

  • 17

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Srednji barok - raanje instrumentalnog stila - Kamerna muzika - crkvena sonata, kamerna sonata, trio sonata i najznaajniji predstavnici

    - Orkestarska muzika - konerto groso, solistiki koncert; stari instrumenti koji ulaze u sastav orkestra

    - Muzika za orgulje i embalo

    Zreli barok - J.S.Bah - Vokalno-instrumentalna muzika, instrumentalna muzika

    - Sluanje i analiziranje karakteristinih djela italijanske, francuske i njemake muzike tog stila i svih navedenih anrova

    - Sluanje i poreenje svih karakteristinih formi - uoavanje postojanja general-basa (karakteristian za stil baroka) svuda u orkestarskoj partituri od poetka do kraja

    - Povezivanje, promiljanje i praenje evolucije konstruktivnih elemenata od rane do zrele faze - definisanje karakteristika stila

    - Sluanje i analiziranje jedne pasije, jedne kantate, Mise u h-molu ( uoavanje svjetovnih elemenata prenesenih iz kantate), konerta grosa, koncerata, muzike za embalo (klavir) i orgulje

    G.F.Hendl - Vokalno-instrumetalna opera, instrumentalna muzika

    - Sluanje i analiziranje jednog od oratorijuma, po mogunosti opere, orkestarske svite

    - Iznoenje miljenja o slinostima i razlikama u muzici

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa

    - Prikazivanje video snimaka svuda gdje je rije o muziko-scenskim djelima i operi

  • 18

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Pretklasicizam u muzici (rokoko) - Upoznavanje stilskih karakteristika, kola, forme, predstavnika

    - formiranje orkestra Opte karakteristike klasicizma - Prepoznavanje optih karakteristika stila u knjievnosti, slikarstvu, muzici

    - Prepoznavanje karakteristika svih konstruktivnih elemenata (melodija, ritam, harmonija, faktura, dinamika, orkestracija);

    - Pojava sonatnog oblika, (dominantne forme)

    Jozef Hajdn - tvorac klasinog stila - Periodizacija (tri faze razvoja), instrumentalna muzika - simfonije, sonate, kamerna muzika (gudaki kvarteti); vokalno - instrumentalna muzika (oratorijumi), proimanje homofonije i polifonije - staro i novo na primjeru oba oratorijuma

    Baha, Hendla i Vivaldija

    - Sluanje i analiziranje ranih oblika simfonije manhajmske kole

    - Analiziranje i sluanje karakteristinih djela Hajdna, Mocarta i Betovena i shvatanje evolucije stila kroz vie faza

    - Sluanje i analiziranje simfonija iz sve tri faze i obrazlaganje pojave novih elemenata u konstruktivnim elementima

    - Sluanje i analiziranje oratorijuma Stvaranje svijeta - uoavanje elemenata novog i elemenata starog

    drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Izrada hronolokih tabela za period predklasike i klasike

    V.A.Mocart Upoznavanje periodizacije A - vokalno-

    - Sluanje i analiziranje opera iz sve tri faze.

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja,

    - Svuda gdje je rije o muziko-scenskim djelima i operi

  • 19

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik instrumentalna djela - opere, Requiem; pere u tri faze razvoja:

    1. Uticaj italijanske opere - rane opere do Figarove enidbe;

    2. Uticaj Glukove reforme i njemakog siengspiela Idomeneo, Otmica iz Saraja;

    3. Proboj u novo - libreto, muzika karakterizacija likova, proimanje kominog i ozbilj-nog, odnos vokalnog i instrumentalnog, harmonski jezik - Don ovani, arobna frula;

    B - instrumentalna muzika sonate, koncerti, kamerna muzika, simfonije i orkestarska djela

    L.van Betoven - Razumijevanje karakteristika njegovog stila kroz tri stvaralake faze, osobenosti stila, razvoj sonatnog ciklusa kroz simfoniju, sonatu, gudaki kvartet; evolucija sonatnog oblika kroz sve stvaralake faze; simfonije - prikaz po problemima s pose-bnim osvrtom na IX simfoniju; sonate za klavir, sonate za violinu, kamerna muzika, koncerti (klavirski i violinski),

    Izvoenje zakljuaka o stvarnoj i velikoj reformi opere na osnovu uvida u partiture i sluanja i poreenja sa Glukom i dr.

    - Sluanje i analiziranje Rekvijema i iznoenje miljenja o novom u formalnom i sadrajnom smislu u odnosu na Bahovu Misu u h-molu

    - Analiziranje i poreenje posljednjih simfonija i simfonija iz ranog perioda

    - Sluanje znaajnih djela iz sve tri faze razvoja i iznoenje miljenja o evoluciji stila

    - Analiziranje karakteristinih djela iz svake faze

    - Sluanje svih simfonija i posebno analiziranje IX simfonije - iskorak u novo

    - Analiziranje Mise Solemnis i iznoenje miljenja o novom u odnosu na Mocarta i Hajdna

    - Sluanje i uoavanje novih elemenata

    usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    potrebno je prikazati i video snimke

    - Za period klasike uenici prave hronoloke tabele

  • 20

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik vokalno- instrumentalna muzika (opera, Misa Solemnis), ostala orkestarska djela

    orkestracije, sonatnog oblika, motivskog rada itd.

  • 21

    Razred: TREI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Opte karakteristike romantizma - Razumijevanje drutveno - istorijskih prilika, bitnih karakteristika knjievnosti, likovne umjetnosti: - romantizam u uem i irem smislu;

    - karakteristike stila muzike, faze u razvoju romantizma posmatrane kroz karakteristine oblike i konstruktivne elemente;

    - nacionalne kole; - programska muzika;

    - pojam simfonizacija tkiva;

    - poznavanje predstavnika po fazama razvoja;

    Rani romantizam - Opte karakteristike stila: - razvoj simfonije ( ubert, uman, Mendelson) - razvoj orkestarske muzike (karakteristina djela);

    - razvoj i upotreba instrumenata u orkestru sa karakteristinim elementima orkestracije (novine u odnosu na klasiku);

    - razvoj klavirske

    - Sluanje primjera romantiarskih kompozicija, analiziranje tematike i izraajnih sredstava i poreenje sa Betovenovim djelima

    - Sluanje, analiziranje i uporeivanje simfonija i orkestarskih djela uberta, Mendelsona i umana

    - Sluanje i uporeivanje: klavirskih minijatura, sonata i sonatnog ciklusa, koncerata i kamerne muzike uberta, umana, opena i Mendelsona

    - Sluanje i analiziranje najznaajnijih djela iz opusa svih navedenih autora

    - Sluanje i analiziranje solo pjesme uberta i umana - uoavanje slinosti i razlika,

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Izrada hronolokih tabela za simfonijsku, orkerstarsku, vokalno- instrumentalnu, opersku i klavirsku muziku po fazama razvoja stila

  • 22

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik minijature;

    - razvoj sonate i sonatnog oblika;

    - razvoj solo pjesme (ubert, uman);

    - razvoj kamerne muzike;

    - razvoj koncerta; - predstavnici;

    formalnih obrazaca i sl.

    Razvoj opere - Tipovi opera - opera prve polovine XIX vijeka; - pojava prvih nacionalnih opera (Njemaka - Veber, Rusija - Glinka, Dargomiski);

    - velika francuska opera;

    - razvoj italijanske opere (Belini, Doniceti, Rosini);

    Zreli romantizam - Opte karakteristike; - razvoj karakteristinih formi sa svim konstruktivnim elementima evolucija od rane do zrele faze;

    Programska muzika (Berlioz, List)

    - Sluanje i analiziranje formalnih rjeenja opera svih navedenih tipova

    - Sagledavanje razlike u tretmanu teksta - libreta, i u kojoj mjeri utiru put buduim stremljenjima (Glinka i Dargomiski)

    - Uporeivanje italijanske belkanto arije sa onima iz velike, nacionalne i veristike opere

    - Uoavanje razlike u tretmanu materijala i teksta u veristikoj operi

    - Sluanje karakteristinih fragmenata svih navedenih tipova opera

    - Sluanje i analiziranje bitnih formi karakteristinih za ovu fazu, poredei elemente novog sa onima iz prethodne faze (uporeivanje sloenosti harmonskog jezika, formalna rjeenja,

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono-posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Izrada hronolokih tabela najznaajnijih operskih djela ranog romantizma

    - Izrada hronokih tabela za simfonijska djela uberta, Mendelsona, umana, Berlioza i Lista

  • 23

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Pojam programnosti: - Berlioz - idee fixe (prikaz Fantastine simfonije);

    - List monotematizam (sonata h-mol, Faust simfonija, simfonijske poeme);

    - Hektor Berlioz /Franc List;

    Eduard Hanslik i muzika druge polovine XIX vijeka - Poznavanje djela O muziki lijepom

    - Simptom povratka na klasini model - prikaz kroz stvaralatvo Bramsa, Franka, Bruknera, Regera

    Put ka muzici XX vijeka - Stvaralatvo Malera i R. trausa

    razvoj orkestarskog zvuka od orkestra a2 do hipertrofiranog a3 ansambla);

    - Sluanje i analiziranje Fantastine simfonije uoavanje pojave i transformacije lajtteme, novih boja u orkestraciji

    - Sluanje i analiziranje Listove sonate u h-molu, Faust simfonije i simfonijske poeme; sluanje Listovih klavirskih komada i ciklusa uoavanje divergencije u Listovom klavirskom stilu

    - Analiziranje i sluanje najznaajnijh djela simfonijske muzike - prati evoluciju i sloenost forme, tretmana orkestra itd.

    - Analiziranje i sluanje karakteristinih simfonijskih djela Malera i trausa;

    - Praenje razvoja forme, harmonskog jezika, orkestracije

    Solo pjesma druge polovine XIX vijeka

  • 24

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Brams, List, Volf, Maler, traus

    Ruska muzika druge polovine XIX vijeka - Opere, simfonijska muzika, baleti. Predstavnici Petorice i ajkovski

    Norveka i finska muzika - Grig i Sibelius eka muzika - Smetana i Dvorak Muzika kultura na junoslovenskom prostoru do I svjetskog rata - Nastojanja u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji; najznaajnije pojave, stremljenja

    Muzika kultura u Crnoj Gori u XIX

    - Sluanje, analiziranje i poreenje formalnih rjeenja, odnosa muzike i teksta, fakture, harmonskog jezika, uloge klavirske dionice

    - Iznoenje miljenja o Malerovim ciklusima za glas i orkestar

    - Sluanje i razlikovanje operskih stremljenja Musorgskog, Borodina, Rimskog Korsakova i ajkovskog

    Povezivanje svih bitnih elemenata sa stvaralatvom Glinke i Dargomiskog

    - Sluanje i poreenje simfonijskih djela, razvoj orkestracije, sonatnog ciklusa, svih elemenata koji ine nacionalno

    - Sluanje i analiziranje forme baleta kao cjelovitog muziko-scenskog djela prethodno uoavanje da baletske numere u operama nijesu samo dekor, ve su u slubi same radnje

    - Upoznavanje Grigovog klavirskog koncerta i svite Per Gint, Sibelijusov violinski koncert

    - Sluanje

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono - posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

  • 25

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik vijeku do 1918, godine - Upoznavanje razvoja muzikog ivota u prijestonici, muziko obrazovanje kao dio sistema kolstva, izvoaki oblici, kompozitori, organizatori muzikog ivota

    Muzika drama - Verdi Vagner, razliitost pristupa ostvarivanju koncepta muzike drame:

    - Verdijev opus po fazama razvoja

    - Vagnerova ideja reforme i stvaralatvo

    - traus put ka operi XX vijeka

    - Veristika opera - uticaj naturalizma (Italija, Francuska)

    najznaajnijih djela Smetane i Dvoraka

    - Uoavanje slinosti i razlika, horska muzika, instrumentalna muzika i pojava opere. Sluanje i analiziranje karakteristinih djela

    - Prve forme organizovanog muzikog ivota, njihova evolucija, muziko obrazovanje, kompozitori, muzika reprodukcija - uporeujivanje sa ostavarenjima na istom planu na junoslovenskom podruju. Sluanje i analiziranje djela crnogorskih kompozitora: M. Petrovia, Ognjenovia, Dionizija de Sarna, Ivanievia

    - Sluanje i analiziranje znaajnih ostvarenja oba kompozitora uoavanje kako se do istog cilja - koncepta muzike drame dolazi razliitim izraajnim sredstvima, jednostavnim

  • 26

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik (Verdi) i sloenim (Vagner)

    Praenje svih konstruktivnih elemenata kompozicionog postupka jednog i drugog kompozitora

    - Objanjavanje pojma beskrajna melodija i harmonija napetosti

  • 27

    Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    Ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    Stilske karakteristike impresionizma: - Slikarstvo, knjievnost, muzika melodija, ritam, harmonija (poseban osvrt), oblici (klavirska minijatura, orkestarske kompozicije, opera), orkestracija

    Klod Debisi - Upoznavanje klavirske muzike, solo pjesme, opere i simfonijskih djela

    Moris Ravel - Ravel izmeu impresionizma i neoklasicizma

    Aleksandar Skrjabin - Slovenski impresionizam razumijevanje ideje gesamdtkunstwerk i njeno poreenje sa Vagnerovom idejom sveobuhvatnog muzikog djela

    Stilske karakteristike ekspresionizma - Drutveno - istorijske prilike, slikarstvo,

    - Sluanje i analiziranje najznaajnijih djela ovog perioda

    - Uoavanje slinosti i razlika u stilu kompozitora

    - Sluanje i analiziranje Debisijevih klavirskih djela - ciklusa

    - Uoavanje novog pristupa operi, orkestarskim komadima

    Uoavanje novih harmonskih sredstava koja imaju koloristiku ulogu

    - Sluanje i analiziranje znaajnih djela iz svih stvaralakih faza obraanje posebne panje na orkestarske boje i konstrukciju oblika

    - Sluanje i analiziranje sonata i drugih djela klavirske literature kao i orkestarskih djela

    - Uoavanje stremljenja ka novim tonalnim obrascima i novim konceptom sonatnog oblika

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Izrada hronolokih tabela za sva deavanja u muzici XX vijeka 1. Tabela do I

    svjetskog rata; 2. Tabela izmeu

    dva rata; 3. Tabela poslije II

    svjetskog rata; 4. Skupna tabela;

  • 28

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski Ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik knjievnost, muzika melodija, ritam, harmonija, oblici, orkestracija, odnos prema tekstu (libreto)

    - Sluanje i analiziranje djela iz razliitih faza ekspresionizma, razliitih anrova.

    - Prepoznavanje razliitosti pristupa u tretmanu svih konstruktivnih elemenata negacije svih pravila prethodnih stilova

    Druga beka kola - Informisanje o djelu i nastojanjima enberga, i njegovih uenika Berga i Veberna: - razumijevanje konstruktivistikog ekspresionizma, principa dodekafonije, punktualizma;

    - razumijevanje uloge Veberna pod ijim e uticajem poslije nekoliko decenija nastati novi pravac - integralni serijalizam

    - Sluanje i analiziranje enbergovih djela iz ekspresionistike faze (III period stvaralatva) - ciklusa pjesama Pjero mjesear, i djela iz sljedee faze - dodekafonske: Pet klavirskih komada

    - Sluanje i poreenje sa dotadanjim ostvarenjima u oblasti opere, Bergove opere Vocek nova forma, nov odnos prema sadraju

    - Sluanje i analiziranje Vebernovih orkestarskih djela - uoavanje potpuno novog tretmana orkestra, izrazite ekonominosti u tretmanu konstruktivnih elemenata - saetost forme, uoavanje posebne uloge pauza to postaje osnova za punktualizam

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Izrada hronolikih tabela za sva deavanja u muzici XX vijeka. 1. Tabela do I

    svjetskog rata; 2. Tabela izmeu

    dva rata; 3. Tabela poslije II

    svjetskog rata;

  • 29

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski Ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Folklorni ekspresionizam - Razumijevanje osobenosti stila i karakteristika u djelima Stravinskog, Janaeka, Bartoka

    Neoklasicizam - Razumijevanje osobenosti stila u osnovnim karakteristikama djela Paula Hindemita, ostakovia, Prokofjeva, Stravinskog, Bartoka, Britna;

    - Uoavanje razliitih stvaralakih faza kod svih kompozitora.

    - Informisanje o razliitim stvaralakim fazama kompozitora

    - Sluanje karakteristinih djela baleta (Petruka, Posveenje proljea), koreografske kantate (Svadbica), opere (Jenufa), klavirskih djela (Alegro barbaro) Stravinskog, Janaeka i Bartoka

    - Sluanje i analiziranje simfonija, baleta, koncerta

    - Sluanje karakteristinih djela Hindemita, ostakovia, Prokofjeva, Stravinskog, Bartoka, Britna

    - Uoavanje razliitih faza muzikog izraza u stvaralakom vijeku kompozitora

    - Nakon izrade hronoloke tabele uoavanje da Stravinski prvi ini iznenadne zaokrete

    4. Skupna tabela;

    Muzika u Rusiji - Sovjetskom Savezu u XX vijeku - Stravinski, Prokofjev, ostakovi, Haaturjan, Skrjabin, Rahmanjinov (stilski anahronizam svog vremena)- objanjavanje pojma socrealizma

    - Poznavanje

    - Sluanje, analiziranje i uporeivanje najbitnijih ostvarenja navedenih kompozitora

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono - posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost,

    - Izrada hronolokih tabela za sva deavanja u muzici XX vijeka 1. Tabela do I

    svjetskog rata; 2. Tabela izmeu

    dva rata; 3. Tabela poslije II

    svjetskog rata; 4. Skupna tabela;

  • 30

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski Ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik istorijata ruskog baleta u izvoakom smislu - proslavljene svjetske trupe agiljeva

    - Poznavanje najbitnijih stilskih usmjerenja i predstavnika perioda poslije II svjetskog rata

    Muzika na junoslovenskom podruju u XX vijeku - Najznaajnija stremljenja i najznaajnije predstavnike Srbije, Slovenije, Hrvatske

    Muzika kultura u Crnoj Gori izmeu dva svjetska rata i poslije 1945. - Uoavanje stremljenja, puteva reprodukcije

    Muzika u Francuskoj, Italiji i Njema koj prije i poslije II svjetskog rata - Informisanje o djelu i nastojanjima Erika Satija i grupi Francuske estorke, olivea, Buleza, o nastojanjima Respigija, Picetija, Malipjerija i Kazele da restauriraju stare forme italijanske muzike, a potom Dalapikole,

    - Sluanje, analiziranje, uporeujivanje i svrstavanje najznaajnijih djela u odnosu na savremena evropska stremljenja

    - Uporeivanje razvojnih etapa i tumaenje procesa razvoja na osnovu poznatih injenica; sluanje i analiziranje djela crnogorskih kompozitora

    - Sluanje i analiziranje karakteristinih djela navedenih kompozitora

    preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

  • 31

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski Ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik Petrasija, Menotija i Luii Nona; Hindemita, Keneka, Orfa, tokhauzena, Ligetija, Kagela eka moderna - Informisanje o karakteristikama stila Novaka, Suka, Leoa Janaeka, Martinua, Habe - tvorca etvrttonske muzike

    Integralni serijalizam i Mesijan - Informisanje o karakteristikama pravca i djelatnosti Mesijena

    Aleatorika - (Bulez tokhauzen) - informisanje o karakteristikama pravca, uoavanje nove notacije

    Poljska kola - (Lutoslavsk- Penderecki)

    Elektronska muzika - Poznavanje vremena i mjesta pojavljivanja, i glavnih predstavnika (Pariz - P. efer, Keln - H. Ajmert); pretstavnici: Lutoslavski, Penderecki, Ligeti

    Tendencija razvoja muzike u drugoj polovini XX vijeka u Evropi i Americi

    - Sluanje i analiziranje karakteristinih djela navedenih kompozitora

    - Sluanje i analiziranje karakteristinih djela

    - Sluanje i analiziranje karakteristinih djela

    - Sluanje, analiziranje i uporeujivanje simfonijskih i vokalno - instrumentalnih djela ova dva kompozitora sa drugim savremenicima

    - Uoavanje kvaliteta, stilskih stremljenja, zaotrenost i jednostavnost izraza;

    - Sluanje i

    - Motivisanost, sticanje samopouzdanja, usmjerenost na razvoj linosti, razumijevanje uzrono- posljedinih odnosa drutva, umjetnosti i muzike, zalaganje i efikasnost, marljivost, preciznost, analitinost, kritinost, odnos prema sutini kao kvalitetu miljenja i rada, pozitivna orijentacija prema zanimanju

    - Izrada hronolokih tabela za sva deavanja u muzici XX vijeka 1. Tabela do I

    svjetskog rata; 2. Tabela izmeu

    dva rata; 3. Tabela poslije II

    svjetskog rata; 4. Skupna tabela;

  • 32

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski Ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Informisanje o stremljenjima u muzici pravljenje repetitorijuma po pravcima, a ne po sredinama odakle potiu

    - Upoznavanje stremljenja Amerikanaca: Gervina i upotrebe elemenata deza u klasinoj muzici. U tom smislu, prisjeanje na predstavnike francuske estorice - Mijoa, Stravinskog i drugih, Dona Kejda i arlsa Ajvsa; Minimalizam i tzv.nova jednostavnost

    Dez muzika - Poznavanje istorijskog razvoja i glavnih predstavnika, stvaraoca i izvoaa

    analiziranje karakteritinih djela Lutoslavskog, Pendereckija, Ligetija

    - Sluanje i uporeivanje sa drugim savremenim stremljenjima

    - Sluanje i uporeivanje najznaajnijih djela razliitih pravaca

    - Sluanje, analiziranje i praenje evolucije formalno - harmonskih rjeenja, podstilova i pravaca

    5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Sonja Marinkovi: Istorija muzike (za srednje muzike kole); - Josip Andreis: Povijest glazbe 1, 2, 3, 4; - Oksfordska istorija muzike 1, 2, 3; - Norton Antology of Western Music (svi karakteristini notni primjeri od najranijeg

    doba do XX vijeka); - Arnold Schering: Geschighte der Musik in Beispielen (karakteristini primjeri od

    najranijeg perioda.); - Manja Radulovi-Vuli: Drevne muzike kulture Crne Gore 1, 2; - Sonja Marinkovi: Istorija srpske muzike; - Roger Kamien: Music an appreciation; - Arnold Hauzer: Socijalna istorija knjievnosti i umjetnosti; - Milo uri: Istorija Helenske knjievosti (vano za grku muziku); - Marko Vii: Plutarh o muzici; - ina Piskel: Opta istorija umjetnosti 1, 2, 3, 4 - Muzika enciklopedija 1, 2, 3; - Leksikon jugoslovenske muzike 1, 2.

  • 33

    6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - CD player sa hi-fi pojaalom i zvunicima - DVD player etc. - CD, DVD - Video snimci i odgovarajua aparatura - kvalitetan zvuk privlai panju i utie na

    motivisanost i panju uenika - Partiture. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - izrada svih predvienih hronolokih tabela uz usmeno obrazloenje svih

    elemenata u njoj potrebno je da uenik povezuje, uporeuje, uoava i zakljuuje;

    - najmanje jedna usmena provjera u toku klasifikacionog perioda. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine koja je izvedena iz ocjena sa usmenih

    provjera dobijenih tokom klasifikacionih perioda - Izrada svih hronolokih tabela. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - diplomirani muzikolog; - diplomirani kompozitor; - diplomirani dirigent; - diplomirani etnomuzikolog; - diplomirani muziar. 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama - Program za izuzetno nadarene uenike - Individualna nastava - Nivo poveanih zahtjeva od 30% - 100% u zavisnosti od procjene nastavnika - Obezbijediti posebne materijalno - tehnike uslove za rad sa ovakvim uenicima

  • 34

    11. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa predmetom

    Predmet Znanja - Istorijski razvoj muzikih oblika kroz epohe Muziki oblici

    - Poznavanje istorijata muzikih oblika

    - Istorijski razvoj polifone tehnike i formi Polifonija

    - Prepoznavanje, razlikovanje, analiziranje manjih polifonih formi

    - Istorijski razvoj muzikih instrumenata

    Poznavanje muzikih instrumenata

    - Istorijski razvoj muzikih instrumenata

    - Razvoj muzike kulture u Crnoj Gori Etnomuzikologija

    - Uticaj i razvoj muzikog folklora na umjetniku muziku u Crnoj Gori

    - Poznavanje, definisanje, analiziranje karakteristika razliitih muzikih stilova

    Instrument - Klavir - Sviranje muzikih djela razliitih stilova

    - Poznavanje, definisanje, analiziranje karakteristika razliitih muzikih stilova

    Kamerna muzika - Sviranje muzikih djela razliitih stilova

    - Poznavanje, definisanje, analiziranje karakteristika razliitih muzikih stilova

    Horsko pjevanje - Pjevanje muzikih djela razliitih stilova

  • 35

    1.2.2. TEORIJA MUZIKE SA OSNOVAMA HARMONIJE 1. Naziv predmeta: TEORIJA MUZIKE SA OSNOVAMA HARMONIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I 35 37 72 II III IV

    Ukupno 35 37 72 Teorijska nastava, seminarski, drugi Vrste nastave za sve uenike u odjeljenju koje se dijeli na grupe (do 10 uenika) Vjebe, analiza elemenata muzike teorije u primjerima iz literature 3. Opti ciljevi nastave - Analitiko sagledavanje elemenata muzike teorije u vezi sa drugim muzikim

    disciplinama (harmonija, polifonija, muziki oblici...); - Upoznavanje zakonitosti osnova homofonog kompozicionog stila strogog i

    slobodnog stava;

  • 36

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Nabrajanje, imenovanje, opisivanje, povezivanje i razu-mijevanje meusobnih odnosa elemenata koji ine muziki tok, odnosno, muziko djelo

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

    1.Ritmika - Poznavanje pojmova: - ravnomjerni i neravnomjerni ritam;

    - izoritmija i poliritmija; (homofonija)

    - komplementarni ritam; (polifonija)

    - Prepoznavanje i definisanje elemenata ritma u notnom tekstu

    - Pronalaenje i uporeivanje slinosti i razlika razliitih ritmikih kombinacija u notnom tekstu i odreivanje njihove vanosti kao karak-teristine osnove melodije u konkretnom primjeru

    - Prepoznavanje i definisanje ritmikih odnosa i njihovih elemenata u vieglasnom stavu

    - Savladavanje tehnike i kvaliteta itanja ritmikih elemenata u notnom tekstu

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

    2.Metrika - Poznavanje pojmova: - muziki metar - vrste takta; metrika jedinica i jedinica brojanja

    - Prepoznavanje i definisanje elemenata muzikog metra u notnom tekstu

    - Pronalaenje i uporeivanje slinosti i razlika razliitih metriko-ritmikih

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

  • 37

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Melodijski i motivski naglasak

    - Polimetrija i ametrija

    kombinacija u notnom tekstu i odreivanje specifinosti njihove povezanosti u konkretnom sluaju

    - Definisanje jedinice brojanja u odnosu na naznaeni tempo

    - Definisanje razlike metrike jedinice i jedinice brojanja u primjerima iz literature

    - Prepoznavanje i definisanje odnosa melodijskog i metrikog naglaska u primjerima iz notnog teksta

    - Prepoznavanje i definisanje elemenata polimetrije i ametrije u notnom tekstu

    - Savladavanje tehnike i kvaliteta itanja elemenata muzikog metra u notnom tekstu

    3. Razni izrazi, skraenice i oznake za tempo agogiku, dinamiku i artikulaciju - Nabrajanje, imenovanje i opisivanje

    - Prepoznavanje i definisanje raznih izraza i drugih oznaka u notnom tekstu

    - Uoavanje znaaja raznih izraza, skraenica i oznaka za tempo, agogiku, dinamiku i artikulaciju u bliem odreenju karaktera muzikog djela koje se analizira, odnosno izvodi

    - Poznavanje pravilne

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitinosti i analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u datim sloenim situacijama

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

  • 38

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik 4. Ornamentika - Poznavanje pojma i uloge;

    - Ornamenti od jedne note (kratki predudari, razliiti dugi predudari);

    - Ornamenti od dvije note (praltriler, mordent, lajfer)

    - Grupeto; - Triler;

    interpretacije - Prepoznavanje i definisanje ornamenata u notnom tekstu

    - Uporeivanje i pronalaenje slinosti i razlika

    - Poznavanje pravilne interpretacije ornamenata u zavisnosti od vrste ornamenata i njihove pripadnosti odreenom muzikom stilu

    - Pisanje naina izvoenja ornamenata

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    5. Ljestvice - Nabrajanje i imenovanje vrsta ljestvica

    - Dijatonske durske i molske ljestvice sa povisilicama i snizilicama; kvintni krug

    - Nazivi i hijerarhija ljestvinih stupnjeva u duru i molu

    - Starocrkvene ljestvice (modusi) - vrsta i graa; novi modusi

    - Pentatonika - Cjelostepene ljestvice

    - Umanjena ljestvica - Hromatske ljestvice - Neke osobene ljestvice folklornog izvorita (balkanski mol, ciganski mol, lidijski mol, ciganski dur, orijentalna ljestvica)

    - Enharmonske ljestvice

    - Prepoznavanje i definisanje tonalne osnove u notnom tekstu

    - Prepoznavanje i definisanje ljestvinih elemenata u notnom tekstu

    - Uporeivanje i pronalaenje slinosti i razlika kod razliitih ljestvinih nizova kao i odreivanje njihovih specifinosti

    - Prepoznavanje i povezivanje razliitih ljestvinih,odnosno, tonalnih osnova sa muzikom razliitih stilova, kroz analizu primjera iz literature

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

  • 39

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Dez ljestvice 6. Intervali - Povezivanje odnosa veliine i vrste intervala

    - Konsonantni i disonantni intervali; razvoj odnosa kroz istoriju

    - Obrtaj intervala (inverzija)

    - Intervali kao inioci melodije

    - Prepoznavanje i definisanje odnosa veliine i vrste intervala

    - Prepoznavanje i definisanje intervala u notnom tekstu; uporeivanje i pronalaenje slinosti i razlika

    - Prepoznavanje i definisanje odnosa konsonantnih i disonantnih intervala u notnom tekstu, a u skladu sa muzikim stilom

    - Prepoznavanje inverzije u notnom tekstu i definisanje

    - Savladavanje tehnike i kvaliteta itanja intervala u notnom tekstu

    - Prepoznavanje intervalske osnove kao inioca melodije u djelima razliih stilova

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

    7. Akordi - Nabrajanje i imenovanje akorada tercne grae: - kvintakordi / obrtaji kvintakorada/ ljestvini kvintakordi);

    - septakordi / obrtaji septakorada;

    - nonakordi; - Nabrajanje i imenovanje akorada drugih gradivnih intervala: - sekundni akordi - klasteri;

    - Prepoznavanje i definisanje vrste i oblika akorada u notnom tekstu; uporeivanje i pronalaenje slinosti i razlika;

    - Prepoznavanje i definisanje odnosa konsonantnih i disonantnih akorada u notnom tekstu, a u skladu sa muzikim stilom

    - Savladavanje tehnike i kvaliteta itanja akorada u notnom tekstu

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Razvijanje preciznosti

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

  • 40

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - kvartni akordi; - dvostruki i viestruki akordi;

    - postavka akorda i njegovi pojavni oblici u praksi;

    8. Osnove harmonije - Poznavanje pojmova tonalnost i tonalitet (pojmovi i razlika); atonalnost;

    - Poznavanje teorijske osnove tonaliteta;

    - Ispoljavanja tonaliteta u melodiji;

    - Poznavanje pojma harmonije kao stilskog i izraajnog elementa u muzici

    - Ispoljavanje tonaliteta u harmoniji

    - Nabrajanje i imenovanje harmonskih funkcija

    - Harmonski obrti i kadence kao izraz

    - Nabrajanje, opisivanje i imenovanje: - vanakordskih tonova;

    - vantonalnih akorada;

    - Navoenje, nabrajanje i

    - Prepoznavanje i definisanje odnosa izmeu ljestvice i tonaliteta; uporeivanje i pronalaenje slinosti i razlika;

    - Uoavanje i prepoznavanje elemenata tonaliteta u melodiji

    - Uoavanje i prepoznavanje elemenata tonaliteta u harmoniji

    - Definisanje pripadnosti ljestvinih akorada odreenim harmonskim funkcijama

    - Prepoznavanje i definisanje funkcionalnih odnosa akorada u klasinoj harmoniji

    - Prepoznavanje i definisanje harmonskih obrta i kadenci u primjerima iz literature

    - Prepoznavanje i

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

  • 41

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik objanjavanje naina promjene tonaliteta

    - Opisivanje i razumijevanje slobodnog i strogog harmonskog stava

    definisanje vanakordskih tonova u melodiji

    - Prepoznavanje vantonalnih akorada i uoavanje njihove uloge u tonalitetu

    - Odreivanje vrste i naina promjene tonaliteta kroz analizu muzikih primjera

    - Analiziranje strogog i slobodnog harmonskog stava (slinosti, razlike)

    5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Dejan Despi: Teorija muzike - Dejan Despi: Harmonska analiza. 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Klavir kao osnovno sredstvo - Notni i zvuni primjeri autora razliitih muzikih stilova - CD player. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Pismena provjera znanja (najmanje jednom u klasifikacionom periodu) - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u klasifikacionom periodu). 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine koja je izvedena iz ocjena sa usmenih i

    pismenih provjera dobijenih tokom klasifikacionih perioda. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - diplomirani muziar; - diplomirani kompozitor; - diplomirani dirigent; - diplomirani muzikolog; - diplomirani etnomuzikolog. 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama - Program za izuzetno nadarene uenike - Individualna nastava - Nivo poveanih zahtjeva od 30% - 100% u zavisnosti od procjene nastavnika - Obezbijediti posebne materijalno - tehnike uslove za rad sa ovakvim uenicima

  • 42

    11. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa predmetom

    Predmet Znanja - Poznavanje, imenovanje ljestvica, intervala, akorada. Prepoznavanje i definisanje tonalne osnove u notnom tekstu. Poznavanje pojmova: muziki metar, metrika jedinica, jedinica brojanja, polimetrija, ametrija. Poznavanje pojmova: ravnomjerni i neravnomjerni ritam, izoritmija, poliritmija, komplementarni ritam.

    Solfeo

    - Prepoznavanje ljestvica, intervala i akorada. Prepoznavanje i definisanje tonalne osnove notnog teksta koji se pjeva, odnosno, svira. Zapisivanje, pjevanje i itanje notnog teksta u razlicitim metrikim i ritmikim vrstama, i razliitim tempima.

    - Poznavanje teorijske osnove tonaliteta, ispoljavanje tonaliteta u melodiji i u harmoniji. Prepoznavanje i definisanje funkcionalnih odnosa akorada u klasinoj harmoniji. Ispoljavanje akorada u strogom i slobodnom stavu.

    Harmonija

    - Poznavanje teorijske osnove tonaliteta, ispoljavanje tonaliteta u melodiji i u harmoniji. Prepoznavanje funkcionalnih odnosa akorada u klasinoj harmonij. Ispoljavanje akorada u strogom i slobodnom stavu.

    - Poznavanje durskih, molskih i hromatskih ljestvica. Poznavanje akorada.

    - Poznavanje ornamentike i raznih izraza i skraenica vezanih za tempo, dinamiku, artikulaciju i agogiku.

    Instrument - Klavir

    - Sviranje durskih, molskih I hromatskih ljestvica. Sviranje akorada. Poznavanje naina izvoenja razliitih ornamenata. Prepoznavanje raznih izraza i skraenica vezanih za tempo, dinamiku, artikulaciju i agogiku i njihovo odgovarajue izvoenje.

    - Evidencija osnovnih pojmova Teorije muzike ima direktno upliva u domen determinisanja ukupnog korpusa osnovnog tumaenja muzikog jezika uopte.Ona predstavlja poetni pojmovnik koji je, u stvari, poetni kurs u kome se sagledava obim i koncept sveukupne muzike umjetnosti. Vei broj pojmova se detaljnije prezentuje u domenu Kompozicije.

    Osnovi komponovanja sa araniranjem

    - Evidencija osnovnih pojmova Kompozicije uopte.

    - Opis pojmova.

  • 43

    Znanja Povezanost sa predmetom

    Predmet Znanja - Opis pojmova iz oblasti Teorije muzike izuava samo najosnovnije kategorije pojmova bez znaajnije obrade istih, za razliku od predmeta Osnovi komponovanja sa araniranjem.

  • 44

    1.2.3. HARMONIJA 1. Naziv predmeta: HARMONIJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I II 24 48 72 III 24 48 72 IV 22 44 66

    Ukupno 70 140 210 Teorijska nastava, seminarski, projektni rad i drugi Vrste nastave za sve uenike u odjeljenju koje se dijeli na grupe (do 10 uenika) Vjebe, harmonska analiza muzikih primjera, harmonizovanje melodija pismeno i na klaviru 3. Opti ciljevi nastave - Upoznavanje homofonog kompozicionog stila u muzici - Ovladavanje postavkom i vezivanjem akorada u strogom stavu po naelima

    standardnog, klasinog harmonskog jezika - Upoznavanje sredstava proirenja tonaliteta, vidova promjene tonaliteta i svih

    vrsta modulacija - Osposobljavanje za praktino korienje steenih znanja iz harmonije.

  • 45

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Ispoljavanje akorada u strogom stavu

    - Ispoljavanje akorada u slobodnom stavu

    - Postavljanje akorada u strogom stavu

    - Analiziranje akorada u strogom stavu u primjerima iz literature

    - Uoavanje razlike izmeu strogog i slobodnog stava na primjerima iz literature

    - Prepoznavanje harmonskih funkcija i akordskih oblika u strogom i slobodnom stavu

    - Pozitivan odnos prema predmetu

    - Rad sa grupom od 6 - 10 uenika

    - Vezivanje kvintno srodnih i nesrodnih kvintakorada (stroga, slobodna i poluslobodna veza)

    - Vezivanje kvintakorada glavnih stupnjeva (T, S, D)

    - Vezivanje obrtaja kvintakorada glavnih stupnjeva: * Sekstakordi glavnih stupnjeva (T6, S6, D6)

    * Kvartsekstakordi glavnih stupnjeva

    - Vezivanje tercno srodnih kvintakorada

    - Sporedni stupnjevi sa obrtajima (VI, II, VII, III)

    - Harmonizacija moldura, prirodnog i melodijskog mola(poznavanje i vjebanje)

    - Rjeavanje ifrovanog i neifrovanog basa uz potovanje pravila vezivanja i voenja glasova

    - Analiziranje intervalskih skokova u melodiji pri razliitom vezivanju akorada

    - Priprema za harmonizaciju melodije u sopranu: analiza tonalne osnove melodije, oblika melodije, intervalskih kretanja

    - Sposobnost uporeivanja razliitih rjeenja istog zadatka

    - Razvijanje kritinog odnosa prema moguim rjeenjima

    - Identifikacija problema: - uoavanje zabranjenih kretanja u melodiji i harmoniji

    - ispravljanje

    - Analitinost i preciznost u ispunjavanju radnih zadataka

    - Predvianje situacija i moguih rjeenja

    - Prihvatanje drugih moguih rjeenja

    - Snalaenje u datim sloenim situacijama

  • 46

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik greaka

    - sposobnost korekcije

    - Pripremanje za vieglasno pjevanje i sviranje zadataka

    - Sviranje kadenci - Sviranje general- basa

    - Direktno harmonizovanje na klaviru jednostavnijih melodijskih kretanja

    - Vanakordski tonovi (jednostruki i viestruki): * zadrica * prolaznica * skretnica * anticipacija * pedalni ton

    - Prepoznavanje vanakordskih tonova u primjerima iz literature i u zadacima ifrovanog basa

    - Rjeavanje ifrovanog i neifrovanog basa

    - Priprema za harmonizaciju melodije u sopranu: analiza melodijskih kretanja i odreivanje vanakordskih tonova prema loginim funkcionalnim odnosima

    - Sposobnost uporeivanja razliitih rjeenja istog zadatka

    - Razvijanje kritikog odnosa prema moguim rjeenjima

    - Analitinost i preciznost u ispunjavanju radnih zadataka

    - Predvianje situacija i moguih rjeenja

    - Prihvatanje drugih moguih rjeenja

    - Snalaenje u datim sloenim situacijama

    - Rad sa grupom od 6- 10 uenika

    - Glavni septakordi: * D7 i obrtaji * II7 i obrtaji, akord sa dodatom sekstom

    * VII7 i obrtaji - Sporedni septakordi (T7, III7, S7, VI7)

    - Rrepoznavanje septakorada i obrtaja u primjerima iz literature

  • 47

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - D9 i obrtaji

    - Potovanje pravila razreavanja kritinih tonova kod septakorada, odnosno, njihovih obrtaja, u karakteristinim vezama

    - Rjeavanje ifrovanog i neifrovanog basa

    - Primjena septakorada, odnosno, njihovih obrtaja u harmonizaciji melodije u sopranu

    - Identifikacija problema, sposobnost korekcije

    - Prepoznavanje nonakorda u primjerima iz literature

    - Postavka nonakorda i njegovih obrtaja, izostavljanje tonova i razreavanje kritinih tonova u karakteristinim vezama

    - Primjena D9, i njegovih obrtaja u harmonizaciji soprana

  • 48

    Razred: TREI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    - Alterovani akordi dijatonskog i hromatskog tipa

    - Alterovani akordi sa tonalno-stabilnim alteracijama * sa alteracijom IV navie (u duru i molu)

    * sa alteracijom II navie (u duru)

    * sa alteracijom II nanie (u duru i molu)

    * sa alteracijomIV nanie (u molu)

    * viestruke alteracije

    - Alterovani akordi sa tonalno labilnim alteracijama: * vantonalne D i vantonalni VII (varljiva i eliptina rjeenja)

    * vantonalne S i vantonalni II

    * varijantni III, varijantni VI i polarni akordi

    - Prepoznavanje alterovanih akorada dijatonskog i hromatskog tipa u primjerima iz literature i u zadacima ifrovanog basa

    - Razrjeavanje alterovanih tonova, u alterovanim akordima dijatonskog i hromatskog tipa kroz izradu ifrovanog i neifrovanog basa

    - Priprema za harmonizaciju melodije u sopranu: analiza tonalne osnove i oblika melodije, uoavanje intervalskih kretanja i alterovanih tonova i odreivanje alterovanih akorada za harmonizaciju

    - Sposobnost uporeivanja raz-liitih rjeenja istog zadatka

    - Razvijanje kritinog odnosa prema moguim rjeenjima

    - Identifikacija problema - ispravljanje greaka

    - sposobnost korekcije

    - Sviranje general - basa

    - Sviranje jednostavnijih

    - Analitinost i preciznost u sprovoenju izrade zadataka i u rjeavanju problema

    - Predvianje situacija i moguih rjeenja pri izradi zadataka

    - Prihvatanje drugih moguih rjeenja

    - Snalaenje u datim sloenim situacijama

    - Rad sa grupom od 6 - 10 uenika

  • 49

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik primjera dijatonske modulacije

    - Vidovi promjene tonaliteta (nabrajanje, opisivanje i razumijevanje)

    - Pojam i vrste modulacije

    - Poznavanje principa dijatonske modulacije

    * u tonalitete I grupe

    * u tonalitete II grupe

    * u tonalitete III grupe

    * u tonalitete IV grupe

    - Prepoznavanje dijatonske modulacije, mjesta, sredstava i naina njenog izvoenja u primjerima iz literature i u zadacima ifrovanog basa

    - Vjebanje i demonstracija naina izvoenja dijatonske modulacije u zadacima ifrovanog i neifrovanog basa

    - Priprema za harmonizaciju melodije u sopranu: uoavanje modulacionog prelaza u melodiji,definisanje novog tonaliteta na osnovu melodijskog kretanja, novih predznaka i kadence; prepoznavanje pogodnog mjesta i akorda za preznaenje

    - Identifikacija problema, ispravljanje greaka

    - Sviranje general-basa

    - Sviranje jednostavnijih primjera dijatonske modulacije

    - Analitinost i preciznost u sprovoenju izrade zadataka i u rjeavanju problema

    - Predvianje situacija i moguih rjeenja pri izradi zadataka

    - Snalaenje u datim sloenim situacijama

    - Rad sa grupom od 6 - 10 uenika

  • 50

    Razred: ETVRTI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    - Hromatska modulacija

    - Izvoenje hromatske modulacije pomou: - promjene sklopa trozvuka dijatonskog tipa

    - promjene sklopa etvorozvuka dijatonskog i hromatskog tipa

    - preznaenja alterovanih akorada dijatonskog tipa

    - preznaenja alterovanih akorada hromatskog tipa

    - akorada tercne srodnosti

    - Prepoznavanje mjesta, sredstava i naina izvoenja hromatske modulacije u primjerima iz literature i u zadacima ifrovanog basa

    - Poznavanje, vjebanje i demonstriranje izvoenja razliitih naina hromatske modulacije u zadacima ifrovanog i neifrovanog basa

    - Uporeivanje svih vrsta hromatske modulacije

    - Uporeivanje dijatonske modulacije sa hromatskom modulacijom izvedenom pomou preznaenja alterovanih akorada

    - Priprema za harmonizaciju melodije u soprana: uoavanje i definisanje novog tonaliteta na osnovu melodijskog kretanja, novih predznaka i kadence; prepoznavanje adekvatnog mjesta i sredstva hromatske modulacije

    - Sposobnost uporeivanja razliitih rjeenja istog zadatka

    - Razvijanje kritikog odnosa prema

    - Analitinost i preciznost u sprovoenju izrade zadataka i u rjeavanju problema

    - Predvianje situacija i moguih rjeenja pri izradi zadataka

    - Prihvatanje drugih moguih rjeenja

    - Snalaenje u datim sloenim situacijama

    - Rad sa grupom od 7-10 uenika

  • 51

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik moguim rjeenjima jednog zadatka

    - Identifikacija problema, ispravljanje greaka

    - Sviranje general-basa

    - sviranje jednostavnijih primjera hromatske modulacije

    - Enharmonska modulacija

    - Izvoenje enharmonske modulacije pomou: - enharmonizma umanjenog septakorda

    - enharmonizma prekomjernog trozvuka

    - enharmonizma male septime (D7 i tvrdo umanjeni septakord)

    - Prepoznavanje mjesta, sredstava i naina enharmonske modulacije kroz analizu primjera iz literature i u zadacima ifrovanog basa

    - Poznavanje, vjebanje i demonstriranje razliitih naina enharmonske modulacije u zadacima ifrovanog ineifrovanog basa

    - Priprema za harmonizaciju melodije u soprana: uoavanje i definisanje novog tonaliteta na osnovu melodijskog kretanja, novih predznaka i kadence; prepoznavanje adekvatnog mjesta i sredstva enharmonske modulacije i njeno izvoenje

    - Sposobnost uporeivanja raz-liitih rjeenja istog zadatka

    - Analitinost i preciznost u sprovoenju izrade zadataka i u rjeavanju problema

    - Predvianje situacija i moguih rjeenja pri izradi zadataka

    - Prihvatanje drugih moguih rjeenja

    - Snalaenje u datim sloenim situacijama

    - Rad sa grupom od 610 uenika

  • 52

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Razvijanje kritikog odnosa prema moguim rjeenjima jednog zadatka

    - Identifikacija problema, ispravljanje greaka

    - Sviranje general - basa

    - Sviranje jednostavnijih primjera enharmonske modulacije

    5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Vlastimir Perii: Harmonija (skripta I i II) - Dejan Despi: Harmonija sa harmonskom analizom - Mirjana ivkovi: Harmonija za II, III i IV razred 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Klavir kao osnovno sredstvo 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmena provjera znanja (najmanje jednom u klasifikacionom periodu) - Pismena provjera znanja (najmanje jednom u klasifikacionom periodu) 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena na kraju kolske godine koja je izvedena iz ocjena sa usmenih i

    pismenih provjera dobijenih tokom klasifikacionih perioda 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - diplomirani kompozitor - diplomirani muzikolog - diplomirani etnomuzikolog - diplomirani dirigent - diplomirani muziar 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama - Program za izuzetno nadarene uenike - Individualna nastava - Nivo poveanih zahtjeva od 30% - 100% u zavisnosti od procjene nastavnika - Obezbijediti posebne materijalno - tehnike uslove za rad sa ovakvim uenicima

  • 53

    11. Povezanost predmeta

    Znanja Povezanost sa predmetom

    Predmet Znanja

    - Poznavanje teorijske osnove tonaliteta. Ispoljavanje tonaliteta u melodiji i harmoniji. Prepoznavanje i definisanje funkcionalnih odnosa akorada u klasinoj harmoniji. Ispoljavanje akorada u strogom i slobodnom stavu.

    Teorija muzike sa osnovama harmonije

    - Poznavanje teorijske osnove tonaliteta. Ispoljavanje tonaliteta u melodiji i harmoniji. Prepoznavanje i definisanje funkcionalnih odnosa u klasinoj harmoniji.Ispoljavanje akorada u strogom i slobodnom stavu.

    - Sviranje harmonskih obrta na klaviru.

    Solfeo - Prepoznavanje harmonskih obrta po zvuku.

    - Harmonizovanje melodije u obliku reenice i perioda.

    Muziki oblici - Definisanje i analiziranje grae reenice i perioda. Uloga harmonije u muzikom obliku

    - Prepoznavanje funkcije akorada u tonalitetu, mjesta i sredstava promjene tonaliteta.

    Poznavanje harmonskih stilova

    - Poznavanje, uoavanje i identifikacija harmonskih sredstava karakteristinih za razliite stilske epohe.

    - Harmonski parametar u dvodjelnoj strukturi muziko - formalne cjeline kao osnovne male muzike forme podrazumijeva jednostavni koncept harmonskih obrta i oni, defacto, predstavljaju model u kome se harmonski parametar idetifikuje kao nosilac kreiranja muzike ideje.

    - Iz predmeta Harmonija se preuzimaju znanja iz domena funkcionalnih znaenja harmonskih struktura, karakteristike njihovih veza (obrta) i specifine odlike i pojedini izuzeci koji iskorauju iz okvita dursko-molskog tonalnog sistema.

    Osnovi komponovanja sa araniranjem

    - Melodijsko-harmonsko-ritmiki parametri u dvodjelnoj strukturi

  • 54

    1.2.4. POLIFONIJA 1. Naziv predmeta: POLIFONIJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave

    Razred Vrste nastave

    Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava

    I II 25 47 72 III 36 36 72 IV

    Ukupno 61 83 144 Teorijska nastava, seminarski i drugi Vrste nastave za sve uenike u odjeljenju koje se dijeli na grupe (do 10 uenika) Vjebe, primjena polifone tehnike komponovanja u izradi elemenata muzikih formi, jednostavnih polifonih formi kao i njihova interpretacija 3. Opti ciljevi nastave - Poznavanje tehniko-stilskih osobenosti vokalne i instrumentalne polifone tehnike

    komponovanja - Osposobljavanje uenika za komponovanje jednostavnijih polifonih formi - Osposobljavanje uenika za analizu i interpretaciju jednostavnih polifonih formi

  • 55

    4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik 1.Osnovi vokalnog kontrapunkta

    - Polifonija/ kontrapunkt

    (poznavanje pojma i njegovo obrazloenje)

    - Polifonija homofonija (povezivanje i uporeivanje dvije tehnike komponovanja ilustrovanjem)

    - Istorijski razvoj polifone tehnike od prvobitne zajednice do renesanse (opisivanje i povezivanje elemenata, naina polifone tehnike i formi koje se javljaju u ovom periodu)

    - Madrigal/ Misa/ Motet (poznavanje forme, razumijevanje zakonitosti i specifinosti)

    - Osnovne karakteristike vokalne polifonije (poznavanje i povezivanje elemenata)

    - Modusi (imenovanje, povezivanje i obrazlaganje)

    - Prepoznavanje i razlikovanje razliitih kompozicionih tehnika (zvuno i analitiki)

    - Prepoznavanje, razlikovanje, analiziranje, oblikovanje jednostavnih vokalnih polifonih formi iz ovog perioda ili njihovih elemenata

    - Analiziranje formi sa uoavanjem i definisanjem polifonih elemenata i uoavanjem specifinosti; interpretiranje

    - Prepoznavanje i razlikovanje osnovnih zakonitosti vokalne polifone tehnike komponovanja (analitiki)

    - Prepoznavanje modusa (zvuno i iz notnog primjera)

    - Analiziranje; komponovanje

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Razvijanje preciznosti

    - Razvijanje kreativnosti

    - Potovanje pravila

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

  • 56

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik - Kontrapunktska melodija (opisivanje, ilustrovanje, pojanjavanje, demonstriranje)

    stilske melodije na modalnoj osnovi

    2.Dvoglasni kontrapunkt

    - Razumijevanje, pojanjavanje zakonitosti formiranja vokalnog polifonog dvoglasnog stava i demonstriranje elemenata: - odnos glasova; - poetak i kadenca;

    - tretman sazvuja; - tretman zabranjenih kretanja;

    - slobodni dvoglasni stav;

    3.Imitacija - Poznavanje, pojanjavanje, obrazlaganje i demonstriranje imitacionih tehnika u polifonom kompozicionom stilu

    4.Tretman teksta - Povezivanje teksta i melodije (forme)

    - Izrada svih navedenih elemenata dvoglasnog stava u formi jednostavnijih vjebi, a po pravilima polifone tehnike komponovanja

    - Prepoznavanje elemenata, definisanje i uporeivanje u primjerima iz literature

    - Uoavanje specifinosti polifone tehnike kroz interpretiranje

    - Izrada raznih vrsta imitacionih tehnika u dvoglasnom stavu u formi jednostavnijih vjebi, a po pravilima polifone tehnike komponovanja

    - Prepoznavanje imitacionih tehnika u primjerima iz literature

    - Uporeivanje imitacionih tehnika na primjerima iz literature

    - Uoavanje znaaja teksta u polifonim vokalnim formama

    - Izraivanje dvoglasnog imitacionog stava sa tekstom u formi

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Razvijanje preciznosti

    - Razvijanje kreativnosti

    - Potovanje pravila

    - Rad u grupama od 6 -10 uenika

  • 57

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik 5.Vieglasni vokalni

    polifoni stav - Razumijevanje, povezivanje elemenata, pojanjavanje zakonitosti formiranja vieglasnog stava (poetak, tretman sazvuja proisteklih iz kretanja glasova, kadenca, imitacione tehnike)

    jednostavnijih vjebi, a po pravilima polifone tehnike komponovanja, interpretiranje

    - Analiziranje tretmana teksta u primjerima iz literature; uoavanje veze izmeu teksta i forme

    - primjena svih navedenih elemenata troglasnog stava u formi jednostavnijih vjebi, a po pravilima polifone tehnike komponovanja

    - prepoznavanje elemenata vieglasnog vokalnog polifonog stava u primjerima iz literature definisanje i uporeivanje elemenata troglasnog stava na primjerima iz literature

    - Interpretiranje vieglasnih formi

    - Uoavanje specifinosti polifone tehnike u vieglasnom stavu

  • 58

    Razred: REI Informativni ciljevi i

    sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski

    ciljevi Preporuke za

    izvoenje nastave uenik uenik uenik

    1.Osnovi instrumentalnog kontrapunkta

    - Stilsko istorijske razlike izmedju vokalne i instrumentalne polifone tehnike komponovanja/ istorijski pregled/osnovne karakteristike instrumentalne polifonije.

    (opisivanje, povezivanje elemenata i naina polifone tehnike, i formi koje se javljaju u ovom periodu)

    - Prelazak sa modalne na tonalnu harmoniju/ harmonska sredstva barokne muzike

    (povezivanje, imenovanje, obrazlaganje)

    - Muzike polifone forme baroka: Rierkar/Kanon/Invencija /Fuga

    (poznavanje formi, razumijevanje zakonitosti i specifinosti

    - Dvoglasna invencija oblik i tonalni plan

    (poznavanje, razumijevanje i pojanjavanje forme

    - Prepoznavanje i razlikovanje osnovnih zakonitosti instrumentalne polifone tehnike komponovanja (analitiki)

    - Prepoznavanje, razlikovanje i uporeivanje vokalne i instrumentalne polifone tehnike komponovanja

    - Uoavanje slinosti i razlika kroz analize karakteristinih formi

    - Prepoznavanje (zvuno i iz notnog primjera)

    - Prepoznavanje i razlikovanje razliitih instrumentalnih polifonih formi

    - Analiziranje formi sa uoavanjem i definisanjem polifonih elemenata i uoavanjem specifinosti; interpretiranje

    - Analiziranje forme sa uoavanjem i definisanjem polifonih elemenata i uoavanjem

    - Razumijevanje postavljene problematike

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Razvijanje preciznosti

    - Razvijanje kreativnosti

    - Potovanje pravila

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

  • 59

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik sa aspekta oblika i tonalnog plana)

    - Melodijske i ritmiko metrike osobine instrumentalne kontrapunktske melodije; tretman disonance

    (ilustrovanje, opisivanje, dem-onstriranje, pojanjavanje)

    specifinosti - Analiziranje kontrapunktske melodije u primjerima iz literature; izraivanje stilskih melodija po pravilima instrumentalne polifone tehnike komponovanja

    2. Dvoglasni instrumentalni stav

    - Razumijevanje i pojanjavanje zakonitosti formiranja dvoglasnog polifonog instrumentalnog stava, razumijevanje, pojanjavanje i demonstriranje (ilustrovanje) elemenata: - predstavljanje akorada u dvoglasnom stavu;

    - tretman disonance;

    - imitacione tehnike;

    - sekvenca; - obrtajni kontrapunkt;

    - Izraivanje svih navedenih elemenata dvoglasnog stava u formi jednostavnijih vjebi, a po pravilima polifone tehnike komponovanja

    - Prepoznavanje elemenata u primjerima iz literature, definisanje i uporeivanje elemenata na primjerima iz literature

    - Uoavanje znaaja imitacionih tehnika, sekventnog rada i obrtajnog kontrapunkta u polifonim instrumentalnim formama

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim situacijama

    - Razvijanje preciznosti

    - Razvijanje kreativnosti

    - Potovanje pravila

    - Rad u grupama od 6 - 10 uenika

    3. Invencija - Poznavanje, razumijevanje, pojanjavanje, ilustracija, obrazlaganje zakonitosti oblikovanja forme

    - Analiziranje forme sa uoavanjem i definisanjem polifonih elemenata i uoavanjem specifinosti interpretiranje

    - Sposobnost uporeivanja

    - Razvijanje analitikog razmiljanja

    - Snalaenje u sloenim

    - Rad u grupama od 6 -10 uenika

  • 60

    Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi

    Socijalizacijski ciljevi

    Preporuke za izvoenje nastave

    uenik uenik uenik invencije: - dvoglasne; - troglasne;

    - Izraivanje jednostavnije forme dvoglasne invencije po predvienim pravilima

    situacijama; - Razvijanje preciznosti

    - Razvijanje kreativnosti

    - Potovanje pravila 4. Vieglasni instrumentalni stav

    - Razumijevanje, ilustracija, pojanjavanje zakonitosti formiranja vieglasnog polifonog instrumentalnog stava i demonstriranje elemenata: - imitacione tehnik