NA DOBROBIT UČENIKA I STANOVNIKA BRDOVCA · Gosti iz Slovačke obišli su Duhovno-obrazovni centar “Marijin Dvor - Lužni-ca” i kompleks Novih dvora Jelačićevih u Zaprešiću,

Broj 66 • rujan 2013. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Zajedništvo

Poljoprivreda

Umjesto portugisca, brao se purtugizec

str. 10-11

str. 20-21

Nacionalne manjine obilježile svoj dan

NA DOBROBIT UČENIKA I STANOVNIKA BRDOVCA

Otvorena sportska dvorana uz OŠ Pavla Belasa str. 16-17Vodoopskrba str. 2-3

Investicija 'teška' 103,2 milijuna eura

2 BROJ 66 | RUJAN 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA

RIJEČ UREDNIKA

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VI Broj: 66, rujan 2013.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje:

Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

Poštovani čitatelji,

poslije ljetne stanke i godiš-njih odmora ponovno smo s vama. U međuvremenu je bilo niz događaja i raznih ak-tivnosti. Tako je prema istra-živanju tvrtke AD COR Cor-poration iz Londona, od 556 općina i gradova Hrvatske, čak osam gradova Za-grebačke županije zauzelo vrlo visoko mjesto na ljestvici razvojnog potencijala. Sveta Nedelja je na osmom, Dugo Selo na 15., Samobor na 21., a Veli-ka Gorica i Zaprešić su se smjestili na 29., odnosno 30. mjesto komparativnih prednosti i mogućnosti za daljnji razvoj.Prvoga dana nove školske godine otvorena je mo-derna, dvodjelna sportska dvorana uz Osnovnu školu Pavla Belasa u Brdovcu, vrijedna 10,5 miliju-na kuna.Nakon provedenih natječaja, Županija je dodijeli-la kapitalne pomoći u vrijednosti od 600.000 kuna za povećanje konkurentnosti, bespovratne potpo-re u iznosu od 250.000 kuna dodijeljene su za po-četak poslovanja poduzetnika, 200.000 su dobile udruge za zaštitu okoliša i prirode, a nešto više od 83.000 kuna namijenjeno je tradicijskim i umjet-ničkim obrtima. Naša će Županija sufinancirati i ugradnju toplinske fasade na 50 kuća.Održano je nekoliko tradicionalnih manifestacija: “Kaj su jeli naši stari” u Vrbovcu, “Jaskanske vinske svečanosti” u Jastrebarskom, “Kriški oblizeki” u Kri-žu, “Kak su brali naši stari” u Brdovcu, potom “Ru-janfest” u Zaprešiću i Sajam županija na Zagrebač-kom velesajmu.Nisu razočarali ni vatrogasci, koji su na 15. vatro-gasnoj olimpijadi u francuskom Mulhouseu osvo-jili nekoliko medalja. Tome dodajemo i obilježava-nje 20. obljetnice postojanja Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Bilo je i nekoliko kulturnih događanja, poput izložbi i županijske smotre ko-reografiranog folklora, a svakako moramo čestita-ti velikogoričkim “Janama” za dva osvojena zlata, u dvije kategorije, na međunarodnom festivalu fol-klora “Slovakia folk 2013” u Bratislavi.

Uz raznovrsnost tema, dragi čitatelji lijepo Vas po-zdravlja

Vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

IMPRESSUM

VODOOPSKRBA

VODOOPSKRBNI SUSTAV ‘ZAGREB-ISTOK’ BIO TEMA RAZGOVORA ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA S VODSTVOM HRVATSKIH VODA

Postojeći Zakon o vodama usporavaprojekt vodoopskrbe istoka županije

Procijenjena vrijednost gradnje sustava je 103,2 milijuna eura, od čega se iz kohezijskog fonda EU planira osigurati 69,7 milijuna, dok

preostali iznos od 33,5 milijuna eura otpada na domaću komponentu

Hrvatske vode pokrenut će proceduru iz-mjene i dopune Zakona o vodama kako bi isporučitelj vodne usluge budućega

Regionalnoga vodoopskrbnog sustava “Zagreb-istok” moglo biti trgovačko društvo u vlasništvu Zagrebačke županije (zbog čega je Županija pri-je šest godina i osnovala Vodoopskrbu i odvod-nju d.o.o., tvrtku koja je u međuvremenu dobila koncesiju za Vodocrpilište “Kosnica” iz kojega će se istok županije opskrbljivati vodom). Na-ime, postojećim Zakonom, isporučitelj vodne usluge može biti samo trgovačko društvo u ko-jemu udjele, odnosno dionice u temeljnom ka-pitalu, odnosno osnivačko pravo, imaju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Obeća-nje da će Hrvatske vode pokrenuti proceduru izmjene Zakona dao je, za sastanka sa županom

Stjepanom Kožićem i gradonačelnicima i na-čelnicima istočnoga dijela županije, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić.

Za sastanka se razgovaralo o dosad učinjenom - aktivnosti su počele 2010. kada je ugovorena izrada studijske i projektne dokumentacije - te onome što još treba napraviti da bi se projekt Regionalnog vodoopskrbnog sustava prijavio za sredstva kohezijskog fonda EU. Njegova pro-cijenjena vrijednost je 103,2 milijuna eura - iz EU fonda se planira osigurati 69,7 milijuna, dok preostali iznos od 33,5 milijuna eura otpada na domaću komponentu.

Kao jedan od problema, za sastanka je izne-sen podatak da je dosad od 46 projekata, koji su sastavni dio gradnje sustava, potvrda na projekt (građevinska dozvola) izdana za svega njih jeda-

Postojećim Zakonom, isporučitelj vodne usluge može biti trgovačko društvo u kojemu udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu,

odnosno osnivačko pravo, imaju isključivo jedinice lokalne samouprave - gradovi i općine

Aktivnosti su počele 2010. kada je ugovorena izrada studijske i projektne dokumentacije

3ŽUPANIJSKA KRONIKA RUJAN 2013. | BROJ 66

VODOOPSKRBA

VODOOPSKRBNI SUSTAV ‘ZAGREB-ISTOK’ BIO TEMA RAZGOVORA ŽUPANA, GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA S VODSTVOM HRVATSKIH VODA

Postojeći Zakon o vodama usporavaprojekt vodoopskrbe istoka županije

naest. Problem je u rješavanju imovinsko-prav-nih odnosa, odnosno pojedine jedinice lokalne samouprave, kojima prolazi trasa magistralnog cjevovoda, nemaju sredstva za rješavanje ove problematike (plaćanje otkupa zemljišta, ali i vodne naknade). Stoga je dogovoreno da ubu-duće nositelj svih radova, odnosno glavni inve-stitor, bude Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. kako bi se ubrzao postupak dobi-vanja potvrda na tehničke projekte, neophodnih za apliciranje projekta regionalnog vodovoda na kohezijski EU fond.

Također, da bi se projekt na vrijeme prijavio za EU sufinanciranje (natječaj za to, rečeno je, bit će raspisan u ožujku iduće godine), Županija bi trebala sastaviti pismo namjere u kojemu izraža-va spremnost da isporučitelj vodne usluge bude jedna tvrtka. Naime, dosad je bilo prijedloga o formiranju zajedničkoga trgovačkog društva lo-kalnih distributera s području Vrbovca, Svetog Ivana Zeline, Ivanić-Grada i Dugog Sela, koje bi s Vodoopskrbom i odvodnjom d.o.o., konce-sionarom “Kosnice”, ugovorom definiralo me-đusobne odnose, no Studija izvodljivosti ovoga projekta kao najpovoljnije (najracionalnije) rje-šenje predviđa samo jednog isporučitelja vod-ne usluge. Takvo rješenje predlaže i JASPERS

(Joint Assistance to Support Projects in European Regions), savjetnička tvrtka Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Gradonačelnici i načelnici je-dinica lokalnih samouprava uključenih u projekt (četiri grada i deset općina) podržali su već ranije pokrenutu inicijativu Županije o promjeni Zako-na o vodama, a koja bi i formalno-pravno omo-gućila Vodoopskrbi i odvodnji da bude investitor projekta i isporučitelj vodne usluge.

- Zbog toga smo ovo trgovačko društvo, prvi u državi, i formirali. No, dosad za izmjenu Za-kona, iako se on već dva puta mijenjao, nije bilo sluha. Ne bih volio da se stvari ponavljaju, da sada jedno dogovorimo, a onda na sljedećem sastanku opet budemo na početku. Ovo je pre-važan projekt za županiju i nama je u interesu da se on realizira - rekao je župan Kožić, najavivši novi sastanak s gradonačelnicima i načelnicima, odnosno direktorima lokalnih komunalnih tvrtki, kako bi se dogovorila dinamika daljnjih aktivno-sti.

Ne bih volio da se stvari ponavljaju, da sada jedno dogovorimo, a onda na sljedećem sastanku opet budemo na početku. Ovo je prevažan

projekt za županiju i nama je u interesu da se on realizira - poručio je vodstvu Hrvatskih voda župan Kožić

Dosad za izmjenu Zakona o vodama 'nije bilo sluha'

Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. dobila je koncesiju za Vodocrpilište ‘Kosnica’


REGIONALNA SURADNJA

Morate lobirati, boriti se za svaki projekt. Važno je imati osobu u Bruxellesu kako biste dobili izravne

informacije, a ne iz druge, treće ruke - rekla je Barbora Lukacova, direktorica u Odjelu za strategiju,

regionalni razvoj i upravljanje projektima

IZASLANSTVO BRATISLAVSKE SAMOUPRAVNE REGIJE, S KOJOM JE PROTOKOL O SURADNJI POTPISAN U SIJEČNJU 2009., BORAVILO U DVODNEVNOM POSJETU NAŠOJ ŽUPANIJI

'Europa ne financira liste želja koje su korisne i potrebne,već samo projekte koji su u potpunosti pripremljeni'

Županija razmišlja o ustroj-stvu novog upravnog odje-la - za EU fondove, kako bi

što spremnije sudjelovala u pripre-mi projekata i povlačenju sredsta-va iz europske blagajne, rečeno je za razgovora što su ga župan Stje-pan Kožić i predsjednik Županij-ske skupštine Dražen Bošnjaković vodili s izaslanstvom Bratislavske samoupravne regije (Bratislavský samosprávny kraj) koje je boravi-lo u dvodnevnom posjetu županiji.

- Nastavak je ovo suradnje za-počete prije par godina. Dobro je saslušati iskustva zemlje koja je u Uniju ušla 2004., te je do danas povukla i određena sredstva iz EU fondova, a za što se morala i organizirati. I našim prijateljima iz Slovačke nije bilo lako, bilo je određenih problema, što znači da je pred nama vrijeme koje traži puno napora i usuglašavanja. Slo-vačka iskustva bi trebalo ugraditi, kako u naše akte, tako i u ono još važnije - izradu projektne doku-mentacije kojom ćemo tražiti no-vac iz europskih fondova - rekao je župan.

Korištenje fondova u novom

Gosti iz Slovačke obišli su Duhovno-obrazovni centar “Marijin Dvor - Lužni-ca” i kompleks Novih dvora Jelačićevih u Zaprešiću, a o mogućnostima su-radnje u području obrazovanja razgovarali su s ravnateljem Srednje škole “Ban Josip Jelačić”, ujedno i zamjenikom zaprešićkoga gradonačelnika Ala-nom Labusom. Zamjenica predsjednika Bratislavske samoupravne regije Gabriella Nemeth rekla je da je iznimno zainteresirana za uspostavljanje su-radnje između škole u Zaprešiću i jedne od bratislavskih škola. Dosad je SŠ “Ban Josip Jelačić” uspostavila suradnju sa školama u Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. Zamjenik gradonačelnika Zaprešića (kasnije se sa slovačkim izaslanstvom susreo i gradonačelnik Željko Turk) upoznao je goste s razvojnim planovi-ma ovoga grada, među ostalim i skorim osnivanjem LAG-a “Sava”, koji će, aplicirajući projekte na EU fondove, pokušati osigurati europska sredstva za manje komunalne akcije te, uz ostalo, potrebe u kulturi i sportu.

Suradnja u području obrazovanja

Bratislavska samoupravna regija je za projekt integriranog javnog prijevoza, ukupne vrijednosti 16 milijuna eura, dobila iz EU fondova 85 posto potrebnih sredstava

programskom razdoblju, od 2014. do 2020., odnosno pomoći par-tnerskoj županiji u svim pitanjima i nedoumicama, bio je, kako je na-glasila Gabriella Nemeth, zamje-nica predsjednika Bratislavske sa-moupravne regije, osnovni razlog

Županija razmišlja o ustrojstvu Upravnog odjela za EU fondove


REGIONALNA SURADNJA

Trebate se usmjeriti u ona područja gdje vam je potpora EU fondova najpotrebnija - poručili

su slovački partneri

Za posjeta Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju “Naftalan” u Ivanić-Gradu, slovačko izaslanstvo je s ravnateljem ove ustanove Gora-nom Maričićem razgovaralo o mogućnostima povlačenja sredstava iz EU fondova koja bi se utrošila u gradnju hotela s otvorenim i zatvorenim ba-zenima, čime bi se povećao smještajni kapacitet “Naftalana” te uveli novi sadržaji. Ova specijalna bolnica, u vlasništvu Županije, izradila je projektnu dokumentaciju koja je, kako je rekao ravnatelj, 'dovedena' do građevinske dozvole, te očekuje očitovanje osnivača o mogućem kreditnom zaduženju kojim bi se osigurao novac za planirano proširenje. Vrijednost investicije procijenjena je na 70 milijuna kuna. Gosti iz Slovačke ravnatelja su iscrpno upoznali s mogućnostima prijave projekta na EU fondove te procedurom koju je, u zadanom vremenu, po-trebno ispoštivati. - Došli smo ovdje da vam savjetom pomognemo kako do sredstava EU fon-dova. Pomoći ćemo da vaš projekt uspije - rekla je Gabriella Nemeth.

Proširenje smještajnih kapaciteta ‘Naftalana’

IZASLANSTVO BRATISLAVSKE SAMOUPRAVNE REGIJE, S KOJOM JE PROTOKOL O SURADNJI POTPISAN U SIJEČNJU 2009., BORAVILO U DVODNEVNOM POSJETU NAŠOJ ŽUPANIJI

'Europa ne financira liste želja koje su korisne i potrebne,već samo projekte koji su u potpunosti pripremljeni'

dolaska slovačkog izaslanstva u Hrvatsku.

Bratislavska samoupravna regija ima Odjel za strategiju i regionalni razvoj, s 19 zaposlenih, od kojih jedna osoba ured ima u Bruxellesu.

- Morate lobirati, boriti se za svaki projekt. Važno je imati oso-bu u Bruxellesu kako biste dobili izravne informacije, a ne iz druge,

treće ruke. Europa ne financira li-ste želja koje su korisne i potrebne, već samo projekte koji su u pot-punosti pripremljeni. Trebate se usmjeriti u ona područja gdje vam je potpora EU fondova najpotreb-nija - poručili su slovački partne-ri. Gabriella Nemeth je istaknula da je njihov Odjel za strategiju i regionalni razvoj organiziran kao

projektno-lobistički tim, koji je sposoban konkurirati i državnim institucijama.

- Našem zaposleniku u Bruxelle-su je zadaća da bude dobro povezan sa svim tamošnjim institucijama te da surađuje i s predstavnicima dru-gih europskih regija - dodala je. I naša županija, podsjetio je Dražen Bošnjaković, koristi usluge Ureda

hrvatskih regija u Bruxellesu, no njemu, dodao je, 'treba udahnuti život'.

- Vaša iskustva su dragocjena, nama korisna i za organizacijske i konkretne projekte - rekao je pred-sjednik Skupštine.

Za susreta se razgovaralo i o integriranom javnom prijevozu, projektu koji Zagrebačka, Kra-

pinsko-zagorska županija i Grad Zagreb planiraju realizirati europ-skim novcem. Bratislavska samou-pravna regija je za ovakav projekt, čija je vrijednost bila 16 milijuna eura i koji je okončan prije četiri mjeseca, dobila 85 posto sredstava iz EU fondova - deset posto je osi-gurala država, a pet posto lokalna zajednica.

- Nadam se da ćemo u budućno-sti pokrenuti i zajedničke projekte koji će se financirati novcem EU fondova - na kraju razgovora rekao je župan Kožić.

Gabriella Nemeth (s lijeva) zamjenica je predsjednika Bratislavske samoupravne regije zadužena za socijalu, kulturu i sport


RURALNI PROSTOR

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE I GRADNJA NOVE JAVNE RASVJETE SREDSTVIMA EUROPSKOG FONDA ‘ELENA’

Za gradove i općine uključene u projekt izrada projektne dokumentacije - besplatna!

Općine i gradovi zaintere-sirani za sudjelovanje u projektu modernizacije

javne rasvjete, što ga je Župani-ja pokrenula za svoje područje u suradnji s Regionalnom energet-skom agencijom sjeverozapad-ne Hrvatske, trebaju se do 10. listopada očitovati o prijedlogu Sporazuma o suradnji, koji će potpisati sa Županijom, a kojim će biti definirane njihove obveze i prava.

Za gradonačelnike i načelnike, odnosno predstavnike gradova i općina, organiziran je sredinom rujna još jedan sastanak na koje-mu su dobili dodatna pojašnjenja o mogućnostima realizacije ovo-ga projekta novcem Europske unije. Izrada projektne dokumen-tacije za gradove i općine, koji će u njemu sudjelovati, bit će besplatna. Naime, projekt izrade dokumentacije prijavit će se na EU fond ELENA iz kojega se pla-

POTPORE ZA LEGALIZACIJU FARMI NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU

Ne dobije se svakidan tisuću eura!

Županija raspoznaje potrebe ljudi, pratila nas je prije, pra-

ti nas i sada - govore supružnici Sanja i Ivan Grčević iz Gradeca Pokupskog (općina Pisarovina), korisnici potpore za legalizaciju zgrada (farmi) na poljoprivred-nom gospodarstvu. Od Županije su dobili bespovratnih 6900 kuna za geodetski elaborat i arhitek-tonsku snimku objekata na ima-nju koje su lega-lizirali.

- Ne dobije se svaki dan goto-vo tisuću eura, i da smo manje dobili, bili bismo zadovoljni - govori Ivan čija se obitelj bavi proizvodnjom ko-zjega sira, pa su legalizacijom i bile obuhvaćene, uz ostalo, staja i sjenik.

Obitelj Grčević ima registrira-nu mini siranu u kojoj proizvodi polutvrdi kozji sir, po zahtjevu i s dodatkom paprike, vlasca, kopri-ve, sezama...

- Koze su svakodnevno na is-

paši, dvjestotinjak metara od kuće, radi vlastita zdravlja i kva-litete proizvoda - kazuju Grčevi-ći. Obiteljsku kuću gradili su sa svim potrebnim dozvolama, a gospodarske objekte, kao i veći-na ostalih stanovnika ruralnoga prostora, bez potrebne dokumen-tacije.

- Među prvima smo podnijeli zahtjev za legali-zaciju i sve smo riješili u roku od četiri mjeseca. Super smo zado-voljni - govore Grčevići.

Županija, od-lukom o mjera-

ma potpore u poljoprivredi, rural-nom razvitku i šumarstvu, koja se odnosi na legalizaciju farmi, uz geodetski eleborat i arhitekton-sku snimku, potporu odobrava i za izradu dokaza o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke ot-pornosti i stabilnosti zgrade. Pot-pora se dodjeljuje u iznosu do 50 posto dokumentiranih troškova, a najviše do 30.000 kuna.

'Želimo naseljavanje naših prostora, a ne odlazak mladih ljudi i obitelji' GRADEC PROSLAVLJENA 20. GODIŠNJICA OSNUTKA OPĆINE

Dvodnevnim programom, svoj dan i 20. godišnjicu

utemeljenja proslavila je Opći-na Gradec. Općinska načelnica Ljubica Ambrušec, za svečane sjednice Vijeća, osvrnula se na bogatu prošlost Gradeca, rekav-ši, uz ostalo, da je unazad dva-

deset godina ostvaren značajan napredak u gospodarskom, so-cijalnom i kulturnom životu.- Cilj nam je uspješna i napredna općina koju ćemo naseljavati, a ne dozvoliti odlazak mladih lju-di i obitelji. Njima želimo omo-gućiti zaposlenje i napredak

Općina će pomoći osnivanje zadruge poljoprivrednicima koji žele sigurniji plasman i

naplatu svojih proizvoda

Županija subvencionira geodetski elaborat, arhitektonsku snimku i dokaz o ispunjenom bitnom

zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti

Grčevići se bave proizvodnjom kozjega sira

Među prvima smo podnijeli zahtjev za

legalizaciju i sve smo riješili u roku od četiri mjeseca - zadovoljni

su Sanja i Ivan Grčević

Projektnom dokumentacijom utvrdit će se koliko rasvjetnih tijela treba zamijeniti te koliko

nove javne rasvjete treba sagraditi

Županija je dosad financirala izradu Masterplana javne rasvjete


GRADOVI I OPĆINE

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE I GRADNJA NOVE JAVNE RASVJETE SREDSTVIMA EUROPSKOG FONDA ‘ELENA’

Za gradove i općine uključene u projekt izrada projektne dokumentacije - besplatna!

općine naše županije iznose oko 30 milijuna eura.

Nakon izrade projektne doku-mentacije, općine i gradovi duž-ni su u roku od 36 mjeseci po-krenuti postupak rekonstrukcije, odnosno gradnje nove rasvjete. Sredstva za ovu namjenu također se mogu osigurati iz strukturnih fondova EU (do maksimalno 75 posto prihvatljivih troškova), a ostatak se, primjerice, može na-maknuti od Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost, odnosno putem EPC (ESCO) modela, kojim nabavu i ugrad-nju opreme financira izvođač radova te se kasnije naplaćuje putem ostvarenih energetskih (troškovnih) ušteda. Ukoliko u predviđenom roku ne pokrenu rekonstrukciju, odnosno gradnju nove javne rasvjete, općine i gra-dovi morat će vratiti novac koji će se uložiti u izradu projektne dokumentacije.

'Želimo naseljavanje naših prostora, a ne odlazak mladih ljudi i obitelji' GRADEC PROSLAVLJENA 20. GODIŠNJICA OSNUTKA OPĆINE

u našoj općini - rekla je načel-nica. Najavila je da će Općina, uz ostalo, pomoći osnivanje zadruge u koju bi bili uključeni svi zainteresirani poljoprivredni proizvođači koji žele sigurniji plasman i naplatu svojih proi-zvoda. U ime Županije svečanosti je prisustvovao pročelnik Uprav-nog odjela za gospodarstvo Da-mir Fašaić, istaknuvši dosadaš-nju dobru suradnju Županije i

Općine, a posebno se osvrnuo na ulazak Hrvatske u EU, koji je omogućio i izdašnija sredstva iz europskih fondova. - Preko Regionalne razvojne agencije, Županija pomaže op-ćinama u izradi projektne doku-mentacije za povlačenje sred-stava iz EU fondova, pa projekte očekujemo i od Općine Gradec. Na vama je da predočite svoje ideje i potrebe, a na Agenciji da vam pomogne - rekao je Fašaić.

Gradec ima dobar geografski i prometni položaj

nira osigurati 90 posto potrebnih sredstava, dok će preostalih deset posto osigurati Županija. Ovom će se dokumentacijom, uz ostalo, u dogovoru s gradovima i opći-nama, definirati koliko rasvjetnih tijela treba zamijeniti novima (LED rasvjetom) te koliko nove javne rasvjete treba sagraditi.

Ključna podloga za prijavu na EU fond ELENA je Masterplan javne rasvjete, koji je za područ-je županije napravljen i kojim je analizirano postojeće stanje te potencijal energetskih i troškov-nih ušteda. Masterplan je poka-zao da troškovi modernizacije javne rasvjete za sve gradove i

Modernizacija će dovesti do energetskih

i troškovnih ušteda, smanjenja svjetloonečišćenja i

povećanja sigurnosti u prometu

Troškovi modernizacije javne rasvjete za sve gradove i općine u

županiji iznose oko 30 milijuna eura

O prijedlogu sporazuma gradovi i općine se trebaju očitovati do 10. listopada


Zakon o porezu na dodanu vrijed-nost (NN 73/13, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) stupio je na snagu

1. srpnja 2013. U vezi s primjenom nave-denog Zakona otvara se niz pitanja i ne-doumica, kako kod poreznih obveznika, tako i kod građana, stoga u nastavku sli-jede odgovori na najčešća pitanja.

1. Treba li se liječnik koji je obveznik poreza na dohodak ili liječnik koji je ob-veznik poreza na dobit koji djelatnost obavljaju u okviru privatne prakse upi-sati u registar obveznika PDV-a? Ne, liječnici koji obavljaju djelatnost u okviru privatne prakse, neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dohodak ili dobit, nisu obvezni upisati se u registar obveznika PDV-a. Početkom primjene Zakona o PDV-u od 1. srpnja 2013. nije se promijenio način oporezivanja liječnika koji obavljaju djelatnost u okviru privat-ne prakse.

2. Porezni obveznik ostvaruje 70% pri-hoda od prodaje u inozemstvu. Svi raču-ni prema inozemnim kupcima iskazani su pretežno u eurima. Može li porezni obveznik i dalje u računima iskazivati iznose u eurima? Ne, člankom 81. Zakona o PDV-u propi-sano je da se iznosi na računima iskazu-ju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti iskazan u kunama. Prema tome, svi iznosi na računu moraju biti iskazani u kunama, ali uz to mogu biti iskazani i u drugoj valuti ako postoji do-govor s poslovnim partnerom.

3. Primjenjuje li se prijenos porezne ob-veze kod građevinskih usluga kada:a) porezni obveznik obavlja građevin-sku uslugu i izdaje situaciju investitoru koji nije upisan u registar obveznika PDV-a,b) porezni obveznik obavlja građevin-sku uslugu i izdaje situaciju investitoru upisanom u registar obveznika PDV-a?Odgovor za a) Kod građevinskih usluga do prijenosa porezne obveze na primatelja usluge može doći samo u slučaju ako je primatelj usluge upisan u registar obveznika PDV-a. S obzirom da investitor (primatelj gra-đevinske usluge) u ovom slučaju nije upi-san u registar obveznika PDV-a, porezni obveznik koji je obavio uslugu obvezan je na obavljenu uslugu obračunati PDV.Odgovor za b) Primatelj građevinske usluge je porezni obveznik koji je upisan u registar obve-znika PDV-a, pa na njega prelazi porezna obveza. Porezni obveznik koji je obavio građevinsku uslugu obvezan je u ispo-stavljenom računu naznačiti da se radi o usluzi iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona o PDV-u. Porezni obveznik pri-matelj građevinske usluge obvezan je na primljenu uslugu obračunati PDV i iska-zati ga u prijavi PDV-a, a obračunati PDV

može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je nadzorno tijelo ovjerilo situaci-ju o stvarno izvedenim radovima. (Ako je nadzorno tijelo situaciju ovjerilo u istom obračunskom razdoblju u kojemu je ona izdana, tada će porezni obveznik prima-telj građevinske usluge u prijavi PDV-a za isto obračunsko razdoblje imati obvezu i pravo na odbitak.)

4. Primjenjuje li se prijenos porezne ob-veze za soboslikarske i ličilačke usluge?Prijenos porezne obveze se primjenjuje kod soboslikarskih i ličilačkih usluga ako je primatelj navedenih usluga upisan u registar obveznika PDV-a, pa na njega može prijeći porezna obveza.

5. Treba li na računu za usluge prijevo-za dobara unutar EU koje se obavljaju drugom poreznom obvezniku iskazivati kilometražu po pojedinoj državi članici ako prijevoz obuhvaća nekoliko država članice?U računu za obavljenu uslugu prijevoza unutar EU koji hrvatski porezni obveznik ispostavlja poreznom obvezniku kojemu je tu uslugu obavio ne mora iskazivati kilometražu po pojedinoj državi članici.

6. Oporezivanje usluga prijevoza koje hrvatski prijevoznik obavi a) iz RH u neku drugu državu članicu EU pri čemu je uslugu prijevoza naručio drugi hrvatski porezni obveznik,b) iz RH u neku drugu državu članicu, a uslugu prijevoza naručio je porezni ob-veznik iz neke države članice EU,c) iz RH u neku drugu državu članicu pri čemu je uslugu prijevoza naručio pore-zni obveznik iz treće zemlje. Odgovor za a) Radi se o usluzi prijevoza dobara unutar EU koja se obavlja između dva hrvatska porezna obveznika. Porezni obveznik koji obavlja uslugu prijevoza obvezan je na obavljenu uslugu obračunati hrvatski PDV. Obračunati PDV porezni obveznik primatelj usluge može odbiti kao pret-porez. Odgovor za b) i c)Radi se o usluzi prijevoza dobara unutar EU koju hrvatski porezni obveznik obav-lja poreznom obvezniku iz druge države članice, odnosno poreznom obvezniku iz treće zemlje, na koju se primjenjuje opće načelo oporezivanja prema kojemu se mjestom obavljanja usluge smatra sjedi-šte poreznog obveznika primatelja uslu-ge. Hrvatski porezni obveznik u računu ne obračunava PDV i stavlja napomenu da se radi o prijenosu porezne obveze temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o PDV-u. Porezni obveznik primatelj usluge iz druge države članice, odnosno treće zemlje obračunat će PDV u skladu sa Za-konom o PDV-u koji se primjenjuje u toj državi članici, odnosno trećoj zemlji.

7. Hrvatski građanin kupio je od tali-janskog građanina rabljeno plovilo, u

Italiji je plaćen porez na to plovio. Koje su porezne obveze hrvatskog građani-na? Hrvatski građanin nema nikakvih pore-znih obveza u Republici Hrvatskoj s ob-zirom da plovila nisu predmet oporezi-vanja prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila (NN 15/13).

8. Koje su porezne obveze prilikom kup-nje rabljenog osobnog automobila u drugoj državi članici? Porezni tretman nabave rabljenog osob-nog automobila ovisi o tome tko je ispo-ručitelj u drugoj državi članici, odnosno tko je kupac (stjecatelj) u RH. a) Ako će hrvatski porezni obveznik ku-povati rabljeni automobil od poreznog obveznika iz neke države članice EU, tada će na takvo stjecanje u tuzemstvu platiti PDV po stopi od 25%.b) Ako će hrvatski porezni obveznik ku-povati rabljeni automobil od građanina iz druge države članice, tada će hrvatski porezni obveznik u RH na stjecanje ra-bljenog automobila platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila po stopi od 5%. c) Ako će hrvatski porezni obveznik ku-povati rabljeni automobil iz neke države članice EU od preprodavatelja koji pri-mjenjuje posebni postupak oporezivanja marže, tada će preprodavatelj iz druge države članice na isporuku rabljenog automobila zaračunati PDV svoje države članice na ostvarenu maržu, a hrvatski porezni obveznik nema u RH obveze za plaćanje hrvatskog PDV-a na stjecanje, jer je preprodavatelj na tu isporuku već zaračunao PDV svoje države članice. d) U slučaju kada će osobe koje nisu pore-zni obveznici (npr. građani RH) kupovati rabljeni automobil od poreznog obve-znika iz druge države članice, tada će na takvu isporuku biti obračunat PDV drža-ve članice iz koje se rabljeni automobil otprema. e) Ako će građanin RH kupovati rabljeni automobil od građanina iz druge države članice, tada će građanin RH platiti po-sebni porez na stjecanje rabljenih motor-nih vozila po stopi od 5%. f) Ako će građanin RH kupovati rabljeni automobil iz neke države članice EU od preprodavatelja koji primjenjuje poseb-ni postupak oporezivanja marže, tada će preprodavatelj iz druge države članice na isporuku rabljenog motornog vozila zaračunati PDV svoje države članice na ostvarenu maržu, a građanin RH nema u RH obveze za plaćanja PDV-a ili poseb-nog poreza na stjecanja rabljenih motor-nih vozila po stopi od 5%. U svim navedenim slučajevima od a) do f) kupci rabljenih automobila (porezni ob-veznici i građani RH) obvezni su se javiti Carinskoj upravi radi plaćanja posebnog poreza na motorna vozila koja su namije-njena za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.

ODGOVORI NA NAJČEŠĆA PITANJA NAKON POČETKA PRIMJENE ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

fINANCIJE

DO NOVCA EUROPSKIH fONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Voćne file, marmelade i punila konkurentni na europskom tržištu

U nabavu novih linija uloženo je 5,4 milijuna, a povrat je

bio 2,7 milijuna kuna

Tvrtka “Glazir”, vodeća u nas u proizvodnji sirovi-na za pekarstvo, jedina

je tvrtka s prostora županije (po-sluje u Oborovskim Novakima) koja je uspješno aplicirala i dobila sredstva iz dvaju EU programa - SAPARD i IPARD. I oba puta uz konzultantske usluge Regional-ne razvojne agencije Zagrebačke županije! Prvi puta za gradnju proizvodno-poslovnog objekta za preradu voća i povrća (iz SA-PARD programa je dobiveno 9,8 milijuna kuna), a nedavno kroz mjeru 103 IPARD programa (pre-rada i trženja poljoprivrednih proizvoda) i za nabavu dviju proi-zvodnih linija - za preradu jabuka i proizvodnju voćnih fila. U ovu je investiciju uloženo 5,4 milijuna, a povrat je bio 2,7 milijuna kuna.

- Iskoristili smo ove programe i samim time i sebe lansirali stepe-nicu više, odnosno otvorila nam se mogućnost koje bez fondova

Pogon u Oborovskim Novakima sagrađen je 2009. godine


EUROPSKI fONDOVI

KAKO DO NOVCA EU FONDOVA

BAZA PROJEKTNIH

IDEJA Kao članica Europske unije Hrvatska ima velike moguć-nosti korištenja EU fondova, ali to su samo mogućnosti!Priprema projektnih ideja i natječajne dokumentaci-je najvažniji je korak u is-hođenju bespovratnih EU sredstava. Već sada postoji mnogo najavljenih natječaja za sektore malog i srednjeg poduzetništva i turizma, a uskoro se očekuju i najave za natječaje za razvoj rural-nog prostora. No, ako se natječaji objave, a projek-tni prijedlozi nisu spremni, aplicirati na natječaj bit će nemoguće.Zbog toga svaki poduzetnik, poljoprivrednik, načelnik ili voditelj projekta, mora stvo-riti bazu projektnih ideja i na taj način napraviti prvi korak u ishođenju bespovratnih sredstava.

INFO TOČKA je potpuno besplatna za sve korisnike

s područja Zagrebačke županije. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail:

[email protected] ili na broj telefona 01/6556-051.

Regionalna razvojna agen-cija Zagrebačke županije na INFO TOČKAMA, koje se provode svakog utorka i petka, izradit će za zaintere-sirane evidencijske listove koji pomažu prilikom aplika-cije na natječaj te obrađuju projektne ideje i daju prijed-log za prijavu na određeni natječaj. Važno je naglasiti da je INFO TOČKA besplatna za korisni-ke s prostora Zagrebačke županije.Pobliže informacije o projek-tima mogu se dobiti na bro-ju telefona 01/6556-051 ili putem e-maila: [email protected].

DO NOVCA EUROPSKIH fONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Voćne file, marmelade i punila konkurentni na europskom tržištu

Nabavom novih linija “Glazir” je povećao

proizvodni kapacitet, proširio paletu proizvoda te povećao zastupljenost

na tržištu

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Kako bi optimizirali razvojne ciljeve Županije, u procesu prilagodbe Hrvatske regionalnom ustrojstvu i programima Europ-ske unije, Zagrebačka županija i gradovi Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić osnovali su 2004. godine Regionalnu razvojnu agenciju (RRA). Danas je ona ključni nositelj te izvršitelj planiranja i provedbe svih značajnih razvojnih aktivnosti na prostoru županije, a time i važan akter te promotor upravljanja županijskim i regionalnim razvojem. Izgrađuje se koristeći dobru praksu razvojnih agencija u zemljama Europske unije.Dosad je RRA provela, odnosno provodi oko stotinu projekata iz raznih domaćih te programa Europske unije. Najviše pro-jekata izradila je i provela iz EU programa IPA, komponente 2 i 4, te posebno komponente 5 (ruralni razvoj). Kako bismo stanovnicima županije približili rad RRA, u svakom broju Kronike predstavljamo po jedan završeni projekt, za početak iz programa SAPARD/IPARD, u čijoj su pripremi, odnosno provođenju, kao konzultanti ili izrađivači projekata, sudjelovali djelatnici (stručni suradnici) agencije. Nadamo se da će pregled ostvarenih investicija i rezultata biti interesantno štivo, ali i poticaj (budućim) poduzetnicima da se okušaju u razvojnim programima koje nudi Europska unija.

EU ne bi bilo. Najsuvremenijom tehnologijom koju smo nabavili definitivno smo naše proizvode učinili konkurentnima na zahtjev-nom europskom tržištu - kaže Zdenka Kovačević Balen, izvršna direktorica “Glazira”. Natječaj-nu dokumentaciju za prijavu na IPARD, odnosno ranije SAPARD program, pripremili su zaposle-

nici (konzultanti) Regionalne ra-zvojne agencije.

- U stalnom smo kontaktu, planiramo nastaviti dosadašnju uspješnu suradnju - naglašava Lo-vro Benčević, stručni suradnik u Agenciji, koji je radio na pripremi dokumentacije tvrtke “Glazir“ za

povlačenje europskoga novca.Z. Kovačić Balen kaže da je na-

tječajna dokumentacija za prijavu projekata dosta složena, stoga je, dodaje, izuzetno bitna kooperativ-nost sa stručnim ljudima, u ovom slučaju konzultantima RRA, koji te vode kroz projekt.

Preko 50 posto proizvodnje plasira se u zemlje šire regije, srednje Europe te Azije


KROZ ZAJEDNIČKO DRUŽENJE, PLES I PJESMU OBILJEŽEN 13. RUJNA - DAN NACIONALNIH MANJINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Veliki smo i snažni zato što imamo vas! Koordinaciju nacionalnih

manjina čine vijeća albanske, bošnjačke

i srpske manjine te predstavnici

crnogorske, češke, mađarske,

makedonske i romske manjine

DOGAĐAJI

Prvi puta, cjelovečernjim druženjem u Velikoj Go-rici, kojemu je prethodio

kulturno-umjetnički program, obilježen je Dan nacionalnih manjina Zagrebačke županije. Albanci, Bošnjaci, Česi, Ma-đari, Makedonci, Romi i Srbi, udruženi u Koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih ma-njina (izostali su Crnogorci), predstavili su, kroz ples i pje-smu, svoje narodne običaje i tradiciju.

- Veliki smo i snažni zato što imamo vas! Županija je prijatelj i podrška nacionalnim manjina-ma. Ponosni na svaki iskorak koji napravite, podržat ćemo programe koje iznjedrite - rekao je Dražen Bošnjaković, pred-sjednik Županijske skupštine,

Na prostoru županije žive pripadnici osam nacionalnih manjina

Sanela Kantarević (treća s lijeva), bošnjačka nacionalna manjina

franjo Vondraček (u sredini), češka

nacionalna manjina

Sonja Habuš (u sredini), makedonska

nacionalna manjina

Zanuni Memetali, albanska nacionalna manjina

Imbro Berkeš, mađarska nacionalna manjina


KROZ ZAJEDNIČKO DRUŽENJE, PLES I PJESMU OBILJEŽEN 13. RUJNA - DAN NACIONALNIH MANJINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Veliki smo i snažni zato što imamo vas! ODLUKE ŽUPANA

Ugradnja toplinske fasadeOdabrano je 50 kućanstava kojima će Županija, u sklopu projekta “Po-ticanje povećanja energetske učinkovitosti stambenih zgrada”, subven-cionirati ugradnju toplinske fasade. Subvencija iznosi 50 posto ukupnih troškova, odnosno maksimalno 35.000 kuna po kućanstvu. Ukupno je na natječaj pristiglo 117 prijava, od kojih je njih 97 sadržavalo svu po-trebnu dokumentaciju. Najviše korisnika županijske subvencije je s po-dručja Jastrebarskoga - 11, potom Dugog Sela - 7 i Velike Gorice - 5 ko-risnika.

Projektna dokumentacija za EU fondove S ciljem poticanja pripreme dokumentacije za projekte koji se planiraju financirati novcem EU fondova, Općini Bedenica odobreno je, odlukom župana, 200.000 kuna za izradu glavnog projekta kanalizacijskog sustava općine, elaborata njegova utjecaja na prirodu i okoliš, te studije izvodljivosti sustava. S istim iznosom (200.000 kuna) Županija će pomoći izradu dokumentacije za projekt uređenja obale rijeke Kupe, odnosno gradnju plaže i šetnice u Lijevom Sredičkom (u općini Pisarovina).

Ponosni na svaki iskorak koji na-pravite, podržat

ćemo programe koje iznjedrite. (Dražen Bošnjaković, pred-sjednik Županijske skupštine)

koja je (na prijedlog Koordina-cije) danom nacionalnih manji-na proglasila 13. rujna. A koliko Županija drži do nacionalnih manjina, govori i činjenica da su se svečanosti odazvali brojni žu-panijski vijećnici, svih političkih opcija (ni na jednoj manifestaciji

dosad nije ih bilo toliko), pa je predsjednik u šali rekao da ih još malo nedostaje za skupštinski kvorum.

Okupljene je pozdravio i za-mjenk župana Rudolf Vujević, naglasivši dosadašnju dobru su-radnju s vijećima i predstavnici-ma nacionalnih manjina, koja je rezultirala kulturnom suradnjom s njihovim matičnim državama, a sada Županija, dodao je, želi otvoriti i gospodarsku surad-nju. Gosti svečanosti bili su, uz ostale, veleposlanik Albanije u RH Pellumb Quazimi i članice Udruge “Majke enklava Srebre-nica i Žepa”, u čije je ime Zumra Šehomerović poručila: “Zabora-vimo mračnu prošlost, neka nam budućnost bude svjetlija”.

Mirela Beko (druga s lijeva), romska nacionalna manjina

Đuro Zatezalo (u sredini), srpska nacionalna manjina

Zaključkom župana utvrđen je, te upu-ćen Skupštini na usvajanje, prijedlog rebalansa ovogodišnjega proraču-na. Prihodi proračuna povećavaju se za 4,44 milijuna kuna, te sada iznose 305.467.388,67 kuna. Skupština će o pri-jedlogu rebalansa raspravljati na redovi-toj sjednici početkom listopada.

Stipendiranje učenika i studenata Županija će u školskoj/akademskoj 2013./2014. dodijeliti 30 novih učeničkih i 20 studentskih stipendija. Prema kriteriju izvrsnosti dodijelit će deset učeničkih stipendija, od čega tri za zanimanja glazbenog smjera, te 20 stipendija prema socijalnom kriteriju, od čega deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata, deset stipendija se dodjeljuje prema kriteriju izvrsnosti, od čega tri za zanimanja glazbenog smjera, a deset prema socijalnom kriteriju. Učenička stipendija mjesečno će iznositi, kao i dosad, 500 kuna, a studentska tisuću kuna.

Subvencije za zaštitu okoliša Deset korisnika ostvarilo je pravo na županijsku subvenciju za zaštitu okoliša, u ukupnom iznosu od 208.610 kuna. Ukupno je ovogodišnjim proračunom predviđeno za ovu namjenu 300.000 kuna. Subvencija je, uz ostalo, odobrena za izradu zvučno izoliranih panela za akustične ka-bine strojeva, izmjenu postojećeg cjevovoda za transport piljevine, za-mjenu postojeće rasvjete LED rasvjetom, nabavu kontejnera za sortira-nje otpada, prelazak na grijanje pomoću toplinske pumpe...

Dežurstvo ljekarne u ZaprešićuŽupanija nastavlja sufinancirati rad dežurne ljekarne u Zaprešiću. Za ovu je namjenu, u ovoj godini, osigurano u proračunu 150.000 kuna. Dežurstvo ove ljekarne sufinanciraju također Grad Zaprešić i njemu gravitirajuće općine. Ukupni godišnji iznos njihove subvencije iznosi 349.485 kuna.

Tradicijski obrtiŽupanija će, temeljem provedenoga javnog natječaja, dodijeliti bespo-vratnih 83.130 kuna za tradicijske i umjetničke obrte. Potporu će dobi-ti šest korisnika.


DOGAĐAJI

Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije kao potporna institucija ponudit će jamstva poduzetnicima iz prerađivačke industrije s područja Zagrebačke županije kod

rješavanja njihovih kreditnih zahtjeva

Zagrebačka županija potpisala je s Ministarstvom gospodarstva ugovor o dodjeli sredstava Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2013., kao što su sektori prehrambene proizvodnje, proizvodnje tekstila, obuće i odjeće, drvno-prerađivačke industrije, proizvodnje kemikalija, farmaceutske proizvodnje, proizvodnje

plastike i ostalih nemetalnih proizvoda, proizvodnje metala i metalnih proizvoda te elektro-ničkih i električkih proizvoda.

Kroz ovaj projekt osigurana su sredstva u iznosu od 900.000 kuna koja će Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije u suradnji s poslovnim bankama koristiti kao koleteral za izdavanje jamstva prema utvrđenim uvjetima projekta, na način da će se

jamstva izdavati do 75% iznosa glavnice kredita kod financiranja ulaganja u modernizaciju tehnološkog procesa (kapitalna ulaganja) te za obrtna sredstva za provedbu modernizacije

tehnološkog procesa.

Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije, nakon što zaključi ugovor o provedbi projekta s poslovnom bankom, objavit će javni poziv poduzetnicima da kao jedan od

instrumenata za osiguranje kod odobrenja poduzetničkih kredita mogu koristiti i jamstvo iz ovog projekta.

SLUŽBA CRVENOG KRIŽA ZA DJELOVANJE U KATASTROFAMA

Edukacija na sustavu za pročišćavanje vodeSlužba Hrvatskoga Crvenog

križa za pripremu i djelova-nje u katastrofama i izvanred-nim situacijama organizirala je u Ivanić-Gradu četverodnevnu edukaciju na sustavu za proči-šćavanje vode. Dvadesetak vo-lontera Crvenog križa iz cijele Hrvatske na taj se način pripre-malo za sudjelovanje u interven-tnim timovima svojih društava, odnosno međunarodnim timo-vima za žurne intervencije. U jednom takvom međunarodnom timu, koji je 2010. bio na Haitiju

nakon razornoga potresa, bio je član Gradskoga društva Crvenog križa iz Ivanić-Grada Jasminko Kranjčec.

- Bio sam u timu koji je pružao tehničku podršku poljskoj bolni-ci, a edukaciju sam dosad prošao u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji - kaže Kranjčec.

Edukacija u Ivanić-Gradu bila je završna, četvrta u nizu ove go-dine. Prije nje volonteri Crvenog križa, za specijalistička znanja, educirali su se u Solinu, Buzetu i Dardi.

Pročišćavala se voda iz Lonje

SVEČANOŠĆU U SVETOM IVANU ZELINI PROSLAVLJENA DVADESETA GODIŠNJICA OSNUTKA ŽUPANIJSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Najbrojnija i jedna od najorganiziranijih vatrogasnih zajednica u Republici Hrvatskoj

Povelju ‘Ban Josip Jelačić’ primili su Ivan Koščec, Nenad Kurilovčan, Ivan Klemenčić,

Ivan Vragotuk, Stjepan Ptiček i župan Stjepan Kožić, dok je priznanje počasnoga vatrogasnog

zapovjednika uručeno Vladimiru Dominu

Dvadesetu godišnjicu uspješnoga djelovanja, svečanošću u Svetom

Ivanu Zelini, proslavila je Va-trogasna zajednica Zagrebačke županije. Osnovana krajem ko-lovoza 1993., Zajednica danas okuplja 289 vatrogasnih društava i četiri javne vatrogasne postroj-be, s preko 15.000 članova.

- Najbrojnija ste vatrogasna

zajednica u državi i jedna od naj-organiziranijih. Puno pažnje po-klanjate osposobljavanju, uvjež-bavanju, nabavci tehnike, radu s mladima... - u ime Hrvatske vatrogasne zajed-nice okupljenima je poručio Teodor Fricki, prije dvade-set godina inicijator osnivanja županij-skih zajednica.

O aktivnostima u protekla dva desetljeća govorio je Stjepan Ptiček, predsjednik

VZ Zagrebačke županije, rekavši uz ostalo da je županijska zajed-nica danas značajan čimbenik u izgradnji hrvatskoga vatrogastva, koja pruža direktnu financijsku potporu svojim članicama prili-kom nabave vatrogasne opreme, osposobljavanja, organizacije vatrogasnih vježbi, seminara, na-tjecanja...

- Programom nabave opre-

me, s dodatnim financiranjem iz proračuna Županije i proračuna vatrogasnih zajednica općina i gradova, uvelike se poboljšava nedostatak vatrogasne opreme,

a nabavom no-vih vatrogasnih vozila ostvarili smo nekad ne-zamisliv cilj, zamjenu starog voznog parka novim autoci-

sternama, navalnim i vozilima za tehničke intervencije - rekao

Naša je županija prva u RH pri Centru 112

osnovala Županijski vatrogasni centar

Dobitnici priznanja


DOGAĐAJI

SVEČANOŠĆU U SVETOM IVANU ZELINI PROSLAVLJENA DVADESETA GODIŠNJICA OSNUTKA ŽUPANIJSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Najbrojnija i jedna od najorganiziranijih vatrogasnih zajednica u Republici Hrvatskoj

je Ptiček. Naglasio je i redovita osposobljavanja, organizaciju vatrogasnih vježbi, natjecanja te posebno rad s mladima.

- Također, prva smo županija koja je pri Centru 112 osnova-la Županijski vatrogasni centar, s trojicom zaposlenih vatroga-snih koordinatora. Financijska

sredstva osigurala je Županija, a prostor i potrebnu infrastruk-turu Državna uprava za zaštitu i spašavanje - podsjetio je Ptiček. Na kraju je rekao da se vatrogas-ci naše županije ne bave samo čuvanjem “svoga dvorišta”, već tijekom ljeta aktivno sudjeluju i u obrani od požara jadranskoga

priobalja i otoka. Čestitavši vatrogascima na dva

desetljeća organizirana rada u Zajednici, župan Stjepan Kožić je rekao da oni za svoj rad ne traže plaću, a uvijek su spremni pomoći onima kojima je to po-trebno.

- O vašem radu treba govoriti s ponosom - dodao je. Rekao je i da vatrogascima, uz dobru volju, stalnu edukaciju i pripreme, treba i adekvatna oprema.

- Županija je za vas uvijek 'imala sluha' i financira vatro-gastvo i iznad standarda koji je propisan zakonom. Želja mi je da kroz zakonsku regulativu i drža-va prepozna vaš rad i financijski ga nagradi - rekao je župan koje-mu je, za ono što je dosad učinio za vatrogastvo, uručena povelja “Ban Josip Jelačić”. Primili su je i Ivan Koščec iz Svetog Iva-

na Zeline, Nenad Kurilovčan iz Velike Gorice, Ivan Klemenčić iz Stupnika, Ivan Vragotuk iz Vrbovca i predsjednik Zajednice Stjepan Ptiček iz Zaprešića, dok je priznanje počasnoga vatroga-snog zapovjednika uručeno Vla-dimiru Dominu iz Samobora.

Županija je za vas uvijek imala sluha i financira

vatrogastvo i iznad standarda koji je propisan zakonom - rekao je župan

Stjepan Kožić

Godišnje se u županiji bilježi preko 1500 intervencija

Zajednica okuplja 289 DVD-a i četiri javne postrojbe

Ljeti su vatrogasci na ispomoći u priobalju i na otocima


VIJESTIDOGAĐAJI

'Naša je zadaća pomagati ljudima u njihovom svakodnevnom životu' KRAVARSKO NAČELNIK VLADO KOLAREC PRIORITETOM OPĆINE ISTAKNUO CESTOVNU INFRASTRUKTURU

Većina našeg stanovništva svakodnev-no odlazi na posao, odnosno školo-

vanje u Zagreb i Veliku Goricu, stoga je cestovna infrastruktura prioritet općine - za svečane sjednice u prigodi dana Kra-varskoga rekao je općinski načelnik Vlado Kolarec. - Ove je godine završena rekonstrukcija ceste od Male Bune do Podvornice, slijedi nastavak do Šestak Brda. Nadamo se da će kroz tri godine biti rekonstruirana kom-pletna prometnica, sve do Pokupskog, što će stanovništvu osjetno olakšati život

SVEČANOST U PRIGODI OTVORENJA DOGRAĐENOG DIJELA OŠ BRAĆE RADIĆ U KLOŠTRU IVANIĆU

Učenicima poručeno: 'Slušajte učitelje, marljivo učite, skupljajte petice!'

U dograđenom dijelu škole smješteno je devet učionica, osam kabineta, knjižnica, kuhinja i

prateći sadržaji

Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, otvorio je u Kloštru

Ivaniću dograđeni dio OŠ Braće Radić. Ministarstvo je u ovu in-vesticiju, započetu 2009., uložilo 7,46 milijuna kuna, Županija 3,73 milijuna (ne računajući troškove izrade dokumentacije i vodni do-prinos), a Općina 1,24 milijuna kuna. U dograđenom dijelu škole smješteno je devet učionica, osam kabineta, knjižnica, kuhinja i pra-teći sadržaji.

- Sve što naučite u školi pomo-ći će vam da budete bolji u životu. Znanje je moć, a ja želim da budete moćni - poručio je ministar Jova-nović, dodavši da je škola središte života, mjesto gdje se uči za cijeli život.

Osmogodišnju školu u Kloštru polazi 513 učenika. Njezin ravna-telj Blago Šimić za svečanosti je rekao da je sretan što učenici sada imaju osjetno bolje uvjete za rad.

- Zadatak nam je pomoći učeni-cima, organizirati za njih što više

Ministarstvo je u ovu investiciju uložilo 7,46 milijuna, Županija 3,73 milijuna, a Općina 1,24

milijuna kuna

- rekao je Kolarec, dodavši da Općina ima skromni proračun, oko 3,5 milijuna kuna, no da je dosad od državnih institucija, fon-dova i ministarstava 'izvukla' gotovo 200 milijuna kuna. - Naša je zadaća pomagati ljudima u sva-kodnevnom životu. Nedavni izbori poka-

zali su da smo proteklih godina pronalazili načine kako to učiniti - dodao je. U ime Županije, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Vjeran Štublin ponovio je da male općine nisu te-ret zajednice, već, naprotiv, najbolje znaju probleme svoga stanovništva. Svečanosti je, uz ostale, prisustvovao i Drago Prgomet, zamjenik predsjednika HDZ-a, rekavši da stanovnici Kravarskoga imaju pravo biti ponosni na ono što je Op-ćina, od svoga osnutka do danas, napra-vila za njih.

Dosad je Općina od državnih institucija, fondova i

ministarstava 'izvukla' gotovo 200 milijuna kuna

dodatnih programa - dodao je. Županija je osnivač 30 osnovnih

i 15 srednjih škola, a župan je po-nosan što se svake jeseni, s počet-kom školske godine, otvaraju novi, odnosno dograđeni školski objekti.

- Proteklih smo godina, zajedno s resornim ministarstvima i lokal-nom samoupravom, značajno po-boljšali standard učenja. Zajedno smo gradili školske objekte, a to

Tradicija školstva u Kloštru duga je 240 godina

Školu pohađa 513 učenika

je model kako i u ovim kriznim vremenima stvarati bolje uvjete za obrazovanje onih koji su naša bu-


POLJOPRIVREDADOGAĐAJI

'Naša je zadaća pomagati ljudima u njihovom svakodnevnom životu' KRAVARSKO NAČELNIK VLADO KOLAREC PRIORITETOM OPĆINE ISTAKNUO CESTOVNU INFRASTRUKTURU

SVEČANOST U PRIGODI OTVORENJA DOGRAĐENOG DIJELA OŠ BRAĆE RADIĆ U KLOŠTRU IVANIĆU

Učenicima poručeno: 'Slušajte učitelje, marljivo učite, skupljajte petice!'

DUGOSELSKIM MALIŠANIMA DAROVANE TRADICIJSKE DRVENE IGRAČKE

Očuvanje hrvatske baštine i tradicijskih zanata

Poklon je uručen u sklopu projekta ‘Dajmo djeci korijene i krila’, što su ga pokrenuli zagrebački Etnografski muzej i Radio Kaj

U sklopu projekta “Dajmo dje-ci korijene i krila”, što su ga

pokrenuli zagrebački Etnografski muzej i Radio Kaj, mališanima Dječjeg vrtića Dugo Selo darova-ne su tradicijske drvene igračke, poklon partnera projekta - Zagre-bačke županije. Župan Stjepan Kožić zahvalio je tom prigodom pokretačima akcije na očuvanju hrvatske baštine i tradicijskih za-nata, a djeci poručio: “Igrajte se ovim igračkama, neka naši kori-jeni ostanu u vama”. Rekao je da je izuzetno bitno čuvati hrvatsku kulturnu baštinu i prenositi je s koljena na koljeno.

Mirjana Drobina iz Etnograf-skog muzeja, koja je akciju dari-vanja vrtića tradicijskim drvenim igračkama i osmislila, rekla je da će djeca ono što nauče u ranoj mladosti nositi kroz život. Pod-sjetila je da su tradicijske drvene igračke uvrštene na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne kul-turne baštine te da se djeca kroz igru i igračke, na neki način, i oblikuju. Radosna zbog poklona bila je i ravnateljica vrtića Dra-

vota u kojemu se najviše razvijaju - rekla je ravnateljica.

Dječji vrtić Dugo Selo, nakon što uskoro budu otvorene dvije nove prostorije dnevnoga borav-ka, pohađat će 430 mališana, sada ih je šezdesetak manje.

- Jedan smo od gradova s najve-ćim prirastom stanovništva, stoga ćemo se u narednom razdoblju potruditi da bude što manje neupi-sane djece u vrtić - rekao je grado-načelnik Dugog Sela Stipo Velić.

Tradicijske drvene igračke uvrštene su na UNESCO-vu listu

zaštićene nematerijalne kulturne baštine

ženka Sesan, podsjetivši da je dugoselski vrtić eko-vrtić, u što se drvene igračke itekako uklapaju.

- Prekrasne su! Raduje što će se djeca njima igrati u razdoblju ži-

Što nauče u ranoj mladosti, djeca će nositi kroz život

U dugoselskom vrtiću mjesta je za 430 mališana

dućnost, onih koji će nam to znati vratiti - rekao je župan.

Željko Filipović, općinski na-čelnik, rekavši da svakom djetetu treba osigurati jednake uvjete odra-stanja, poručio je da treba nastaviti s ulaganjima u školu - proširenjem sportske dvorane, gradnjom parki-rališta za autobuse, ugibališta..., te što prije stvoriti uvjete za jedno-smjensku nastavu.


ŠKOLSTVORegionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. za promicanje regionalnog razvoja Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

JAVNI POZIV

1. KORISNICI JAMSTAVAKorisnici jamstava projekta RJI su gospodarski subjekti: obrt, mala i srednja trgovačka društva, zadruge i profitne ustanove u 100-postotnom privatnom vlasništvu građana Republike Hrvatske, koji ulažu na području Zagrebačke županije i imaju sjedište, odnosno prebivalište na području Zagrebačke županije.

2. NAMJENA JAMSTAVA Jamstva se odobravaju za kredite koji se odobravaju prema sljedećim uvjetima:

Iznos kreditnih sredstava - najniži iznos 35.000 kuna- najviši iznos 200.000 kuna

Namjena kreditnih sredstava

- kupnja, gradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata

- nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme- trajna obrtna sredstva

Rok otplate Poček otplate

- do pet godina - do jedne godine

Kamatna stopa- do 7% fiksna- kamata se naplaćuje prema ugovoru između banke i

poduzetnika u tijeku korištenja kredita (počeka i otplate)Naknada banci - do 0,8% jednokratnoOtplata kredita - u dogovoru s bankom

Instrumenti osiguranja povrata kredita - jamstva iz projekta RJI- državna jamstva HAMAG-a

Obvezan privitak ugovora o kreditu - plan otplate

Način isplate sredstava - u cijelosti će se doznačiti na poslovni račun gospodarskog subjekta

Kriteriji kreditne sposobnosti - ocjenu kreditne sposobnosti donosi banka

3. UVJETI JAMSTVAMaksimalni iznos jamstva koje društvo može dati bilo kojem pojedinačnom korisniku kredita ili grupi povezanih korisnika kredita je:

- do 70% glavnice kredita, za početnika poduzetnika jamči društvo- do 50% glavnice kredita, za ostale poduzetnike

Poduzetnikom početnikom se smatra poduzetnik koji je u trenutku podnošenja zahtjeva za jam-stvo kraće od 24 mjeseca registriran.

- naknada za izdavanje jamstva je 0,8% od jamčenog iznosa kredita i uplaćuje se na račun društva

4. ODOBRENJE PODUZETNIČKIH ZAHTJEVA Konačnu odluku o odobrenju jamstava donosi Odbor za jamstva.Svi podnositelji zahtjeva bit će pismeno izviješteni o rezultatima. Zakonsko pravo na jamstvo ne postoji.

5. BANKE UKLJUČENE U PROJEKT RJIProjekt RJI provodi se u suradnji s HYPO ALPE-ADRIA BANK d.d.

6. PREUZIMANJE OBRAZACA ZAHTJEVA I INFORMACIJE Preuzimanje obrazaca, kao i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije d.o.o., odnosno na telefon 01/6556 051 ili putem elektroničke pošte: [email protected].

Ovaj javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja sredstava.

PODUZETNIcIMA ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA KREDITE UZ MOGUĆNOST DOBIVANJA JAMSTVA PREMA PROJEKTU “REGIONAlNI JAMSTVENI INSTRUMENTI - RJI”

Uvođenje inovacija u strukovno obrazovanje

SURADNJA ŽUPANIJE I PROVINCIJE PADOVA

Agencija za mobilnost i programe Europske unije, u sklopu “Leonardo da Vin-ci Mobility - Lifelong Learning Programe”, odobrila je Zagrebačkoj županiji 30.620 eura za provedbu projekta “Padua and Zagreb Counties - collaboration in VET development”. Partneri u projektu su Srednja strukovna škola Samobor, Srednja škola Ivana Šveara iz Ivanić-Grada, Srednja škola Vrbovec te talijanska Provincija Padova. Uz ostalo, projektom će 20 osoba - 16 zaposlenika srednjih škola (ravnatelji, nastavnici koji predaju predmete strojarske i elektro struke te voditelji praktične nastave) i četiri djelatnika Upravnog odjela za prosvjetu, kul-turu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije, boraviti u Padovi, gdje će stjecati znanja i iskustva o uvođenju inovacija u strukovno obrazovanje, uspo-rediti metode i pristupe u strukovnom obrazovanju s naglaskom na strojarsku i elektrotehničku/elektroničku grupu zanimanja, posebno program obrazova-nja za mehatroničara. Također, razmijenit će iskustva o planiranju i organizaciji upisa, pratećim aktivnostima koje promiču strukovna zanimanja, potporama koje tijela lokalne i regionalne uprave pružaju, suradnji s nadležnim ministar-stvima, stanju na tržištu rada... Odjel za međunarodne odnose Provincije Pa-dova upoznat će hrvatske partnere s EU projektima koji se provode u Italiji u okviru Socijalnog fonda, a koji pridonose razvoju obrazovanja.

PRVOG DANA NOVE ŠKOLSKE GODINE OTVORENA NOVOSAGRAĐENA SPORTSKA DVORANA U BRDOVCU

Najbolji primjer ulaganja u mlade

Gradnju su, s ukupno 10,5 milijuna kuna, financirali Ministarstvo regionalnog razvoja,

Zagrebačka županija i Općina Brdovec

Košarka je opet 'in'

S početkom nove škol-ske godine i službeno je otvorena novosagrađena

sportska dvorana uz OŠ Pavla Belasa u Brdovcu. Gradnju su, s ukupno 10,5 milijuna kuna, financirali Ministarstvo regio-nalnog razvoja (osiguralo je 60 posto sredstava) te Zagrebač-ka županija i Općina Brdovec (svaka sa po 20 posto sredsta-va).

- Ovo je direktan primjer ula-ganja u mlade - poručio je žu-pan Stjepan Kožić, rekavši da se na prostoru županije, prema tradiciji, već niz godina na po-četku školske godine otvaraju prekrasni školski objekti.

- U školstvo na području Br-dovca uloženo je zadnjih dese-tak godina preko 35 milijuna kuna, od čega je Županija osi-gurala 40 posto toga iznosa -

Prigodni program učenika škole


ŠKOLSTVO

PRVOG DANA NOVE ŠKOLSKE GODINE OTVORENA NOVOSAGRAĐENA SPORTSKA DVORANA U BRDOVCU

Najbolji primjer ulaganja u mlade

U školstvo na području Brdovca uloženo je zadnjih desetak godina preko 35 milijuna kuna, od čega je

40 posto toga iznosa osigurala Županija

moderne hrvatske škole otvore-nih pogleda. Cilj nam je kom-petentna i samopouzdana osoba zavidne razine znanja i vještina, spremna za cjeloživotno usvaja-nje novih znanja i tehnologija, jasnih i čvrstih stavova, svjesna svoje vrijednosti i uloge u zajed-nici - naglasio je.

Ispred Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Ankica Njeržić je učenicima poručila da budu tolerantni, jedni drugima prijatelji, da pomažu onima ko-jima je to najpotrebnije, dok je Venko Ćurlin, pomoćnik mini-stra regionalnoga razvoja, rekao da je dvorana u Brdovcu, građe-na na dobrobit učenicima i sta-novnicima općine, primjer koji se može pokazivati drugima.

Prva škola u Brdovcu otvorena je 1854. godine

podsjetio je župan. Iako je Brdovec javnu školu

imao još 1854., tek su 2009. stvoreni uvjeti za samostalnu osmogodišnju školu, da bi go-dinu dana kasnije učenici use-lili i u novu školsku zgradu, no tada još uvijek bez dvorane.

- Kako smo navikli živjeti i raditi na gradilištu, nije nam bilo teško još koju godinu bro-jati cigle, vreće cementa, kami-one betona, mjesece, dane…, jer znali smo da nas čeka ovo što danas otvaramo - rekao je Andraj Peklić, ravnatelj OŠ Pa-vla Belasa. Dodao je da svojim radom škola učenicima šalje jasnu poruku da je obrazovanje za njihovo dobro.

- Naša je obveza stvaranje

OŠ Pavla Belasa, kao samostalna institucija, s radom je počela 2009.


ZDRAVSTVO

Vrućica zapadnog Nila SJEDNICA ŽUPANIJSKOG STOŽERA ZA ZDRAVSTVO

Dvanaest osoba s prosto-ra županije oboljelo je, do pred kraj rujna,

od vrućice zapadnog Nila. Troje je zaraženo na širem području Velike Gorice, troje u okolici Zaprešića i Dugog Sela, a po jedan oboljeli je iz Svete Nede-lje, Ivanić-Grada i Vrbovca. O pojavi ove bolesti rasprav-ljalo se na sjednici župa-nijskog Stožera za zdrav-stvo.

- Razloga za paniku nema jer se dolaskom hladnijih dana smanjuje broj komaraca koji su prijenosnici virusa koji

na prozore i vrata stavite zaštitnu mrežu

ne ostavljajte upaljeno svijetlo u prostori-jama u kojima ne boravite, na terasama, balkonima i u dvorištima

koristite komercijalne aparatiće sa sred-stvima koja tjeraju/uništavaju komarce prema uputama proizvođača

ukoliko nemate zaštitnu mrežu na prozo-rima, stavite zaštitnu mrežu oko kreveta i dječjih krevetića

kada ste izvan kuće na području gdje ima komaraca, nosite duge rukave, duge no-gavice

koristite sredstva za zaštitu od komaraca na koži koja nije pokrivena odjećom

Komarci za svoj razvoj trebaju vodu, stoga:

uklonite sve posude i spremnike u kojima se skuplja kišnica (vodu proliti, a spre-mnike okrenuti naopako ili poklopiti)

septičke jame zatvorite poklopcima koji onemogućuju pristup komarcima, ukoli-ko septička jama ima odzračnike, treba ih zaštititi mrežicom protiv komaraca

šahtove s vodomjerima dobro zatvorite poklopcima bez otvora

bunare, pogotovo one koji se rijetko ko-riste, dobro zatvorite poklopcima ispod kojih možete postaviti i najlonsku foliju

očistite dvorište od auto guma, praznih posuda za cvijeće, iz podložaka ispod po-suda za cvijeće redovito uklanjajte vodu

ispraznite fontane i umjetna jezerca

ispumpajte vodu u bazenima, bazene prekrijte najlonom da se u njima ne na-kuplja kišnica

ukoliko se u vašim podrumskim prostori-jama nakuplja voda, treba je redovito is-pumpavati - takve prostorije, uz septičke jame, omogućuju komarcima da se raz-množavaju te da prežive zimu

očistite žlijebove i oluke kako se u njima ne bi nakupljala kišnica

uredite okoliš oko kuće, uklonite nisko ra-slinje i redovito kosite travu

zatrpajte jame, bare i slične površine u kojima je voda stajaćica

vlažne prostorije i one u kojima ste zapa-zili da borave komarci tretirajte sredstvi-ma za uništavanje komaraca

Kako se zaštititi od komaraca

Klimatske promjene dovele su u Europi do pojave većeg bro-ja oboljelih od bolesti koje pre-nose komarci. Zbog povećane prosječne temperature pojavile su se nove vrste komaraca kojih prije u Europi nije bilo (tigrasti komarac), a i blaže zime omo-gućuju njihovo prezimljavanje. Uz više temperature, koje po-goduju razmnožavanju koma-raca, i virus se unutar komarca razmnožava bolje kada je tem-peratura u okolišu viša. Drugi ra-zlog je pojačan odlazak putnika u zemlje u kojima su ove bolesti endemične, što uz prisutnost ko-marca koji može prenositi uzroč-nika bolesti u domicilnoj zemlji, može lako dovesti do epidemije. Vrućica zapadnog Nila je viru-sna bolest koju komarci preno-se s prirodnog rezervoara (ptice selice) na sisavce (često kopita-ri) te na ljude. Zaražene ptice u krvi nose virus i do tri mjeseca,

te su zbog toga glavni rezervo-ar infekcije. Inficirani komarac vi-rus prenosi na svoje potomstvo što je, uz prezimljavanje koma-raca zbog više prosječne zimske temperature, glavni razlog šire-

nja ove bolesti. Bolest se najče-šće javlja od srpnja do listopada (najviše oboljelih je u kasno ljeto i ranu jesen).Nakon uboda zaraženog komar-ca, 80 posto ubodenih ljudi neće imati nikakve znakove bolesti, a nakon dva do 14 dana kod preo-stalih 20 posto mogu se pojaviti znakovi bolesti različitog inten-

ziteta. Većina će imati simpto-me koji nalikuju blagoj virusnoj bolesti s nešto povišenom tje-lesnom temperaturom i općim lošim osjećanjem ili simptome slične gripi s visokom tjelesnom temperaturom, glavoboljom i bolovima u mišićima i zglobovi-ma. Samo mali dio oboljelih do-bit će upalu mozga i moždanih ovojnica (encefalitis i meningi-tis ili kombinaciju), što može za-vršiti smrću. Kod starijih osoba bolest se češće javlja kao ence-falitis, a kod mlađih kao serozni meningitis. Može biti prisutan i osip u oko 25-50 posto sluča-jeva. Pod povećanim rizikom, s neizvjesnim ishodom, osobe su starije životne dobi te osobe oslabljenog imuniteta zbog dru-gih bolesti (šećerna bolest, mali-gne bolesti, alkoholizam).Za vrućicu zapadnog Nila ne postoji cjepivo, liječe se samo simptomi bolesti.

Virusna bolest koju prenose komarci

Bolest se najčešće javlja od srpnja do listo-pada, najviše oboljelih je u kasno ljeto i ranu jesen

Tretiranje komaraca pripravcima koji uništavaju odrasle jedinke (zaprašivanje) kratkotrajnog je učinka jer se iz ličinki u roku od tri do sedam dana ponovno stvori nova generacija odraslih jedinki. Zbog toga je potrebno smanjiti broj

mjesta gdje se oni mogu razmnožavati - zatrpavanjem voda stajaćica te kontrolom odlagališta otpada, a odvodne kanale, veće bare i ribnjake treba tretirati kemijskim i biološkim metodama koje uništavaju ličinke komaraca.

najčešće pogađa ljude starije životne dobi i oslabljenog imu-nološkog sustava - rekla je Va-

nja Slavić-Vrzić, predsjednica Stožera. Ipak, potrebno je obratiti pažnju na spremni-ke kišnice, šahtove, bazene, ribnjake i sva ostala mjesta gdje bi se mogla nakupljati

odstajala voda koja pogoduje razmnožavanje komaraca te ta-kva mjesta dobro pregledati i, ukoliko je došlo do pojave ko-lonija komaraca, sanirati.

U svrhu prevencije moguće epidemije ove ili pojave novih bolesti, Stožer je donio preporuke o primje-

ni provedbenog plana dezinsek-cije i deratizacije na području jedinica lokalne samouprave.


GRADOVI I OPĆINE

KLINČA SELA ODRAĐENI POSLOVI, INVESTICIJE, PLANOVI ...

Do kraja godine građevinska dozvola za pročistač otpadnih voda

Hrvatska ne treba ići s ukidanjem općina, nego općinama dati veće ovlasti i više sredstava i tako ići u povećanje decentralizacije - poručio je predsjednik Županijske

skupštine Dražen Bošnjaković

Vlasnicima zemljišta u na-šim gospodarskim zona-ma, neovisno o njihovoj

inertnosti, i ovim putem poruču-jem da u Općini Klinča Sela imaju partnera. Čekamo njihove prve ko-rake - za svečane sjednice u prigo-di dana Klinča Sela rekao je općin-ski načelnik Miljenko Vučković, pojasnivši da tamošnje gospodar-ske zone, koje su u vlasništvu ba-naka i investicijskih fondova, zbog visokih prodajnih cijena zemljišta trenutno nisu zanimljive investito-rima.

- Zakon nije predvidio sankcije za takve kalkulacije i nama su, kao Općini, 'ruke vezane' - dodao je Vučković. Za sjednice je podsjetio na važnije poslove i investicije u proteklome razdoblju.

- U proteklih godinu dana sagra-dili smo vodospremu u Repišću, četiri kilometra kanalizacijske mreže, asfaltirali smo ulice i no-gostupe... Izmijenili smo Prostorni plan općine i donijeli Urbanistički plan uređenja zone Kupinec, sto-ga vjerujem da će uskoro krenuti gradnja “Zelenoga grada Kupinec” (planirane investicije od preko mi-lijardu eura; op.a.). Napokon je riješen i problem oko utvrđivanja lokacije pročistača otpadnih voda

koji nas je pratio proteklih dese-tak godina. Lokacija je usuglašena sa stanovnicima Kupinca i Donje Zdenčine, a građevinsku dozvolu očekujemo do kraja godine - rekao

je Vučković. Govorio je i o grad-nji nove osmogodišnje škole koja je 'zapela' gotovo u samome startu, kada je nastao spor između glav-nog nositelja investicije i izvođača radova.

- Unatoč nastojanju da se radovi ubrzaju i završe na vrijeme, Mini-starstvo regionalnog razvoja (glav-ni investitor; op.a.) traži raskid ugovora s izvođačem, što na kraju produžuje gradnju - pojasnio je.

U ime Županije prisutne je po-zdravio predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković, poručivši da se na primjeru Klinča Sela poka-zuje koliko općine imaju smisla.

- Hrvatska ne treba ići s ukida-njem općina, nego općinama dati veće ovlasti i više sredstava i tako ići u povećanje decentralizacije - rekao je predsjednik, dodavši da Županija nije pasivni promatrač onoga što se u općinama događa, nego im u okvirima svojih moguć-nosti i pomaže.

- U novom smo četverogodiš-njem ciklusu. Pred nama je rea-lizacija zacrtanih programa, i u županiji i u općini Klinča Sela. Bit ćemo partneri! - obećao je Bošnja-ković.

Gospodarske zone na području općine,

u vlasništvu banaka i investicijskih fondova, zbog visokih prodajnih

cijena zemljišta trenutno nisu zanimljive

investitorima

Povelju općine primili su Antonio Kamenjašević, Josip Jemić, Vinko Pučar, HSPD “Dr. Antun Radić”, DVD Goli Vrh i tvrtka “Grga&Melita”

Županija će općinama i gradovima i dalje biti partner

SVEČANOST

MODELARSTVO

SAMOBOR

Slavili Pokupsko i Orle

Leško svjetski prvak

'U duhu s Kristom'

Na blagdan Velike gospe dan općine pro-slavilo je Pokupsko. U ime Županije sveča-noj sjednici Općinskoga vijeća prisustvovao je predsjednik Skupštine Dražen Bošnjako-vić. U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Dje-vice Marije služena je sveta misa, a u spo-men na poginule branitelje položeni su vijenci. Organiziran je i kulturno-umjetnič-ki program, ribičko natjecanje, nogometni turnir, kao i vožnja po rijeci Kupi.Na blagdan Sv. Bartola svoj dan proslavila je općina Orle. Na mjesnome groblju polo-ženi su vijenci u spomen na poginule brani-telje, a potom je održana svečana sjednica Općinskoga vijeća. Organizirana je i prezen-tacija domaćih gastronomskih proizvoda.

Na Svjetskom prvenstvu zrakoplovnih mo-delara slobodno letećih modela kategori-je F1A, održanom u francuskom Moncon-touru, u konkurenciji 115 natjecatelja iz 43 zemlje svijeta, Robert Leško - član hrvat-ske reprezentacije (iz Modelarskog kluba Zaprešić) osvojio je zlatnu medalju i time postao prvi hrvatski svjetski prvak. To je ujedno i najveći uspjeh hrvatskoga zrako-plovnog modelarstva do sada. U hrvatskoj reprezantaciji iz Modelarskog kluba Zapre-šić bili su također Grozdan Meglaj (zauzeo je 34 mjesto) i Damir Kosir (team manager).Svjetska prvenstva zrakoplovnih modela-ra u kategorijama slobodnoletećih mode-la održavaju se od 1950. (2009. domćin i or-ganizator prvenstva bio je Modelarski klub Zaprešić).

Udruga “U duhu s Kristom” organizirala je u Samoboru koncert duhovne glazbe “Nek se čuje do neba glas”. Uz samoborski duhovni orkestar, tamburaški sastav Ferde Livadića i zbor mladih samoborskih župa, sudjelova-li su Maja Tadić, Ivo Šeparović, Luka Balvan, Ana i klapa Barun, grupa RiM, “Božja pobje-da” te ”Božja Slava Band”. Dio prihoda na-mijenjen je dvjema višečlanim obiteljima s prostora Samobora i Svete Nedelje.

PUŠĆA Turnir u pikadu U Pušći je održan prvi turnir iz Masters se-rije Hrvatskog pikado saveza za sezonu 2013./2014. Simboličnim bacanjem stre-lica otvorila ga je načelnica Pušće Anđela Cirkveni. Natjecanje je, uz podršku Pikado kluba “Boomerang”, organizirao Pikado sa-vez Zagrebačke županije.


‘BC INSTITUT’ POLJOPRIVREDNICIMA NUDI PARTNERSKU SURADNJU

Otkup siguran, isplata korektna i na vrijeme

Poljoprivrednicima zainteresi-ranima za proizvodnju sjeme-

na (kukuruza, strnih žitarica, kr-mnoga bilja, djeteline, soje...), uz siguran otkup, partnersku surad-nju nudi “BC Institut” iz Rugvi-ce. O mogućnostima pronalaženja poslovnoga interesa govorilo se za sastanka po-ljoprivrednika i vodstva ove tvrt-ke koja, kako se čulo, ima potrebu za proširenjem proizvodnje.

- Treba nam kvalitetno sjeme, a vi imate površine na kojima se ono može proizvesti. Otkup je siguran, a isplata korektna i na vrijeme - poručio je okupljenima Ivica Ikić, predsjednik Uprave “BC Instituta”.

Sastanak je održan posredstvom Županije koja je spremna pomoći poljoprivrednicima da se organiziraju i

tako lakše ostvare svoje interese

Suradnja se nudi poljoprivrednicima

koji, ovisno o kulturi, imaju minimalne površine od pet,

odnosno deset hektara

Ulaskom naše zemlje u EU,

portugizac se, na žalost, 'izgubio' s

hrvatske sortne liste

PORTUGIZAC PREIMENOVAN U PURTUGIZEC, NA PLEŠIVICI UBRANI PRVI GROZDOVI BERBE 2013.

'Oni koji su ovo mlado vino i dosad pili, sigurno je, rado će to činiti i ubuduće'

Simboličnom rezidbom grozdova purtugizeca, sre-dinom rujna, simbolično

je otpočela ovogodišnja berba grožđa u županiji. U vinogradu obitelji Ivana i Mi-slava Velikanovića u Vlaškovcu, na vinorodnoj Pleši-vici, u organizaciji Udruge “Portu-gizac Plešivica” (koja ime mijenja u “Purtugizec Plešivica”), prvi su škare dohvatili župan Stjepan Kožić i vinska kraljica Iva Braje. Bila je to ujedno i promocija no-

vog imena udomaćene plešivičke sorte (još iz doba Austro-Ugar-ske!) - portugisca, koji se ulaskom naše zemlje u EU, na žalost (čijom pogreškom, pitaju se njegovi pro-izvođači!?), nije našao na (hrvat-skoj) sortnoj listi.

- Nakon gotovo dva desetljeća rada i truda nas vinogradara, a uz svesrdnu pomoć Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskoga, stvorili smo robnu marku mlado-ga vina, prepoznatljivu u našem okruženju, ali i šire. Na tom putu,

a u sveopćoj globalizaciji i težnji da što prije i pod svaku cijenu uđemo u veliku obitelj EU, 'izgu-bili' smo ime jedne vrijedne sorte. Gdje se ono 'izgubilo', nije nam

jasno! No, ako se 'izgubilo' ime, nisu se izgubili ovi naši vinogradi i prediv-ni crni grozdovi, nisu se izgubili ni vinogradari, uzga-jivači ovog 'crnog

bisera' - poručio je Damir Režek, predsjednik Udruge “Portugizac Plešivica”, dodavši da će ljubite-lji fine plešivičke kapljice i dalje

moći uživati u svim čarima ovoga užitnog vina, samo što će ga od sada zvati 'kak su ga zvali i naši stari' - purtugizec. Greška će se, rekao je Režek, pokušati ispraviti 2016., za kada je najavljena revi-zija vinogradarstva u EU i kada će plešivički vinari tražiti da se por-tugizac (ponovno) uvrsti na hrvat-sku sortnu listu.

Vinari će podršku u promociji novoga imena imati i od Zagre-bačke županije, koja je i stvorila robnu marku vina “Portugizac

Partnerima je osiguran repromaterijal, nadzor i praćenje proizvodnje

Sastanak je održan posred-stvom Županije koja je, kako je rekao Josip Kraljičković, iz Ureda župana, spremna pomoći poljo-privrednicima da se organiziraju i tako lakše ostvare svoje interese.

- Namjera je potaknuti vas da počnete razmišljati o proizvodnji

za sigurnoga kup-ca, koji posjeduje i infrastrukturu koja vam može koristiti - rekao je Kraljičković.

“BC Institut”, ovisno o kultu-ri, suradnju nudi

poljoprivrednicima koji imaju mi-nimalne površine od pet, odnosno deset hektara, s time da parcela ne mora biti u jednome komadu. Partnerima osigurava i potreban reprometerijal te nadzor i praće-nje proizvodnje, što se definira ugovorom. Osnovica za plaćanje proizvedena sjemena je prosječna tržišna cijena merkantilne kulture uvećana za bonus od 10 do 20 po-sto, no detalji će biti dogovoreni s potencijalno zainteresiranima, za koje će, zaključeno je, uskoro biti organiziran novi sastanak.

POLJOPRIVREDA

Purtugizec je oduvijek bio simbol jeseni


Ako se 'izgubilo' ime, nisu se izgubili ovi naši vinogradi i predivni crni grozdovi, nisu se izgubili ni vinogradari, uzgajivači

ovog 'crnog bisera' - poručio je Damir Režek

'Vino ne prašta pogreške'DOMAĆINI BERBE PRVI VINOGRAD PODIGLI 2005., ZADNJI SADILI LANI

Slavonac po rođenju, po punici Karlovčanin, za-ljubljenik u plešivičke brege, pomalo samozata-jan, u poslu i više no uspješan, 2005. podiže prvi vinograd. Sam je sebi obećao, bude li imao penez, na Plešivici će kupiti grunt i posaditi lozu. Danas je, uz podršku obitelji, obrađuje na šest hektara. Orezuje, veže, prska, bere... graševinu, rajnski ri-zling, chardonnay, sauvignon, muškat (žuti, bijeli, crveni), zeleni silvanac, sivi pinot, manzoni bijeli, dornfelder, purtugizec. Lani je sadio traminac. Ivan Velikanović, vlasnik vinarije “Lagradi”, u kratkom se vremenu nametnuo kao jedan od najuspješni-jih plešivičkih izvoznika vina. Izvozi ga (gotovo 70 posto proizvodnje) u Englesku, Belgiju, Poljsku, Njemačku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu. Ove će jeseni na tržište berba 2011., favoriti su vrhunski sauvignon, iz redovne berbe, i predikati - manzoni

Ivan (s lijeva), Mislav (u sredini), Damir Režek (s desna)

PORTUGIZAC PREIMENOVAN U PURTUGIZEC, NA PLEŠIVICI UBRANI PRVI GROZDOVI BERBE 2013.

'Oni koji su ovo mlado vino i dosad pili, sigurno je, rado će to činiti i ubuduće'

U udruzi proizvođača marke vina ‘Portugizac Plešivica’ je 35 vinara, koji godišnje proizvedu oko 100.000 litara istoimena vina

(purtugizec) Plešivica”, i koja im je i dosad na razne načine poma-gala.

- Ulaskom u EU dobili smo šansu, ali prate nas i određene teš-koće. Šansu su dobili oni koji će imati kvalitetu, koji će uz pomoć EU fondova unaprijediti proi-zvodnju... S druge strane, problem je nastao u imenu sorte, no sma-tram da on nije prevelik, jer i novi naziv sugerira, odaje istu kvalitetu vina. Siguran sam da će oni koji su i dosad rado pili ovo vino, to čini-ti i ubuduće i da proizvođači neće biti značajnije oštećeni - rekao je župan Stjepan Kožić.

i muškat cuve, iz izborne berbe. Mislav, Ivanov sin, govori da su kao mlada vinari-ja okrenuti ljudima koji vole vino i u njemu znaju uživati. - Volimo ovaj posao, živimo ga svakodnevno. Svat-ko tko se njime bavi, zna da on traži predanje, da vino ne prašta pogreške - pripovijeda. Ova je godi-na, kaže Mislav, bila dobra, grožđe je zdravo, aro-me su pratile rast šećera. - Imat ćemo ugodna vina, lijepe aromatike - sigu-ran je. Govori da je hrvatsko tržište zasićeno vini-ma, stoga je njegova obitelj, od samih početaka, okrenuta izvozu. - Bez lažne skromnosti, Plešivica može dati vrhun-ska vina. Naši su se kupci u to uvjerili - ponosno će Mislav, dodajući da je najveća radost iskreni osmi-jeh na licima ljudi koji kušaju njihova vina.

Velikanovići obrađuju 30.000 trsova, 1500 je purtugizeca

POLJOPRIVREDA

Grožđe je zdravo, urod dobar


DODIJELJENA PRIZNANJA PROIZVOĐAČIMA 'ZLATNIH' VINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Šampionsko priznanje ledenoj graševini obitelji Šimanović

Graševina, ledeno vino berbe 2012., obitelj-skoga gospodarstva Ši-

manović iz Kostela Pribićkog, šampion je 10. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije. Priznanje za kakvoću, na 10. izložbi vina naše županije, organiziranoj u sklopu manifestacije “Rujanfest” (pored “WestGatea” u Zapreši-ću), obitelji Šimanović je uručio župan Stjepan Kožić. Ledena graševina šampionsko je vino i u kategorijama bijelih mirnih vina s ostatkom šećera i vina iz po-sljednje berbe, dok je u kategoriji bijelih mirnih suhih vina šampi-on chardonnay, berba 2012., obi-telji Jarec Kure iz Svetog Ivana Zeline, a u kategoriji ružičastih i crnih vina crni pinot - rose, berba 2012., obiteljskoga poljoprivred-nog gospodarstva Davora Sirovi-ce iz Prekrižja Plešivičkog.

- Veliki je rizik ostaviti grožđe

U prisustvu vinske kraljice Ive Braje, župan je priznanja uručio i vinarima čija su vina polučila zlatne diplome (ukupno je 19 vinara primilo 34 zlatne diplome), dok je kraljica priznanja uručila novinarskim prvacima. Prema sudu novinara, najbolji chardonnay ima Ivan Maković iz Donje Pušće, a najbolji rajnski rizling Danijel Franjo iz Jakovlja.

Novinarski prvaci

Priznanja su uručena na 10. izložbi vina naše županije, organiziranoj u sklopu manifestacije ‘Rujanfest’ u Zaprešiću

Čekamo da vino 'stasa', kako bismo za dvije, tri godine s njim izašli i na

svjetsko natjecanje - kaže Željko Šimanović

za ledenu berbu, no nama se po-srećilo... S obzirom da nam je ovo prva ovakva berba, u podrumu je bilo dosta straha i puno opreza. Puno su nam po-mogli i stručnjaci Agronomskog fa-kulteta, Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo te prija-telji koji su s lede-nom berbom već imali iskustva - komentirao je Željko Šimanović, dodavši da šampionsko priznanje nije samo veliki podstreh 'za na-

prijed', već će ono biti iskorišteno i za promociju ostalih vina ove obitelji.

- Činjenica je da bez promo-cije i dobrog marketinga nema ni dobre prodaje vina - kaže Ši-manović, dodajući da je vino dostavljeno na ocjenjivanje kao svojevrsna štih-proba.

- Htjeli smo vidjeti gdje smo, a sada je sigurno da smo na do-

brom putu. Čeka-mo da vino 'stasa', kako bismo za dvi-je, tri godine s njim izašli i na svjetsko natjecanje - poja-snio je Šimanović, čija obitelj uz gra-ševinu ima i ledeni traminac.

- Siguran sam da je on još bolji od ovog šampiona, što bi ocjenjivačke komisije tek trebale potvrditi - zaključio je.

Grožđe se bralo 12. 12. 2012. na temperaturi od minus 12 stupnjeva

Željko i Iva Šimanović

POLJOPRIVREDA


Kušala se vina 's karakterom'JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI

U Jastrebarskom su početkom rujna održane “Jaskanske vinske svečanosti”, ma-nifestacija koja promiče najkvalitetniji proizvod ovoga kraja - vino. Otvorio ih

je predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, a svečanosti je, uz ostale, prisustvovao župan Stjepan Kožić, poručivši da ga raduje što se proizvodnjom vina bave mladi, visokoobrazovani ljudi te da je siguran da će i plešivička vina biti na stolovima zemalja EU. - Pomagali smo vam edukacijom, pomagali smo vam širiti proizvodnju, pomagat ćemo vam i dalje da se nosite s konkurencijom - obećao je župan vinarima. Premijer Milanović je rekao da su jaskanska vina dobra, 's karakterom', ali, dodao je, moraju se izboriti da ih ljudi prepoznaju i prihvate. Partner ovogodišnjih “Ja-skanskih vinskih svečanosti” bio je grad Hvar, a manifestacija je simbolično otvo-rena ispijanjem čaše pjenušca obitelji Tomislava i Zvonimira Tomca - pjenušca s kojim je 1. srpnja, i u Zagrebu i Bruxellesu, proslavljen ulazak Hrvatske u EU.

Kak su brali naši stariTURISTIČKA ZAJEDNICA ‘SAVSKO-SUTLANSKA DOLINA I BRIGI’

U suradnji s Udrugom vinogra-dara i vinara “Trsek”, Turistička

zajednica “Savsko-sutlanska dolina i brigi” organizirala je, treću godi-nu za redom, manifestaciju “Kak su brali naši stari”. Prikaz branja, no-

šenja i prešanja grožđa, uz mnoš-tvo prisutnih, među kojima je bio i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković, upriličen je u vinogradu Mladena Šoštarića u La-duču.

Vožnjom berača, članova kulturno-umjetničkih društava i gostiju iz Slovenije u petnaestak konjskih za-prega, berbi je prethodio obilazak Dubravice, Kraja Gornjeg, Marije Gorice, Trstenika i Prigorja Brdoveč-kog. - Županija je veliki prijatelj vinara, a ovakvim manifestacijama čuvamo ono što su ostavile generacije iza nas. Iznimno je važno, pogotovo sada kada smo u EU, sačuvati naše običaje i tradiciju - rekao je Dražen Bošnjaković, dodavši da je povod okupljanja i želja da županija dobije još jednu vinsku cestu.

Udruga vinogradara i vinara “Trsek” ima 130 članova, s oko 80.000 trsova. - Trudimo se unaprijediti kvalitetu grožđa i vina, steći nova znanja o vi-narstvu. Zadnjih desetak godina kvaliteta naših vina se osjetno popravi-la, što se vidi i po osvojenim priznanjima - rekao je predsjednik udruge, i domaćin berbe, Mladen Šoštarić.

Unaprijediti kvalitetu vina

POLJOPRIVREDA


DOGAĐAJI

KRIŽ SVEČANA SJEDNICA U PRIGODI DANA OPĆINE

'Preuzeli smo odgovornost za napredak i opće dobro'

Općina ove godine slavi dvije obljetnice - 150 godina od rođenja Milke Trnine i 125 godina od

rođenja Josipa Badalića

Općina Križ, na blagdan Uzvišenja svetog Kri-ža, proslavila je svoj

dan. Za svečane sjednice Op-ćinskoga vijeća načelnik Marko Magdić rekao je da se općina, nakon nedavnih lokalnih izbora, okreće budućnosti.

- To dugujemo našim građa-nima ukoliko želimo preuzeti odgovornost za napredak i opće

dobro. Svi zajedno, bez obzira na političku opciju ili teritori-jalnu podijeljenost, samo kvali-tetnom suradnjom, poštivanjem različitosti i uvažavanjem dru-gačijeg mišljenja možemo pros-perirati i poboljšati trend kva-litete življenja u našoj sredini. Previše je proteklo vremena u kojemu smo bili taoci isključivo političkih uvjerenja i svjetona-

BUČOGRAD ZOVE NA TRADICIONALNU ‘BUČIJADU’ KOJA ĆE SE ODRŽATI TREĆEG VIKENDA U LISTOPADU

Buče - nadahnuće za cijelu godinuTrećeg vikenda u listopadu Iva-

nić-Grad (Bučograd) doma-ćin je tradicionalne “Bučijade”, prodajno-izložbenog sajma koji svake godine, uz popratne sadr-žaje, okuplja sve više izlagača. Ovogodišnja događanja najavlje-na su tiskovnom konferencijom za koje je, uz ostalo, predstavljena i mrežna stranica Bučijade (www.bucijada.hr) te QR kod Turističke zajednice Ivanić-Grada.

Javor Bojan Leš, gradonačelnik Ivanić-Grada, izrazio je zadovolj-stvo što ova manifestacija svake godine privuče 'nove radoznalce' te što je izrasla u prepoznatljivu gospodarsko-turističku manifesta-ciju ne samo na prostoru županije, već i mnogo šire.

Program je predstavila Ankica Bešter, direktorica TZ Ivanić-Grada, dok je o “Danima bučinog ulja”, popratnom događanju, go-

Misom u C-molu W. A. Mozarta počela Samoborska glazbena jesen

KONCERT U FRANJEVAČKOJ CRKVI UZNESENJA MARIJINA

Velikom misom u C-molu Wolf-ganga Amadeusa Mozarta, izve-

denom u franjevačkoj crkvi Uznese-nja Marijina u Samoboru, počela je 38. samoborska glazbena jesen. Uz pratnju Simfonijskog orkestra i zbo-ra HRT-a, pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića, nastupili su solisti Lidija Horvat Dunjko (sopran), Monika Ce-rovčec (sopran), Domagoj Dorotić (tenor) i Giorgio Surian (bas). Na repertoaru Samoborske glaz-bene jeseni, koja će potrajati do 12. listopada, ove je godine 16 konce-rata. Također, održat će se Međuna-rodno natjecanje mladih glazbenika “Ferdo Livadić”, praizvedba nagra-đenih skladbi s međunarodnog na-

tjecanja skladatelja “New Note” te “Marimba week” pod vodstvom Iva-ne Bilić. Gostovat će niz vrhunskih glazbenika, poput violončelistice Monike Leskovar, mezzosopranisti-ce Renate Pokupić, Hrvatskog baro-knog ansambla, Gudačkog seksteta Münchenske filharmonije, Josea Gallarda, Gernota Süssmutha, Linu-sa Rotha, Rumena Cvetkova, Jelene Očić...Samoborsku glazbenu jesen or-ganizira Pučko otvoreno učilište Samobor, a jedan od pokrovitelja je Zagrebačka županija. Cjeloviti program događanja može se naći na mrežnoj stranici www.samobor-festival.com.

Općina svoj dan slavi 14. rujna

Na repertoaru je 16 koncerata

Ugostitelji su ponudili jela od buče


DOGAĐAJI

KRIŽ SVEČANA SJEDNICA U PRIGODI DANA OPĆINE

'Preuzeli smo odgovornost za napredak i opće dobro'

BUČOGRAD ZOVE NA TRADICIONALNU ‘BUČIJADU’ KOJA ĆE SE ODRŽATI TREĆEG VIKENDA U LISTOPADU

Buče - nadahnuće za cijelu godinu

zora, što nas je, između ostalog, i dovelo do postojeće situacije - rekao je Magdić, podsjetivši da se uz ovogodišnji dan općine vežu i dvije značajne obljetnice - 150 godina od rođenja Milke Trnine i 125 godina od rođenja Josipa Badalića.

U ime Županije svečanosti je pri-sustvovao predsjednik Skupšti-ne Dražen Bošnjaković, rekavši

da je Županija prijatelj gradova i općina.

- Tako je bilo dosad, a tako će biti i u budućnosti. No, sve je u vašim rukama i kandi-diranju projekata. Stvarajte dobre projekte i surad-nja neće izostati - rekao je Bošnja-ković, poželjevši općinskim čelnici-

ma da ih kod donošenja odluka vodi mudrost.

U sklopu svečanosti

predstavljena je monografija ‘Križ’, povijesno-kulturna panorama, autora Dragutina Pasarića

Priznanja su primili Tomo Blažinović, Ana Sović i Tomica Kuševec

Županija na ’Rujanfestu’

Županija se, kroz izložbeno-prodajne prostore turističkih

zajednica naših gradova i općina, predstavila posjetiteljima ovogo-dišnjeg “Rujanfesta”. Na simbo-lično nazvanom Trgu Zagrebačke županije, omeđenom Gradskom i općinskom te Vinskom ulicom, promovirani su turistički i gospo-darski proizvodi te predstavljene Zelinska, Plešivička i Samoborska

vorila Marica Svetlečić, tajnica Udruge proizvođača bučinog ulja. Najavila je predstavljanje bučinog ulja “Premium”, koje će se s jam-stvenim žigom plasirati na tržište kao prepoznatljiv i zaštićen proi-zvod. O primjeni buča i bučinog ulja, zdravstvenim i nutritivnim vrijednostima te prednostima koje prehrana s bučama donosi, prezen-taciju je održala gastronovinarka portala “Oblizeki” Božica Brkan.

Na kraju konferencije ugosti-telji su ponudili jela od buča, s namjerom da ih na jelovnicima zadrže tijekom cijele godine, a potom je za njih održana gastro-radionica “Buče - nadahnuće za cijelu godinu”, koju je vodio chef Robert Slezak. Prezentirao je jela od buča, od predjela do deserta, od nacionalnih specijaliteta do row fooda, kao i njihov način pripre-me.

vinska cesta. - Priča nam se čini perspektivnom, željeli bismo iduće godine, kao partnere, uključiti u nju i turističke zajednice drugih županija - rekla je Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije.Trg Zagrebačke županije, na koje-mu su se mogla kušati 'zlatna' žu-panijska vina s ovogodišnjeg ocje-njivanja (vidi str. 22), simbolično je otvorio župan Stjepan Kožić.

'Kraljica jeseni'


DOGAĐAJI

IVANIĆ-GRAD SUSRET DJECE I MLADIH DIJABETIČARA

Bilježi se trend porasta dijabetesa kod mladih

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od dijabetesa boluje oko 320.000 ljudi

Klub osoba s dijabetesom ‘Za bolji život’, osnovan prije pet godina, djeluje pri Gradskom društvu Crvenoga

križa Ivanić-Grada

O Zagrebačkoj županiji može se toliko toga lijepoga ispričati, a kroz serijal “Ne-

ispričana priča”, emisiju koja se u programu Jabuke TV emitira če-tvrtkom od 21.20 sati (repriza je nedjeljom u 17 sati), urednice i vo-diteljice Jasenke Haleuš, otkrit ćete što se sve može vidjeti, posjetiti i okusiti u ovom pravom malom raju Hrvatske. S ciljem otkrivanja nepoznatoga o već poznatome, “Neispričana priča” nametnula se kao izbor broj jedan većine gledatelja Jabuke TV. Kroz 45 minuta, iz svojih udobnih naslo-njača, možete prošetati kroz povi-jest naših gradova jer, kao što zna-mo, upravo je ta povijest protkana kroz sadašnjost, a njenu ljepotu i bogatstvo treba ispričati. Kakve su narodne nošnje i narodni običaji ovih krajeva? Znate li da na području županije postoji jezero

sa zlatnim ribicama koje ispunja-vaju baš svaku želju? Poznajete li vinske ceste koje skrivaju posebne priče vinara i vinogradara? Gdje se skriva najbolja gastronomska po-nuda jela koja miluju vaša nepca? Odgovore na ova pitanja donosi “Neispričana priča”. Mnogo je legendi koje pripovije-daju o vilenjacima i vilama koje su plesale na našim zelenim pašnja-cima, a postoje i priče o divovima i patuljcima koji su kročili stazama kojima i mi danas hodamo. Iako tragovi njihova postojanja nisu zabilježeni, predano je zabilježena povijest ovih krajeva koja se čuva u mnogobrojnim muzejima. Zahvaljujući drvetu i vještini do-maćih graditelja nastale su drvene kapele koje su biser graditeljstva, ne samo kod nas, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Biser graditeljstva sva-kako su i dvorci kojima naš kraj

obiluje. Svaki od njih poseban je na svoj način i daje najtočniji povijesni trag vremena u kojemu je nastao. Ukrasi dvoraca pričaju priču, go-tovo jednako zanimljivu kao i le-gende vezane za ljude koji su tamo obitavali. Parkovi, perivoji i šetnice plijene svojom ljepotom, ali nose i neke davne tajne, koje gotovo da možemo čuti uživajući u njihovom miru i tišini.Pa, iako je vrijednost dvoraca ne-procjenjiva, a ljepota neupitna, ništa nije toliko vrijedno i nezamje-njivo kao prirodna bogatstva ovo-ga kraja. Na području Zagrebačke županije uhvaćeni su najveći primjerci soma i šarana u Hrvatskoj, čime je ona postala omiljeno odredište ribiča, a postala je i omiljeno odredište zaljubljenika u adrenalinske spor-tove jer vam nudi paragliding, skok padobranom i spuštanje kanuom

Savom ili Odrom. Tu je ljepotu do-življenog najljepše prepričati za stolom, uz vrhunsku hranu. Upra-vo je gastronomska ponuda jedan od aduta naše županije gdje su stara jela oživljena nekim novim namirnicama i načinima pripreme. Recepti stvoreni jednom davno u minulim vremenima, osvježeni su novim idejama u koje je utkano puno ljubavi kakvu možete naći samo u ovim krajevima. U serijalu o Zagrebačkoj županiji otkrit ćete što se skriva u svakom njenom kutku, saznat ćete povijest, upoznati sadašnjost, ali isto tako i doznati kakvi su budući planovi gradova, općina, županije.Od kulturne, preko gastronomske, pa sve do zabavne ponude, želja je objediniti i prikazati ono najbo-lje i najljepše što nudi Zagrebačka županija u svim svojim gradovima i općinama.

‘NEISPRIČANA PRIČA’ OTKRIVA SVE TAJNE lJEPOTE ZAGREBAČKE žUPANIJE

Susret djece i mladih dijabe-tičara, njih 150 (zajedno s pratnjom) iz petnaestak hr-

vatskih gradova (sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije), organizi-rao je u Ivanić-Gradu Klub osoba s dijabetesom “Za bolji život”. Za sudionike je održano predavanje “Dijabetes - zaštitimo našu bu-dućnost”, te uvodno “Šetnja kroz povijest Ivanića”, zatim obilazak tradicijskoga čardaka, prezentaci-ja sanitacije vode te sportske igre - odbojka na pijesku, graničar, štafeta.

- Susret je zamišljen kao spoj edukativnih i sportskih aktivnosti, s ciljem promicanja i proširivanja svijesti o uzrocima odgovornima za globalnu epidemiju dijabete-sa - pojasnila je Ina Mužina, vo-diteljica Kluba “Za bolji život”, dodavši da se u svijetu, pa tako i u nas, bilježi porast ove bolesti. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od

dijabetesa boluje oko 320.000 lju-di, od čega tek njih oko 180.000 ima saznanja o svojoj bolesti. No, zabrinjava što se pravilno liječi tek njih oko 45.000. Najvažnija je, kaže I. Mužina, pravilna pre-hrana, fizička aktivnost i svakod-nevna samokontrola.

Pomoć u organizaciji pružile su učenice SŠ Ivana Šveara

Sudjelovali su dijabetičari iz petnaestak gradova


VRBOVEC TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA ‘KAJ SU JELI NAŠI STARI’

Kuhani pilek s pemskimknedlima i paradajz sosom

Udruge žena vrbovečkoga kraja, prema starim receptima, pripremile su devedesetak jela koja su ponuđena posjetiteljima na kušanjeNikad ulje, koriste samo

svinjsku mast. Prošli su osamdeset, niti imaju še-

ćer, niti masnoću u krvi - o svojim roditeljima, Vjekoslavu i Ani, pripovijeda Ankica Vacenovski, članica Udruge žena Zetkana (općina Dubrava). Za doručak se na njihovu stolu, nastavlja, nađu žganci, pečeni krumpiri, krvavi-ce, mlijeko, putro...

- I zdravi su! - dodaje. I Ankica kuha na masti. Često za nedjeljni ručak priprema rezancovu juhu (kokošju i pileću), kuhanoga pi-leka s pemskim knedlama i pa-radajz sosom ili pečenu racu s mlincima i zelje salatom. Od sve-krve je naučila (stara) češka jela, čiji će recepti do kraja godine, govore žene Zetkana, biti otisnu-ti u prigodnoj knjizi. Sudjelujući na ovogodišnjoj manifestaci-ji “Kaj su jeli naši stari” posje-titeljima su, uz ostalo, ponudile riblju juhu, punjenu papriku sa

slatkim zeljem i rižom, umak od guskine krvi s jetricama, podera-ne gaće...

Kukuruzni kruh s koprivom, topao, u ustima topiv, ukusan, na izložbeno-prodajni prostor žena Tučenika donijela je Ružica Bo-roša.

- Kruh pečemo gotovo sva-ki drugi dan. Kod nas je to kao 'dobro jutro'. U svemu volim izazove, pa tako već petnaestak godina pečem kruh s tikvama, oskorušama, lanom... - pripo-vijeda Ružica. Žene Tučenika

Ana Vacenovski, Jasmina Maca, Milka Sudicki - UŽ Zetkan

Blankica Besek, Nadica Radosavljević, Katica Benko - UŽ Pirakovec

Manifestaciju je otvorio župan Stjepan Kožić, rekavši da ona čuva i

štiti, ali i otima zaboravu etnografsko bogatstvo

vrbovečkoga kraja, a time i Zagrebačke županije

MANIfESTACIJE


Kuhani pilek s pemskimknedlima i paradajz sosom

Rozalija Kurjaković s tortamaKlavir i Kajdanka laureat izložbe

TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA ‘KRIŠKI OBLIZEKI’

U Križu je održana 16. turističko-kulinarska manifestacija “Kriški

oblizeki”, festival slastica Zagrebač-ke županije. Na ovoj humanitarnoj priredbi (novac od prodanih kolača namijenjen je najmlađima) stručna je komisija kušala 154 slastice. - Kao nikada dosad, slastice su se zorno razlikovale razinom kakvoće. Dok su jedne bile pripremljene vr-hunski, u drugih su do izražaja došli osnovni propusti. Utjecaj različitih medijskih PR-eksperimenata, pose-bice interneta i TV-showova, ned-vojbeno je pridonio da se mnogi ne trude svladati osnovne tehnološke stvari, što je u pripremi slastica, uz poštivanje omjera, izuzetno važno, pa je natprosječno bilo nepečnih, odnosno nedovoljno ispečenih ko-lača (a bilo je, nažalost, i izgorenih!). S opravdanjem “kreativnosti” mnogi se upuštaju u nemoguće eksperi-mente, spajajući nespojivo. Primjeri-ce, jedna je torta bila ukrašena crve-nim i žutim paradajzićima! U Križu i Moslavini obično se jedu bolje slasti-ce, pogotovo ako ih želimo zvati obli-zekima - rekla je, uz ostalo, predsjed-nica ocjenjivačkog suda Božica Brkan.

spremno odgovaraju da se u nji-hovim obiteljima svaki dan kuha.

- Jedemo domaće, sami hrani-mo teleke, pajceke, piceke, koko-ši... Kuhati su nas naučile bake, a danas učimo jedna od druge. Jedna napravi, druga nešto doda - govore Martina Kobelšćak i Dijana Šćuric. Trinaestogodišnju Luciju (obožava štrukle od sira!) kuhati je, odgovorit će, naučila baka.

- Bilo mi je deset godina kada sam počela kuhati juhu i poha-ti meso, a kasnije sam naučila i peći kolače - govori Lucija.

Na izložbeno-prodajnom pro-storu žena Pirakovca cicmara, pera, fanjki, bučnica...

- Da, i danas kuhamo, ali ne po starinski - na upit kako se hra-ne, iskreno će Ivka Antolković, predsjednica Udruge.

- Za sve treba vremena. Neka-da je u kući bila stara baka koja je pripremala ručak - naložila peć, miješala, dinstala, podli-jevala, pazila…, a danas se sve radi brzinski. Sve diktira tempo života. Nađite danas ženu koja nema mikrovalnu! - govori Ivka.

Slastice su se zorno razlikovale razinom kakvoće, dok su jedne bile pripremljene vrhunski, u drugih su do

izražaja došli osnovni propusti

Laureatom izložbe proglašena je Zagrepčanka Rozalija Kurjaković, za torte Klavir i Kajdanka, dok je nagra-da za kreativnost dodijeljena Niko-lini Horvat Rabuzin iz Varaždina za kreaciju od medenjaka, inspiriranu Milkom Trninom. Među deset naj-ukusnijih slastica na prva tri mjesta

rangirane su bezglutenska pita od jabuka Diane Korman iz Novoselca, pita med-griz-jagode Maje Lajpold, također iz Novoselca, i pužići s ma-relicama Marije Radošević iz Gra-berja Ivanićkog. Manifestaciju su, uz pokroviteljstvo Županije, organizirali Društvo Naša djeca Vladimir Nazor i Turistička za-

jednica Općine Križ.

Bezglutenska pita od jabuka

Pita med-griz-jagode

Pužići s marelicama

Kušane su i ocijenjene 154 slastice

Rozalija Kurjaković

sa svojim kreacijama

Martina Kobelšćak, Lucija Šćuric - UŽ Tučenik

MANIfESTACIJE


DOGAĐAJI

U prostoru TZ Zagrebačke žu-panije može se, do 14. listopa-da, pogledati izložba Udruge likovnih stvaratelja Zaprešića, koja obuhvaća djela nastala za likovne kolonije “Akvareli na skeli”. Autori djela su likovni umjetnici Zaprešića i Samobo-ra, a glavni motiv je obala rijeke Save.- Sava ne odvaja, ona nas spa-ja - otvorivši izložbu rekao je gradonačelnik Zaprešića Želj-ko Turk, naglasivši da suradnja umjetnika dvaju gradova znat-no pridonosi kulturnoj ponudi zaprešićkoga kraja. U sklopu otvorenja izložbe na-javljen je i program tradicional-ne manifestacije “Dani Jelačića”, koja je počela 28. rujna, a potra-jat će do 14. listopada.

Akvareli na skeli

POSTMODERNISTIČKA POETSKA RAZNOLIKOST

Izložba skulptura nastalih za ‘Dugoselskih jeseni’ Izložba skulptura, nastalih za tradicionalnog

susreta likovnih umjetnika koje u sklopu “Dugoselskih jeseni” organizira Pučko otvo-reno učilište Dugo Selo, otvorena je počet-kom rujna u prostoru Turističke zajednice Zagrebačke županije, u zagrebačkoj Prera-dovićevoj ulici. Izložbene skulpture nastale su prošle godine kada je tema susreta bila integracija naše zemlje u Europsku uniju, s

Porast dolazaka i noćenja turistaGospodarske, turističke i

kulturne posebnosti naše županije predstavljene su

na 2. Sajmu županija, održanom na Zagrebačkom velesajmu. Izložbeni prostor županije, ure-đen u suradnji sa županijskom Turističkom zajednicom te turi-stičkim zajednicama gradova i općina, ponudio je posjetiteljima proizvode (suvenire i one koji se proizvode na obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvima),

brošure i informacije o

SAJAM ŽUPANIJA NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU

'zelenom prstenu Zagreba'.Nakon otvorenja sajma, prostor županije obišao je župan Stjepan Kožić, dok je direktorica TZ Za-grebačke županije Ružica Rašpe-rić iznijela podatke o povećanju broja dolazaka turista na naše područje. U prvih osam mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem 2012., bilježi se 25 posto više dolazaka i 34 posto više noćenja.- Našu lijepu priču moramo još više komercijalizirati - rekla je R. Rašperić.

naglaskom očuvanja identiteta i posebnosti. Većina skulptura rađena je u drvu, iskopanom prilikom eksploatacije šljunka, no rađene su i od keramike, metala i platna. “Karakterizi-ra ih postmodernistička poetska raznolikost i raznovrsnost skulptorskih izričaja”, napisao je u katalogu izložbe povjesničar umjetnosti Vanja Babić.Izložene su bile skulpture jedanaest autora

Ovogodišnji susret likovnih umjetnika održat će se 4 i 5. listopada

Folklorni ansambl Šiljakovina predstavljat će našu županiju na državnoj smotri koreografi-ranog folklora, krajem listopada u Čakovcu. Županijska smotra, na kojoj je nastup FA Šilja-kovina ocijenjen najboljim, održan je sredinom rujna u velikogoričkom Pučkom otvorenom učilištu. Organizirale su ju zajednice kulturno-umjetničkih udruga Velike Gorice i Zagrebač-ke županije, a sudjelovali su KUD “Kraluš” iz Stupnika (koreografija “Stoj nam polevce prele-po”), KUD “Graničar” iz Križa (“Kola iz Ražanca”), HKUD “Petar Zrinski” iz Vrbovca (“Jankić je dojahal”), KUD “Ban Josip Jelačić” iz Zaprešića (“Preko Drave grm'javica”), KUD Mičevec (“Prek Save ružica rumena”), KUD “Preporod” iz Dugog Sela (“Lepo nas je pogledat sa strane”), KUD “Dučec” iz Mraclina (“Jelica kolce vodila”), KUD Bistra (“Djevojku za ruku ko rumenu jabuku”), KUD “Bratinečko srce” iz Bratine (“Ajd u kolo”), FA Šiljakovina (“Liko moja, tamburice stara”) i FA “Mladost” iz Samobora (koreografija “Tičica popeva”).

Smotra koreografiranog folklora

Documents

NA DOBROBIT UČENIKA I STANOVNIKA BRDOVCA · Gosti iz Slovačke obišli su Duhovno-obrazovni centar “Marijin Dvor - Lužni-ca” i kompleks Novih dvora Jelačićevih u Zaprešiću,