Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
0
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje
na slobodno tržište Banjalučke berze
Na osnovu člana 11 Zakona o tržištu hartija od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske” broj: 92/06, 34/09 i 30/12, 59/13 i 108/13) i Odluke o četvrtoj emisiji obveznica, javnom ponudom, broj: SKUP.05-1/16 od 10.5.2016. godine, „PRVO PENZIONERSKO MIKROKREDITNO DRUŠTVO“ d.o.o. Banja Luka (u daljem tekstu: Emitent), donosi
J E D I N S T V E N I P R O S P E K T
za javnu ponudu obveznica iz četvrte emisije
i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
PRVO PENZIONERSKO MIKROKREDITNO DRUŠTVO D.O.O. BANJA LUKA
Broj obveznica koje se emituju: 10.000 Nominalna vrijednost po obveznici: 100 KM
Vrijednost emisije: 1.000.000 KM Kamatna stopa: 10%
Grejs period: 6 mjeseci Obračun i isplata kamate i glavnice: mjesečno
Dospijeće emisije: 3 godine
Agent emisije „Advantis Broker“ a.d. Banja Luka
Banja Luka, maj 2016. godine
1
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
SADRŽAJ
1. ODGOVORNA LICA 4
1.1. Lica odgovorna za informacije sadržane u Jedinstvenom prospektu 4
1.2. Potpisane izjave odgovornih lica 4 2. LICA ZADUŽENA ZA REVIZIJU FINANSIJSKIH INFORMACIJA 5
2.1. Podaci o licima koja su odgovorna za reviziju finansijskih izvještaja za 2013. i 2014. godinu 5
2.2. Podaci o promjeni/otkazu fizičkom ili pravnom licu koje je odgovorno za reviziju finansijskih izvještaja 5
3. IZABRANE FINANSIJSKE INFORMACIJE 5
3.1. Uporedne finansijske informacije o emitentu za prethodna dva godišnja obračunska perioda 5
4. FAKTORI RIZIKA 7
4.1. Faktori rizika koji mogu uticati na sposobnost emitenta da ispunjava svoje obaveze po hartijama od vrijednosti koje su predmet ponude 7
4.1.1. Rizik likvidnosti 7 4.1.2. Kreditni rizik 9 4.1.3. Kamatni rizik 9 4.1.4. Rizik koncentracije 10 4.1.5. Rizici ulaganja 11 4.1.6. Rizik zemlje 11 4.1.7. Operativni rizik 13
4.2. Faktori rizika za hartije od vrijednosti koje se nude i/ili uključuju u trgovanje, a koji su značajni za procjenu tržišnog rizika povezanog s tim hartijama od vrijednosti 14
4.3. Tržište kapitala Republike Srpske 14
4.3.1. Valutni rizik 14 4.3.2. Kamatni rizik 15 4.3.3. Kreditnirizik 15
5. PODACI O EMITENTU 16
5.1. Osnovni podaci o emitentu i razvoj emitenta 16
5.1.1. Poslovno ime emitenta 16 5.1.2. Sjedište emitenta i podaci iz registara 16 5.1.3. Pravni oblik emitenta i kontakt podaci 16 5.1.4. Datum osnivanja i registracije emitenta/razvoj emitenta 17
5.2. Značajna ulaganja 17
5.2.1. Opis svih značajnih ulaganja Emitenta počev od objavljivanja posljednjih godišnjih finansijskih izvještaja 17
6. PREGLED POSLOVANJA 17
6.1. Osnovne djelatnosti 17
6.1.1. Opis predmeta poslovanja, pretežna djelatnost i ključne aktivnosti po osnovu kojih emitent ostvaruje najveće prihode 17
6.1.2. Opis svih novih proizvoda ili usluga koje su uvedene 18 6.1.3. Osnovni ciljevi i strategija Emitenta 18
6.2. Glavna tržišta i izjava o tržišnom položaju Emitenta uz navođenje činjenica na kojima se zasniva navedena izjava 20
7. ORGANIZACIONA STRUKTURA 20
7.1. Kratak opis grupe i položaj emitenta unutar grupe 20
7.2. Zavisni položaj emitenta u odnosu na druga pravna lica 20 8. TRENDOVI 20
8.1. Značajnije štetne promjene u pogledu sadašnjeg i/ili budućeg položaja emitenta, od datuma poslednjih objavljenih revidiranih finansijskih izvještaja 20
2
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
8.2. Informacije o svim poznatim trendovima, nesigurnostima, zahtjevima, obavezama ili događajima koji bi mogli da imaju značajan uticaj na buduće poslovanje emitenta, najmanje za tekuću finansijsku godinu 20
9. PREDVIĐANJA ILI PROCJENE DOBITI 21 10. UPRAVNI, RUKOVODEĆI I NADZORNI ORGANI 21
10.1. Informacije o upravnim, rukovodećim i nadzornim organima društva 21
10.2. Sukob interesa upravnih, rukovodećih i nadzornih organa i višeg rukovodstva 22 11. PRAKSA UPRAVE 22
11.1. Informacije o odboru za reviziju emitenta, uključujući imena članova odbora i skraćeni prikaz propisanih uslova po kojima odbor radi 22
11.2. Izjava o pridržavanju Standarda korporativnog upravljanja 23 12. VEĆINSKI VLASNICI 23
12.1. Učešće u kapitalu emitenta 23
12.2. Promjena kontrolnog položaja u emitentu 23 13. FINANSIJSKI PODACI O IMOVINI, OBAVEZAMA, FINANSIJSKOM POLOŽAJU, KAO I DOBICIMA I GUBICIMA EMITENTA 24
13.1. Finansijski podaci o prethodnom poslovanju emitenta 24
13.1.1. Godišnji finansijski izvještaji emitenta za posljednje dvije poslovne godine 24 13.1.2. Revizorski izvještaji emitenta za 2014. i 2015. godinu 35 13.1.3. Konsolidovani finansijski izvještaji emitenta za posljednje dvije poslovne godine i izvještaj o
poslovanju, izrađen od strane uprave 37
13.2. Revizija finansijskih izvještaja koji su uključeni u prospekt 37
13.2.1. Izjava da su godišnji finansijski izvještaji revidirani 37 13.2.2. Navođenje ostalih podataka u prospektu koji su revidirani od strane ovlašćenog revizora 37
13.3. Sudski, upravni i arbitražni postupci 37
13.4. Značajna promjena finansijskog ili tržišnog položaja emitenta 37
14. DODATNE INFORMACIJE 38
14.1. Osnovni kapital 38
14.1.1. Iznos upisanog i uplaćenog osnovnog kapitala 38
14.2. Statut 38
14.2.1. Opis djelatnosti emitenta 38 15. ZNAČAJNI UGOVORI 38 16. INFORMACIJE ČIJI SU IZVOR TREĆA LICA I IZJAVE STRUČNJAKA 38 17. DOKUMETI DOSTUPNI NA UVID 39 18. PODACI O GARANTU I NAČINU GARANCIJE ZA OBAVEZE PO OSNOVU HARITJA OD VRIJEDNOSTI 39 19. KLJUČNE INFORMACIJE 40
19.1. Interesi pravnih/fizičkih osoba u vezi s izdavanjem/ponudom 40
19.2. Razlozi za ponudu i namjena sredstava 40
20. INFORMACIJE O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI KOJE ĆE BITI PONUĐENE/ UKLJUČENE U TRGOVANJE 40
20.1. Opis vrste i klase hartija od vrijednosti koje su predmet ponude i/ili uključenja u trgovanje 40
20.2. Karakteristike hartija od vrijednosti 41
20.3. Položaj hartija od vrijednosti koje su predmet ponude i uključenja u trgovanje 41
20.4. Opis prava koje daju hartija od vrijednosti, eventualna ograničenja tih prava, kao i postupak za izvršavanje tih prava 41
20.5. Kamatna stopa, dospijeće, način obračuna i rokovi za isplatu glavnice i kamate po predmetnim obveznicama 41
20.6. Način i metode amortizacije i vremenski raspored plaćanja 43
20.7. Prinos i opis metoda izračunavanja 45
20.8. Prijevremeni otkup obveznica 45
3
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
20.9. Zastupanje imalaca hartija od vrijednosti, odnosno, odredbe o skupštini imalaca dužničkih hartija od vrijednosti 45
20.10. Odluke o novim emisijama hartija od vrijednosti emitenta 45
20.11. U slučaju novih izdanja, očekivani datum izdanja hartija od vrijednosti 46
20.12. Opis bilo kakvih ograničenja u vezi slobodne prenosivosti hartija od vrijednosti 46
20.13. Podaci o poreskim obavezama u vezi sa hartijama od vrijednosti 46 21. USLOVI PONUDE 46
21.1. Uslovi, podaci o ponudi, vremenski raspored i postupak prihvata ponude 46
21.1.1. Uslovi ponude 46 21.1.2. Ukupni iznos emisije /ponude 47 21.1.3. Period upisa hartija od vrijednosti i opis postupka upisa hartija od vrijednosti 47 21.1.4. Mogućnost za smanjenje broja upisanih hartija od vrijednosti po investitoru i načina za povraćaj
preplaćenog iznosa upisnicima 47 21.1.5. Detalji o određenom najmanjem/najvećem broju hartija od vrijednosti koji se mogu upisati 47 21.1.6. Način i rokovi za uplatu upisanih hartija od vrijednosti, kao i način na koji će biti prenijete na
vlasničke račune kupaca hartija 47 21.1.7. Opis načina i datum na koji će biti objavljeni rezultati ponude 48 21.1.8. Pravo prvenstva pri upisu hartija od vrijednosti 48
21.2. Plan raspodjele i alokacije hartija od vrijednosti 48
21.2.1. Kategorije potencijalnih investitora kojima su ponuđene hartije od vrijednosti 48 21.2.2. Postupak obavještavanja investitora o količini dodijeljenih hartija od vrijednosti, uz napomenu da li
može da se trguje hartijama od vrijednosti i prije obavještenja investitora 48
21.3. Određivanje cijene 48
21.3.1. Cijena po kojoj će hartije od vrijednosti biti ponuđene / iznos svih troškova koji padaju na terete investitora 48
21.4. Sprovođenje ponude/prodaje (plasman i pokroviteljstvo, odnosno preuzimanje) 49
21.4.1. Naziv i adresa institucija koje sprovode postupak ponude/prodaje uz obavezu otkupa (plasman obveznica) ili bez obaveze (plasman) hartija od vrijednosti 49
21.4.2. Poslovno ime i sjedište kreditne i depozitne institucije preko kojih emitent izvršava finansijske obaveze po osnovu ponude 49
22. UKLJUČENJE U TRGOVANJE 49
22.1. Podaci o uvrštenju ponuđenih hartija od vrijednosti na tržište Banjalučke berze 49
22.2. Podaci o hartijama od vrijednosti iste vrste, koje je emitent već izdao i uključio u trgovanje 49
22.3. Pojedinosti o licima koja su se obavezala da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju, obezbeđujući likvidnost pomoću ponuđene i tražene cijene 50
23. DODATNE INFORMACIJE O ANGAŽOVANJU SAVJETNIKA 50
23.1. Savjetnici povezani sa izdavanjem obveznica 50
23.2. Mišljenje ili izvještaj stručnih lica 51
23.3. Ocjena kreditne sposobnosti emitenta ili njegovih dužničkih hartija od vrijednosti 51
4
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
1. ODGOVORNA LICA
1.1. Lica odgovorna za informacije sadržane u Jedinstvenom prospektu
Bojana Teodorović-Kukrika, Direktor
Zoran Najdanović, predsjednik Upravnog odbora
Tatjana Avramović, član Upravnog odbora
Ilija Džombić, član Upravnog odbora
1.2. Potpisane izjave odgovornih lica
“Preduzevši sve potrebne mjere, izjavljujemo da su, prema našim saznanjima, informacije u Jedinstvenom prospektu u skladu sa činjenicama, kao i da nisu izostavljene činjenice koje bi mogle da utiču na istinitost i potpunost Jedinstvenog prospekta".
Bojana Teodorović-Kukrika Direktor
Zoran Najdanović Predsjednik Upravnog odbora
Tatjana Avramović član Upravnog odbora
Ilija Džombić član Upravnog odbora
5
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
2. LICA ZADUŽENA ZA REVIZIJU FINANSIJSKIH INFORMACIJA
2.1. Podaci o licima koja su odgovorna za reviziju finansijskih izvještaja za 2013. i 2014. godinu
Reviziju finansijskih izvještaja za 2014. godinu vršilo je Društvo za reviziju i računovodstvo
„PRIMANOTA“ d.o.o. Banja Luka, Braće Mažar i majke Marije 52, Banja Luka, ovlašćeni revizor Borislav Đogatović, dok je reviziju finansijskih izvještaja za 2015. godinu vršilo Preduzeće za reviziju računovodstvenih izvještaja i konsalting“ POSLOVNI INFORMATOR-PD“ d.o.o.Prijedor, Ulica Nikole Pašića br. 12, ovlašćeni revizor Savić Dragoljub.
.
2.2. Podaci o promjeni/otkazu fizičkom ili pravnom licu koje je odgovorno za reviziju
finansijskih izvještaja
Za eksternog revizora za 2015. godinu Skupština Emitenta nakon provedenog postupka
prikupljanja ponuda kao najpovoljnijeg ponuđača odabrala je Preduzeće za reviziju računovodstvenih izvještaja i konsalting“ POSLOVNI INFORMATOR-PD“ d.o.o.Prijedor, ovlašćeni revizor Savić Dragoljub.
Lice koje je ispred revizorske kuće nadležno za eksternu reviziju, ovlašćeni revizor Savić
Dragoljub, revidovao je FI Društva za 2012. godinu.
3. IZABRANE FINANSIJSKE INFORMACIJE
3.1. Uporedne finansijske informacije o emitentu za prethodna dva godišnja obračunska perioda
U nastavku slijedi tabelarni prikaz skraćenih godišnjih finasijskih izvještaja Emitenta za 2014. i
2015. godinu:
Skraćeni bilans stanja 2014 2015
Aktiva
Stalna imovina 22.414 32.297
Tekuća imovina 4.645.310 6.453.910
Poslovna aktiva 4.667.724 6.486.207
Vanbilansna aktiva 18.497 14.263
UKUPNA AKTIVA 4.686.221 6.500.470
Pasiva
A. Obaveze 3.789.981 5.367.298
B. Kapital 877.743 1.118.909
Poslovna pasiva 4.667.724 6.486.207
Vanbilansna pasiva 18.497 14.263
UKUPNA PASIVA 4.686.221 6.500.470
6
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Skraćeni bilans uspjeha 2014 2015
A. PRIHODI I RASHODI IZ POSLOVA FINANSIRANјA
DOBITAK IZ POSLOVA FINANSIRANјA 660.709 1.068.293
B. OPERATIVNI PRIHODI I RASHODI
1. Prihodi iz operativnog poslovanja 3.181 2.197
2. Rashodi iz operativnog poslovanja 249.508 402.469
GUBITAK IZ OPERATIVNOG POSLOVANјA -246.327 -400.272
V. OSTALI PRIHODI I RASHODI
1. Ostali prihodi 177 1.257
2. Ostali rashodi 137 7.772
DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA
40 -6515
G. POSLOVNI DOBITAK 414.422 661.506
Dobitak prije oporezivanja 414.422 661.506
Porez na dobit 41.818 66.367
Neto dobitak tekuće godine 372.604 595.139
Skraćeni bilans tokova gotovine 2014 2015
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
A. Neto novčana sredstva iz poslovnih aktivnosti -1.786.012 149.932
Novčani tokovi iz aktivnosti investiranja
B. Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti - -
Novčani tokovi od aktivnosti finansiranja
V. Neto novčana sredstva od finansijskih aktivnosti
2.083.879 782.629
NETO PORAST NS i NE ** (A+B+V) 297.867 932.561
NS i NE NA POČETKU PERIODA 303.295 601.162
EFEKTI PROMJENE DEVIZNIH KURSEVA NS i NE
NS i NE NA KRAJU PERIOD A (4+5+6) 601.162 1.533.723
** NS i NE= novčana sredstva i novčani ekvivalenti
7
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
4. FAKTORI RIZIKA
4.1. Faktori rizika koji mogu uticati na sposobnost emitenta da ispunjava svoje obaveze po hartijama od vrijednosti koje su predmet ponude
Društvo u svom poslovanju može biti izloženo sljedećim rizicima:
1) riziku likvidnosti;
2) kreditnom riziku, uključujući i rezidualni rizik, rizik smanjenja vrijednosti potraživanja, rizik
izmirenja/isporuke, kao i rizik druge ugovorne strane;
3) kamatnom riziku;
4) riziku koncentracije, koji posebno uključuje rizike izloženosti Društva prema jednom licu ili
grupi povezanih lica;
5) rizicima ulaganja Društva;
6) rizicima koji se odnose na zemlju porijekla lica prema kojem je Društvo izloženo (rizik
zemlje);
7) operativnom riziku, koji posebno uključuje pravni rizik.
4.1.1. Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti je mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva usljed nesposobnosti Društva da ispunjava svoje dospjele obaveze, i to zbog:
povlačenja postojećih izvora finansiranja, odnosno nemogućnosti pribavljanja novih izvora
finansiranja (rizik likvidnosti izvora sredstava), ili
otežanog pretvaranja imovine u likvidna sredstva zbog poremećaja na tržištu (tržišni rizik
likvidnosti).
Društvo je dužno da utvrđuje i održava odgovarajući nivo rezerve likvidnosti u skladu sa analizom ročne neusklađenosti njenih bilansnih obaveza i potraživanja i vanbilansnih stavki (gap analiza) za unaprijed utvrđene periode koji uključuju i period od jednog dana. Društvo je dužno da obezbjedi upravljanje rizikom likvidnosti zbirno po svim valutama i pojedinačno po značajnim valutama, da obezbjedi stabilnost i diversifikaciju izvora finansiranja, rješavanje privremenih i dugoročnih kriza likvidnosti, kao i blagovremeno i adekvatno postupanje u slučajevima povećanog rizika likvidnosti. Društvo koristi različite tehnike za ublažavanje rizika likvidnosti koje, pored odgovarajućih rezervi likvidnosti koje joj omogućavaju nesmetano poslovanje u vanrednim uslovima, uključuju i diversifikovane i stabilne izvore finansiranja.
Od osnivanja do danas društvo nije bilo izloženo likvidnosnom riziku, jer su pribavljena
sredstva i plasmani svo vrijeme usklađeni sa aspekta iznosa i dospijeća. Osim toga, zaštitom od kreditnog rizika eliminisali smo likvidnosni rizik i na strani otežanog pretvaranja potraživanja u novac.
Društvo nije izloženo likvidnosnom riziku, jer je pokazatelj likvidnosti u svakom podperiodu
godine veći od 1, što je granica likvidnosti. To znači da je likvidna aktiva uvijek veća od obaveza koje dospijevaju u istom periodu. Ako pogledamo portfelj mikrokredita na dan 31.12.2015. i njegovo dospijeće, i obaveze na isti dan, sa njihovim dospijećem, dolazimo do koeficijenta likvidnosti koji u svakom mjesecu 2016. godine iznosi prosječno 1,54:
8
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Mjeseci u 2016.
Portfelj mikrokredita
Zaduženja
Kumulativni višak
likvidnih sredstava
Januar 412.573 229.059 183.514
Februar 418.153 229.059 372.607
Mart 420.168 229.059 563.716
April 407.423 229.059 742.080
Maj 391.614 229.059 904.635
Jun 375.427 229.059 1.051.002
Jul 357.034 229.059 1.178.977
Avgust 335.851 229.059 1.285.768
Septembar 311.810 229.059 1.368.518
Oktobar 288.452 229.059 1.427.911
Novembar 266.552 229.059 1.465.403
Decembar 245.262 229.059 1.481.606
UKUPNO 4.230.320 2.748.714
Likvidnu imovinu čine gotov novac i novčani ekvivalenti na računima društva i glavnica
plasiranih mikrokredita koja dospijeva na naplatu u kratkoročnom periodu. Na dan 31.12.2015. godine ona iznosi 4.646.303 KM, a 33% likvidne aktive čini novac na računima dok je preostalih 67% glavnica portfelja koja dospijeva na naplatu u 2016. godini.
U 2015. godini ukupan priliv novčanih sredstava je iznosio 9.022.802 KM, od čega 63,7% priliv od naplate mikrokredita, a preostalih 36,3% je priliv iz novih izvora finansiranja (zaduženja). Ukupni odlivi novca su iznosili 8.090.241 KM, od čega 36,8% plaćanja dobavljačima, zaposlenima, plaćanje kamate po zaduženjima i povrat glavnice po zaduženjima. Preostalih 63,2% odliva novca je plasman mikrokredita u 2015. godini. Neto porast novčanih sredstava u 2015. godini je bila 932.561 KM, ili 10,3% od ukupnog priliva.
Aktiva i pasiva su ročno usklađeni jer je prosječni period dospijeća mikrokredita 21 mjeseci a prosječno dospijeće izvora finansiranja je 30 mjeseci.
Sa aspekta upravljanja aktivom i izvorima finansiranja, osnovna strategija upravljanja likvidnošću jeste prvenstveno usklađivanje dospijeća plasmana i izvora. Prilikom pregovanja o izvorima finansiranja, banke koje plasiraju kredite u društvo odobravaju rok dospijeća kredita u skladu sa analizom dospijeća trenutnog portfelja mikrokredita i u većini slučajeva se krediti odobravaju na period od 36 mjeseci. Sa druge strane, katalog proizvoda društva (mikrokredita) sadrži kreditne proizvode sa rokom dospijeća do 48 mjeseci, što prema prosjeku zastupljenosti dospijeća mikrokredita čini prosječno dospijeće od 21 mjeseci. U slučaju odobrenja izvora finansiranja sa nižim rokom dospijeća, upravni odbor usvaja novi katalog proizvoda u kome se nude mikrokrediti sa manjim rokom dospijeća, a taj katalog važi do plasmana iznosa dobijenih iz tog izvora finansiranja.
Mogućnosti finansiranja se povećavaju sa sazrijevanjem društva, jer svako poboljšanje bilansnih pozicija vodi do povećanja maksimalnog iznosa zaduženja kod banaka (npr. Kod Intesa banke smo u 2013. godini imali pristup izvorima u visini 500.000 KM, u 2014. godini još dodatnih 200.000 KM, a u 2015. godini je odobreno još 500.000 KM, čime se okvir zaduženja povećao na 1 mio KM). Ovaj trend prate i druge banke koje su do sada bile finansijeri društva.
Aktivnim upravljanjem portfelja mikrokredita postižemo stepen naplate od 99%, što je jedna od tehnika upravljanja rizikom likvidnosti, što u konačnici garantuje sposobnost obezbjeđivanja sredstava za plaćanje obaveza po uzetim kreditima i emitovanim obveznicama. Kod svih poslovnih banaka smo kategorisani u A grupu i obaveze se plaćaju tačno o dospijeću.
9
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
4.1.2. Kreditni rizik
Kreditni rizik je mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva usljed neizvršavanja obaveza dužnika prema Društvu. Društvo upravlja kreditnim rizikom na nivou pojedinačnih plasmana i na nivou cjelokupnog kreditnog portfolija. Radi preuzimanja kreditnog rizika i upravljanja tim rizikom Društvo je uspostavilo odgovarajući kreditni proces, koji obuhvata proces odobravanja plasmana i proces upravljanja ovim rizikom. Društvo identifikuje izloženost kreditnom riziku u sklopu procedure za ocjenu zahtjeva za kredit. Društvo nije naklonjeno kreditnom riziku i nije spremno da preuzima kreditni rizik, što znači da se osigurava / štiti od izloženosti kreditnom riziku tako da rizik prevaljuje na osiguravajuću kuću (za slučaj nastanka nesretnog slučaja i smrti kao faktora izloženosti kreditnom riziku) i / ili na klijenta (za ostale slučajeve koji se pojavljuju kao faktor izloženosti kreditnom riziku). Društo se angažuje isključivo u oblasti „malih kredita“, znači kredita u pojedinačnom iznosu do 10.000 KM. Mali krediti namijenjeni su penzionerima koji primaju penziju preko Fonda PIO Republike Srpske. S obzirom na redovnost primanja ciljne grupe i obavezna sredstva osiguranja od kreditnog rizika, generalna ocjena svih mikrokredita iz portfolija Društva su kategorija A – Dobra aktiva.
„Društvo nije naklonjeno kreditnom riziku i nije spremno da preuzima kreditni rizik, što znači da se osigurava / štiti od izloženosti kreditnom riziku tako da rizik prevaljuje na osiguravajuću kuću (za slučaj nastanka nesretnog slučaja i smrti kao faktora izloženosti kreditnom riziku) i / ili na klijenta (za ostale slučajeve koji se pojavljuju kao faktor izloženosti kreditnom riziku)“ (Politika kreditiranja, član 6, stav 2).
Specifični rizici koji mogu dovesti do nastanka kreditnog rizika su:
smrt korisnika kredita
gubitak prava na penziju korisnika kredita.
Od rizika smrti korisnika kredita, društvo se štiti sklapanjem polise osiguranja sa osiguravajućom kućom, čime rizik prevaljuje na osiguravajuću kuću. U slučaju nastanka osiguranog slučaja (faktora rizika za društvo), izloženost društva riziku se neutralizuje tako što se preostali dug po kreditnoj partiji naplaćuje od osiguravajuće kuće.
U slučaju gubitka prava na penziju, dugovanje se naplaćuje pokretanjem tužbe, koja okončava procesom prinudne naplate. U odnosu na ukupan portfelj plasiranih mikrokredita, identifikovano je 0,13% slučajeva gubitka prava na penziju. Svi sudski sporovi po tom pitanju su završeni u korist društva, 55% odsto je već naplaćeno a ostatak je u postupku prinudne naplate.
4.1.3. Kamatni rizik
Kamatni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital
Društva po osnovu pozicija iz knjige trgovanja usljed promjena kamatnih stopa. Društvo nema knjigu trgovanja. Društvo upravlja različitim oblicima kamatnog rizika, i to:
rizikom vremenske neusklađenosti dospjeća i ponovnog određivanja cijena (repricing
risk);
rizikom krive prinosa (yield curve risk), kome je izloženo usljed promjene oblika krive
prinosa;
baznim rizikom (basis risk), kome je izloženo zbog različitih referentnih kamatnih stopa
kod kamatno osjetljivih pozicija sa sličnim karakteristikama što se tiče dospjeća ili
ponovnog određivanja cijena;
rizikom opcija (optionality risk), kome je izloženo zbog ugovornih odredaba u vezi s
kamatno osjetljivim pozicijama (krediti s mogućnošću prijevremene otplate, i dr).
10
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Izvori finansiranja su usklađeni sa plasmanima s obzirom na dospijeće, čime Društvo eliminiše repricing rizik. Sa aspekta vrste kamatne stope, društvo se zadužuje po fiksnoj kamatnoj stopi i plasira mikrokredite takođe po fiksnoj kamatnoj stopi, čime se štiti od izloženosti baznom riziku.
Kretanje kamatnih stopa na tržištu nema uticaja na uslove kreditnog zaduživanja. Svi krediti su odobreni po fiksnoj kamatnoj stopi i do dospijeća ne podliježu promjeni kamatne stope. Eventualni rast tržišnih kamatnih stopa (prvenstveno mislimo na međubankarsku) nema efekata na izmjenu uslova budućih kreditnih aranžmana jer se konstantnim jačanjem bilansnih pokazatelja društva povećava bonitet društva kod banaka, a time se utiče i na smanjenje kamatne marže u obračunu kamatne stope za plasmane banaka u naše društvo. Sa druge strane svi mikrokrediti se odobravaju takođe po fiksnoj kamatnoj stopi koja se ne mijenja za svo vrijeme trajanja ugovora o mikrokreditu.
Uzimajući u obzir stranu plasmana i zaduživanja kretanje tržišnih kamatnih stopa nema uticaja na buduće kamatne prihode i kamatne rashode. Osim toga, kretanje kamatnih stopa nema uticaj na vrijednost finansijske aktive jer društvo nema ulaganja / plasmane u hartije od vrijednosti. Ročna struktura izvora sredstava i kreditnih plasmana nije u direktnoj ili indirektnoj povezanosti sa kretanjem kamatnih stopa na tržištu, te stoga promjene kamatnih stopa ne mogu imati uticaj na njih.
Razlika između efektivne aktivne kamatne stope i efektivne pasivne kamatne stope u 2015. godini je iznosila 28,2%, a udio neraspoređene dobiti u ostvarenim prihodima na kraju 2015. godine je 39,5%. Marža neto dobiti koju društvo ostvaruje može da kompenzuje eventualnu pretpostavku rasta kamatnih stopa u budućem periodu, koji bi potencijalno mogao povećati efektivnu kamatnu stopu na nove izvore finansiranja. S obzirom da je u trenutku pisanja ovog prospekta 6 mjesečni Euribor -0,143 % godišnje i kada bi potencijalno porastao na najviši nivo iz prethodnih pet godina (a to je 2012. godine kada je bio 1,606%), potencijalno povećanje efektivne kamatne stope na izvore finansiranja bi umanjio maržu neto profita sa 28,2% na 26,45%, što je i dalje veliki profitni raspon za kompenzaciju potencijalnog poskupljenja budućih izvora finansiranja.
Sa druge strane, iako nije realno očekivati daljnji pad Euribora, smanjenje kamatnih stopa na kredite koje konkurenti nude stanovništvu, na račun smanjenja profitne marže drugih kreditora, moglo bi potencijalno uticati na ispad naših plasmana ciljnoj grupi koja zadovoljava kriterije drugih kreditora za odobrenje kreditiranja. Radi se o segmentu penzionera sa penzijom iznad 300 KM, što je osnovni preduslov za kreditiranje od strane banaka. S obzirom da je učešće mikrokredita sa ratom višom od 150 KM (polovina minimalne penzije za odobrenje kredita u bankama) u ukupnom portfelju društva 4,5%, čak i potencijalno smanjenje kamatnih stopa na slične kreditne proizvode ciljnoj grupi, nema materijalan značaj na poslovanje, likvidnost i profitabilnost društva. To potvrđuje i činjenica da je prosječna rata plasiranih mikrokredita društva ispod 84 KM, što znači da je segment stanovništva koji društvo kreditira segment mikroplasmana, sa prosječnim iznosom mikrokredita od 1.386 KM. Čak i pod potencijalnom pretpostavkom da konkurencija smanji kriterije za odobrenje kredita stanovništvu, profitna marža društva (kao rezultat razlike između efektivne aktivne i efektivne pasivne kamatne stope) dozvoljava smanjenje efektivne kamatne stope na mikrokredite do apsolutne mjere konkurentske prednosti u odnosu na ostale kreditore iz segmenta mikroplasmana.
4.1.4. Rizik koncentracije
Rizik koncentracije je rizik koji direktno ili indirektno proizlazi iz izloženosti Društva prema
istom ili sličnom izvoru nastanka rizika, odnosno istoj ili sličnoj vrsti rizika. Rizik koncentracije odnosi se na:
velike izloženosti;
grupe izloženosti sa istim ili sličnim faktorima rizika, kao što su privredni sektori,
geografska područja, vrste proizvoda i sl.;
11
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
instrumente kreditne zaštite, uključujući i ročnu i valutnu neusklađenost između velikih
izloženosti iinstrumenata kreditne zaštite tih izloženosti.
Društvo kontrolu rizika koncentracije vrši uspostavljanjem odgovarajućih limita izloženosti koji joj omogućavaju diversifikaciju kreditnog portfolija. Ublažavanje rizika koncentracije Društvo sprovodi aktivnim upravljanjem kreditnim portfoliom, kao i prilagođavanjem uspostavljenih limita.
Velika izloženost Društva prema jednom licu ili grupi povezanih lica jeste izloženost koja iznosi najmanje 10% kapitala Društva. Povezana lica imaju značenje utvrđeno Odlukom Agencije. Radi izračunavanja velike izloženosti, fizičko ili pravno lice uključuje se u svaku grupu povezanih lica kojoj pripada. Izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica predstavlja zbir izloženosti prema tim licima izračunatih kao zbir bruto knjigovodstvenih vrijednosti svih ostalih bilansnih pozicija i vanbilansnih stavki koje se odnose na ta lica, umanjen za ispravke vrijednosti po bilansnoj aktivi i za rezervisanja za gubitke po vanbilansnoj aktivi, kao i za iznos potrebne rezerve za procjenjene gubitke.
Izloženost Društva prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne smije preći 25% kapitala Društva. Izloženost Društva prema licu povezanom s Društvom ne smije preći 5% kapitala Društva. Ukupna izloženost Društva prema licima povezanim s bankom ne smije preći 20% kapitala Društva. Zbir svih velikih izloženosti Društva ne smije preći 400% kapitala Društva.
Od rizika koncentracije Društvo se štiti postavljanjem granice izloženosti prema klijentima, koja iznosi maksimalno 8.000 KM zaduženja povezanih lica – klijenata koji žive u istom domaćinstvu.
Izloženost Društva prema povezanim licima je jednaka nula (0), odnosno društvo nema potraživanja niti obaveze prema povezanim licima.
4.1.5. Rizici ulaganja
Rizici ulaganja Društva obuhvataju rizike njegovih ulaganja u druga pravna lica i u osnovna
sredstva. Ulaganja Društva u jedno lice koje nije lice u finansijskom sektoru ne smije preći 10% njegovog kapitala, pri čemu se pod ovim ulaganjem podrazumjeva ulaganje kojim Društvo stiče udio ili akcije lica koje nije lice u finansijskom sektoru. Ukupna ulaganja Društva u lica koja nisu lica u finansijskom sektoru i u osnovna sredstva Društva ne smiju preći 60% kapitala Društva, s tim što se ovo ograničenje ne odnosi na sticanje akcija radi njihove dalje prodaje u roku od šest mjeseci od dana njihovog sticanja. Društvo trenutno ne vrši ulaganja.
4.1.6. Rizik zemlje
Rizik zemlje je rizik koji se odnosi na zemlju porijekla lica prema kome je Društvo izloženo, odnosno rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva zbog nemogućnosti Društva da naplati potraživanja od ovog lica iz razloga koji su posljedica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlji porijekla tog lica. Ako Društvo odobrava plasmane licima sa sjedištem ili prebivalištem van teritorije Republike Srpske, dužno je da u sistem upravljanja rizicima uključi i rizik zemlje. Društvo trenutno ne odobrava kredite licima sa prebivalištem van Republike Srpske, niti planira takve plasmane u budućnosti.
Rizik zemlje obuhvata sledeće rizike:
političko – ekonomski rizik, pod kojim se podrazumjeva mogućnost ostvarivanja gubitka
zbog spriječenosti Društva da naplati potraživanja usljed ograničenja utvrđenih aktima
državnih i drugih organa države porijekla dužnika, kao i opštih i sistemskih prilika u toj
državi;
12
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
rizik transfera, pod kojim se podrazumjeva mogućnost ostvarenja gubitka zbog
spriječenosti Društva da naplati potraživanja iskazana u valuti koja nije zvanična valuta
države porijekla dužnika, i to usljed ograničenja plaćanja obaveza prema povjeriocima
iz drugih država u određenoj valuti koja su utvrđena aktima državnih i drugih dužnika
države porijekla.
Zbog navedenog, Društvo je kao mjeru zaštite usvojilo politiku kreditiranja po kojoj je određeno da se mikrokrediti plasiraju samo penzionerima koji penziju primaju preko Fonda PIO Republike Srpske.
Sredstva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i rad Fonda PIO Republike Srpske obezbjeđuju se iz doprinosa, budžeta Republike Srpske, dobiti Penzijskog rezervnog fonda Republike Srpske, izdavanja u zakup i prodaje imovine Fonda, kamata na novčana sredstva, usluga stručne službe Fonda, subvencija i donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.1
Republiku Srpsku karakterišu brojni problemi koji negativno utiču na mogućnost njenog rasta i razvoja u narednom periodu, kao što su:2
smanjena privredna aktivnost uzrokovana poplavama koje su pogodile region, i
nedostatak inostrane tražnje, što ujedno uzrokuje porast nezaposlenosti;
nedovoljna efikasnost rada javnog sektora i kontrolnih organa, povećana potreba za
finansiranjem zdravstvenog sektora, neprofitabilnost javnih preduzeća i administrativne
barijere;
rast javne potrošnje, nekonkurentnost i nelikvidnost domaće privrede, povećanje
nenaplativih kredita u bankarskom sektoru i smanjena mogućnost za investiranje;
problem vezan i za dugoročnu održivost penzijskog i zdravstvenog sistema, problem
kod unapređenja socijalne, porodične i dječje zaštite;
problem povlačenja sredstva iz fondova EU.
Sistem penzijsko-invalidskog osiguranja u Republici Srpskoj nalazi se, već duži niz godina u situaciji da zbog nedovoljnog iznosa sredstava u fondovima penzijskog i invalidskog osiguranja nije u mogućnosti isplaćivati odgovarajuće penzije.
Stanje u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, nakon stupanja na snagu novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (2012. god), se postepeno poboljšava ali i dalje nije zadovoljavajuće. Uočavaju se pozitivni trendovi u strukturi penzija jer se povećava procenat korisnika starosne, a smanjuje procenat korisnika invalidske penzije, zatim smanjuje se broj priznatih prava u jednoj godini, naročito broj invalidskih penzija, i postepeno se povećava efektivna starost korisnika starosne penzije na dan ostvarivanja prava.
Iako su dosadašnje reforme imale pozitivne efekte u smislu usporavanja rasta broja korisnika prava, penzioni sistem je i dalje ranjiv jer najvažniji indikator sistema, tj. odnos broja osiguranika prema broju korisnika prava i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.S obzirom na to da se sistem penzijskog i invalidskog osiguranja zasniva na finansiranju iz uplaćenih doprinosa po Bizmarkovom sistemu međugeneracijske solidarnosti, od izuzetnog značaja je odnos između broja zaposlenih, odnosno osiguranih lica i broja penzionera. Taj odnos je krajnje nepovoljan, jer je broj zaposlenih i broj penzionera skoro izjednačen, što nije dovoljno da bi se isplaćivale penzije koje prate rast troškova života.
1Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju Republike Srpske, "Sl. glasnik RS", br. 134/11 i 82/13
2Izvor: http://www.dep.gov.ba/ - Direkcija za ekonomsko planiranje BiH
13
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Uzroci za ovakvo stanje su niska stopa zaposlenosti, postojanje sive ekonomije, rada na crno, neuplaćivanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, prijavljivanje manje plate od one koja se stvarno isplaćuje zaposlenima a time i uplaćivanje manjeg iznosa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Zbog navedenog smanjenja finansiranja Fonda penzionog osiguranja iz doprinosa, povećava se udio finansiranja iz budžeta Republike Srpske. U skladu sa članom 158. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske, iz sredstava budžeta Republike Srpske se izdvajaju sredstva za razliku između najniže penzije i penzije koja po zakonu pripada korisniku, a sredstva su predviđena u planu budžeta za naredne periode.
Dakle, uprkos navedenom stanju u sistemu penzionog osiguranja, u proteklim periodima je evidentan rast penzija (zadnje povećanje u januaru 2015. godine). Čak i pod potencijalnom pretpostavkom smanjenja penzija u narednim periodima, Društvo će primijeniti metodu reprogramiranja postojećih plasmana kako bi se visina otplatne rate prilagodila visini penzije. Što se tiče novih plasmana, kreditni proizvodi Društva su obilkovani već sada tako da iznos mikrokredita i rok dospijeća zavise direktno od visine penzije. Primjenom ovih mjera neutrališe se bilo kakav negativan uticaj eventualnog smanjenja penzija u narednom periodu.
4.1.7. Operativni rizik
Operativni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i
kapital Društva usljed propusta (nenamjernih i namjernih) u radu zaposlenih, neodgovarajućih unutrašnjih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima u Društvu, kao i usljed nastupanja nepredvidivih eksternih događaja. Operativni rizik uključuje i pravni rizik. Društvo identifikuje i procjenjuje događaje i izvore zbog kojih mogu nastati gubici u vezi sa operativnim rizikom, uzimajući u obzir sve značajne unutrašnje i spoljne faktore. Društvo je dužno da utvrdi nivo materijalno značajnih gubitaka po osnovu operativnog rizika i da ih detaljno analizira, kao i da procjenjuje događaje koji mogu dovesti do takvih gubitaka.
Društvo mjeri, odnosno procjenjuje izloženost operativnom riziku uzimajući u obzir mogućnost, odnosno učestalost nastanka tog rizika, kao i njegov potencijalni uticaj na Društvo, s posebnim osvrtom na događaje za koje je malo vjerovatno da će nastati ali mogu izazvati velike materijalne gubitke. Pri mjerenju, odnosno procjeni operativnog rizika Društvo naročito procjenjuje da li je ovom riziku izloženo ili može biti izloženo po osnovu uvođenja novih proizvoda, aktivnosti, procesa i sistema, a procjenjuje i aktivnosti čije je obavljanje povjerilo trećim licima.
Vrste operativnih rizika koji se mogu ispoljiti su:
propusti i greške zaposlenih prilikom odobrenja mikrokredita i prilikom evidentiranja
poslovnih događaja;
pogrešne procedure i procesi;
pravni rizik.
Propusti i greške zaposlenih minimizirani su implementacijom bankarskog softvera za podršku poslovanju, koji svojim modulima i načinom rada ne dozvoljava da se transakcija sa greškom zaključi / realizuje. Potpuno otklanjanje ovog faktora operativnog rizika vrši se putem kontrole koju u ime upravnog odbora vrši odbor za reviziju, gdje se svi poslovni procesi i izvršene radnje pregledaju i kontrolišu.
Procedure i procesi su normativno uređeni kroz sistem internih akata i sistematizaciju radnih mjesta koja definiše sve aktere i izvršioce pojedinih radnji u poslovnim procesima. Posljednja kontrola
14
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Agencije za bankarstvo Republike Srpske (iz oktobra 2015. godine) potvrđuje da su svi procesi adekvatni, ažurni i tačni.
Pravni rizik odnosi se na usklađenost ugovora i prateće dokumentacije Društva sa zakonima. Ovaj faktor rizika je u potpunosti eliminisan, jer je svaki dokument napisan i pregledan od strane advokata Društva. Takođe, zadnja kontrola Agencije za bankarstvo Republike Srpske (iz oktobra 2015. godine) potvrđuje da nema pravnih nejasnoća i pomanjkanja u aktima i dokumentima Društva. Kontrola Poreske uprave (period zaključno sa 31.12.2015.) pokazala je da nema nikakvih nepravilnosti u poslovanju društva.
4.2. Faktori rizika za hartije od vrijednosti koje se nude i/ili uključuju u trgovanje, a koji su
značajni za procjenu tržišnog rizika povezanog s tim hartijama od vrijednosti
Izdavanje obveznica kao i plaćanje duga može biti pod uticajem određenih rizika. Potencijalni investitori trebaju prije investiranja u obveznice razmotriti podatke navedene u nastavku,kao i ostale podatke navedene u Jedinstvenom prospektu.
4.3. Tržište kapitala Republike Srpske
Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini je još uvijek relativno plitko i nedovoljno razvijeno u poređenju sa razvijenim tržištima. Karakteriše ga dominantno prisustvo vlasničkih hartija od vrijednosti nastalih u procesu privatizacije.
Pored vlasničkih, na tržištu kapitala Republike Srpske prisutne su i sljedeće vrste dužničkih hartija od vrijednosti - obveznica: municipalne obveznice, korporativne obveznice, obveznice banaka, kao i obveznice izdate od strane Republike Srpske.
Ograničavajući faktor jeste veličina tržišta, slaba likvidnost za postojeće instrumente, nepostojanje većeg broja domaćih institucionalnih investitora. Nezavisno o uvrštenju obveznica na uređeno tržište Banjalučke berze, nema nikakvih garancija da će se na sekundarnom tržištu razviti aktivno trgovanje istima. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije na sekundarnom tržištu, takva činjenica bi mogla imati negativan uticaj na likvidnost obveznice a istovremeno i na njezinu cijenu.
4.3.1. Valutni rizik
Konvertibilna marka (KM) kao zvanična valuta u BiH je vezana za Euro. Centralna banka Bosne i Hercegovine održava monetarnu stabilnost u skladu sa „Currency board“aranžmanom (1 KM = 0,51129 EUR, odnosno 1 EUR= 1,95583 KM), što znači da izdaje domaću valutu uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu (1 KM = 0,51129 EUR, odnosno 1 EUR= 1,95583 KM).
Radi očuvanja realne vrijednosti, ukoliko dođe do promjene kursa KM u odnosu na EUR, primjenjivaće se valutna klauzula (preračun KM u EUR, odnosno EUR u KM) po srednjem kursu, a prema kursnoj listi Centralne banke BiH na dan dospijeća anuiteta po obveznicama.
15
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
4.3.2. Kamatni rizik
Rast kamatnih stopa na tržištu može prouzrokovati pad cijena ovog izdanja što može negativno uticati na investitore. Takođe, pad kamatnih stopa na tržištu može dovesti do rasta cijena ovog izdanja što bi imalo pozitivne efekte na investitore.
Emitent nema uticaja na ponašanje kamatnih stopa na tržištu.
4.3.3. Kreditnirizik
Emitent nema utvrđen kreditni rejting ali na cijenu ovog izdanja mogla bi uticati promjena
kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine. Promjene će zavisiti u najvećoj mjeri od makroekonomskih kretanja u domaćoj ekonomiji, a u slučaju pojave budžetskog deficita u bilansu tekućih transakcija moglo bi dovesti do revizije postojećeg investicijskog kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine, pa i do njegovog snižavanja, što bi za posljedicu imalo pad cijena svih dužničkih hartija od vrijednosti, što bi imalo negativan efekat na investitore.
Praćenje kreditnog rejtinga BIH Na osnovu odluka Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina je potpisala ugovore za izradu i
praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH s dvije međunarodne rejting agencije Moody's Investors Service i Standard & Poors. Potpisnik u ime Bosne i Hercegovine je Ministarstvo finansija i trezora BiH. Centralna banka BiH, u svojstvu fiskalnog agenta Ministarstva finansija i trezora BiH, koordinira izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH.
Aktuelni rejting BiH3 Kao rezultat svojih analiza 11. marta 2016. agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard &
Poor's potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B sa stabilnim izgledima". U februaru 2016. agencija Moody's Investors Service potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B3 sa stabilnim izgledima". Aktuelni kreditni rejting BiH kod obje agencije dat je u sljedećoj tabeli:
Moody's Investors Service Standard & Poor's
Rejting B3 / stabilni izgledi B / stabilni izgledi
Datum 26. 02. 2016. 11.03. 2016.
Aktivnost Potvrđen rejting Potvrđen rejting
Izvor: Moody's Investors Service, Standard & Poor's
3Izvor: Web stranica Centralne banke BiH: http://www.cbbh.ba/index.php?id=549&lang=bs
16
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
5. PODACI O EMITENTU
5.1. Osnovni podaci o emitentu i razvoj emitenta
Emitent je pravno lice registrovano u skladu sa zakonima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, u formi društva sa ograničenom odgovornošću.
Emitent je osnovan u maju 2012. godine kao prva financijska institucija u Republici Srpskoj namijenjena isključivo finansiranju penzionera.
5.1.1. Poslovno ime emitenta
Emitent posluje pod firmom: „PRVO PENZIONERSKO MIKROKREDITNO DRUŠTVO“
Društvo sa ograničenom odgovornošću Banja Luka
Skraćena oznaka firme: „PRVO PENZIONERSKO MIKROKREDITNO DRUŠTVO“
d.o.o. Banja Luka
5.1.2. Sjedište emitenta i podaci iz registara
Sjedište: Kralja Petra I Karađorđevića broj 66, Banja Luka
Upis u registar privrednih subjekata: Okružni privredni sud Banja Luka, broj: 057-0-Reg-12-001144 od 4.5.2012. godine
MBS: 57-01-0117-12 MB: 11090915 JIB: 4403441870002 Oznaka / registarski broj u Registru emitenata kod Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske:
08-6-82/14
5.1.3. Pravni oblik emitenta i kontakt podaci Pravni oblik: Društvo sa ograničenom odgovornošću
Adresa: Kralja Petra I Karađorđevića broj 66, Banja Luka
Telefon: +387 51 490 777 Faks: +387 51 490 782 E-mail: [email protected] Web: www.ppmkd.com
17
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
5.1.4. Datum osnivanja i registracije emitenta/razvoj emitenta
Emitent je pravno lice registrovano u skladu sa zakonima Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine, u formi društva sa ograničenom odgovornošću.
Emitent je osnovan u maju 2012. godine kao prva financijska institucija u Republici Srpskoj namijenjena isključivo finansiranju penzionera. Upisan je u registar privrednih subjekata Okružnog privrednog suda Banja Luka dana 4.5.2012. godine.
5.2. Značajna ulaganja
5.2.1. Opis svih značajnih ulaganja Emitenta počev od objavljivanja posljednjih godišnjih finansijskih izvještaja
Jedino značajnije ulaganje Emitenta do dana izrade Prospekta bilo je ulaganje u softver za
podršku poslovanja društva u vrijednosti od 13.000 KM. Drugih značajnijih ulaganja nije bilo i nisu planirana za naredni period.
6. PREGLED POSLOVANJA
6.1. Osnovne djelatnosti
6.1.1. Opis predmeta poslovanja, pretežna djelatnost i ključne aktivnosti po osnovu kojih emitent ostvaruje najveće prihode
Osnovna i jedina djelatnost Emitenta je plasman mikrokredita. Mikrokrediti su namijenjeni penzionerima u Republici Srpskoj, koji penziju primaju preko Fonda
PIO Republike Srpske.
Kao što je svima dobro poznato, nakon završetka radnog vijeka osobe nemaju kreditnu
sposobnost, pa tako više i ne mogu podići nikakvu vrstu kredita ili zajma. U nekim slučajevima moguće je da podignu kredit uz pomoć sudužnika ili jamaca, uz uslov da penziju primaju preko izabrane banke u kojoj žele podići kredit, a to znači da penzioneri koji penziju primaju preko pošte imaju značajno otežan pristup kreditnim sredstvima.
Slijedom navedenih problema za penzionere i njihove velike potrebe za uzimanjem kredita, bilo da se radi o nenamjenskom kreditu za poboljšanje likvidnosti ili kreditu za pokretanjem posla u bilo kakvoj djelatnosti, kreditu za popravak kuće, stana, vozila, Emitent omogućava svim penzionerima podizanje kredita u iznosu do 4.000 KM na rok otplate do 4 godine. Nezavisno da li se radi o starosnim, civilnim ili vojnim penzionerima, Društvo odobrava kredit uz što povoljnije uslove i što jednostavniju proceduru, uzimajući u obzir zakonske odredbe i standarde, ali i karakteristike ciljne klijentele.
Korisnici usluga koje Emitent pruža grupisani su u podgrupe u zavisnosti od vrste
mikrokredita. Mikrokrediti po ročnosti mogu biti kratkoročni i dugoročni, pri čemu je rok dospijeća dugoročnih mikrokredita najviše 48 mjeseci. Mikrokrediti su nenamjenski i isplaćuju se u gotovini.
18
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
6.1.2. Opis svih novih proizvoda ili usluga koje su uvedene
U 2015. godini uvedena su dva nova kreditna proizvoda:
nenamjenski beskamatni kredit „500 KM“ i
namjenski beskamatni kredit za finansiranje kupovine roba.
Nenamjenski beskamatni kredit u iznosu od 500 KM omogućava svim našim lojalnim klijentima da podignu 500 KM bez kamate, sa rokom dospijeća od 4 mjeseca, što znači da vraćaju samo glavnicu kredita a prilikom obrade plaćaju samo naknadu za obradu kreditnog zahtjeva.
Kod namjenskog beskamatnog kredita, klijenti nemaju nikakvih troškova u vezi sa kreditom,
kamatna stopa je nula procenata, a ovaj proizvod namijenjen je kupovina robe kod preduzeća sa kojima društvo ima sklopljen ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, kojim je definisana vrsta robe koja se kupuje.
6.1.3. Osnovni ciljevi i strategija Emitenta
Osnovni ciljevi Emitenta su:
postati dovoljno jaka finansijska institucija, koja razumije i otvoreno podržava potrebe
pojedinaca i društva u cjelini;
svojim djelovanjem povećati prihode domaćinstava i stvoriti uslove za
samozapošljavanje;
učiniti kreditna sredstva dostupnim pojedincima koji su ograničeni u pogledu
mogućnosti podizanja kredita u bankama ili drugim oblicima zaduživanja.
Razvojni potencijali ukupnog finansijskog sektora mogu se ocijeniti kao povoljni. Finansijski
sektor, sektor informacionih tehnologija i sektor telekomunikacija spadaju u najpropulzivnije djelatnosti u savremenoj fazi ekonomskog i tehnološkog razvoja. Stopa rasta ovih najpropulzivnijih sektora prevazilaze stope rasta društvenog proizvoda u svjetskim razmjerama. Dinamika finansijskog sektora ogleda se u stalnom povećanju proporcije finansijskih aktiva (zajmova, akcija i obveznica) u odnosu na društveni proizvod. Prema tome, ukupan potencijal za ekspanziju svih finansijskih institucija je povoljan.
S obzirom na strukturu finansijskog sistema u kome preovlađujući položaj imaju komercijalne
banke, rast potencijala nedepozitnih finansijskih institucija u koje spada i Emitent zasnovan je na ključnim faktorima, i to:
ponuda boljih finansijskih proizvoda/usluga i time sve bolje uklapanje u strukturu tražnje za finansijskim uslugama od strane ciljne grupe Emitenta, pojednostavljena procedura odobravanja i otplate kredita,
visok stepen informacione tehnologije,
obezbjeđivanje dobre veze sa klijentima putem odgovarajućeg marketinga.
Kod izbora strategije razvoja MKD u narednom periodu, odlučeno je da se opcije sistematizuju na sljedeći način:
tržišna penetracija: stavljanje težišta na povećavanje učešca na tržištu mikrokredita u Republici Srpskoj na 2% korisnika (penzionera) maksimalno godišnje;
19
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
osvajanje novih tržišnih segmenata: stavljanje težišta na osvajanje novih tržišnih segmenata -u geografskom smislu je to Federacija BiH ili putem šireg obuhvata novih slojeva stanovništva -prodaju palete mikrokredita drugim segmentima stanovništva i malih preduzetnika (u kasnijim periodima razvoja društva);
diverzifikacija: stavljanje težišta na uvođenje novih finansijskih proizvoda/usluga.
Da bi se strateški pravci daljeg razvoja Emitenta mogli ustanoviti, potrebno je prethodno sagledati ključne parametre daljeg razvoja.
Imajući u vidu prethodno rečeno ukazaćemo i na sljedeće ključne parametre:
Planiranje veličine MKD u narednih 5 godina povezano je sa projektovanjem porasta bilansnog obima. Pri tome je suština u sagledavanju optimalnog porasta bilansnog obima, polazeći od savremene koncepcije da je ključni zadatak Emitenta da poveća svoju vrijednost. Planiran je porast bilansne sume za 3% godišnje nakon treće godine poslovanja.
Stepen diversifikacije Emitenta u tom periodu predstavlja sagledavanje planskog pomijeranja palete proizvoda/usluga. To znači osvajanje novih proizvoda, koji su ocijenjeni kao profitabilniji, uz smanjivanje ili čak napuštanje nekih aktivnosti koje su nedovoljno profitabilne.
Polje kamatnih stopa finansijskih institucija polazi od kretanja kamatnih stopa na finansijskom tržištu i posebno kod drugih finansijskih institucija, imajući u vidu djelovanje jake konkurencije. Emitent vodi politiku kamatnih stopa imajući u vidu razlike u stepenu rizika kod raznih oblika plasmana kao i razlike u troškovima kod raznih oblika plasmana kao i razlike u troškovima kod raznih oblika izvora finansiranja. Cilj kamatne politike Emitenta je da se obezbijedi puno pokriće rizika i troškova kao i adekvatna stopa profitabilnosti.
Startegija Emitenta teži da sagleda plansku stopu prinosa u odnosu na aktivu i u odnosu na vlastiti kapital. Stopa profita treba da obezbijedi povećanje vlastitog kapitala s tim da postoji konzistentna veza između povećanja stope kapitala Emitenta i stope porasta ukupne aktive i pasive. To proističe iz obaveze Emitenta da formira određenu stopu kapitala u odnosu na aktivu, tako da planirani porast aktive mora da bude usklađen sa porastom vlasničkog kapitala.
Ciljevi strategije su sljedeći:
razvoj na tržištu Republike Srpske i dostizanje kreditiranja 1% ciljne grupe - penzionera, u početku poslovanja do postizanja maksimalnog kapaciteta od 2% ciljne grupe,
proširenje na postojećem tržištu i održavanje konkurentske snage,
institucionalno, kadrovsko i finansijsko jačanje,
razvoj novih tržišta.
Realizacija pomenute strategije trebala bi dati rezultate u postizanju tržišne pozicije i profitabilnom, efikasnom i samoodrživom razvoju organizacije sposobne za daljnju ekspanziju i razvoj.
Osnovni ciljevi u periodu 2016-2020. godine su sljedeći:
održavanje i poboljšanje dostignutog nivoa razvoja i ostvarenih rezultata,
povećanje nivoa profitabilnosti, samoodrživosti i efikasnosti organizacije,
daljnji razvoj mikro-finansijskog programa.
Periodični ciljevi i zadaci koji će biti ostvareni u jednogodišnjim intervalima su:
povećanje godišnjeg broja klijenata 5% godišnje,
provođenje dubinskog istraživanja tržišta,
postavljanje mehanizama upravljanja rizicima i troškovima,
postavljanje menadžment informacionog sistema (MIS-a),
izrada socijalnog rejtinga,
otvaranje novih tržišta,
razvoj novih maketinških strategija i novih proizvoda.
20
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
6.2. Glavna tržišta i izjava o tržišnom položaju Emitenta uz navođenje činjenica na kojima se zasniva navedena izjava
Emitent posluje na tržištu Republike Srpske.
Prema podacima na dan 31.12.2015. godine, u sektoru mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj, Emitent učestvuje sa 3,0% u ukupnoj aktivi mikrokreditnih društava i 3,0% u ukupnim plasiranim kreditima4..
Ukupna aktiva mikrokreditnih organizacija je na 31.12.2015. veća za 11% u odnosu na prethodnu godinu, a učešće Emitenta u ukupnoj aktivi je povećano sa 2,4% (na dan 31.12.2014.) na 3,0%, što je rast od 25 %. Takođe, u 2015. godini su rasli i krediti mikrokreditnih organizacija i to za 6% u odnosu na 31.12.2014. godine. Učešće Emitenta u ukupnim plasiranim kreditima povećano je sa 2,6% (na dan 31.12.2014.) na 3,0%, što je rast od 15,4 %.
7. ORGANIZACIONA STRUKTURA
7.1. Kratak opis grupe i položaj emitenta unutar grupe
Emitent nije dio grupe.
7.2. Zavisni položaj emitenta u odnosu na druga pravna lica
Emitent nije u zavisnom položaju u odnosu na druga pravna lica.
8. TRENDOVI
8.1. Značajnije štetne promjene u pogledu sadašnjeg i/ili budućeg položaja emitenta, od datuma poslednjih objavljenih revidiranih finansijskih izvještaja
Od datuma posljednjeg objavljenog revidiranog finansijskog izveštaja - za godinu koja se
završila 31. decembra 2015. godine, nije bilo značajnih štetnih promena u pogledu sadašnjeg i/ili budućeg položaja Emitenta.
8.2. Informacije o svim poznatim trendovima, nesigurnostima, zahtjevima, obavezama ili događajima koji bi mogli da imaju značajan uticaj na buduće poslovanje emitenta, najmanje za tekuću finansijsku godinu
Iznos plasmana mikrokredita u 2015. godini bio je veći za 12% u odnosu na plasman u 2014.
godini, a broj odobrenih mikrokredita bio je veći za 29% u odnosu na 2014. godinu. Visina portfolija mikrokredita je na dan 31.12.2015. godine za 21% veća od stanja na dan 31.12.2014. godine.
4 Učešće Emitenta u aktivi i plasmanima izračunato je poređenjem podataka iz godišnjeg izvještaja Emitenta za 2015
godinu i zbirnog izvještaja Agencije za bankarstvo Republike Srpske na dan 31.12.2015. godine.
21
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Rashodi poslovanja u 2015. godinI rasli su linearno sa povećanjem ostvarenih prihoda i u direktnoj su uzročnoj vezi sa rastom prihoda.
Shodno planu poslovanja Emitenta, u narednom periodu se očekuje obim poslovanja, sa
aspekta broja plasiranih mikrokredita koji je jednak kao u 2015. godini. Takođe, očekuje se nesmetan pristup izvorima finansiranja plasmana, kao i nepromijenjen ritam i dinamika naplate plasiranih mikrokredita. U skladu sa navedenim, projektovana visina portfelja mikrokredita na 31.12.2016. godine je 6,1 miliona KM, uz obaveze prema izvorima finansiranja od 5,4 miliona KM. Usklađenost ročnosti dospijeća plasmana i izvora finansiranja ostaje nepromijenjena i u narednim periodima, čime se održava likvidnost društva. Kratkoročna podbilanca takođe ostaje nepromijenjena, što znači da su prilivi od naplate mikrokredita u jednogodišnjem periodu veći od obaveza koje dospijevaju u tom periodu, čime se akumulira fond otplate za isplatu glavnice emitovanih obveznica o dospijeću.
U momentu izrade Prospekta Emitentu nisu poznate druge nesigurnosti, zahtjevi, obaveze ili
događaji koji bi mogli značajno da utiču na poslovanje Emitenta u narednom periodu
9. PREDVIĐANJA ILI PROCJENE DOBITI
Prospekt ne sadrži informacije koje se odnose na predviđanja ili procjene dobiti.
10. UPRAVNI, RUKOVODEĆI I NADZORNI ORGANI
10.1. Informacije o upravnim, rukovodećim i nadzornim organima društva
Ime i prezime Funkcija Poslovna adresa Aktivnosti koje obavlja van emitenta
Bojana Teodorović -Kukrika
Direktor Kralja Petra I Karađorđevića 66, Banja Luka
-
Marijana Žiravac Mladenović
Član skupštine društva Ulica despota Stefana Lazarevića bb, Banja Luka
Profesor na katedri za finansije Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka
Zoran Najdanović
Predsjednik upravnog odbora Predsjedavajući skupštine društva
Ulica grada Vukovara 68, Zagreb
Profesor na Visokoj poslovnoj školi Zagreb
Tatjana Avramović
Član Upravnog odbora Član skupštine društva
Kralja Petra I Karađorđevića 66, Banja Luka
-
Ilija Džombić Član Upravnog odbora Član skupštine društva
Ulica despota Stefana Lazarevića bb, Banja Luka
Direktor Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment, profesor na katedri za Ekonomsku diplomatiju
Niko od navedenih lica ne obavlja aktivnosti van Emitenta koje bi mogle biti od značaja za
Emitenta. Između članova rukovodećih organa Emitenta ne postoji rodbinska povezanost.
22
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
10.2. Sukob interesa upravnih, rukovodećih i nadzornih organa i višeg rukovodstva
Ne postoji potencijalni sukob interesa u pogledu funkcija i aktivnosti koje lica navedena u tački
10.1. obavljaju u Emitentu u pogledu njihovih ličnih interesa i njihovih obaveza i dužnosti prema Emitentu.
11. PRAKSA UPRAVE
11.1. Informacije o odboru za reviziju emitenta, uključujući imena članova odbora i skraćeni prikaz propisanih uslova po kojima odbor radi
Na osnovu člana 26. Statuta Emitenta, Upravni odbor je imenovao Odbor za reviziju (u daljem
tekstu: Odbor), koga čine tri člana:
Srđan Praštalo,
Dragoljub Savić i
Igor Savić.
Nadležnosti, djelokrug rada i obim ovlaštenja Odbora utvrđeni su Zakonom, Statutom i Poslovnikom o radu Odbora za reviziju.
Članove Odbora bira Upravni odbor iz reda nezavisnih lica na period od četiri godine, a po
isteku mandata mogu biti ponovo izabrani. Nadležnosti Odbora propisan su članom 35. Statuta Društva. Prema navedenoj odrebi, Odbor
je nadležan za:
donošenje Poslovnik o svom radu,
nadziranje poslovanja Društva,
donošenje plana o radu interne revizije,
provođenje interne revizije Društva, najmanje jedanput godišnje,
izvještavanje direktora Društva i Upravnog odbora Društva o realizaciji preporuka po
izvještajima o reviziji,
izvještavanje Skupštine Društva o računovodstvu, izvještajima i finansijskom poslovanju
Društva,
izvještavanje o usklađenosti poslovanja Društva sa zakonom i drugim regulatornim
zahtjevima,
izjašanjava se o prijedlogu odluke o raspodjeli dobiti koju usvaja Skupština,
predlaže Skupštini izbor nezavisnog revizora, ako Društvo ima obavezu revizije finanisjkih
izvještaja,
obavlja druge poslove od interesa za rad Društva u skladu sa zakonom,
predsjednik Odbora za reviziju svojim potpisom ovjerava da su kvartalni izvještaji, koje
Društvo dostavlja Agenciji, kompletni i tačni.
O organizovanju, pripremanju i sazivanju sjednica brine se predsjednik Odbora, a u slučaju spriječenosti predsjednika, sjednicu saziva jedan od članova kojeg odredi predsjednik. Odbor se sastaje kvartalno, a po potrebi i češće.
23
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Pisani poziv za sjednicu Odbora dostavlja se članovima najkasnije pet dana prije održavanja sjednice. U hitnim slučajevima taj rok može biti i kraći, a sjednica se može sazvati i putem telefonskog poziva. U pozivu za sjednicu obavezno se navodi vrijeme i mjesto održavanja sjednice te dnevni red. Uz poziv za sjednicu dostavlja se materijal za svaku tačku dnevnog reda sjednice, pripremljen od strane Društva ili predsjednika Odbora za reviziju.
Za održavanje sjednice Odbora potreban je kvorum od dvije trećine (2/3) od ukupnog broja
članova Odbora. O pitanjima iz svoje nadležnosti Odbor odlučuje većinom glasova prisutnih članova na sjednici. Odlučivanje na sjednici vrši se javnim glasanjem, dizanjem ruku.
11.2. Izjava o pridržavanju Standarda korporativnog upravljanja
Društvo primjenjuje Standarde korporativnog upravljanja koje je donijela Komisija za hartije od
vrijednosti Republike Srpske.
Društvo se pridržava Standarda korporativnog upravljanja u potpunosti, uz napomenu da se sve sve informacijeu skladu sa Standardom 13, objavljivanje i javnost informacija, objavljuju putem web stranice Banjalučke berze: www.blberza.com.
12. VEĆINSKI VLASNICI
12.1. Učešće u kapitalu emitenta
% učešća u osnovnom kapitalu/
% učešća u glasačkim pravima
Zoran Najdanović 65
Ilija Džombić 20
Tatjana Avramović 10
Marijana Žiravac Mladenović 5
Kontrolni položaj u Emitentu ima Najdanović Zoran sa 65% glasačkih prava/ učešća u osnovnom kapitalu Emitenta, što znači da može na skupštini samostalno usvajati odluke koje se donose natpolovičnom većinom.
Emitent nema predviđene mjere kojim sprječava korišćenje kontrolnog položaja s obzirom na
to da navedeni član Emitenta koristi svoja prava u skladu sa zakonskim propisima i na način koji ne ugrožava interese Emitenta.
12.2. Promjena kontrolnog položaja u emitentu
Prema saznanjima Emitenta, ne postoje sporazumi čije bi sprovođenje, naknadno, moglo da
ima za posljedicu promjenu kontrolnog položaja u Emitentu.
24
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
13. FINANSIJSKI PODACI O IMOVINI, OBAVEZAMA, FINANSIJSKOM POLOŽAJU, KAO I DOBICIMA I GUBICIMA EMITENTA
13.1. Finansijski podaci o prethodnom poslovanju emitenta
13.1.1. Godišnji finansijski izvještaji emitenta za posljednje dvije poslovne godine
Uporedni prikaz pozicija bilansa stanja na dan 31.12.2015. i 31.12.2014. godine
Grupa računa,
račun P O Z I C I J A AOP 2015 2014
Indeks 4/5
1 2 3 4 5 6
AKTIVA A. TEKUĆA SREDSTVA (002+008+011+014+018+022+030+031+032+033+034)
001 6.453.910 4.645.310 138,93
00, 03, 05, 07 i 09
1.Gotovina, gotovinski ekvivalenti, zlato i potraživanja iz operativnog poslovanja (003 do 007)
002 1.534.504 601.617 255,06
000 do 009 a) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u domaćoj valuti 003 1.533.724 601.162 255,12
030 do 039 b) Ostala potraživanja u domaćoj valuti 004 780 455 171,42
050 do 059 v) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u stranoj valuti 005
070 i 071 g) Zlato i ostali plemeniti metali 006
090 do 099 d) Ostala potraživanja u stranoj valuti 007
01 i 06 2. Depoziti i krediti u domaćoj i stranoj valuti (009 + 010)
008
010 do 019 a) Depoziti i krediti u domaćoj valuti 009
060 do 069 b) Depoziti i krediti u stranoj valuti 010
02 i 08 3. Potraživanja za kamatu i naknadu, potraživanja po osnovu prodaje i druga potraživanja (012 + 013)
011 837
020 do 029
a) Potraživanja za kamatu i naknadu, potraživanja po osnovu prodaje i druga potraživanja u domaćoj valuti
012 837
080 do 089 b) Potraživanja za kamatu i naknadu, potraživanja po osnovu prodaje i druga potraživanja u stranoj valuti
013
10,11 i 20 4. Dati krediti i depoziti (015 do 017) 014 4.816.749 3.981.913 120,96
100 do 109 a) Dati krediti i depoziti u domaćoj valuti 015
112 do 119 b) Dati krediti i depoziti sa ugovorenom zaštitom od rizika u domaćoj valuti
016 4.816.749 3.981.913 120,96
200 do 209 v) Dati krediti i depoziti u stranoj valuti 017
12,13 i 22 5. Hartije od vrijednosti (019 do 021) 018
120 do 129 a) HOV u domaćoj valuti 019
130 do 139 b) HOV sa ugovorenom zaštitom od rizika u domaćoj valuti
020
220 do 229 v) HOV u stranoj valuti 021
15 do 19, 28 i 29
6. Ostali plasmani i AVR (023 do 029) 022 101.820 61.780 164,81
150 do 159 a) Ostali plasmani u domaćoj valuti 023
160 do 169 b) Ostali plasmani sa ugovorenom zaštitom od rizika u domaćoj valuti
024
180 do 189 v) Dospjeli plasmani i tekuća dospijeća dugoročnih plasmana u domaćoj valuti
025 22.820 2.365 964,90
190 do 199 g) AVR u domaćoj valuti 026 79.000 59.415 132,96
250 do 259 d) Ostali plasmani u stranoj valuti 027
25
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
280 do 289 đ) Dospjeli plasmani i tekuća dospijeća dugoročnih plasmana u stranoj valuti
028
290 do 299 e) AVR u stranoj valuti 029
320 do 325, dio 329
7. Zalihe 030
350 8. Stalna sredstva namijenjena prodaji 031
351 9. Sredstva poslovanja koje se obustavlja 032
352 i 359 10. Ostala sredstva 033
360 i 369 11. Akontacioni porez na dodatu vrijednost 034
B. STALNA SREDSTVA (036+041+047) 035 32.297 22.414 144,09
30 1. Osnovna sredstva i ulaganja u nekretnine (037 do 040)
036 18.364 10.257 179,03
300 do 303, 306, dio 309
a) Osnovna sredstva u vlasništvu banke 037
17.829 9.639 184,96
304, dio 309 b) Ulaganja u nekretnine 038 535 618 86,56
305, dio 309 v) Osnovna sredstva uzeta u finansijski lizing 039
307 i 308 g) Avansi i osnovna sredstva u pripremi 040
31 2. Nematerijalna sredstva (042 do 046) 041 13.933 12.157 114,60
310 a) Goodwill 042
311, dio 319 b) Ulaganja u razvoj 043
314, dio 319 v) Nematerijalna sredstva uzeta u finansijski lizing 044
312, 313, dio 319
g) Ostala nematerijalna sredstva 045
13.933 12.157 114,60
317 i 318 d) Avansi i nematerijalna sredstva u pripremi 046
37 3. Odložena poreska sredstva 047
V. POSLOVNA AKTIVA (001+035) 048 6.486.207 4.667.724 138,95
90 do 93 G. VANBILANSNA AKTIVA 049 14.263 18.497 77,10
D. UKUPNA AKTIVA (048+049) 050 6.500.470 4.686.221 138,71
P A S I V A A. OBAVEZE (102+106+109+113)
101 5.367.298 3.789.981 141,61
40, 41 i 50 1. Obaveze po osnovu depozita i kredita (103 do 105) 102 3.524.432 2.699.328 130,56
400 do 409 a) Obaveze po osnovu kredita i depozita u domaćoj valuti
103 3.124.432 2.699.328 115,74
411 do 419 b) Obaveze po osnovu kredita i depozita sa ugovorenom zaštitom od rizika u domaćoj valuti
104 400.000
500 do 509 v) Obaveze po osnovu kredita i depozita u stranoj valuti 105
42 i 52 2. Obaveze za kamatu i naknadu (107+108) 106 93.283 79.789 116,91
420 do 422 a) Obaveze za kamatu i naknadu u domaćoj valuti 107 93.283 79.789 116,91
520 i 522 b) Obaveze za kamatu i naknadu u stranoj valuti 108
43, 44 i 53 3. Obaveze po osnovu HOV (110 do 112) 109 1.658.700 935.700 177,26
430 do 433 a) Obaveze po osnovu HOV u domaćoj valuti 110 1.658.700 935.700 177,26
440 do 442 b) Obaveze po osnovu HOV sa ugovorenom zaštitom od rizika u domaćoj valuti
111
530 do 532 v) Obaveze po osnovu HOV u stranoj valuti 112
45 do 49, 55, 58 i 59
4. Ostale obaveze i PVR (114 do 124) 113
90.883 75.164 120,91
450 i 451 a) Obaveze po osnovu zarada i naknada zarada 114
454, 455, 460 do 464, 466 do
469
b) Ostale obaveze u domaćoj valuti, osim obaveza za poreze i doprinose 115
10.880 3.256 334,15
452 i 453, 476, 477
v) Obaveze za poreze i doprinose, osim tekućih i odloženih obaveza za porez na dobit
116 2.439 663 367,87
475 g) Obaveze za porez na dobit 117 21.064 30.072 70,04
465 d) Odložene poreske obaveze 118
26
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
470 do 474 đ) Rezervisanja 119
480 do 486 e) PVR u domaćoj valuti 120 56.500 41.173 137,22
490 do 499
ž) Obaveze po osnovu komisionih poslova, sredstava namijenjenih prodaji, sredstava poslovanja koje se obustavlјa, subordiniranih obaveza i tekuća dospijeća obaveza
121
550 do 559 z) Ostale obaveze u stranoj valuti 122
580 do 585 i) PVR u stranoj valuti 123
590 do 599 j) Obaveze po osnovu komisionih poslova, dospjelih i subordiniranih obaveza i tekuća dospijeća u stranoj valuti
124
B. KAPITAL (126+132+138+142-148) 125 1.118.909 877.743 127,47
80 1. Osnovni kapital (127+128+129-130-131) 126 500.000 500.000 100
800 a) Akcijski kapital 127 500.000 500.000 100
801 b) Ostali oblici kapitala 128
802 v) Emisiona premija 129
803 g) Upisani a neuplaćeni akcijski kapital 130
804 d) Otkuplјene sopstvene akcije 131
81 2. Rezerve iz dobiti i prenesene rezerve (133 do 137) 132 23.770 5.139 462,54
810 a) Rezerve iz dobiti 133 23.770 5.139 462,54
811 b) Ostale rezerve 134
812 v) Posebne rezerve za procijenjene gubitke 135
814 g) Rezerve za opšte bankarske rizike 136
818 d) Prenesene rezerve (kursne razlike) 137
82 3. Revalorizacione rezerve (139 do 141) 138
820 a) Revalorizacione rezerve po osnovu promjene vrijednosti osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja
139
821 b) Revalorizacione rezerve po osnovu promjene vrijednosti hartija od vrijednosti
140
822 v) Revalorizacione rezerve po ostalim osnovama 141
83 4. Dobitak (143 do 147) 142 595.139 372.604 159,72
830 a) Dobitak tekuće godine 143 595.139 372.604 159,72
831 b) Neraspoređeni dobitak iz ranijih godina 144
832 v) Višak prihoda nad rashodima tekuće godine 145
833 g) Neraspoređeni višak prihoda nad rashodima iz prethodnih godina
146
834 d) Zadržana zarada 147
84 5. Gubitak (149 + 150) 148
840 a) Gubitak tekuće godine 149
841 b) Gubitak iz ranijih godina 150
V. POSLOVNA PASIVA (101+125) 151 6.486.207 4.667.724 138,95
95 do 98 G. VANBILANSNA PASIVA 152 14.263 18.497 77,10
D. UKUPNA PASIVA (152 + 152) 153 6.500.470 4.686.221 138,71
27
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Uporedni prikaz pozicija bilansa uspjeha za period 01.01 -31.12.2015. i 01.01 -31.12.2014. godine
Grupa
računa, račun
Pozicija AOP 2015 2014 Indeks
4/5
1 2 3 4 5 6
70 A. PRIHODI I RASHODI IZ POSLOVA FINANSIRANјA 1. Prihodi od kamata (202 do 204)
201 823.325 506.146 162,66
700, 701 i 702
a) Prihodi od kamata po osnovu kredita, depozita i HOV u domaćoj valuti
202 151
703, 704 i 705
b) Prihodi od kamata po osnovu kredita, depozita i HOV sa ugovorenom zaštitom od rizika
203 823.174 506.146 162,63
706, 707 i 708
v) Prihodi od kamata po osnovu kredita, depozita i HOV u stranoj valuti
204
60 2. Rashodi kamata (206 do 208) 205 424.993 270.843 156,91
600, 601 i 602
a) Rashodi kamata po osnovu kredita, depozita i HOV u domaćoj valuti
206 417.634 270.843 154,19
603, 604 i 605
b) Rashodi kamata po osnovu kredita, depozita i HOV sa ugovorenom zaštitom od rizika
207 7.359
606, 607 i 608
v) Rashodi kamata po osnovu kredita, depozita i HOV u stranoj valuti
208
3. Neto prihodi od kamata (201-205) 209 398.332 235.303 169,28
4. Neto rashodi kamata (205-201) 210
71 5. Prihodi od naknada i provizija (212 do 214) 211 686.159 454.933 150,82
710 i 711 a) Prihodi od usluga platnog prometa 212
712 i 713 b) Prihodi od provizija 213 684.744 453.886 150,86
718 i 719 v) Prihodi od ostalih naknada 214 1.415 1.047 135,14
61 6. Rashodi od naknada i provizija (216-218) 215 16.198 29.527 54,85
610 i 611 a) Rashodi naknada i provizija u domaćoj valuti 216 16.198 29.527 54,85
615 i 616 b) Rashodi naknada i provizija u stranoj valuti 217
617 v) Rashodi ostalih naknada i provizija 218
7. Neto prihodi po osnovu naknada i provizija (211-215) 219 669.961 425.406 157,48
8. Neto rashodi po osnovu naknada i provizija (215-211) 220
72 9. Dobici po osnovu prodaje HOV i udjela (222 do 225) 221
720 a) Dobici po osnovu prodaje HOV po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha
222
721 b) Dobici po osnovu prodaje HOV koje su raspoložive za prodaju
223
722 v) Dobici po osnovu prodaje HOV koje se drže do roka dospijeća
224
723 g) Dobici po osnovu prodaje udjela (učešća) 225
62 10. Gubici po osnovu prodaje HOV i udjela (227 do 230) 226
620 a) Gubici po osnovu prodaje HOV po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha
227
621 b) Gubici po osnovu prodaje HOV koje su raspoložive za prodaju
228
622 v) Gubici po osnovu prodaje HOV koje se drže do roka dospijeća
229
623 g) Gubici po osnovu prodaje udjela (učešća) 230
11. Neto dobici po osnovu prodaje HOV i udjela (učešća) (221-226)
231
12. Neto gubici po osnovu prodaje HOV i udjela (učešća) (226-221)
232
28
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
13. DOBITAK IZ POSLOVA FINANSIRANјA (201+211+221-205-215-226)
233 1.068.293 660.709 161,68
14. GUBITAK IZ POSLOVA FINANSIRANјA (205+215+226-201-211-221)
234
74 i 76 B. OPERATIVNI PRIHODI I RASHODI 1. Prihodi iz operativnog poslovanja (236 do 240)
235 2.197 3.181 69,06
740 a) Prihodi od ukidanja indirektnih otpisa plasmana 236 2.197 3.181 69,06
741 b) Prihodi od ukidanja rezervisanja za vanbilansne pozicije 237
742 v) Prihodi od ukidanja rezervisanja za obaveze 238
743 g) Prihodi od ukidanja ostalih rezervisanja 239
760 d) Prihodi po osnovu lizinga 239
761 đ) Ostali prihodi iz operativnog poslovanja 240
64, 65 i 66 2. Rashodi iz operativnog poslovanja (242 do 255) 241 402.469 249.508 161,30
640 a) Rashodi indirektnih otpisa plasmana 242 79.459 29.161 272,48
641 b) Rashodi rezervisanja za vanbilansne pozicije 243
642 v) Rashodi po osnovu rezervisanja za obaveze 244
643 g) Rashodi ostalih rezervisanja 245
650 do 653 d) Troškovi bruto zarada i bruto naknada zarada 246 99.840 53.619 186,20
654 đ) Troškovi naknada za privremene i povremene poslove 247 2.147 655 e) Ostali lični rashodi 248 43.538 25.043 173,85
660 ž) Troškovi materijala 249 15.117 8.864 170,54
661 z) Troškovi proizvodnih usluga 250 88.922 47.576 186,90
662 i) Troškovi amortizacije 251 5.049 4.373 115,45
663 j) Rashodi po osnovu lizinga 252
664 k) Nematerijalni troškovi (bez poreza i doprinosa) 253 44.535 34.870 127,71
665 l) Troškovi po osnovu poreza i doprinosa 254 20.923 10.145 206,23
666 lј) Ostali troškovi 255 2.939 35.857 8,19
3. DOBITAK IZ OPERATIVNOG POSLOVANјA (235-241) 256 4. GUBITAK IZ OPERATIVNOG POSLOVANјA (241-235) 257 400.272 246.327 162,49
77 V. OSTALI PRIHODI I RASHODI 1. Ostali prihodi (259 do 265)
258 1.257 177 710,16
770 a) Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja 259 771 b) Dobici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih
ulaganja 260
772 v) Prihodi od smanjenja obaveza 261 776 g) Prihodi od dividendi i učešća 262 777 d) Viškovi 263 1.257 177 710,16
778 đ) Ostali prihodi 264 779 e) Dobici od obustavlјenog poslovanja 265 67 2. Ostali rashodi (267 do 273) 266 7.772 137 5672,99
670 a) Rashodi po osnovu direktnog otpisa potraživanja 267 7.736 671 b) Gubici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih
ulaganja 268
672 v) Gubici po osnovu rashodovanja i otpisa osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja
269
676 g) Manjkovi 270 36 137 26,27
677 d) Otpis zaliha 271 678 đ) Ostali rashodi 272 679 e) Gubici od obustavlјenog poslovanja 273 3. DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I
RASHODA (258-266) 274
40
4. GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (266-258)
275 6.515
29
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
G. POSLOVNI DOBITAK (233+256+274-234-257-275) 276 661.506 414.422 159,62
D. POSLOVNI GUBITAK (234+257+275-233-256-274) 277
73 i 78 Đ. PRIHODI I RASHODI OD PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBAVEZA 1. Prihodi od promjene vrijednosti imovine i obaveza (279 do 283)
278
730 a) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potraživanja
279
731 b) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti HOV 280
732 v) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti obaveza 281
733 g) Prihodi od promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalnih ulaganja
282
780 d) Prihodi od pozitivnih kursnih razlika 283
63 i 68 2. Rashodi od promjene vrijednosti imovine i obaveza (285 do 289)
284
630 a) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potraživanja
285
631 b) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti HOV 286
632 v) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti obaveza 287
633 g) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalnih ulaganja
288
680 d) Rashodi po osnovu negativnih kursnih razlika 289
E. DOBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBAVEZA (278-284)
290
Ž. GUBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBAVEZA (284-278)
291
I. DOBITAK I GUBITAK PRIJE OPOREZIVANјA 1. Dobitak prije oporezivanja (276+290–277–291))
292 661.506 414.422 159,62
2. Gubitak prije oporezivanja (277+291–276–290) 293
850 J. TEKUĆI I ODLOŽENI POREZ NA DOBIT 1. Porez na dobit
294 66.367 41.818 158,70
851 2. Dobitak po osnovu povećanja odloženih poreskih sredstava i smanjenja odloženih poreskih obaveza
295
852 3. Gubitak po osnovu smanjenja odloženih poreskih sredstava i povećanja odloženih poreskih obaveza
296
83 K. NETO DOBITAK I GUBITAK 1. Neto dobitak tekuće godine (292+295–294–296) ili (295–293–294–296)
297
595.139 372.604 159,72
84 2. Neto gubitak tekuće godine (293+294+296–295) ili (294+296–292–295)
298
L. OSTALI DOBICI I GUBICI U PERIODU 1. Dobici utvrđeni direktno u kapitalu (300 do 305)
299
a) Dobici po osnovu smanjenja revalorizacionih rezervi na osnovnim sredstvima i nematerijalnim ulaganjima
300
b) Dobici po osnovu promjene fer vrijednosti HOV raspoloživih za prodaju
301
v) Dobici po osnovu prevođenja finansijskih izvještaja inostranog poslovanja
302
g) Aktuarski dobici od planova definisanih primanja 303
d) Efektivni dio dobitaka po osnovu zaštite od rizika gotovinskih tokova
304
đ) Ostali dobici utvrđeni direktno u kapitalu 305
2. Gubici utvrđeni direktno u kapitalu (307 do 311) 306
a) Gubici po osnovu promjene fer vrijednosti HOV raspoloživih za prodaju
307
30
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
b) Gubici po osnovu prevođenja finansijskih izvještaja inostranog poslovanja
308
v) Aktuarski gubici od planova definisanih primanja 309
g) Efektivni dio gubitaka po osnovu zaštite od rizika gotovinskih tokova
310
d) Ostali gubici utvrđeni direktno u kapitalu 311
Lj. NETO DOBICI ILI NETO GUBICI PO OSNOVU OSTALOG UKUPNOG REZULTATA U PERIODU (299 – 306) ili (306 – 299)
312
N. POREZ NA DOBIT KOJI SE ODNOSI NA OSTALI UKUPAN REZULTAT
313
Nј. OSTALI UKUPAN REZULTAT U PERIODU (312 ± 313) 314
O. UKUPAN REZULTAT ZA OBRAČUNSKI PERIOD 1. Ukupan neto dobitak u obračunskom periodu (297 ± 314)
315
595.139 372.604 159,72
2. Ukupan neto gubitak u obračunskom periodu (298 ± 314)
316
Dio neto dobiti/gubitka koji pripada većinskim vlasnicima 317 386.840 242.193 159,72
Dio neto dobiti/gubitka koji pripada manjinskim vlasnicima 318 208.299 130.411 159,72
Obična zarada po akciji 319 Razrijeđena zarada po akciji 320 Prosječan broj zaposlenih na osnovu časova rada 321 10 8 125
Prosječan broj zaposlenih na osnovu stanja na kraju perioda
322 10 8 125
31
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Uporedni prikaz pozicija bilansa tokova gotovine za period 01.01 -31.12.2015. i 01.01 -31.12.2014. godine
Redni broj
Pozicija AOP 2015 2014 Indeks
4/5
1 2 3 4 5 6
1 NOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1.1. Primici kamata,naknada i provizija po kreditima i poslovima lizinga
(+) 301 1.582.028 1.083.105 146,06
1.2. Isplate kamata (-) 302
1.3. Naplate po kreditima koji su ranije bili otpisani (glavnica i kamta)
(+) 303
1.4. Novčane isplate zaposlenim i dobavlјačima (-) 304 408.745 367.764 111,14
1.5. Isplate po vanbilansnim ugovorima (-) 305 1.6. Primici i isplate po vanrednim stavkama (+)(-) 306 (Povećanje) smanjenje u operativnoj aktivi 307 1.7. Novčane pozajmnice i krediti dati klijentima i naplate istih (+)(-) 308 -947976 -2477861 38,25
1.8. Računi depozita kod depozitnih institucija-propisi i monetrani zah.
(+)(-) 309
1.9. Depoziti klijenata (+)(-) 310
1.10. Plaćen porez na dbit (-) 311 75.375 23.492 320,85
A. Neto novčana sredstva iz poslovnih odnosa (+)(-) 312 149.932 -1.786.012 8,39
2 NOVČANI TOKOVI IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANјA
2.1. Kratkoročni plasmani finansijskim institucijama (+)(-) 313
2.2. Primici kamata (+) 314
2.3. Primici dividendi (+) 315
2.4. Ulaganja u vrijednosne papire koji se drže do dospijeća (-) 316
2.5. Naplativi dospjeli vrijednosni papiri koji se drže do roka dospijeća
(+) 317
2.6. Kupovina (prodaja) nematreijalne aktive (+)(-) 318
2.7. Kupovina /prodaja ) matreijalne aktive (+)(-) 319
2.8. Sticanje (prodaja) učešća u supsidijarnim licima (+)(-) 320
2.9. Sticanje (prodaja) učešća u drugim povezanim preduzećima
(+)(-) 321
2.10. Krediti (povrat kredita) supsidijarnim licima (+)(-) 322
2.11. Krediti (povrat kredita) drugim povezanim preduzećima (+)(-) 323
2.12. Kupovina (prodaja) drugih ulaganja (+)(-) 324
2.13. Isplate po vanvilansnim ugovorima (-) 325
2.14. Primici i isplate po vanrednim stavkama (+)(-) 326
B Neto novčana sredstva iz ulagačkih aktivnosti (+)(-) 327
3 NOVČANI TOKOVI OD AKTIVNOSTI FINANSIRANјA
3.1. Primici od izdavanja akcija (+) 328
3.2. Reotkup akcija (-) 329
3.3. Kupovina vlastitih akcija (-) 330
3.4. Kamata plaćena na pozajmnice (-) 331 411.500 239.508 171,81
3.5. Uzete pozajmnice (+) 332 3.273.000 3.185.700 102,74
3.6. Povrat pozajmnica (-) 333 1.724.897 775.515 222,41
3.7. Isplata dividendi (-) 334 353.974 86.798 407,81
3.8. Isplata po vanbilansnim ugovorima (-) 335
32
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
3.9. Primici i isplate po vanrednim stavkama (+)(-) 336 V Neto novčana sredstva od finansijskih aktivnosti (+) (-) 337 782.629 2.083.879 37,55
4 NETO PORAST NS i NE ** (A+B+V) (+)(-) 338 932.561 297.867 313,07
5 NS NE NA POČETKU PERIODA (+)(-) 339 601.162 303.295 198,21
6 EFEKTI PROMJENE DEVIZNIH KURSEVA NS i NE (+)(-) 340 7 NS i NE NA KRAJU PERIOD A (4+5+6) (+)(-) 341 1.533.723 601.162 255,12
** NS i NE= novčana sredstva i novčani ekvivalenti
33
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje
na slobodno tržište Banjalučke berze
Izvještaj o promjenama u kapitalu na dan 31.12.2015. godine
VRSTA PROMJENE NA KAPITALU
DIO KOJI PRIPADA VLASNICIMA KAPITALA (MATIČNOG) PREDUZEĆA
Man
jin
ski in
tere
s
UK
UP
NI
KA
PIT
AL
Ozn
aka z
a A
OP
Akcij
ski
kap
ital
i u
dje
li u
dru
štv
u s
a
og
ran
ičen
om
od
go
vo
rno
šću
Revalo
rizacio
ne r
ezerv
e (
MR
S
16, M
RS
21,
MR
S 3
8)
Nere
alizo
van
i d
ob
ici / g
ub
ici
po
osn
ovu
fin
.sre
dsta
va
rasp
olo
živ
ih z
a p
rod
aju
Osta
le r
ezerv
e (
em
isio
na
pre
mija
, zako
ns
ke i s
tatu
tarn
e
rezerv
e, za
šti
ta g
oto
vin
sk
ih
toko
va)
Aku
mu
lisan
i n
era
sp
ore
đe
ni
do
bit
ak / n
ep
ok
riven
i g
ub
itak
UK
UP
NO
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1. Stanje na dan 31.12.2013. god. 901 602.787 602.787 602.787
2. Efekti promjena u računov. politikama 902
3. Efekti ispravke grešaka 903
4.Ponovo iskazano stanje na dan 31.12.2013. g. 904 602.787 0 0 0 0 602.787 0 602.787
5. Efekti revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava 905
6. Nerealizovani dobici / gubici po osnovu fin.sredstava raspoloživih za prodaju 906
7. Kursne razlike nastale po osnovu preračuna finansijskih izvještaja u drugu funkcionalnu valutu 907
8. Neto dobitak / gubitak perioda iskazan u bilansu uspjeha 908 372.604 372.604 372.604
9. Neto dobici / gubici perioda priznati direktno u kapitalu 909
10. Objavljene dividende i drugi vidovi raspodjele dobitka i pokriće gubitka 910 102.787 102.787 102.787
11. Emisija akcijskog kapitala i drugi vidovi povećanja ili smanjenje osnovnog kapitala 911 5.139 5.139 5.139
34
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
12. Stanje na dan 31.12.2014. god. 912 602.787 0 5.139 269.817 0 877.743 0 877.743
13. Efekti promjena u računov. politikama 913
14. Efekti ispravke grešaka 914
15. Ponovo iskazano stanje na dan 31.12.2014. g. / 915 602.787 0 5.139 269.817 0 877.743 0 877.743
16. Efekti revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava 916
17. Nerealizovani dobici / gubici po osnovu finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju 917
18. Kursne razlike nastale po osnovu preračuna finansijskih izvještaja u drugu funkcionalnu valutu 918
19. Neto dobitak / gubitak perioda iskazan u bilansu uspjeha 919 595.139 595.139 595.139
20. Neto dobici / gubici perioda priznati direktno u kapitalu 920
21. Objavljene dividende i drugi vidovi raspodjele dobiti i pokriće gubitka 921 372.604 372.604 372.604
22. Emisija akcionarskog kapitala i drugi vidovi povećanja ili smanjenje osnovnog kapitala 922 18.631 18.631 18.631
23.Stanje na dan 30.06.2015.god. 923 602.787 0 23.770 492.352 0 1.118.909 0 1.118.909
35
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje
na slobodno tržište Banjalučke berze
13.1.2. Revizorski izvještaji emitenta za 2014. i 2015. godinu
Izvještaj nezavisnog revizora o reviziji finansijskih izvještaja sa stanjem na dan
31.12.2014. godine
36
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Izvještaj nezavisnog revizora o reviziji finansijskih izvještaja sa stanjem na dan 31.12.2015. godine
37
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
13.1.3. Konsolidovani finansijski izvještaji emitenta za posljednje dvije poslovne godine i izvještaj o poslovanju, izrađen od strane uprave
Emitent, pored redovnih godišnjih izvještaja, ne izrađuje konsolidovane finansijske izvještaje, s
obzirom na to da nema zavisnih pravnih lica.
Izvještaj o poslovanju Emitenta za 2015. godinu, izrađen od strane uprave, sastavni je dio Jedinstvenog prospekta (Prilog 1).
13.2. Revizija finansijskih izvještaja koji su uključeni u prospekt
13.2.1. Izjava da su godišnji finansijski izvještaji revidirani
Finansijski izvještaji za 2014. i 2015. godinu su revidirani u skladu sa propisima i standardima
revizije. Odgovorna lica za reviziju nisu odbila da obave reviziju niti da je potpišu, a u revizorskim izvještajima nisu uključena nikakva ograničenja ili uzdržavanje od mišljenja.
13.2.2. Navođenje ostalih podataka u prospektu koji su revidirani od strane ovlašćenog
revizora
Osim podataka koji su navedeni u izvještajima revizora za 2014. i 2015. godinu ne postoje drugi
podaci u Prospektu koji su revidirani od strane ovlašćenih revizora.
13.3. Sudski, upravni i arbitražni postupci
Emitent nema pokrenutih niti očekivanih sudskih sporova koji mogu značajno uticati na
finansijski položaj ili profitabilnost Emitenta.
Emitent nema sporova u kojim je tužena strana.
Četiri sudska spora pokrenuta u 2014.godini su dobijena u korist Emitenta.
Sporovi u kojima je Emitent tužilac, a pokrenuti su u 2015. godini prikazani su u sljedećoj
tabeli:
Period Broj
sporova Ukupna vrijednost
potraživaja Nadležni sud
1.1- 31.12.2015 3 6.604,23 KM Osnovni sudBanja Luka
13.4. Značajna promjena finansijskog ili tržišnog položaja emitenta
U periodu od završetka posljednjeg finansijskog perioda za koji su objavljene revidirane
finansijske informacije, 31.12.2015. godine, nije došlo do promjena u finansijskom i tržišnom položaju Emitenta.
38
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
14. DODATNE INFORMACIJE
14.1. Osnovni kapital
14.1.1. Iznos upisanog i uplaćenog osnovnog kapitala
Osnovni kapital Emitenta iznosi 500.000 KM (slovima: petstohiljadakonvertibilnihmaraka),
upisan je i uplaćen u cjelosti u novcu, te se sastaji od udjela.
14.2. Statut
14.2.1. Opis djelatnosti emitenta
Članom 4. Statuta Emitenta definisana je djelatnost Emitenta Djelatnosti Društva su:
64.92 – ostalo odobravanje kredita; -odobrava mikrokredite kao svoju osnovnu djelatnost
Društvo može bez upisa u Registra obavljati i druge djelatnosti, koje služe djelatnosti upisanoj u
Registar, a koje se uobičajeno obavljaju uz te djelatnosti, u manjem obimu ili privremeno, uključujući:
a) Primanje i davanje poklona i donacija i pribavljanje novčanih sredstava i drugih oblika imovine iz bilo kojeg zakonuitog izvora,
b) Davanje i uzimanje u zalog imovine, uključujući mikrokredite radi osiguranja pozajmica, c) Kreditne konsultacije, poslovno savjetovanje i tehnička pomoć u cilju unaprjeđenja kreditnih
aktivnosti mikrokreditnog društva i poslovnih aktivnosti korisnika mikrokredita.
15. ZNAČAJNI UGOVORI
Emitent nema ugovore, osim ugovora sklopljenih u okviru redovnog poslovanja, kojim za njega
nastaje obaveza ili pravo, koje može uticati na njegovu sposobnost da ispunjava svoje obaveze prema imaocima hartija od vrijednosti koje se nude.
16. INFORMACIJE ČIJI SU IZVOR TREĆA LICA I IZJAVE STRUČNJAKA
Osim revizorskih izvještaja koje su izradila lica navedena pod tačkom 2.1. Jedinstvenog
prospekta u Prospekt nije uključeno mišljenje ili izvještaj koje je izradilo treće lice kome je priznat status stručnjaka u nekom području.
39
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
17. DOKUMETI DOSTUPNI NA UVID
Za sve vrijeme važenja Jedinstvenog prospekta, na internet stranici Banjalučke berze i u sjedištu Emitenta u redovno radno vrijeme biće dostupni javnosti sljedeći dokumenti:
a) statut/osnivački akt Emitenta;
b) svi izvještaji, pisma i drugi dokumenti, finansijske informacije o prošlom poslovanju,
procjene i mišljenja stručnjaka, koji su pripremljeni na zahtjev Emitenta, čiji je bilo koji
dio uključen u Jedinstveni prospekt ili na koji se Jedinstveni prospekt poziva;
c) finansijske informacije o prošlom poslovanju za dvije finansijske godine, koje prethode
objavi Jedinstvenog p rospekta.
18. PODACI O GARANTU I NAČINU GARANCIJE ZA OBAVEZE PO OSNOVU HARITJA OD VRIJEDNOSTI
Obaveze po osnovu treće emisije obveznica, koje su predmet javne ponude, nisu garantovane
od strane drugog lica.
40
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
19. KLJUČNE INFORMACIJE
19.1. Interesi pravnih/fizičkih osoba u vezi s izdavanjem/ponudom Osim interesa Emitenta za prikupljanjem sredstava javnom ponudom obveznica za namjenu
opisanu u narednoj tački Jedinstvenog prospekta, nema interesa drugih pravnih ili fizičkih lica u vezi sa ovom ponudom.
19.2. Razlozi za ponudu i namjena sredstava Prikupljanje sredstava putem izdavanja obveznica Emitent želi da vrši optimalno upravljanje
likvidnošću, obezbjeđivanjem stabilnih i dugoročnih izvora finansiranja u domaćoj valuti, kao i da obezbijedi dalju diverzifikaciju izvora sredstava za svoje poslovanje, želeći pri tome da da i svoj doprinos razvoju tržišta kapitala u Republici Srpskoj.
Cilj investiranje je povećanje tržišnog udjela na tržištu mikrokreditiranja. Sredstva dobijena
prodajom obveznica koristiće se za redovno poslovanje Emitenta. Očekivani efekti su jačanje kreditnog portfolija, jačanje pozicije Emitenta na tržištu mikrokreditiranja i finansijskih usluga uopšte, kao i zadovoljavanje velike potrebe ciljne grupe koju obrađuje Emitent na tržištu Republike Srpske.
Ukupni troškovi emitovanja obveznica i uvrštenja obveznica na Banjalučku berzu neće biti
značajni. Procjenjujemo da ukupni troškovi neće premašiti 1,07% od ukupne nominalne vrijednosti ponuđenih obveznica.
20. INFORMACIJE O HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI KOJE ĆE BITI PONUĐENE/ UKLJUČENE U TRGOVANJE
20.1. Opis vrste i klase hartija od vrijednosti koje su predmet ponude i/ili uključenja u trgovanje
Vrsta hartije od vrijednosti: Dužnička hartija od vrijednosti/ obveznica. Obveznice iz treće emisije Emitenta nakon registracije emisije u Centralnom registru hartija od
vrijednosti dobiće sljedeću oznaku CFI koda:
D – dužnički instrument,
B – obveznice,
F – fiksna stopa (sve rate kamate su poznate pri emitovanju I ostaju konstantne za cijelo
vrijeme trajanja HOV),
U – neobezbijeđene/ negarantovane (direktne obaveze emitenta su vezane samo za
njegovu opštu kreditnu sposobnost),
B- Plan amortizacije sa kupovnom opcijom (do otkupa glavnice može doći kao rezultat
otkupa preostalog dijela obveznica),
R – glase na ime.
41
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
20.2. Karakteristike hartija od vrijednosti
Obveznice ove emisije će biti neograničeno prenosive dugoročne dužničke hartije od vrijednosti
koje se izdaju, odnosno nude u obliku dematerijalizovanog finansijskog instrumenta i registruju u obliku elektronskog zapisa na računu hartija od vrijednosti na ime zakonitog imaoca.
20.3. Položaj hartija od vrijednosti koje su predmet ponude i uključenja u trgovanje Obveznice ove emisije predstavljaju direktnu, bezuslovnu i neosiguranu obavezu Emitenta, koja
je jednaka i međusobno ravnopravna sa svim ostalim sadašnjim i budućim neosiguranim obavezama Emitenta, osim obaveza koje mogu imati prvenstvo u odnosu na njih u skladu sa imperativnim propisima.
Ne postoje ugovorne klauzule koje bi uticale na položaj ili subordinirale hartije od vrijednosti iz ove ponude, u odnosu na sve sadašnje ili buduće obaveze Emitenta.
20.4. Opis prava koje daju hartija od vrijednosti, eventualna ograničenja tih prava, kao i postupak za izvršavanje tih prava
Obveznice daju pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate u skladu sa planom otplate.
Vlasnici obveznica takođe imaju pravo na zatezne kamate u slučaju kašnjenja sa isplatom kamata ili glavnice, kao i pravo raspolaganja obveznicama, uklјučujući i uspostavlјanje založnog prava.
Nijedan vlasnik obveznice nema pravo da traži prijevremeno dospijeće.
Emitent može u bilo koje vrijeme otkupiti obveznice javnom ponudom (prijevremeni otkup) po
bilo kojoj cijeni. Otkup javnom ponudom će biti dostupan pod jednakim uslovima svim vlasnicima obveznica. Nijedan vlasnik obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Emitenta niti je dužan prodati bilo koji broj obveznica kojima raspolaže. Za iznos obveznica koje je Emitent otkupio prije datuma isplate anuiteta može se umanjiti iznos neotplaćenih obveznica na sljedećem datumu isplate anuiteta po obveznici.
Prava i obaveze iz hartija od vrijednosti - obveznica, stiču se, prenose i ograničavaju njihovim upisom na račune vlasnika obveznica u Centralnom registru hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka, a u skladu sa Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 92/06, 34/09, 30/12, 59/13 i 108/13).
20.5. Kamatna stopa, dospijeće, način obračuna i rokovi za isplatu glavnice i kamate po predmetnim obveznicama
Obveznice se emituju sa rokom dospijeća od 3 godine, uz nepromjenjivu godišnju kamatnu stopu od 10%. Kamata se obračunava na neotplaćeni dio glavnice i isplaćuje se jednom mjesečno zajedno sa pripadajućim dijelom glavnice. Kamatna stopa računaće se kao godišnja kamatna stopa obveznica podijeljena sa učestalošću isplate kamate po dospijelim anuitetima iz obveznica na godišnjem nivou. S obzirom da anuiteti dospijevaju mjesečno, tj. dvanaest puta godišnje na naplatu, kamate će se isplaćivati na mjesečnom nivou, a kamatna stopa obveznica iznosi 0,83% na mjesečnom nivou (na neotplaćeni dio glavnice).
42
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Obveznice se emituju uz grejs period od 6 mjeseci, te će se u tom periodu isplaćivati samo
kamata na mjesečnom nivou, a nakon isteka prvih šest mjeseci glavnica i pripadajući dio kamate isplaćivaće se u mjesečnim anuitetima (30 anuiteta) najkasnije u roku od petnaest dana od dana dospijeća anuiteta.
Isplata glavnice i kamate će se vršiti najkasnije u roku od 15 dana od dana dospijeća anuiteta prenosom sredstava na račune vlasnika obveznica, a u slučaju kašnjenja isplate kamate i pripadajućeg dijela glavnice Emitent je obavezan da plati zateznu kamatu poslije isteka prethodno navedenog roka pa do dana stvarne isplate. Poslovna banka kod koje Emitent ima otvoren račun će sredstva primljena od Emitenta na ime kamate i glavnice, na osnovu izvještaja o broju obveznica u vlasništvu svakog investitora uplatiti na njegov račun putem platnog sistema.
Dan dospijeća glavnice i kamate po obveznici će se računati od dana upisa emisije obveznica u
Centralnom registru hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka. Ukoliko je posljednji predviđeni dan isplate anuiteta iz obveznice neradni dan, isplata će se vršiti prvog narednog radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan Centralnog registra hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka, te poslovnih banaka koje obavlјaju poslove platnog prometa u Republici Srpskoj i BiH.
Potraživanja po osnovu isplate kamate i glavnice zastarijevaju tri (3) godine od dana dospijeća
svake pojedinačne isplate kamate i glavnice u sladu sa članom 372. Zakona o obligacionim odnosima.
43
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje
na slobodno tržište Banjalučke berze
20.6. Način i metode amortizacije i vremenski raspored plaćanja
U nastavku slijedi preliminarni amortizacioni plan emisije obveznica, koji se zasniva na pretpostavci da će se realizovati
cjelokupni planirani iznos emisije. U slučaju da se emisija obveznica ne realizuje u cjelosti, naknadno će se prilagoditi amortizacioni plan.
Kao datum registracije emisije obveznica u Centralnom registru hartija od vrijednosti projektovan je 31.7.2016. godine.
Datum dospjeća anuiteta
Zadnji dan obračuna kamate
Krajnji datum isplate
Broj obveznica
Kamata
Broj dana u
razdoblju (T)
Neotplaćeni iznos
glavnice
Isplata glavnice
Vrijednost kupona
Isplata kamate
Anuitet Pool
faktor
Stečena kamata po danu po
obveznici
grejs period
31.08.2016 30.08.2016 15.09.2016 10.000 0,833%
31 1.000.000,00 0,00 0,8333333 8.333,33 8.333,33 1,0000000 0,0268817
grejs period
01.10.2016 30.09.2016 16.10.2016 10.000 0,833%
31 1.000.000,00 0,00 0,8333333 8.333,33 8.333,33 1,0000000 0,0268817
grejs period
01.11.2016 31.10.2016 16.11.2016 10.000 0,833%
31 1.000.000,00 0,00 0,8333333 8.333,33 8.333,33 1,0000000 0,0268817
grejs period
01.12.2016 30.11.2016 16.12.2016 10.000 0,833%
31 1.000.000,00 0,00 0,8333333 8.333,33 8.333,33 1,0000000 0,0268817
grejs period
01.01.2017 31.12.2016 16.01.2017 10.000 0,833%
31 1.000.000,00 0,00 0,8333333 8.333,33 8.333,33 1,0000000 0,0268817
grejs period
31.01.2017 30.01.2017 15.02.2017 10.000 0,833%
31 1.000.000,00 0,00 0,8333333 8.333,33 8.333,33 1,0000000 0,0268817
1 03.03.2017 02.03.2017 18.03.2017 10.000 0,833% 31 1.000.000,00 33.333,33 0,8333333 8.333,33 41.666,67 1,0000000 0,0268817
2 03.04.2017 02.04.2017 18.04.2017 10.000 0,833% 31 966.666,67 33.333,33 0,8055556 8.055,56 41.388,89 0,9666667 0,0259857
3 01.05.2017 30.04.2017 16.05.2017 10.000 0,833% 31 933.333,33 33.333,33 0,7777778 7.777,78 41.111,11 0,9333333 0,0250896
4 01.06.2017 31.05.2017 16.06.2017 10.000 0,833% 31 900.000,00 33.333,33 0,7500000 7.500,00 40.833,33 0,9000000 0,0241935
5 01.07.2017 30.06.2017 16.07.2017 10.000 0,833% 31 866.666,67 33.333,33 0,7222222 7.222,22 40.555,56 0,8666667 0,0232975
6 01.08.2017 31.07.2017 16.08.2017 10.000 0,833% 31 833.333,33 33.333,33 0,6944444 6.944,44 40.277,78 0,8333333 0,0224014
7 31.08.2017 30.08.2017 15.09.2017 10.000 0,833% 31 800.000,00 33.333,33 0,6666667 6.666,67 40.000,00 0,8000000 0,0215054
8 01.10.2017 30.09.2017 16.10.2017 10.000 0,833% 31 766.666,67 33.333,33 0,6388889 6.388,89 39.722,22 0,7666667 0,0206093
9 01.11.2017 31.10.2017 16.11.2017 10.000 0,833% 31 733.333,33 33.333,33 0,6111111 6.111,11 39.444,44 0,7333333 0,0197133
10 01.12.2017 30.11.2017 16.12.2017 10.000 0,833% 31 700.000,00 33.333,33 0,5833333 5.833,33 39.166,67 0,7000000 0,0188172
11 01.01.2018 31.12.2017 16.01.2018 10.000 0,833% 31 666.666,67 33.333,33 0,5555556 5.555,56 38.888,89 0,6666667 0,0179211
12 31.01.2018 30.01.2018 15.02.2018 10.000 0,833% 31 633.333,33 33.333,33 0,5277778 5.277,78 38.611,11 0,6333333 0,0170251
13 03.03.2018 02.03.2018 18.03.2018 10.000 0,833% 31 600.000,00 33.333,33 0,5000000 5.000,00 38.333,33 0,6000000 0,0161290
14 03.04.2018 02.04.2018 18.04.2018 10.000 0,833% 31 566.666,67 33.333,33 0,4722222 4.722,22 38.055,56 0,5666667 0,0152330
44
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
15 01.05.2018 30.04.2018 16.05.2018 10.000 0,833% 31 533.333,33 33.333,33 0,4444444 4.444,44 37.777,78 0,5333333 0,0143369
16 01.06.2018 31.05.2018 16.06.2018 10.000 0,833% 31 500.000,00 33.333,33 0,4166667 4.166,67 37.500,00 0,5000000 0,0134409
17 01.07.2018 30.06.2018 16.07.2018 10.000 0,833% 31 466.666,67 33.333,33 0,3888889 3.888,89 37.222,22 0,4666667 0,0125448
18 01.08.2018 31.07.2018 16.08.2018 10.000 0,833% 31 433.333,33 33.333,33 0,3611111 3.611,11 36.944,44 0,4333333 0,0116487
19 31.08.2018 30.08.2018 15.09.2018 10.000 0,833% 31 400.000,00 33.333,33 0,3333333 3.333,33 36.666,67 0,4000000 0,0107527
20 01.10.2018 30.09.2018 16.10.2018 10.000 0,833% 31 366.666,67 33.333,33 0,3055556 3.055,56 36.388,89 0,3666667 0,0098566
21 01.11.2018 31.10.2018 16.11.2018 10.000 0,833% 31 333.333,33 33.333,33 0,2777778 2.777,78 36.111,11 0,3333333 0,0089606
22 01.12.2018 30.11.2018 16.12.2018 10.000 0,833% 31 300.000,00 33.333,33 0,2500000 2.500,00 35.833,33 0,3000000 0,0080645
23 01.01.2019 31.12.2018 16.01.2019 10.000 0,833% 31 266.666,67 33.333,33 0,2222222 2.222,22 35.555,56 0,2666667 0,0071685
24 31.01.2019 30.01.2019 15.02.2019 10.000 0,833% 31 233.333,33 33.333,33 0,1944444 1.944,44 35.277,78 0,2333333 0,0062724
25 03.03.2019 02.03.2019 18.03.2019 10.000 0,833% 31 200.000,00 33.333,33 0,1666667 1.666,67 35.000,00 0,2000000 0,0053763
26 03.04.2019 02.04.2019 18.04.2019 10.000 0,833% 31 166.666,67 33.333,33 0,1388889 1.388,89 34.722,22 0,1666667 0,0044803
27 01.05.2019 30.04.2019 16.05.2019 10.000 0,833% 31 133.333,33 33.333,33 0,1111111 1.111,11 34.444,44 0,1333333 0,0035842
28 01.06.2019 31.05.2019 16.06.2019 10.000 0,833% 31 100.000,00 33.333,33 0,0833333 833,33 34.166,67 0,1000000 0,0026882
29 01.07.2019 30.06.2019 16.07.2019 10.000 0,833% 31 66.666,67 33.333,33 0,0555556 555,56 33.888,89 0,0666667 0,0017921
30 01.08.2019 31.07.2019 16.08.2019 10.000 0,833% 31 33.333,33 33.333,33 0,0277778 277,78 33.611,11 0,0333333 0,0008961
UKUPNO 1.000.000,00
179.166,67 1.179.166,67
45
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje
na slobodno tržište Banjalučke berze
20.7. Prinos i opis metoda izračunavanja
Prinos do dospijeća označava diskontnu stopu koja izjednačava kupovnu cijenu obveznice sa sadašnjom vrijednošću svih očekivanih novčanih tokova. On može biti interpretiran kao složena stopa prinosa u toku životnog vijeka obveznice pod pretpostavkom da svi kuponi mogu biti reinvestirani po kamatnoj stopi jednakoj prinosu do dospijeća obveznice. Ovaj prinos je moguće iskazati matematički na sljedeći način:
𝑃𝑉 = 𝐶
1 + 𝑦+
𝐶
(1 + 𝑦)2+
𝐶
(1 + 𝑦)3+ ⋯ +
𝐶
(1 + 𝑦)𝑛
gdje y označava prinos do dospijeća (iskazan na godišnjem nivou ukoliko su isplate anuiteta jedanput na godišnjem nivou), PV označava sadašnju vrijednost obveznice u apsolutnom iznosu (uključujući i pripadajuću kamatu na dan vrednovanja), C kupon od obveznice u apsolutnom iznosu, n broj perioda do dospijeća obveznice. Ukoliko otplatni plan predviđa isplatu anuiteta na polugodišnjem, kvartalnom, mjesečnom ili nekom drugom nivou, dobijeni prinos do dospijeća mora biti pomnožen sa predviđenim brojem isplata u toku jedne godine u svrhu iskazivanja prinosa do dospijeća na godišnjem nivou. U trenutku emitovanja obveznica prinos do dospijeća je jednak nominalnoj (kuponskoj) kamatnoj stopi.
20.8. Prijevremeni otkup obveznica
Emitent može u bilo koje vrijeme otkupiti obveznice javnom ponudom (prijevremeni otkup) po
bilo kojoj cijeni. Otkup javnom ponudom će biti dostupan pod jednakim uslovima svim vlasnicima obveznica. Nijedan vlasnik obveznica nije dužan prihvatiti ponudu Emitenta niti je dužan prodati bilo koji broj obveznica kojima raspolaže. Za iznos obveznica koje je Emitent otkupio prije datuma isplate anuiteta može se umanjiti iznos neotplaćenih obveznica na sljedećem datumu isplate anuiteta po obveznici. Vlasnici obveznica su saglasni da tako prikupljene obveznice Emitent može u svakom trenutku poništiti bez njihove prethodne saglasnosti.
Emitent može u bilo kom periodu, bez saglasnosti vlasnika obveznica, emitovati druge
obveznice, uključujući i one koje imaju iste uslove kao i u ovoj emisiji.
20.9. Zastupanje imalaca hartija od vrijednosti, odnosno, odredbe o skupštini imalaca dužničkih hartija od vrijednosti
Ne postoji zakonski osnov za organizovanje skupštine imalaca obveznica.
20.10. Odluke o novim emisijama hartija od vrijednosti emitenta Obveznice iz ove emisije emituju se na osnovu Odluke o četvrtojj emisiji obveznica, javnom
ponudom, broj: SKUP.05-1/16, koju je donijela Skupština „PRVO PENZIONERSKO MIKROKREDITNO DRUŠTVO“ d.o.o. Banja Luka, na sjednici, održanoj dana 10.5.2016.. godine.
Na datum izrade ovog Prospekta ne postoje odluke na osnovu kojih bi se moglo očekivati novo izdanje hartija od vrijednosti Emitenta.
46
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
20.11. U slučaju novih izdanja, očekivani datum izdanja hartija od vrijednosti Emitent trenutno ne planira nova izdanja hartija od vrijednosti.
20.12. Opis bilo kakvih ograničenja u vezi slobodne prenosivosti hartija od vrijednosti Ne postoje nikakva ograničenja u vezi slobodne prenosivosti obveznica iz ove emisije.
20.13. Podaci o poreskim obavezama u vezi sa hartijama od vrijednosti
Shodno Zakonu o porezu na dohodak prihod od kamata na dužničke HOV se uključuje u poresku osnovicu, realizovani dobici i gubici pri prodaji dužničkih HOV takođe se uključuju u obračun poreske osnovice i mogu se prebijati sa kapitalnim dobicima i gubicima ostvarenim prodajom drugih oblika investicione imovine.
U članu 7. stav 2. Zakona o porezu na dobit u Republici Srpskoj navedeno je da samo prihodi u
obliku kamate na hartije od vrijednosti koje izda Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave u njenom sastavu ne uključuju se u obračun poreske osnovice.
Prema članu 24. Zakona o porezu na dobit i kapitalni dobici i gubici ostvareni pri prodaji
investicione imovine koji nastanu u toku poreske godine priznaju se prilikom utvrđivanja poreske osnovice.
21. USLOVI PONUDE
21.1. Uslovi, podaci o ponudi, vremenski raspored i postupak prihvata ponude
21.1.1. Uslovi ponude
Emitent vrši javnu ponudu obveznica svim zainteresovanim investitorima, domaćim i stranim fizičkim i pravnim licima. Nijedan investitor nema pravo prvenstva pri upisu obveznica iz predmetne emisije.
Emisija će se smatrati uspješnom ako u roku predviđenom za upis i uplatu bude upisano i uplaćeno minimalno 60% obveznica ponuđenih u Jedinstvenom prospektu. Svako lice koje je upisalo ili uplatilo obveznice na osnovu podataka iz Jedinstvenog prospekta prije njegove izmjene ima pravo da u roku od petnaest dana od dana prijema izmjena Jedinstvenog prospekta otkaže upis obveznica i zatraži povrat uplaćenog iznosa zajedno sa kamatom na depozit koju je Emitent na ta sredstva ostvario kod banke po zaključenom ugovoru. Uplaćeni iznos zajedno sa kamatom na depozit koju je emitent na ta sredstva ostvario kod banke po zaključenom ugovoru biće vraćen kupcu u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva za povrat sredstava.
Ukoliko u roku od 7 dana, predviđenom za upis i uplatu obveznica, ne bude upisano i uplaćeno minimalno 60% obveznica ponuđenih u Jedinstvenom prospektu, upis obveznica se poništava, a sve izvršene uplate zajedno sa pripadajućom kamatom na depozite, koju je Emitent na ta sredstva ostvario kod banke po zaključenom ugovoru, biće vrаćene kupcu u roku od tri dаnа od dаnа prijemа rješenjа Komisije zа hаrtije od vrijednosti Republike Srpske.
47
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Ako se prije isteka roka za upis i uplatu obveznica upišu i uplate sve ponuđene obveznice, Emitent može da završi javnu ponudu. Takođe, Emitent zadržava pravo na odustajanje od javne ponude obveznica kao i na prekid emisije prije isteka roka predviđenog za njihov upis i uplatu.
21.1.2. Ukupni iznos emisije /ponude
Trećom emisijom obveznica, javnom ponudom, emituje se 10.000 obveznica, nominalne
vrijednosti 100 KM po obveznici, ukupne nominalne vrijednosti emisije 1.000.000 KM.
21.1.3. Period upisa hartija od vrijednosti i opis postupka upisa hartija od vrijednosti Upis obveznica traje 7 dana. Dan početka upisa i uplate obveznica biće utvrđen u Javnom
pozivu za upis i uplatu emisije obveznica, koji će biti objavljen u dnevnim novinama koje se distribuiraju na cijeloj teritoriji Republike Srpske, u kojem će biti naznačena mjesta na kojima se Jedinstveni prospekt može besplatno dobiti, te adresa na kojoj se može besplatno naručiti poštom i Internet adresa sa koje se može preuzeti.
Upis se vrši na Banjalučkoj berzi, posredstvom ovlaštenih berzanskih posrednika na tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske u skladu sa radnim vremenom ovlaštenih berzanskih posrednika. Kupac ili ovlašteni berzanski posrednik transferiše iznos novčanih sredstava koji odgovara broju upisanih obveznica pomnoženih sa cijenom naznačenom na nalogu za upis na račun depozitne banke. Sredstvo plaćanja obveznica je novac, konvertibilne marke (KM).
21.1.4. Mogućnost za smanjenje broja upisanih hartija od vrijednosti po investitoru i
načina za povraćaj preplaćenog iznosa upisnicima
Ne postoji mogućnost upisa većeg broja obveznica u odnosu na broj obveznica ponuđenih u
Jedinstvenom prospektu, pa samim tim ne postoji ni mogućnost za smanjenje broja upisanih obveznica po investitoru.
21.1.5. Detalji o određenom najmanjem/najvećem broju hartija od vrijednosti koji se
mogu upisati
Jedan investitor može upisati i uplatiti minimalno jednu obveznicu. Ne postoji ograničenje za
maksimalnu kupovinu obveznica iz ove ponude. 21.1.6. Način i rokovi za uplatu upisanih hartija od vrijednosti, kao i način na koji će biti
prenijete na vlasničke račune kupaca hartija
Uplata obveznica će se vršiti na privremeni namjenski račun za deponovanje uplata otvoren kod Komercijlne banke a.d. Banja Luka, sa sjedištem u ul. Veselina Masleše br.6, 78.000 Banja Luka, broj računa: 571010-00002468-32, na način da ovlašteni berzanski posrednik kupca transferiše iznos novčanih sredstava koji odgovara broju upisanih obveznica pomnoženih sa cijenom naznačenom na nalogu za upis na račun depozitne banke.
Uplate po osnovu upisanih obveznica moguće je izvršiti najkasnije do 16 časova na dan završetka javne ponude na berzi. Nakon uspješnog završetka javne ponude obveznica na berzi, Emitent će, u skladu sa Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti, podnijeti zahtjev Centralnom registru hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka za registraciju predmetne emisije, kada će upisane i uplaćene obveznice biti presene na vlasničke račune kupaca obveznica.
48
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
21.1.7. Opis načina i datum na koji će biti objavljeni rezultati ponude
U roku od sedam dana od dana izdavanja Rješenja Komisije za hartije od vrijednosti RS kojim
se javna ponuda obveznica proglašava uspješnom biće objavljeni rezultati ponude na internet stranici Banjalučke berze.
21.1.8. Pravo prvenstva pri upisu hartija od vrijednosti
Niko nema pravo prvenstva pri upisu obveznica iz predmetne emisije.
21.2. Plan raspodjele i alokacije hartija od vrijednosti
21.2.1. Kategorije potencijalnih investitora kojima su ponuđene hartije od vrijednosti
Emisija obveznica Emitenta vršiće se javnom ponudom na Banjalučkoj berzi svim
zainteresovanim domaćim i stranim fizičkim i pravnim licima.
21.2.2. Postupak obavještavanja investitora o količini dodijeljenih hartija od vrijednosti, uz napomenu da li može da se trguje hartijama od vrijednosti i prije obavještenja investitora
Investitori koji su upisali i uplatili obveznice dobiće obavještenje o broju upisanih obveznica od
ovlaštenog berzanskog posrednika preko koga su izvršili kupovinu obveznica. Nakon registracije emisije obveznica u Centralnom registru hartija od vrijednosti, Emitent će podnijeti zahtjev Banjalučkoj berzi za uvrštenje predmetne emisije na berzu, nakon čega će biti omogućeno investitorima da na sekundarnom tržištu trguju obveznicama iz predmetne emisije. Nakon prenosa obveznica na vlasničke račune investitora, investitori će moći, u Centralnom registru hartija od vrijednosti, dobiti izvod o stanju obveznica na svom vlasničkom računu.
21.3. Određivanje cijene
21.3.1. Cijena po kojoj će hartije od vrijednosti biti ponuđene / iznos svih troškova koji padaju na terete investitora
Prodajna cijena obveznica, po kojo će biti unesen prodajni nalog na Banjalučku berzu iznosi
100 KM po obveznici, a cijena po kojoj kupci upisuju i uplaćuju obveznice formiraće se na berzi po principu višestrukih cijena (kontinuirana javna ponuda), u skladu sa Pravilima Banjalučke berze. Standard povećanja cijene je 0,01 KM.
Investitori kupovinom obveznica na berzi plaćaju cijenu upisanih obveznica uvećanu za iznos
brokerske provizije u koju su uključene provizije Banjalučke berze i berzanskog posrednika preko kojeg se vrši kupovina obveznica. Tarifnici usluga berzanskih posrednika dostupni su na web sajtu Komisije za hartije od vrijednosti RS, kao i na web sajtu svakog posrednika.
49
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
21.4. Sprovođenje ponude/prodaje (plasman i pokroviteljstvo, odnosno preuzimanje)
21.4.1. Naziv i adresa institucija koje sprovode postupak ponude/prodaje uz obavezu otkupa (plasman obveznica) ili bez obaveze (plasman) hartija od vrijednosti
Postupak treće emisije obveznica Emitenta sprovodi se bez angažmana institucije koja se
obavezuje na otkup (pokroviteljstvo /preuzimanje emisije) odnosno bez obaveze otkupa (plasman) hartija od vrijednosti.
21.4.2. Poslovno ime i sjedište kreditne i depozitne institucije preko kojih emitent
izvršava finansijske obaveze po osnovu ponude
Emitent će svoje finansijske obaveze prema investitorima, tj. zakonitim vlasnicima obveznica
izmirivati samostalno, odnosno poslovna banka kod koje Emitent ima otvoren račun će sredstva primljena od Emitenta na ime kamate i glavnice, na osnovu izvještaja o broju obveznica u vlasništvu svakog investitora uplatiti na njegov račun putem platnog sistema.
22. UKLJUČENJE U TRGOVANJE
22.1. Podaci o uvrštenju ponuđenih hartija od vrijednosti na tržište Banjalučke berze
Nakon proglašenja uspješnosti emisije i upisa promjena podataka u Registru emitenata od
strane Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, te registracije obveznica iz predmetne emisije u Centralnom registru hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka, Emitent će podnijeti zahtjev za uvrštenje obveznica na slobodno berzansko tržište Banjalučke berze.
U skladu sa članom 10 Pravila Banjalučke berze, od 16.11.2012. godine, hartije od vrijednosti uvrštavaju se na organizovano tržište ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
da su u cjelini uplaćene,
da su neograničeno prenosive,
da su emitovane u nematerijalizovanom obliku.
Nakon podnesenog zahtjeva uključenje hartija na slobodno berzansko tržište odobrava Banjalučka berza. Kada ustanovi da su ispunjeni uslovi za uvrštenje hartija o vrijednosti na slobodno tržište, direktor Banjalučke berze donosi odluku o uvrštenju.
22.2. Podaci o hartijama od vrijednosti iste vrste, koje je emitent već izdao i uključio u trgovanje
Emitent je već emitovao i uključio u trgovanje dvije emisije obveznica i to:
Prvom emisijom obveznica emitovano je 5.375 obveznica, pojedinačne nominalne
vrijednosti 100,00 KM, ukupne vrijednosti emisije 537.500,00 KM. Dospijeće prve emisije
je 4 (četiri) godine od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti a.d.
Banja Luka - 25.09.2014. god. Kamatna stopa iznosi 11% na godišnjem nivou. Kamata
se isplaćuje jedan put godišnje,dok se glavnica isplaćuje o dospijeću obveznica.
50
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
Obveznice su dana 20.3.2015. godine uvrštene na slobodno tržište Banjalučke berze –
tržište obveznica, sa oznakom PPMK-O-A;
Drugom emisijom obveznica emitovano je 4.000 obveznica, pojedinačne nominalne
vrijednosti 100,00 KM, ukupne vrijednosti emisije 400.000,00 KM. Dospijeće druge
emisije je 4 (četiri) godine od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti
a.d. Banja Luka - 9.10.2014. god. Kamatna stopa iznosi 11% na godišnjem nivou.
Kamata se isplaćuje jedan put mjesečno, dok se glavnica isplaćuje o dospijeću
obveznica. Obveznice su dana 20.3.2015. godine uvrštene na slobodno tržište
Banjalučke berze – tržište obveznica, sa oznakom PPMK-O-B.
Trećom emisijom obveznica emitovano je 7.230 obveznica, nominalne vrijednosti 100,00
KM, ukupne vrijednosti emisije 723.000,00 KM. Dospijeće treće emisije je 3 (tri) godine
od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka -
28.08.2015. god. Obveznice su emitovane uz grejs period od 6 mjeseci u kom se
isplaćuje samo kamata na mjesečnom nivou, a po isteku grejs perioda glavnica i
pripadajući dio kamate isplaćuje se u mjesečnim anuitetima (30 anuiteta).
Obveznice su dana 07.09.2015. godine uvrštene na slobodno tržište Banjalučke berze –
tržište obveznica, sa oznakom PPMK-O-C;
22.3. Pojedinosti o licima koja su se obavezala da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju, obezbeđujući likvidnost pomoću ponuđene i tražene cijene
Ne postoje lica koja su se obavezala da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju i
na taj način obezbjeđivati likvidnost ponuđene i tržišne cijene. Sekundarno trgovanje obveznicama će biti potpuno slobodno i obim trgovanja će zavisiti od interesa potencijalnih kupaca i prodavaca.
23. DODATNE INFORMACIJE O ANGAŽOVANJU SAVJETNIKA
23.1. Savjetnici povezani sa izdavanjem obveznica
Agent emisije obveznica Emitenta je: „Advantis Broker“ a.d. Banja Luka Krajiških brigada 113, 78 000 Banja Luka Tel. +387 51 233 710 Faks. +387 51 233 711 www.advantisbroker.com Osim angažovanja Brokersko-dilerskog društva Advantis broker a.d. Banja Luka u svojstvu
agenta emisije, Emitent nije angažovao druge savjetnike i stručnjake koji su povezani sa izdavanjem hartija od vrijednosti iz ove ponude.
51
JEDINSTVENI PROSPEKT za javnu ponudu obveznica i njihovo uključenje na slobodno tržište Banjalučke berze
23.2. Mišljenje ili izvještaj stručnih lica
Jedinstveni prospekt sadrži izveštaje nezavisnih revizora sačinjene od strane:
za 2014. godinu: Društva za reviziju i računovodstvo „PRIMANOTA“ d.o.o. Banja Luka,
Braće Mažar i majke Marije 52, Banja Luka, ovlašćeni revizor Borislav Đogatović i .
za 2015 godinu Preduzeća za reviziju računovodstvenih izvještaja i konsalting“
POSLOVNI INFORMATOR-PD“ d.o.o.Prijedor, Ulica Nikole Pašića br. 12, ovlašćeni
revizor Savić Dragoljub.
23.3. Ocjena kreditne sposobnosti emitenta ili njegovih dužničkih hartija od vrijednosti
Nije vršena ocjena kreditne sposobnosti Emitenta ili njegovih dužničkih hartija od vrijednosti od
strane Agencije ili neke druge institucije nadležne za rejting.