Na osnovu člana 18. Ustava Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Srajevo”, br. 1/96,2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i člana 37. Zakona o pravobranilaštvu (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 33/08 - Novi prečišćeni tekst 7/12), Skupština Kantona Sarajevo nasjednici održanoj dana _______godine, povodom razmatranja Izvještaja o radu PravobranilaštvaKantona Sarajevo za 2015. godinu, donijela je slijedeći

ZAKLJUČAK

Usvaja se Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo za 2015. godinu.

PREDSJEDATELJICA SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO

Prof. Ana BabićBroj:Sarajevo,

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO Ministarstvo pravde i uprave

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVO Ministry of Justice and Administration

Broj: 03-02-05-10505/16 Sarajevo, 08.04.2016. godine

KANTON SARAJEVO VLADA KANTONA SARAJEVO

PREDMET: Mišljenje na Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo za 2015. godinu;

Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo u skladu sa odredbama člana 37. stav 2. Zakona o pravobranilaštvu („Službene novine Kantona Šarajevo“, 33/08 - Novi prečišćeni tekst i 7/12), nadležno je da Vladi i Skupštini Kantona, dostavlja mišljenje sa prijedlogom zaključaka, o podnesenom godišnjem izvještaju o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo kao i o uočenim pojavama i problemima u primjeni zakona i drugih propisa od značaja za ostvarivanje funkcije Pravobranilaštva.

Zakonom o pravobranilaštvu propisano je daje Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo državno tijelo koje preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona i njegovih organa, kantonalnih organa uprave, kantonalnih upravnih organizacija i stručnih službi i drugih institucija čiji je osnivač Kanton, pruža stručnu pomoć u rješavanju imovinsko- pravnih pitanja, daje mišljenja kod zaključivanja ugovora imovinsko-pravne prirode, kao i mišljenja u postupku donošenja općih akata kojima se uređuju imovinsko-pravni odnosi, prava i obaveze prema stvarima i vlasništvu Kantona. Poslove zastupanja navedenih organa i pravnih lica, Pravobranilaštvo vrši u svim sudskim postupcima i u upravnom postupku, u skladu sa zakonom, a takođe, zastupa Kanton i u poslovima pravne zaštite imovine i imovinskih interesa pred stranim sudovima, arbitražama i drugim stranim državnim organima i organizacijama.

Svoju funkciju Pravobranilaštvo vrši u skladu sa Ustavom, zakonom, drugim propisima i općim aktima.

Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo za 2015. godinu, sadrži sve relevantne podatke o preduzetim aktivnostima iz djelokruga rada Pravobranilaštva u skladu sa Zakonom, Programom rada, te zaključcima Skupštine i Vlade Kantona.

Po strukturi Izvještaj sadrži uvodne napomene u kojima je iznesen pravni okvir za rad Pravobranilaštva, nadležnost i njegova funkcija, u odjeljku I dati su podaci o broju i vrsti predmeta u kojima je Pravobranilaštvo u izvještajnom periodu postupalo u svojstvu zakonskog zastupnika, sa tabelarnim prikazom i pojedinačnim osvrtom na aktualne značajnije sporove iz njegove nadležnosti, zatim, iznesena je ocjena stanja i postignutih rezultata, saradnja Pravobranilaštva sa organima koje zastupa, pregled unutrašnje organizacije Pravobranilaštva i mjere i aktivnosti koje predstavljaju programsku orjentaciju za naredni period.

vveb: http://mpu.ks.gov.ba e-mail: pravda@ks.gov.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-083, Fax: + 387 (0) 33 562-241 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

u 2015. godini, prema evidencijama Pravobranilaštva, u radu je bilo ukupno 6.586 predmeta, od čega su 4.144 prenesena iz prethodnih godina, primljena 2.442 nova predmeta, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja značajno povećanje obima posla, a naročito po prilivu- preko 50%. Najveći broj predmeta 4.182 su parnični postupci, koji su ujedno i najsloženiji sudski postupci, slijede izvršni predmeti (1111), vanpamični predmeti, mišljenja, upravni sporovi, stambeni predmeti, interni spisi, priprema za parnicu. Pravosnažno je okončano 357 parničnih predmeta, a uložene su 353 žalbe na presude. Najveći broj postupaka se odnosi na potraživanja iz radnog odnosa - 3168 predmeta, te se u cilju sprečavanja daljeg uvećanja sudskih troškova po ovom osnovu, predlaže zauzimanje stava o pitanju priznavanja nespomih tužbenih zahtjeva. Kao pozitivan primjer u ovom kontekstu, navedena je i uspješna realizacija ugovora o vansudskoj nagodbi i isplati potraživanja dosuđenih pravosnažnom sudskom odlukom zaposlenicima, na koji načinje ostvarena značajna ušteda budžetskih sredstava.

Poseban osvrt dat je na pojedine sporove iz obligacionih odnosa veće vrijednosti spora, u kojima je tužen Kanton Sarajevo, radi uvida u pravni osnov i činjenično stanje kao i preduzete radnje u postupku od strane Pravobranilaštva.

Analizom prezentiranih podataka o ukupnom broju predmeta u radu, u odnosu na vrstu i složenost predmeta, procenat riješenosti u izvještajnom periodu, uzimajući u obzir procenat povećanja priliva novih predmeta u odnosu na prethodni izvještajni period, kao i preduzete aktivnosti moguće je mjeriti efikasnost rada Pravobranilaštva u 2015. godini.

Istaknuta je, takođe, potreba da se unaprijedi saradnja Pravobranilaštva sa organima koje zastupa, te potreba izmjene Zakona o pravobranilaštvu, u dijelu kojim je regulisano da konačan stav u sudskim postupcima zauzima organ koji Pravobranilaštvo zastupa, čime je njegov rad otežan i limitiran.

U iznesenoj Ocjeni stanja i postignutih rezultata, konstatovano je da je Pravobranilaštvo i pored postojanja nesrazmjera u odnosu na broj predmeta i nosilaca pravobranilačke funkcije, otežanih uslova rada kao i stalnih pritisaka usmjerenih na njegov rad, kvalitetno obnašalo svoju funkciju.

Programska orjentacija za naredni period, obuhvata aktivnosti koje Pravobranilaštvo planira preduzeti u cilju još efikasnije pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo, prvenstveno u saradnji sa organima pravosuđa, a zatim i organima zakonodavne i izvršne vlasti u Kantonu Sarajevo, radi prevazilaženja pojava i problema koji ugrožavaju i narušavaju imovinu Kantona Sarajevo.

Imajući u vidu iznesene podatke o svim preduzetim mjerama i aktivnostima iz nadležnosti Pravobranilaštva Kantona Sarajevo u 2015. godini, cijeneći raspoložive resurse u odnosu na obim i složenost posla, mišljenja smo da je Pravobranilaštvo efikasno i stručno odgovorilo potrebama zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo te u cijelosti opravdalo svoju ulogu u pravnom sistemu. S obzirom na složenost i značaj poslova iz nadležnosti ove institucije, radi održanja postignutog nivoa kvaliteta, kao i daljeg unapređenja radnih procesa i rezultata rada, smatramo da je u narednom periodu neophodno nastaviti sa razvojem ljudskih i materijalnih resursa Pravobranilaštva, prateći obim posla i u skladu sa potrebama.

Dostaviti:

*// ' ^ * f/i ■>

- Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo- Vlada Kantona Sarajevo mtsifs- Skupština Kantona Sarajevo- a/a.

. 1* i

—\ i-..Sy ^

web: http,ks.gov:ba e-mail: pravda@kfciev^ba.

Tel: + 387 (0) 33 562-083, Fax: + 387 (0) 33 562-241 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVOPravobranilaštvo Kantona Sarajevo

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVOPublic Defender's Office of Sarajevo Canton

Broj: Pk-15/2016 Sarajevo, 31.03.2016. godine

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo pravde

Bosntl i Hetćeg'dviftM Foderacl|a Вфвтте 1 flcrcogovltic

KAN'rON ŠAHAJEVO ,i ,4!IWj : -i.ini.MCKiM Klasifikacicna

otnak?

0^1bro(

Broj

1

PREDMET: Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo za 2015. godinu, dostavlja se

Poštovani,

u skladu odredbom člana 37. stav 2. Zakona o pravobranilaštvu ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 33/08 i 07/12) u prilogu Vam dostavljamo Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo za 2015. godinu u pisanoj formi i na CD-u.

S poštovanjem,

Prilog:- Izvještaj o radu Pravobranilaštva Kantona Sarajevo za 2015. godinu

u pisanoj formi i na CD-u

http://pb.ks.gov.ba. e-mail: pb@pb.ks.gov.ba Tel/fax: +387(0)33 214-033, +387(0)33 666-614 +387(0)33 226-024

Sarajevo, Branilaca Sarajeva 21

IZVJEŠTAJO RADU PRAVOBRANILAŠTVA

KANTONA SARAJEVO za period 01.01.2015. do 31.12.2015. godine

Sarajevo, marta 2016. godine

Shodno članu 37. Zakona o pravobranilaštvu (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 33/08 - novi prečišćeni tekst, izmjene 7/12), Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo podnosi Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo

IZVJEŠTAJO RADU PRAVOBRANILAŠTVA KANTONA SARAJEVO

za period od 1.1.2015. do 31.12.2015 .godine

UVOD

Saglasno Zakonu o Pravobranilaštvu Kantona Sarajevo (“SI. Novine Kantona Sarajevo” br. 33/08 - prečišćen tekst), Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Pravobranilaštvo) je državno tijelo koje preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo i njegovih organa, kantonalnih organa uprave, kantonalnih upravnih organizacija, stručnih službi i drugih institucija čiji je osnivač Kanton Sarajevo, kao i preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Općine Ilijaš i Općine Trnovo.Osim nadležnosti i djelokruga rada Pravobranilaštva iz ovog Zakona, nadležnost Pravobranilaštva je predviđena i drugim propisima: Zakonom o građevinskom zemljištu (SI. novine FBIH br. 25/03, 16/04), Zakonom o eksproprijaciji (SI. novine FBIH br. 70/07, 36/10), Zakonom o visokom obrazovanju (SI. novine Kantona Sarajevo br.43/08, 18/10), te drugim propisima, kao i Zakonom o stvarnim pravima (Službene novine FBIH br.66/2013) koji je počeo sa primjenom 05.03.2014.godine. Pravobranilaštvo preduzima mjere i pravna sredstva radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa pred sudovima u parničnim, vanparničnim, izvršnim, stečajnim, likvidacionim postupcima, kao i drugim postupcima pred drugim nadležnim organima.U preduzimanju pravnih radnji pred sudovima i drugim nadležnim organima, Pravobranilaštvo ima položaj i pravo stranke u postupku i djeluje pred nadležnim sudovima i drugim organima u funkciji zakonskog zastupnika stranke u postupku. Pravobranilaštvo postupa u skladu sa utvrđenim nadležnostima propisanim Zakonom o pravobranilaštvu i drugim propisima, na temelju državnih, federalnih i kantonalnih zakona, kao i podzakonskih akata.

Funkcija Pravobranilaštva ogleda se kroz:• preventivno djelovanje,• učešće u sudskim i upravnim postupcima,• davanje pravnih mišljenja na prijedloge ugovora imovinsko - pravne prirode,• pružanje stručne pomoći kantonalnim i općinskim organima, preduzećima i

ustanovama pri rješavanju imovinsko - pravnih odnosa,• zakonito, stručno i efikasno vršenje poslova Iz svoje nadležnosti,• ostvarivanje saradnje sa kantonalnim i općinskim organima, sa organima i

organizacijama na nivou Federacije BiH, sa organima pravosuđa na svim nivoima, sa pravobranilaštvima na svim nivoima, posebno radi ujednačavanja prakse I zauzimanja stavova o pravnim pitanjima.

praćenje, proučavanje sudske prakse i zauzimanje jedinstvenih stavova na stručnom kolegiju za predmete iz nadležnosti Pravobranilaštva i drugih spornih pitanja iz svog djelokruga rada.

I POSTUPCI PRED SUDOVIMA I POSLOVI ZASTUPANJA

U okviru aktivnosti na poslovima zastupanja, Pravobranilaštvo je bilo angažovano na slijedećim poslovima:- sačinjavanju tužbi i upućivanje istih nadležnim sudovima,- izradi odgovora na tužbe zaprimljene protiv Kantona i općina,- učešće na ročištima,- izrada pismenih podnesaka u toku trajanja postupka,- ulaganju redovnih i vanrednih pravnih lijekova protiv odluka sudova,- podnošenje apelacija pred Ustavnim sudom BIH,- uključivanje u svojstvu umješača u sudske sporove na strani jedne parnične stranke- davanju pismenog odgovora na pravne lijekove druge stranke u postupku,- zaključivanje sudskih nagodbi, kao i pokušaj rješavanja sporova putem medijacije

U 2015.godini u radu Pravobranilaštva evidentirano je ukupno 6586 predmeta, od kojih je 4182 parničnih predmeta (P), 111 izvršnih predmeta (I), 127 predmeta izvršni postupak za sudsku taksu (It), 40 upravnih predmeta (U), 695 mišljenja (М), 15 vanparničnih predmeta (Rv), 13 upravna spora (Us), 61 mišljenja u vezi nadležnosti Pravobranilaštva shodno čl. 16. Zakona o građevinskom zemljištu i čl. 363. Zakona o stvarnim pravima (Um), 134 internih spisa (Pk), 62 stambenih predmeta (Su i UsP) i 119 predmeta - priprema za parnicu (Pr).

Tabelarni prikaz po vrsti predmeta, tj. predmetu spora i postupaka shodno odredbama Pravilnika o poslovanju i vođenju evidencije u Pravobranilaštvu Kantona Sarajevo (“SI. Novine Kantona Sarajevo”, broj 17/08) u kojima se Pravobranilaštvo pojavljuje kao zakonski zastupnik organa koje zastupa za period od 01.01.2015. - 31.12.2015.godine, izgleda ovako:

Vrstapredmeta

Prenešen0iz ranijih godina

Primljen0u2015.g.

Ukupno u radu 2015.g

Riješenou2015.god

U radu sud -organ uprave

Postotakriješenosti

up»

(parnični) 3477 705 4182 357 3825

(izvršni) 534 577 1111 403 708

“It”(izvršni postupak 27 127 154 44 110

za sudsku taksu)

“Rv”(vanparnični) 11 4 15 4 11 26,66%“М”(mišljenja) 14 681 695 401 294 57,69%

(priprema) 33 86 119 40 79 33,61%“Us”(upravni spor) 12 1 13 2 11 15,40%“U”(upravni postupak) 9 31 40 31 9 77,50%“Um”(mišlj. ČI.16.ZOGZ) 7 52 61 47 14 77,05%“Pk”(interni spisi) / 134 134 134 / 100%“Su”(stambeni) 8 39 47 45 2 95,70%“UsP”(stambeni) 12 3 15 15 / 100,00%

UKUPNO 4144 1 2442 6586 1523 5063

“P” - Parnični postupak

Parnični postupci su najsloženiji sudski postupci u kojem se rješavaju sporni odnosi, u kojima se od stranaka koje učestvuju u postupku zahtijeva visok stepen znanja i angažovanja. Parnični postupak prestavlja redovan put zaštite povreda prava proizišlih iz građansko pravnih odnosa subjekata prava, kako i odnosa sa javnom vlasti. Parnični postupci se pokreću tužbom. Parnične stranke u postupku su tužitelj i tuženi kao i umješači kada isti učestvuju na strani jedne parnične stranke i žele da parnična stranka uspije u sporu. Kanton Sarajevo koji zastupa Pravobranilaštvo u sudskim postupcima učestvuje u svojstvu tužitelja, svojstvu tuženog ili u svojstvu umješača.

U ovom izvještajnom periodu bilo je ukupno u radu 4182 parnična predmeta, od kojih su 3477 predmeta kao nezavršena prenesena iz predhodnih godina. U 2015. godini je evidentirano 705 novih predmeta. Pod predmetima koji su preneseni iz ranijeg perioda između ostalih su i predmeti koji su po uvaženim žalbama Pravobranilaštva ukinuti pred drugostepenim sudom i vraćeni na ponovni postupak.

U 2015. godini pravosnažno je okončano 357 parnica i to 151 sa pozitivnim ishodom i 206 parnica sa negativnim ishodom (uglavnom iz radnih odnosa).

Pravobranilaštvo je tokom 2015. godine uložilo 353 žalbe na presude, izjavilo protiv II stepenih presuda 6 revizija Vrhovnom sudu FBiH (revizija je dopuštena samo ako vrijednost spora pobijanog dijela po pojedinačnom tužitelju prelazi 10.000,00 KM, odnosno nakon izmjena Zakona o parničnom postupku 30.000,00 KM u općim sporovima I 50.000,00 u privrednim), te uložilo protiv II stepenih presuda ili presuda Vrhovnog suda FBIH 5 apelacija Ustavnom sudu BiH.

U ovom periodu nosioci pravobranilačke funkcije prisustvovali su na 2181 ročištu pred sudovima u Sarajevu, Goraždu, Visokom i Konjicu.

Po vrsti i predmetu spora, najveći broj postupaka odnosi se na predmete po osnovu:

radni sporovi (potraživanje naknada na ime regresa, toplog obroka, jubilarne nagrade, razlike plaća, naknada za prevoz, posebni dodatak na plaću, noćni rad, prekovremeni rad i dr.) 3168 predmeta;

sporovi obligaciono pravne prirode (radi duga iz obligacionih odnosa, po osnovu koncesija, kredita i dr.)...276 predmeta;

naknada šteta (naknada materijalne i nematerijalne štete-zbog povreda nanesenih ujedom pasa i drugih razloga, oštećenje imovine prilikom izgradnje saobraćajnica i dr.) ..233 predmeta;

utvrđenja (stanarskog prava, prava vlasništva i dr.)...71 predmeta iz ostalih odnosa 434 predmet

Radni sporovi

U 2015. godini kao i u prethodnim godinama radni sporovi su najbrojniji. Kao tužitelji u ovim postupcima pojavljuju se državni službenici i namještenici u organima uprave, sudske i izvršne vlasti Kantona Sarajevo, tj. ministarstvima, zavodima, direkcijama, službama, sudovima itd. a tužena strana je Kanton Sarajevo i njegovi organi. Predmetnim tužbama u radnim sporovima tužitelji najčešće potražuju isplatu potraživanja iz radnog odnosa i to: razlike toplog obroka, regresa i jubilarne nagrade po osnovu Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u F BiH, zatim isplatu razlike plaće po osnovu neusklađivanja visine osnovice od 60% od prosječne plaće u F BiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku koju je utvrdila Vlada F BiH Zaključkom od 02.02.2008. godine i Vlada Kantona Sarajevo Odlukom o izmjenama i dopunama odluke o platnim razredima i koeficijentima (SI. novine KS broj 04/09), zatim isplatu razlike plaće po osnovu povećanja bruto satnice zbog povećanja troškova života prema izmijenjenom članu 9 Općeg kolektivnog ugovora i Odluci o utvrđivanju najniže neto satnice Vlade F BiH od 15.04.2oo8. godine, kao i druga potraživanja iz radnog odnosa.

Pored navedenih potraživanja službenika i namještenika u 2015. godini isti dodatno novim tužbama potražuju i razliku plaće zbog primjene manje osnovice za obračun plaće. Naime, shodno zaključenim sporazumima sa sindikatom utvrđena je osnovica od 276 KM i ista množenjem sa pripadajućim koeficijentom složenosti poslova predstavlja osnovnu plaću zaposlenika. U ovim tužbama tužitelji tvrde da se ovakva

osnovica nije mogla sporazumno dogovoriti i primijeniti pozivajući se na odredbe Općeg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije BiH obzirom da najniža plaća definisana Općim kolektivnim ugovorom ujedno predstavlja i najnižu osnovicu za obračun plaće. Prema Općem kolektivnom ugovoru najniža plaća a time i najniža osnovica predstavlja proizvod najniže satnice od 1,95 KM I broja mjesečnih radnih sati, a matematički gledano to je osnovica od cca 340 KM i ista se dobije množenjem satnice od 1,95 KM i 174 radna sata što je prosječni mjesečni fond radnih sati na nivou jedne kalendarske godine. Postupci po ovim tužbama su u početnoj fazi i nije donesena niti jedna prvostepena presuda.

Također, iako su 2013. godine potpisane Izmjene Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u F BiH na način da je izmijenjen član 31. i 32. kojim je utvrđena visina naknade za ishranu u toku rada (topli obrok) i naknada za korištenje godišnjeg odmora (regres), državni službenici i namještenici kantonalnih organa vlasti su nastavili sa podnošenjem novih tužbi za isplatu razlike toplog obroka. Naime prema potpisanim izmjenama granskog kolektivnog ugovora naknada za ishranu u toku rada iznosi 1% prosječne plače isplaćene u F biH prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Saglasno podacima o visini prosječne plaće u periodu nakon 2013. godine može se konstatovati da 1% prosječne plaće iznosi od 8,25КМ-8,40КМ, a tužiteljima je umjesto ovih iznosa vršena isplata toplog obroka u visini od 8,00 KM, pa se na dnevnoj osnovi matematički pojavljuje razlika od 0,25­0,40 KM. Zbog male vrijednosti predmeta spora koji je očigledno pravno osnovan evidentno je da će troškovi postupka biti znatno veći nego što je samo potraživanje tužitelja.

Policijski službenici su i u 2015. godini nastavili sa podnošenjem tužbi za isplatu razlike plaće zbog neusklađivanja osnovice od 60% prosječne plaće u F BiH po osnovu Uredbe o plaćama policijskih službenika, razliku plaće zbog povećanja bruto satnice zbog povećanja trošokva života na osnovu člana 9 Općeg kolektivnog ugovora za teritorij F BiH i Odluke Vlade F BiH od 15.04.2008. godine, te radi isplate jednokratne novčane pomoći i drugih pojedinačnih naknada iz ove oblasti koje nisu bile predmetom izmjena Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u F BiH obzirom da se isti odnosi i na policijske službenike, lako je i u izvještaju o radu ovog organa za prethodnu godinu skrenuta pažnja na pojave tužbi iz osnova neprimjenjivanja propisa koje donosi Kanton Sarajevo, ponovno se skreće pažnja na potrebu regulisanja plaća policijskih službenika i osnovice za obračun plaće obzirom da su ova pitanja u isključivoj nadležnosti Kantona Sarajevo, a sve kako bi se zaustavilo dalje utuženje po ovim osnovima.

Naime kada su u pitanju zahtjevi za isplatu razlike plaće zbog neprimjenjivanja osnovice od 60% prema Uredbi o plaćama i naknadama policijskih službenika, zapravo se radi o sporovima pokrenutim iz razloga jer nije ispoštovana Uredba Vlade KS kojom se utvrđuje osnovica od 60% prosječne neto plaće isplaćene u F BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku za prethodni kvartal. Dakle, ovu osnovicu je bilo potrebno usklađivati svaka 3 mjeseca sa prosječnom plaćom u F BiH, a što nikad nije učinjeno i primjenjivana je osnovica

od 60% prosječne plaće u F BiH iz 2009. godine. Kako je evidentno rasla prosječna plaća u F BiH, to je automatski i osnovica trebala biti veća pa samim tim i plaća. (Osnovna plaća = koeficijent х osnovica). S druge strane, da je došlo do pada prosječne plaće u F BiH i osnovica od 60% bi bila manja i ne bi bilo osnova za utuženja. U svakom slučaju Pravobranilaštvo zapaža da je propušteno da se izvrši usklađivanje osnovice svaka 3 mjeseca sa kretanjem prosječne plaće. Kada su u pitanju sporovi za isplatu plaće po osnovici od 60% zapravo i nije sporno pravno pitanje, jer se tužitelji i pozivaju na Uredbu o plaćama i naknadama policijskih službenika (ovu uredbu je donijela Vlada Kantona Sarajevo) u visini od 60% prosječne neto plaće isplaćene u F BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku za prethodni kvartal.

Imajući u vidu da je nastavljen trend utuženja po raznim osnovima za period od prethodne tri godine, a što je ukazano i Izvještajem o radu ovog organa za prethodnu godinu, te činjenicu da je po osnovu izjavljenih žalbi na prvostepene presude značajan broj prvostepenih presuda ukinut i vraćen na ponovni prvostepeni postupak to je rezultiralo povećanjem broja predmeta iz ove oblasti.

Također, u vezi sa radnim sporovima radi isplate potraživanja iz radnog odnosa po osnovu Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u F BiH, a uzimajući u obzir ustaljenu sudsku praksu da sudovi udovoljavalju tužbenim zahtjevima za isplatu razlike toplog obroka i razlike regresa, te Odluku Ustavnog suda po pitanju primjene ovog kolektivnog ugovora, Pravobranilaštvo apeluje da se u ovim predmetima vrši priznavanje tužbenih zahtjeva u postupcima gdje visina potraživanja nije sporna, a sve iz razloga smanjenja troškova sudskih postupaka. S obzirom da organi koje Pravobranilaštvo zastupa u radnim sporovima zauzimaju konačan stav o ovim pitanjima u smislu člana 11. Zakona o pravobranilaštvu, to u cilju sprječavanja umanjenja Imovine Kantona Sarajevo kroz nepotrebno povećanje sudskih troškova predlažemo da ovi organi u navedenim predmetima zauzmu konačan stav po pitanju priznavanja tužbenih zahtjeva. Na ovu problematiku Pravobranilaštvo je skrenulo pažnju i u Izvještaju o radu za prethodnu godinu, pa se zapaža da pojedini organi u svom izjašnjenju na dostavljenu tužbu u radnim sporovima predlažu da se tužbeni zahtjev prizna na koji način se znatno smanjuju troškovi postupka u predmetima u kojima već postoji iskristalisana praksa svih viših sudova.

Pravobranilaštvo i dalje ukazuje da pojedini organi Kantona Sarajevo koje zastupa ovo pravobranilaštvo u radnim sporovima ne pružaju adekvatnu I blagovremenu saradnju a što su dužni u skladu sa članom 3. Zakona o pravobranilaštvu, te se nerijetko dešavaju situacije da se izjašnjenja na podnesene tužbe ne dostave uopće ili se iste dostavljaju tek jedan dan prije isteka roka od 30 dana za davanje obaveznog odgovora na tužbu, što u značajnoj mjeri otežava i ugrožava kvalitetan rad ovog Pravobranilaštva.

Vansudske nagodbe

Posebnu važnost u radu ovog Pravobranilaštva za prethodnu godinu ističemo i aktivnosti u realizaciji postupaka zaključenja ugovora o vansudskoj nagodbi sa zaposlenicima organa i institucija Kantona Sarajevo kojima su pravomoćnim i izvršnim sudskim odlukama dosuđena neisplaćena potraživanja iz radnog odnosa.

Naime, u Budžetu Kantona Sarajevo su za izvršenje pravomoćnih i izvršnih sudskih odluka planirana su sredstva od 3 miliona KM u Budžetu Kantona Sarajevo za 2015. godinu. U postupku izvršenja planiranih budžetskih sredstava kroz zaključenje vansudskih nagodbi sa zaposlenicima organa i institucija Kantona Sarajevo kojima su pravomoćnom i izvršnom sudskom odlukom dosuđena potraživanja iz radnog odnosa Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo je preduzelo niz pripremnih radnji (prisustva sastancima sa predstavnicima Ministarstva finansija i Ministarstva pravde Kantona Srajevo, izrade nacrta ugovora o vansudskoj nagodbi itd.) idaljih aktivnosti koji su rezultirali zaključenjem više stotina Ugovora i značajnom uštedom budžetskih sredstava.

Vlada Kantona Sarajevo je u dva navrata i to krajem novembra i početkom decembra 2015. godine objavila poziv zaposlenicim organa i institucija Kantona Sarajevo/njihovim punomoćnicima advokatima za zaključenje Ugovora o vansudskoj nagodbi na koji način će izvršiti obaveze iz pravomoćnih i izvršnih sudskoih odluka kojima su dosuđena potraživanja iz radnog odnosa tužiteljima. Prvi poziv koji je upućen odnosio se na potraživanja koja su nastala do 31.12.2010. godine, a drugi poziv za potraživanja nastala do 31.12.2012. godine. Prema objavljenom pozivu stranke odnosno njihovi punomoćnici-advokati su bile dužni dostaviti ponudu odnosno popunjen Ugovor o vansuskoj nagodbi objavljen na službenoj stranici Vlade Kantona Sarajevo sa prilozima (kopije pravomoćnih i izvršnih presuda, punomoć za zastupanje-izjave o odustanku od zakonskih zateznih kamata).

Nakon upućenih javnih poziva od strane Vlade Kantona Sarajevo u novembru i decembru 2015. godine, Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo je zaprimilo više stotina Ugovora o vansudskoj nagodbi koji su u veoma kratkom vremenskom periodu morali biti obrađeni. Naime, Ugovorom o vansudskoj nagodbi bilo je predviđeno da se zaposlenici organa i institucija u Kantonu Sarajevu odriču prava na zakonske zatezne kamate dosuđene pravomoćnom i izvršnom sudskom presudom pod uvjetom da im glavno potraživanje (glavnica) bude isplaćena u dvije rate i to prva rata do 31.12.2015. godine a druga rata najkasnije do 31.12.2016. godine. Zbog utvrđenih rokova u Ugovoru o vansudskoj nagodbi za isplatu prve rate (do 31.12.2015. godine) proces obrade i davanje mišljenja na dostavljene ugovore o vansudskoj nagodbi zahtijevali su hitno postupanje. Obrada ugovora pod ražumjevala je najprije njihovu evidenciju, zatim provjeru o ispunjavanju formalnih i materijalnih uvjeta određenih u pozivu Vlade, te konačno davanje pravnog mišljenja na zaključenje svakog dostavljenog Ugovora o vansudskoj nagodbi pojedinačno. U određenom broju slučajeva prijave nisu bile formalno ispravne jer su nedostajali pojedini elementi nakon čega je Pravobranilaštvo u takvoj situaciji obavezno pozivalo podnosioca da upotpuni podnesenu prijavu. U skladu sa dostavljenom dokumentaijom Pravobranilaštvo je vršilo provjeru svakog ugovora i njegove usklađenosti sa

presudom/rješenjem o izvršenju pa je u slučaju nesaglasnosti pozivalo podnosioce da izvrše potrebne ispravke u dostavljenom Ugovoru o vansudskoj nagodbi. Dakle u nerijetkom broju slučajeva dostavljeni Ugovori o vansudskoj nagodbi sadržavali su nedostatke koji su morali biti otklonjeni da bi se moglo dalje postupati po dostavljenim ugovoima. lako ograničeni veoma kratkim vremenom za obradu ugovora Pravobranilaštvo je radi korekcije ili dopune neurednih Ugovora o vansudkoj nagodbi kontaktiralo punomoćnika/advokata stranke ili stranku koja nema punomoćnika, što je u značajnoj mjeri podrazumijevalo mnogo veće napore i usporavalo proces obrade predmeta iz razloga jer su isti morali biti obrađeni hronološkim redom po prijemu odnosno po broju protokola, a sve u cilju kako bi se dostavljeni ugovori korigovaili ili dopunili te koji bi kao takvi mogli biti prihvaćeni i konačno realizirani. U Izuzetno kratkom vremenskom periodu (od 26.novembra do 28. decembra) Pravobranilaštvo je obradilo i dalo mišljenja na skoro 300 Ugovora o vansudskoj nagodbi što je u svakom slučaju kada se ima u vidu niz aktivnosti između prijema do davanja pravnog mišljenja na ugovore nevjerovatno veliki rezultat. Isplatom potraživanja koja su predmet vansudske nagodbe bez zakonskih zateznih kamata i realizacijom budžeta u visini od 3 miliona KM, a ne upuštajući se u precizan obračun pripadajućih zakonskih zateznih kamata kojih su se povjerioci odrekli, Pravobranilaštvo procjenjuje da su se realizacijom Ugovora o vansudskoj nagodbi i isplatom potraživanja dosuđenih pravmoćnom i izvršnom sudskom odlukom na opisani način izvršile uštede sredstava Kantona Sarajevo najmanje u iznosu od cca 2 Miliona KM. Upravo u postupcima zaključenja I realizacije Ugovora o vansudskoj nagodbi, Pravobranilaštvo je isključivo vodeći se motivima ušteda i očuvanja imovine Kantona Sarajevo, uložilo maksimalne napore i dalo značajan doprinos očuvanju imovine Kantona u višemilionskom iznosu.

U narednom sadržaju Izvještaja daje se opis samo nekih od značajnih sporova;

aktuelnih

Zavod zdravstvenog osiguranja

U Izvještaju u radu ovog organa za 2014. godinu ovaj organ je ukazao na nekoliko sudskih postupaka koji su se vodili po tužbama Upravnog odbora i direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Po prijedlogu za određivanje mjere osiguranja predsjednika i članova upravnog odbora ZZO KS Jasmina Selimović i drugi protiv Kantona Sarajevo doneseno je rješenje kojim se određuje mjera osiguranja i nalaže vraćanje predlagatelja mjere osiguranja na dužnosti na kojima su bili prije njihovog razrješeja sa sve do pravomoćnog okončanja postupka po tužbi. Ova sudska odluka izvršena je vraćanjem predlagatelja na njihove dužnosti tako da je ovaj izvršni postupak uz puno poštivanje pravnog poretka kroz izvršenje sudskih odluka okončan u 2015. godini. Parnični postupak po tužbi tužitelja okončan je u 2014. godini i isti se trenutno nalazi u fazi drugostepenog postupka koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

U 2015. godini donesena je presuda u predmetu tužitelja 1.) Paris Gavrankapetanović protiv tuženih: 1.) Kanton Sarajevo i 2.) Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona

Sarajevo i tužbeni zahtjev tužitelja je usvojen u cjelosti. Tužitelj je tužbenim zahtjevom tražio da se poništi rješenje o njegovom razrješenju sa dužnosti direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i da se vrati na dužnost direktora, te da se ponište sva rješenja koja su uslijedila nakon njegovog razrješenja. Dakle prvostepenom presudom su pored rješenja o razrješenju tužitelja poništena i rješenja o imenovanju Crnkić Kenana na poziciju v.d. direktora Zavoda te rješenje kojim se Crnkić Kenan imenuje na dužnost direktora Zavoda. Protiv ove presude tuženi su izjavili žalbu i trenutno je u toku žalbeni postupak pred drugostepenim sudom. Ovom postupku prethodile su odluke Vlade KS o razrješenju tužitelja sa dužnosti direktora Zavoda i na istoj sjednici njegovom imenovanju na poziciju v.d. direktora Zavoda. U ovom postupku prvostepeni sud obrazlaže da nisu ispoštovani principi Zakona o vladinim, ministarskim i drugim imenovanjima i da tužitelju prilikom donošenja sporne odluke o razrješenju nije bila data mogućnost da se o istoj izjasni.

Što se tiče postupaka koji se odnosi na Zavod zdravstvenog osiguranja posebno ističemo angažovanost ovog Pravobranilaštva u dole navedenom slučaju kako bi smo izbjegli sudske odluke na gore navedeni i sličan način a to je:

Radi zakonitosti postupaka razrješenja i imenovanja koji če u većini slučajeva imati sudski epilog, Pravobranilaštvo se na zahtjev Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo - ministrice Emire Tanovič Mikulec aktivno uključilo u postupak koji je prethodio donošenju odluke Vlade Kantona Sarajevo o razrješenju direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Crnkić Kenana i tim povodom je održano više sastanaka na kojima su od strane Pravobranilaštva date smjerenice o daljem postupanju u skladu sa zakonom. Posebno je stavljen akcent na poštivanje relevantnih propisa koji reguliraju predmetnu pravnu oblast kako materijalno pravnih tako i procesno pravnih propisa uz puno uvažavanje svih prava i sloboda zajamčenih Ustavom i međunarodnim pravom a primarno Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. S tim u vezi ukazano je i na prasku domaćih sudova kao i Evropskog suda za ljudska prava, pa je ovaj postupak koji je prethodio donošenju odluke o razrješenju direktora Zavoda zahtijevao mnogo posvećenosti i stručnosti što je podrazumijevalo i prekovremeni rad, a sve kako bi se ispoštovali svi zakonski principi i prava pojedinca, te provela zakonita procedura.

Nakon odluke Vlade Kantona Sarajevo o razrješenju Crnkić Kenana sa dužnosti direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja isti je pred Općinskim sudom u Sarajevu podnio prijedlog za određivanje mjere osiguranja kojom je traženo da se vrati na dužnost direktora Zavoda do pravomoćnog okončanja postupka po tužbi. U ovom postupku predlagatelja su zastupala 3 advokata a isti je pokrenut prije podnošenja tužbe, što nije praksa ali je moguće jer Zakon o parničnom postupku F BiH to dozvoljava. Nakon nekoliko ročišta koja su održana u ovom postupku Općinski sud u Sarajevu je donio odluku kojom se prijedlog za određivanje mjere osiguranja predlagatelja odbija. Protiv ove odluke predlagatelj je izjavio žalbu i u toku je postupak pred drugostepenim sudom.

10

JU Djeca Sarajeva - Arzija Mahmutović

U 2015. godini Arzija Mahmutović kao bivša v.d. direktorica JU Djeca Sarajeva podnijela je tužbu pred Općinskim sudom u Sarajevu pritiv tuženih 1.) Kanton Sarajevo i 2.) JU "Djeca Sarajeva", kojom traži naknadu nematerijalne štete zbog prouzrokovane duševne boli usljed vođenja sudskog postupka (ranija parnica) te isplatu razlike ličnog dohotka između ostvarenog kao uposlenik ustanove i onog koji bi ostvarila kao direktor. Uz podnesenu tužbu, a pozivajući se na odluku Kantonalnog suda iz 2015. godine kojom je poništena odluka o njenom razrješenju ali i nije naloženo vraćanje na dužnost v.d. direktora, tužiteljica je podnijela i prijedlog za određivanje mjere osiguranja kojom se tuženim-protivnicma osiguranja nalaže da tužiteljicu vrate na dužnost v.d. direktora JU Djeca Sarajeva do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi.

Pravobranilaštvo je posebno izjavilo odgovor na prijedlog za određivanje mjere osiguranja i odgovor na tužbu te je u oba podneska u potpunosti osporilo zahtjev tužiteljice kao pravno neosnovan. U postupku po mjeri osiguranja koji je po svojoj prirodi hitan i rješava se prije prije tužbe Pravobranilaštvo je ukazalo na neosnovanost predložene mjere osiguranja i da nije ispunjen niti jedan od tri kumulativna uvjeta propisanih Zakonom o parničnom postupku F BiH, a prije svega da ne postoji niti vjerovatnost prava predlagateljice. Sve prigovore koje je Pravobranilaštvo istaklo u toku postupka Općinski sud u Sarajevu je u potpunosti prihvatio prilikom donošenja odluke o mjeri osiguranja, te je prijedlog za određivanje mjere osiguranja odbijen kao pravno neosnovan a predlagateljica je obavezana da protivnicima osiguranja nadoknadi troškove postupka. U kontekstu odluke o troškovima postupka, a što će biti posebno obrazloženo u ovom izvještaju, Pravobranilaštvo ukazuje da je sud obavezao predlagateljicu da protivniku osiguranja-Kantonu Sarajevo na ime troškova nastalih u postupku po mjeri osiguranja isplati iznos od 540,00 KM.

-Sporovi iz oblasti obligacionih odnosa i drugih odnosa-

KJKP “GRAS” d.o.o. Sarajevo

Kako smo to i naveli u izvještaju o radu ovog Pravobranilaštva za 2014. godinu pred Općinskim sudom u Sarajevu u toku je parnični postupak pokrenut po tužbi KJKP "GRAS" d.o.o. Sarajevo kao tužitelja zastupanog po punomoćniku-advokatu protiv Kantona Sarajevo kao tuženog zastupanog po Pravobranilaštvu.

Za navedeni postupak je zakazana glavna rasprava iz razloga jer je postupajući sudija više puta odgađao pripremno ročište zbog neuređenosti tužbe kao i zbog same složenosti predmeta.

11

u ovom postupku, a po istaknutom prigovoru Pravobranilaštva sud je naložio tužitelju da uredi tužbu kako bi ista bila u skladu sa Zakonom o parničnom postupku, lako tužitelj nije postupio po nalogu suda, a što je sud i konstatovao na raspravnom zapisniku sa pripremnog ročišta pa je iz ovog razloga bio i dužan da u smislu člana 336. Zakona o parničnom postupku da odbaci tužbu odnosno primi na znanje povlačenje iste. Unatoč činjenici da je Pravobranilaštvo inzistiralo da sud primjeni jasnu I nedvosmislenu zakonsku odredbu i odbaci tužbu tužitelja, sud je izdao ponovni nalog tužitelju da uredi tužbu što je sa aspekta procesnog prava apsolutno nedopustivo. Po drugom pozivu suda tužitelj je uredio tužbu i opredijelio tužbeni zahtjev tako da umjesto prvobitno označene vrijednosti spora uređenom tužbom istu postavlja u visini od 200.000.000,00 KM, a tužbenim zahtjevom čak zahtijeva isplatu iznosa od cca 234 miliona KM, a što i uređenu tužbu čini kontradiktornom i neurednom jer pojedinačni elementi tužbe moraju biti u saglasnosti a ne u protivrječnosti jedni s drugim, a na što je ukazano kako u odgovoru na uređenu tužbu tako i na pripremnom ročištu.

Posebne aktivnosti ovog Pravobranilaštva koje se odnose na naprijed opisani predmet su značajne zbog čega želimo istaći i naglasiti sljedeće:

Po našim saznanjima pred Tužilaštvom Kantona Sarajevo vodilo se više krivičnih postupaka po raznim osnovama protiv rukovodilaca KJKP “GRAS” d.o.o. Sarajevo. Odmah po saznanju za iste, u saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo izvršili smo provjere o stanju navedenih postupaka, nakon čega smo došli do saznanja da je u predmetu Jusufranić Ibrahima i dr., postupajući tužilac dana 20.03.2013.godine donio Naredbu o obustavi istrage u vezi sa krivičnim djelima nesavjesno privredno poslovanje i sklapanje štetnih ugovora, kao i da ovo Pravobranilaštvo nikada nije dobilo primjerak Naredbe niti obavještenje o donošenju iste, što je tužilaštvo bilo dužno dostaviti obzirom da su isti svojim radnjama počinili znatnu materijalnu štetu po imovinu Kantona Sarajevo.

Nakon prednjeg saznanja ovo Pravobranilaštvo je bez odlaganja Uredu glavne tužiteljice Kantona Sarajevo podnjelo pritužbu na odluku - Naredbu o obostavi istrage, koja je prihvaćena, te je odlučeno da se Istraga nastavi nakon čega je predmetni krivični spis dat u rad drugom tužiocu, koji je rezultirao provođenjem istrage i lišenjem slobode osumnjičenih.

Parnica po tužbi Merside Kasumić

U Izvještaju o radu ovog organa za 2014. godinu naveden je i predmet tužitelja Kasumić Mesride Kasumić Sabahudin protiv protiv tuženih 1. KJKP “Pokop" Sarajevo, 2. Kantona Sarajevo, Ministartsvo prostornog uređenja 3. Općina Centar Sarajevo radi naknade štete. Nakon što je drugostepeni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je tužbeni zahtjev tužitelja usvojen u cijelosti, to je i nakon ponovljenog postupka od strane istog postupajućeg suda je donesena presuda kojom se tužbeni zahtjev tužitelja usvaja. U ponovljenom postupku prvostepeni sud ne samo da nije

12

slijedio jasne upute Kantonalnog suda nego je nakon provedenog postupka ponovo donio presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja ali ovaj put ima je umjesto iznosa od 800.000,00 KM dosudio iznos od po 800.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete na koji je način postupajući sudija prekoračio granice postaljenog tužbenog zahtjeva i iz nepoznatih razloga dosudio tužiteljima i više nego što su tražili tužbom. I protiv ovakve presude Pravobranilaštvo je izjavilo žalbu te je iscrpnim obrazloženjem žalbe ukazalo na sve povrede postupka i povrede zakona od strane prvostepenog suda. U nevjerovatno kratkom periodu nakon nepuna 3 mjeseca nakon izjavljene žalbe Kantonalni sud je istu uvažio i ponovo ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje pred drugim sucem što je svakako mogućnost prema ZPP-u F BiH ali i rijetkost u praksi jer drugostepeni sud ovu mogućnost koristi u izuzetnim okolnostima. U ponovljenom postupku pred drugim sucem održano je ročište za glavnu raspravu a presuda će zbog obimnosti materijalne dokazne građe i složenosti predmeta biti donesena sa zakašnjenjem.

Parnice po tužbi ВН Pošta - MUP Kantona Sarajevo

Pred Općinskim sudom u Sarajevu je u toku nekoliko postupaka po tužbi tužitelja JP ВН Pošta protiv tuženog MUP Kantona Sarajevo. U predmetnim sudskim postupcima tužitelj zahtijeva isplatu duga za izvršene poštanske usluge i usluge izdavanja ličnih dokumenata u prostorima (na lokacijama) poštanskih operatera. Za sve ove usluge uredno su potpisani Ugovori te pošta tuži na izuzetno visoke Iznose, a sve po ispostavljenim fakturama, lako je tužitelj prije podnošenja tužbi upućivao pisane opomene pred utuženje tuženi nije izvršio uplatu po ispostavljenim fakturama niti je postupio po dostavljenoj opomeni pred tužbu. U postupcima tužitelj zahtijeva isplatu duga čija ukupna vrijednost prelazi iznos od pola miliona KM kao i zakonsku zateznu kamatu na pojedinačne iznose po fakturama. U kontekstu ovih predmeta i postupaka ukazujemo na neozbiljnost i izuzetno neprofesionalnu saradnju Ministarstva unutrašnjih poslova sa Pravobranilaštvom koje se pred sudom u ovim postupcima pojavljuje kao zakonski zastupnik tuženog, tj. Ministarstva unutrašnjih poslova. Prije svega na svaku zaprimljenu tužbu Pravobranilaštvo zahtijeva potrebno izjašnjenje i eventualne dokaze od strane zastupanog organa, pa tako je zahtijevalo izjašnjenje povodom tužbi JP Pošte protiv MUP-a Kantona Sarajevo. Međutim MUP u svojim izjašnjenjima na tužbu koji se sastoje u 3-4 rečenice najvećim dijelom citira Zakon o pravobranilaštvu što cijenimo nedopustivim odnosom prema ovom organu, lako je u smislu člana 3 Zakona o pravobranilaštvu dužan dostaviti sve podatke kada je u pitanju imovina ili imovinski interes Kantona Sarajevo, dakle relevantno izjašnjenje na činjenične navode tužbe, MUP Kantona isto ne dostavlja niti se izjašnjava na adekvatan način što u konačnici onemogućava Pravobranilaštvo da kvalitetno i uspješno zastupa u toku sudskog postupka. Nadalje, MUP iako je upoznat da su u toku sudski postupci po tužbama JP Pošta ВН ne obaviještava Pravobranilaštvo o izvršenim uplatama na ime duga koji je predmet tužbe, pa se tako redovno dešavaju situacije da tužitelj na pripremnom ročištu dostavlja dokaze kako je neka faktura plaćena i prema tome povlači dio tužbenog zahtjeva, što je svakako korektno ali ne i obaveza tužitelja. Ovakvo nepostupanje po zakonskoj obavezi od strane MUP-a Kantona Sarajevo može itekako imati štetne posljedice po imovinu Kantona. Naime,

13

ovi postupci se vode po pravilima parničnog postupka tj. Po Zakonu o parničnom postupku Federacije BiH kojim je propisano da su stranke dužne sve činjenice i dokaze iznijeti najkasnije na pripremnom ročištu. Prema tome, ukoliko bi tužitelj prećutao ovu činjenicu na pripremnom ročištu, a Pravobranilaštvo o tome nije upoznato jer ga MUP kao zastupani organ nije obavijestio pa na ovu okolnost ne predloži relevantan dokaz, to bi se zaključenjem pripremnomg ročišta izgubila mogučnost predlaganja novih dokaza i time dokazivanja činjenice da je dio duga po tužbi već isplaćen, a što konačno za posljedicu može imati da sud presudom obaveže MUP tj. Kanton na isplatu duga koji je već plaćen u toku postupka, a sve iz razloga jer mi nismo ukazali na ovu činjenicu i predložili i izveli dokaze na okolnost dokazivanja ove činjenice. Također se ukazuje da tužitelj i nakon isplate glavnog duga ostaje pri zahtjevu za isplatu zakonskih zateznih kamata koje su izuzetno visoke kada se ima u vidu vrijednost spora koja je označena u više desetina i stotina hiljada KM. S tim u vezi predlažemo da se povodom ovih tužbi hitno pristupi sporazumnom rješavanju i postizanju dogovora o oprostu duga na ime zakonskih zateznih kamata sa tužiteljem koji je javno preduzeče osnovano radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa, a ne radi sticanja dobiti na tržištu, te na taj način spriječe štetne posljedice po imovinu Kantona Sarajevo, a ovo tim prije jer je prema izjavi punomoćnika-zastupnika JP Pošta ВН postojala i spremnost Pošte da se pregovara sa MUP-om da se eventualno ove kamate oproste, međutim da niko ispred MUP-a nije pokazao spremnost za pregovore, niti ih je ikada kontaktirao u tom pravcu.

Parnica po tužbi tužitelja Unigradnja d.d. Sarajevo

U postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu po tužbi tužitelja Unigradnja d.d. Sarajevo protiv tuženog Kanton Sarajevo-Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, radi isplate duga u iznosu od 119.577,45 KM po osnovu Ugovora o izvođenju građevinsko zanatskih radova, hidroinstalacija, mašinskih instalacija, elektroinstalacija, LOT 1 na objektu PS Vogošća od 30.12.2011. godine i Aneksa navedenog Ugovora od 20.07.2012. godine., Općinski sud u Sarajevu je donio presudu kojom je u potpunosti usvojen tužbeni zahtjev tužuitelja kao pravno osnovan.

U vezi ovog predmeta Pravobranilaštvo sa posebnom pažnjom ukazuje na sljedeće okolnosti;

Uz tužbu tužitelj je priložio urednu dokumentaciju - između ostalog zaključeni Ugovor 0 izvođenju građevinsko zanatskih radova, hidroinstalacija, mašinskih instalacija, elektroinstalacija, LOT 1 na objektu PS Vogošća od 30.12.2011. godine. Aneks navedenog Ugovora od 20.07.2012. godine. Okončane situacije za izvršene građevinske radove (sa pripadajućim fiskalnim računima), a koji dokumenti su uredno potpisani od strane predstavnika tuženog - MUP-a Kantona Sarajevo te ovjereni pečatom ovog organa.

Tužba je u smislu člana 3 Zakona o pravobranilaštvu aktom Pravobranilaštva od 19.08.2013. godine dostavljena MUP-u Kantona Sarajevo na izjašnjenje dana

14

20.08.2013. godine, uz napomenu da je izjašnjenje potrebno dostaviti hitno a obzirom na rok za dostavu odgovora na tužbu od 30 dana od dana prijema. Kako ni do isteka roka za dostavu odgovora na tužbu Sudu (zaključno sa danom 11.09.2013. godine) nismo zaprimili bilo kakvu reakciju tuženog organa vezano za traženo izjašnjenje, dana 10.09.2013. godine Općinskom sudu u Sarajevu dostavili smo odgovor na tužbu u kom prigovaramo samo formalnim nedostacima tužbe, bez osvrtanja na činjenične navode tužbe, kao niti dokaze koji su uredno priloženi uz tužbu, jer za takvo što nismo raspolagali nikakvim informacijama. U konkretnom slučaju postojao je rizik da nam ovakav odgovor na tužbu bude vraćen na uređenje odnosno da u konačnici bude odbačen kao neuredan, slijedom čega je mogla biti donesena presuda zbog propuštanja u korist tužitelja, bez provođenja daljeg postupka,

Nakon druge urgencije za dostavu izjašnjenja na činjenične navode tužbe I dokaze koji su priloženi u tužbuzaprimili smo dopis MUP-a Kantona Sarajevo broj 03/2-11­12568 u kome je navedeno da je veza naš akt broj P-521/13 od 29.11.2013. godine, u kome je šturo - jednom jedinom rečenicom navedeno, citiramo; "po nalogu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo ovom tužilaštvu dostavljena tražena dokumentacija koja se odnosi na stvaranje finansijskih obaveza vezano za izgradnju PS Vogošća, a koju Je vršila Unigradnja d.d. Sarajevo, a u vezi provjera navoda iz prijave koju Je zaprimilo navedeno Tužilaštvo i eventualnog pokretanja postupka pred nadležnim sudom".

Obzirom da navedeni dopis, tačnije rečenica, ne predstavlja niti činjenično niti pravno izjašnjenje na tužbu tužitelja koje je traženo od ovog organa, MUP-u Kantona Sarajevo dostavili treću I četvrtu urgenciju za dostavljanje činjeničnog i pravnog izjašnjenja na tužbu tužitelja, pa nakon toga I četvrtu ugrenciju za dostavu izjašnjenje te ponovno upozorili da usljed nedostavljanja traženog izjašnjenja ne posjedujemo bilo kakve argumente, činjenice niti dokaze za uspješno zastupanje.

Do dana održavanja pripremnog ročišta u predmetnoj pravnoj stvari Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo od tuženog organa MUP-a Kantona Sarajevo nije zaprimilo činjenično niti pravno izjašnjenje niti dokaze vezano za tužbu iako je navedeno Ministarstvo izjašnjenje bilo dužno dostaviti u skladu sa odredbama člana 3. Zakona o pravobranilaštvu Kantona Sarajevo, čime se na jasan način krše odredbe citiranog Zakona, a ovaj organ je se direktno onemogućen u vršenju svojih ovlaštenja za zaštitu imovine Kantona Sarajevo.

Posljedica ovakvog držanja MUP-a Kantona Sarajevo je donošenje Presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 Ps 367453 16 Ps 2 od 15.02.2016. godine kojom je Kanton Sarajevo obavezan da tužitelju UNIGRADNJA d.d. Sarajevo isplati iznos od 119.577,45 KM sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka u iznosu od 3.959,46 KM. Naročito napominjemo da je postupanjem MUP-a Kantona Sarajevo nastala direktna šteta u vidu zakonskih zateznih kamata na glavni dug koje na dan sačinjavanja Izvještaja o radu Pravobranilaštva premašuju iznos od40.000,00 KM.

15

Obzirom na naprijed navedeno, o ovakvom odnosu zastupanog organa dužni smo Vas upoznati, a kako ovakvo držanje zastupanih organa u pogledu traženja dostave izjašnjenja odnosno dokumentacije je već postala praksa, gdje zastupani organi u nekim slučajevima uopće ne dostavljaju nikakvo izjašnjenje, odnosno dostavljaju samo one podatke za koje smatraju da su relevantni a ne sve podatke koji su traženi, to zahtijevamo da se u budućnosti organi koje zastupa ovo Pravobranilaštvo upozore na dužnost poštivanja Zakona o pravobranilaštvu te da ovom organu blagovremeno, u roku koji navede Pravobranilaštvo, dostavljaju tražene podatke i dokumentaciju, u protivnom isti direktno nanose štetu po Kanton i imovinu Kantona.

Parnica po tužbi BOSS BOSANSKA STRANKA

U 2015. godini pred Općinskim sudom u Sarajevu okončan je prvostepeni parnični postupak između tužitelja BOSS BOSANSKA STRANKA koga zastupa punomoćnik Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, protiv tuženog Kanton Sarajevo zastupan po Pravobranilaštvu Kantona Sarajevo, radi naknade štete. Predmetnom tužbom i opredijeljenim tužbenim zahtjevom tužitelj zahtijeva isplatu iznosa od 358.893,50 KM sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od nastanka svake pojedinačne obaveze kada je vršena uplata novčanih sredstava iz Budžeta kantona Sarajevo parlamentarnim političkim subjektima za period od 2007. -2010. godine, pa do konačne isplate uz naknadu troškova parničnog postupka. Nakon zaključene glavne rasprave Općinski sud u Sarajevu je donio presudu kojom se tužbeni zahtjev tužitelja odbija u cijelosti kao pravno neosnovan. Obrazlažući svoju odluku prvostepeni sud navodi kako smatra utvrđenim da je tužitelj sa SDU BIH sklopio koalicioni ugovor o zajedničkom djelovanju u okviru Koalicije Patriotski blok BOSS- SDU BiH za izbore 2006. godine i da je ovim ugovorom određen način raspodjele sredstava koja članicama Koalicije pripadaju na osnovu ostvarenog izbornog rezultata odnosno parlamentarnog statusa koalicije i to u iznosu od 50% za svaku članicu koalicije. Nadalje sud zaključuje da je Kanton Sarajevo Imao obavezu da izvrši uplatu novčanih sredstava na ime koalicije patriotski blok BOSS-SDU BiH, da je Kanton Sarajevo putem Ministarstva finansija isplatio predviđena sredstva u cijelosti na račun SDU BiH kao člana koalicije Patriotski blok na koji način je ispunio svoju zakonsku obavezu prema koaliciji Patriotski blok BOSS-SDU BiH. Nadalje prvostepeni sud utvrđuje da tužitelj u toku postupka nije dokazao da između nastale štete i radnji tuženog postoji uzročna veza odnosno nije dokazao da postoji šteta i da je ista prouzrokovana radnjom tuženog, te da je Kanton Sarajevo odgovoran za nastalu štetu. Smatrajući da tužitelj na kome je teret dokazivanja nije dokazao relevantne činjenice kao i da je Kanton Sarajevo uplatom sredstava na ime jedne od ugovornih strana Patriotskog bloka BOSS-SDU BIH na miran i dobrovoljan način ispunio svoju zakonsku obavezu, sud je donio presudu kojom se tužbeni zahtjev tužitelja u visini od 358.893,50 KM sa zakonskim zateznim kamatama odbija u cjelosti kao pravno neosnovan. Tužitelj je na navedenu presudu izjavio žalbu na koju je Pravobranilaštvo blagovremeno dostavilo odgovor i trenutno je u toku drugostepeni postupak pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

16

Parnica po tužbi tužitelja SUPERIOR GROUP d.o.o.

U 2015. godini zaprimljena je tužba tužitelja SUPERIOR GROUP d.o.o. Sarajevo protiv tuženih 1.) Kanton Sarajevo, 2. Federacija BiH, 3.) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine radi isplate naknade štete v.sp. 326.313,44 KM. Činjenice na kojima tužitelj zasniva tužbu su da je u postupku javne prodaje nekretnine u izvršnom postupku protiv izvršenika "Zrak" d.o.o. kupio nekretnine precizno označene u tužbi, uplatio cijenu kupljene nekretnine i porez po osnovu prometa nepokretnosti, da je stekao pravo vlasništva nad kupljenim nekretninama iz rješenja o dosudi i upisao se u zemljišnim knjigama kao vlasnik, da nikada nije uveden u posjed nekretnine, da je sud nakon što je rješenje o dosudi poništeno od strane drugostepenog suda donio zaključak o nalogu Zemljišnokjnižnom uredu za brisanje prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini, da mu nije vraćen puni iznos uplaćene cijene usljed čega je pretrpio običnu štetu i buduću štetu kroz imaklu korist koju bi ostvario u ukupnom iznosu od 326.313,44 KM. Dakle tužitelj zahtjev za naknadu štete temelji na protivzakonitom radu suda odnosno postupajućeg sudije pri čemu se poziva na odredbe Zakona o obligacionim odnosima i odgovornost tuženih jer finansiraju rad Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu. Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo je u predmetnoj pravnoj stvari u potpunosti osporilo tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren prema Kantonu Sarajevo ističući prije svega da se u smislu člana 6. Zakona o sudovima sudske odluke mogu preispitivati samo putem nadležnog suda poukom 0 pravnom lijeku u postupcima propisanim Ustavom i zakonom. Također u odgovoru na tužbu osporen je tužbeni zahtjev u potpunosti kako po osnovu tako i po visini. U predmetnoj pravnoj stvari održano je pripremno ročište i zakazan je termin održavanja glavne rasprave. U vezi s ovim predmetom Pravobranilaštvo ukazuje da je Općinskom sudu kao zastupanom organu dostavio tužbu radi dostavljanja izjašnjenja na tužbu I dokaze koji su priloženi uz tužbu, ali da Općinski sud nije dostavio traženo izjašnjenje zbog složenosti predmeta iz kojeg proizilazi osnov tužitelja za pokretanje ovog spora. Ovim se istovremeno ukazuje na lošu saradnju sa Općinskim sudom u Sarajevu koji kada je u pitanju davanje izjašnjenja na tužbe koje im ovaj organ dostavi apsolutno ignoriše obavezu po članu 3 Zakona o pravobranilaštvu.

Parnica po tužbi tužitelja Čelebić Huseina

U 2015. godini pravomoćno je okončan parnični postupak u pravnoj stvari tužitelja Čelebić Huseina protiv tuženih 1.) Agencija za privatizaciju i 2. Kanton Sarajevo- Ministarstvo privrede, radi nakande štete, v.sp. 394.314,00 KM, tako što je Kantonalni sud u Sarajevu donio presudu kojom se žalba tužitelja odbija i prvostepena presuda potvrđuje. Podsjećamo da je prvostepenom presudom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da se tuženi solidarno obavežu da naknade štetu tužitelju u Iznosu od 394.314,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama počev od 01.01.2005. godine pa do isplate kao i da tužitelju nadoknade troškove parničnog postupka.U obrazloženju drugostepene presude potvrđuju se navodi koje je iznosilo Pravobranilaštvo u toku

17

prvostepenog postupka kao i stav prvostepenog suda i to da nije dokazana odgovornost tuženih za naknadu štete koja bi se ogledala u protivpravnom postupanju, kao niti uročno-posljedičnu vezu između radnji tuženih i nastanka eventualne štete, da je u prvostepenom postupku pravilno utvrđeno da je propust tužitelja što nadzoirni odbor nije formiran, tako da je organ drugotuženog postupio u skladu sa Zakonom o privrednim društvima u pogledu obaveze usklađivanja statusa najkasnije 60 dana od dana donošenja rješenja o odobravanju upisa izvršene privatizacije u registar iz člana 38 Zakona o privatizaciji. U nastavku obrazloženja Kantonalni sud u Sarajevu navodi da je pravilan zaključak prvostepenog suda da tužitelj u skladu sa pravilom o teretu dokazivanja propustio dokazati pravno relevantne okolnosti, a posebno da tužitelj ne može potraživati štetu uloženog iznosa u novcu s obzirom da je kupljeni kapital uplatio putem certifikata, a u skladu sa članom 20 zakona o privatizaciji, pa je tužitelj mogao zahtijevati samo povrat uloženih certifikata ili isplatu tržišne vrijednosti certifikata na dan uplate. Postupak u ovoj pravnoj stvari je pravomoćno okončan u korist kantona Sarajevo, a protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu tužitelj je izjavio reviziju Vrhovnom sudu Federacije.

Parnica po tužbi tužitelja Ćutahija Azra i drugi - Sarabon i drugi

U parničnom postupku između tužitelja Ćutahija Azra i drugi protiv tuženih 1.) Sarabon d.d. u stečaju, 2.) kanton Sarajevo, i 3.) Kantonalna agencija za privatizaciju, radi naknade nematerijalne štete, v.sp. 150.000,00 KM, a odlučujući po žalbi tuženih. Kantonalni sud u Sarajevu je 09.10.2015. godine donio presudu kojom se žalba tužitelja odbija i prvostepena presuda potvrđuje. Prvostepenom presudom tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren prema tuženim za isplatu nematerijalne štete u vidu pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja opće životne aktivnosti u iznosu od po20.000,00 KM, te u vidu straha u iznosu od po 10.000,00 KM usljed gubitka rada i ugrožavanja životne egzistencije sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana podnošenja tužbe pa do isplate, kao i troškovima parničnog postupka, odbijen je u cijelosti kao pravno neosnovan. Ovim je uspješno pravomoćno okončan parnični postupak u predmetnoj pravnoj stvari u korist Kantona Sarajevo.

Parnica po tužbi tužitelja midb. Elmedin Sofović i drugi - zalutali metak

U 2015. godini je pred Općinskim sudom u Sarajevu okončan prvostepeni parnični postupak po tužbi tužitelja Elmedin Sofović i drugi protiv tuženog Kanton Sarajevo- MUP Kantona Sarajevo, radi naknade štete v.sp. 1.000.000,00 KM. Predmetnom tužbom tužitelji su zahtijevali isplatu naknade nematerijalne štete po više osnova i to; prvotužitelj u iznosu od 250.000,00 KM na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja opće životne aktivnosti, 30.000,00 KM na ime pretrpljenih fizičkih bolova,20.000,00 KM za pretrpljeni strah i 15.000,00 KM na ime duševnih bolova zbog naruženiosti; drugotužitelj- otac prvotužitelja u iznosu od 30.000,00 KM na ime duševnih bolova zbog teškog invaliditeta bliske osobe-midb djeteta; trećetužitelj- majka prvotužitelja u iznosu od 30.000,00 KM na ime duševnih bolova zbog teškog

18

invaliditeta bliske osobe-mIdb djeteta. Zahtjev za isplatu naknade štete tužitelji temelje na činjenici da je dana 17.05.2008. godine mldb. prvotužitelj u dobi od 4,5 godine ranjen ispaljenim zrnom iz vatrenog oružja u predio glave usljed čega je pretrpio povrede koje za posljedicu imaju utvrđen procent invaliditeta od 80% zbog čega smatraju da na ovaj način doživio akt nasilja koji je država bila dužna spriječiti, te da je tuženi odgovoran po članu 180 Zakona o obligacionim odnosima kao i da njegova odgovornost proizilazi i iz Ustava Kantona Sarajevo prema kojemu je na Kantonu uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga i da je na tuženom dužnost staranja o javnom redu i miru prema Zakonu o unutarnjim poslovima. U odgovoru na tužbu Pravobranilaštvo je osporilo tužbeni zahtjev prije svega ukazujući da se u konkretnom slučaju ne radi o terorističkom aktu ili aktu nasilja i da se ovaj događaj ne može smatrati aktom nasilja, pa time i ne postoji odgovornost tuženog u smislu odredaba Zakona o obligacionim odnosima. Nakon što je proveden dokazni postupak čitanjem materijalnih dokaza, saslušanjem tužitelja u svojstvu parnične stranke i vještačenjem po vještacima iz različitih medicinskih oblasti, Općinski sud u Sarajevu je donio presudu kojom se tužbeni zahtjev tužitelja odbija u cijelosti. Pozivajući se na praksu Vrhovnog suda i Ustavnog suda, te ne nalazeći mjesta direktnoj primjeni međunarodnih koncencija, u obrazloženju svoje odluke prvostepeni sud navodi da se tuženog ne može pozvati na odgovornost radi ispaljivanja metka od strane nepoznate osobe jer bi isto u konkretnom slučaju značilo suviše široko postavljanje odgovornosti za slučajeve u kojima nije realno sa aspekta ljudskih ograničenja zahtijevati toliki stepen spremnosti predviđanja i sprječavanja štetnih događaja koji bi graničio sa nemogućim. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu na koju je ovo Pravobranilaštvo blagovremeno dostavilo odgovor i u toku je žalbeni postupak pred drugostepenim sudom.

Parnica po tužbi tužitelja Omer BJelonja - tunel

U 2015. godini okončan je prvostepeni postupak pred Općinskim sudom u Sarajevu po tužbi tužitelja Bjelonja Omer protiv tuženog Kanton Sarajevo radi isplate naknade zbog ograničenja korištenja nekretnina i štete, v.sp. 19.481,62 KM i sud je donio presudu kojom je tužbeni zahtejv tužitelja za isplatu novčanog iznosa od 19.481,62 KM na ime naknade zbog ograničenja korištenja nekretnina koje su vlasništvo tužitelja i nalaze u ulici Tunel broj 2, naselje Butmir, odbijen u cijelosti kao pravno neosnovan. U predmetnoj pravnoj stvari tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik 1/1 nekretnine koja se nalazi u ulici Tuneli 2 u naselju Butmir (nekretnina precizno označena u tužbi) i da je tuženi donio odluku kojom spomenički kompleks tunel D-B proglašava zaštićenim dobrom II kategorije i utvrdio postojanje općeg interesa za sanaciju i rekonstrukciju pomenutog kompleksa kao zaštićenog dobra i istovremeno određuje zabrana aktivnosti ili radova na samom dobru, a što se odnosi na predmetne nekretnine tužitelja, lako se više puta obraćao nadležnim institucijama za rješavanje ove situacije status njegovih nekretnina u vidu eksproprijacije nije riješen, pa je tužitelj na taj način ograničen u korištenju svojih nekretnina od aprila 2000. godine do danas. U odgovoru na tužbu Pravobranilaštvo je osporilo zahtjev tužitelja i istaklo prigovor nedostatka pasivne legitimacije te predložio da se Općina Ilidža i Novi grad pozovu kao umješači na strani tuženog u ovoj parnici. Navedene općine su se

19

po pozivu izjasnile da ne žele stupiti u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženog. Nakon provedenog postupka i zaključene glavne rasprave sud je donio presudu kojom se tužbeni zahtjev tužitelja odbija u cijelosti kao pravno neosnovan, te je tužitelj izjavio žalbu protiv navedene presude i ovaj predmet je u fazi odlučivanja po žalbi pred drugostepenim sudom.

Parnica po tužbi razriješenih članova UO JU “Služba za zapošljavanje”

U postupku koji se vodi po tužbi tužitelja Vražalica Adnan i drugi protiv tuženog Kanton Sarajevo radi poništenja rješenja i naknade štete v.sp. 10.001,00 KM Općinski sud u Sarajevu je 23.01.2015. godine donio presudu kojom u cijelosti odbija tužbeni zahtjev tužitelja kojim traže poništenje rješenja Vlade Kantona Sarajevo o razrješenju tužitelja kao predsjednika i članova Upravnog odbora JU “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo”, te njihovo vraćanje na dužnosti u Upravnom odboru sa kojih su razriješeni te da im tuženi nadoknadi materijalnu štetu u vidu izgubljene dobiti u ukupnom iznosu od 34.800,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama uz naknadu troškova parničnog postupka. Tužitelji su izjavili žalbu protiv navedene presude na koju je Pravobranilaštvo blagovremeno dostavilo odgovor osporavajući izjavljenu žalbu u potpunosti i predmet se trenutno nalazi u fazi drugostepenog postupka pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Parnica po tužbi tužitelja Grad Sarajevo protiv Kantona Sarajevo

Tužbom od 18.09.2015. Grad Sarajevo potražuje od Kantona Sarajevo iznos od 4.505.452,00 KM na ime neizmirenih budžetskih tranši dobijenih sa Jedinstvenog računa Federacije Bosne i Hercegovine iz sredstava raspodjele prihoda od indirektnih poreza za potrebe stabilnog finansiranja. Prema činjeničnom opisu tužbe dug čini dug u iznosu od 3.195.177,00 KM nastao u peidu 19.05.2014. do 31.12.2014. pozivanjem na Budžet Kantona Sarajevo za 2014. godinu i dug u iznosu od 1.310.275,00 KM nastao u periodu 01.01.2015. do 31.03.2015. pozivanjem na Odluku o privremenom finansiranju potreba Kantona Sarajevo. Prema izjašnjenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo radi se sredstvima koja su bila uplaćivana na račun Kantona Sarajevo shodno odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (dalje; Zakon). Ta srestva su uplaćivana sve do stupanja na snagu izmijena Zakona, koje izmjene su stupile na snagu 17.05.2014. i to na način što je izmijenjen čl. 24 Zakona i istim propisana formula za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave u Kantonu Sarajevo.

Federalno ministarstvo finansija je na osnovu izmijena Zakona donijelo Uputstvo o izmjenama i dopunamam Uputstva o određivanju učešća kantona, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih organa za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda za 2014. godinu (dalje; Uputstvo) kojim je propisano pojedinačno učešće općina u Kantonu Sarajevo za raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa.

20

stupanjem snagu navedenih propisa Federalno ministarstvo finansija je prestalo da uplaćuje prihode sa jedinstvenog računa koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave na račun Kantona Sarajevo. Kako je Zakonom i Uputstvom propisano, sada se sredstva raspoređuju samo na opčine, i to na način da ih Federalno ministarstvo finansija uplaćuje direktno na depozitne račune općina.

Dakle, stupanjem na snagu izmjena Zakona Federalno ministarstvo finansija prestalo je uplaćivati sredstava sa jedinstvenog računa koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave na račun Kantona Sarajevo. Prihodi koji prema Zakonu pripadaju općinama direktno su uplaćivani i uplaćuju se na depozitne račune općina u Kantonu Sarajevo, na način propisan Uputstvom.

Budžetom Kantona Sarajevo, za 2014. godinu, koji je donesen prije stupanjana snagu izmjena Zakona, jesu planirana sredstva od indirektnih poreza za transfer Gradu u iznosu 5.241.1000,00 KM. Međutim, kako je Federalno Ministarstvo finansija stupanjem na snagu izmjena Zakona obustavilo prijenos sredstava sa jedinstvenog računa Federacije Bosne i Hercegovine, koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave na račun Kantona Sarajevo, to Kanton Sarajevo nije mogao doznačiti sredstva Gradu, koja nisu uplaćena od strane Federacije. Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo je u 2014. godini na račun Grada uplatilo Iznos od 2.045.923,00 KM, koji iznos je doznačen od strane Federacije.

S tim u vezi Budžetom Kantona Sarajevo za 2015. godinu nisu planirana sredstva za finansiranje Grada i općina od prihoda sa jedinstvenog računa, odnosno prihoda od indirektnih poreza koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, jer se ista nisu doznačavala na račun Kantona Sarajevo od strane Federacije.

Koncesije

Postupci koji su pokrenuti u ranijem periodu radi isplate duga po osonvu neispunjenja ugovora o koncesiji protv društava je pred nadležnim Općinskim sudom Kanton Sarajevo kao tužitelj je podnio tužbe protiv tuženih “Kunovac Company"d.o.o. Sarajevo, “Misoča” d.o.o. Sarajevo, Čolatex” do.o. Sarajevo, Bosnaputevi”d.d. Sarajevo, “House Milos”d.o.o. Sarajevo, "COCA-COLA" d.o.o. Sarajevo, "BAGS ENERGOTEHNIKA" Vogošća, "TERME" Ilidža i drugih radi naplate naknade za eksploataciju mineralne sirovine. Protiv nekih od navedenih tuženih vodi se i više parnica pred Općinskim sudom u Sarajevu. U odnosu na naprijed navedene parnice želimo istaći i Vladu i Skupštinu Kantona Sarajevo upozanti sa sljedećim primjerima, a koja se između ostalog odnose na saradnju sa resornim ministarstvima.

ČOLAKTEX d.o.o. Sarajevo - koncesija

Ovo Pravobranilaštvo je pred nadležnim Općinskim sudom u Sarajevu pokrenulo više parničnih postupaka protiv privrednog društva ČOLAKTEX d.o.o. Sarajevo radi naplate duga po Ugovoru o koncesiji zaključen Između Kantona Sarajevo - Vlade Kantona Sarajevo zastupana po resornom ministarstvu privrede kao koncesora i

21

društva PRIVREDNO DRUŠTVO “ČOLAKTEX” d.o.o. Sarajevo kao koncesionara, vezano za eksploataciju mineralne sirovine tehničkog građevinskog kamena dolmita u ležištu “Rudnik Vinjage” u Rakovici - Općina Ilidža, kojim su između ostalog precizirane koordinate prelomnih tačaka eksploatacionog polja.

Imajući u vidu brojne neregularnosti i probleme ovom prilikom želimo skrenuti pažnju na tokove postupaka pojedinačno i to;

I - postupak

- postupak pod brojem 65 0 Ps 031805 07 Ps, pokrenut u toku 2007. godine radi naplate duga za period 23.04.2002. godine do 30.09.2010. godine po Osnovu Odluke o plaćanju naknade Skupštine Kantona Sarajevo (dakle prije zaključenja ugovora o koncesiji), te je proširen tužbeni zahtjev po osnovu predmetnog Ugovora o koncesiji za period 01.10.2010. godine do 31.12.2010. godine, sa napomenom da se radi o dugu koji se odnosi na eksploataciju unutar odobrenog eksploatacionog polja po Rješenju Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije. Napominjemo da je usvojen tužbeni zahtjev u prvostepenom postupku, te je po žalbi Kantonalnog suda u Sarajevu vraćen na ponovni postupak koji je u toku.

II - postupak

- Pravobranilaštvo KS je na zahtjev ministarstva privrede Kantona Sarajevo dana 02.10.2013. godine pokrenulo novi postupak pred istim sudom broj: 65 0 Ps 382296 13 Ps, a radi naplate duga po predmetnom Ugovoru o koncesiji i to zbog neplaćanja za eksploatacionu sirovinu unutar eksploatacionog polja i naknadu štete za eksploataciju van odobrenog eksplotacionog polja. Visina ukupnog tužbenog zahtjeva a prema aktu Ministarstva privrede KS broj; 07-04-18-27421-1/14 iznosi 2.181.933,97 KM uvećan za zakonske zatezne kamate.

U cilju obezbjeđenja tužbenog zahtjeva sud je u ovom postupku na prijedlog Pravobranilaštva odredio mjeru osiguranja i zabranio tuženom svaki dalji vid eksploatacije kako unutar tako i izvan odobrenog eksploatacionog polja.

U izvršnom postupku a po određenoj mjeri osiguranja koja shodno ZPP-u ima snagu izvršne isprave sudski izvršitelj je izašao na lice mjesta i utvrdio da Koncesionar ne vrši eksploataciju izvan odobrenog skploatacionog polja, ali da i dalje vrši eksploataciju unutar eksploatacionog polja, dakle suprotno zabrani - Odluci suda.

III - postupak

- postupak pod brojem 65 0 Ps 494369 15 Ps, pokrenut u toku 2015. godine radi naplate duga za period 16.08.2012. godine do 09.04.2014. godine po Osnovu naprijed navedenog Ugovora o koncesiji, sa napomenom da se radi o dugu koji se

22

odnosi na eksploataciju unutar odobrenog eksploatacionog polja ukupan iznos duga po postavljenom tužbenom zahtjevu iznosi 37.586,22 KM. Po navedenom predmetu zakazano je pripremno ročište 23.03.2016. godine.

U ovim postupcima moramo napomenuti i skrenuti posebnu pažnju na rad i saradnju administracije Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.

Kao što je poznato Zakonom o pravobranilaštvu Kantona Sarajevo je između ostalog propisano da konačan stav u zastupanju pred sudovima i drugim organima, u kojem je uključeno ovo Pravobranilaštvo u cilju zaštite imovine i imovnskih interesa Kantona Sarajevo, zauzima organ kojeg zastupamo, što smatramo da je između ostalog neophodno izmejniti i navedenu odredbu Zakona a sve iz dole navedenog i sličnih primjera.

Nakon održanog sastanka sa predstavnicima Ministarstva privrede do kojeg je došlo na incijativu Premijera Kantona Sarajevo, a koji je održan u martu 2016. godine, tek tada dolazimo do informacija da je koncesionar apsolutno isplatio cjelokupan iznos naknade na ime eksploatacije sirovine unutar eksploatacionog polja (dakle po zaključenom Ugovoru o koncesiji) o čemu ovo Pravobranilaštvo nikakvih saznanja od predstavnika resornog ministarstva nije dobijalo, već naprotiv svim dopisima isti tvrde da do naplate nikada nije niti došlo. Posebno ističemo, kako smo resorno ministarstvo uredno upoznali sa odredbama Zakona o rudarstvu (Službene novine Kantona Sarajevo broj: 29/12) koje se odnose na bespravnu eksploataciju mineralne sirovine (dakle van eksploatacionog polja), a kojim je predviđeno da će se u posebnom prekršajnom postupku izreći kazna - sankcija za takvo postupanje te da se u istom postupku izriče mjera oduzimanja imovinske koristi pričinjena bespravnom eksploatacijom, a što vodi ili bi barem trebalo da vodi resorno ministarstvo putem nadležne inspekcije, što je predviđeno navedenim Zakonom. Međutim, predstavnici resornog ministarstva su se na sve naše dopise apsolutno oglušili i dalje ističući da se ostane kod postavljenih tužbenih zahtjeva.

Također nam nije jasno da se u svim nalozima o postupanju datih od strane navedenog ministarstva koje radi postavljenih imovinsko pravnih zahtjeva zastupa ovo Pravobranilaštvo, zahtjeva i tužbeni zahtjev za sudski raskid predmetnih ugovora, a što smatramo apsurdnim i nepotrebnim iz razloga što je i predmetnim ugovorom i Zakonom o koncesiji predviđeno da je uslov za jednostran raskid ugovora između ostalog i ako koncesionar ili koncedent ne ispunjavaju ugovorene obaveze, uz napomenu da sudski postupci u najvećem broju slučajeva traju duže od roka na koji je ugovor zaključen što je slučaj i u navedenim predmetima.

Imajući u vidu sve naprijed izneseno jasno Izvodimo zaključak da apsolutno ne postoji niti jedan zakonski osnov za dalje vođenje sva tri navedena parnična postupka, a na osnovu Izjava predstavnika resornog ministarstva, čime se Kantonu Sarajevo bespotrebno stavljaju na teret troškovi parničnih postupaka koji zbog visoko postavljenih vrijednosti tužbenih zahtjeva po instrukciji navedenog ministarstva iznose jako mnogo, a u koje troškove spadaju advokatski troškovi zastupanja, razna

23

vještačenja - geodetsko, građevinsko, ekonomske struke i si.), kao i troškovi i vrijeme rada ovog Pravobranilaštva.

Iz svega naprijed navedenog ovo Pravobranilaštvo je zakazalo sastanak sa predstavnicima novoformiranog Tima za monitoring i koordinaciju Aksionog plana za borbu protiv korupcije Vlade Kantona Sarajevo 2015 - 2019. (u daljem tekstu: Tim), te je kompletan spis uručen navedenom Timu kojeg smo upoznali sa cjelokupnom situaciom, koji su bez odlaganja sačinili krivičnu prijavu protiv svih učesnika u navedenom postupku i isti predali Tužilaštvu Kantona Sarajevo na dalje postupanje. Po nalogu tužilaštva Kantona Sarajevo ovo Pravobranilaštvo je dalo sve podatke i dokumentaciju sa kojom raspolažemo.

Ovdje želimo naglasiti da smo sa svim navodima upoznali resornog ministra koji je odmah poduzeo korake i izrazio apsolutnu volju za saradnju sa ovim Pravobranilaštvom radi otklanjanja svih prepreka kako u ovim i u sličnim situacijama ne bi došlo do neželjenih efekata koji su štetni po Kanton Sarajevo.

Koncesija House Milos d.o.

U kontekstu predmeta koji proizilaze iz osnova ugovora o koncesiji ukazujemo da je u 2015. godini nad imovinom privrednog društva HOUSE MILOS d.o.o. otvoren stečajni postupak i Pravobranilaštvo je izvršilo prijavu svih potraživanja koja Kanton Sarajevo ima prema navedenom privrednom društvu. Naime, na temelju Ugovora o koncesiji ovaj pravni subjekt je bio koncesionar i nije izvršavao ugovorom preuzete obaveze. Po zahtjevu Ministarstva privrede za pokretanje parničnih postupaka podnošenjem tužbi, Pravobranilaštvo je pokrenulo nekoliko postupaka radi ispunjenja ugovornih obaveza i naplate novčanih potraživanja protiv navedenog privrednog društva. Međutim u vezi ovog društva ali i drugih subjekata koji imaju zaključen ugovor o koncesiji ovo Pravobranilaštvo smatra da je u slučaju neispunjenja ugovornih obaveza po ugovoru o koncesiji od strane koncesionara iste trebalo raskidati jednostranom izjavom volje, a ne putem tužbi kojima se pored isplate duga zahtijeva i raskid ugovora. Ovim bi se značajno spriječilo eksploatisanje imovine Kantona Sarajevo i sa druge strane bi se mogao zaključiti ugovor sa drugim subjektom koji će izvršavati obaveze po ugovoru o koncesiji. Međutim, ono što je za Pravobranilaštvo bilo sporno jeste da je Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo tek pretposljednji dan dostavilo podatke i zahtjev za prijavu potraživanja u stečajnom postupku protiv privrednog društva HOUSE MILOS d.o.o. i da je dostavilo mjenicu koja je izdata u svrhu ispunjenja ugovorne obaveze. Ukupna dugovanja privrednog društva HOUSE MILOS po prijavi potraživanja u stečajnom postupku prema Kantona Sarajeva iznose ukupno 689.889,17 KM bez zakonskih zateznih kamata. Pravobranilaštvo ovim ukazuje da je potrebno da se ugovori o koncesiji u slučaju neizvršavanja obaveze od strane koncesionara moraju raskinuti jednostranom izjavom volje, a što je i predviđeno Zakopnm o koncesiji i Ugovorom o koncesiji, te da se postojeći dug izmiri aktiviranjem mjenice koja je i izdata kao garancija ispunjanja ugovorne obaveze koncesionara, a sve prije nego se dozvoli da neki privredni subjekt godinama duguje

24

Kantonu Sarajevo i na kraju ode u stečaj, što u konačnici može značiti i nemogućnost naplate duga zbog nedostaka imovine iz koje bi se taj dug namirio.

Koncesija Srednjobosanski kanton

Krajem 2015. godine ovo Pravobranilaštvo je zaprimilo zahtjev Ministarstva privrede za pokretanje sudskog postupka podnošenjem tužbe protiv Srednjobosanskog kantona I društva W&P Milos Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak sa zahtijevam za plaćanje naknade za koncesiju, prrijedlogom za određivanje privremene mjere/mjere osiguranja zabrane eksploatacije, zatim zabranu eksploatacije na predmetnom lokalitetu I da privredno društvo o svom trošku izvrši sanaciju i rekultivaciju lokaliteta obuhvaćenog rudarskim radovima koji se nalazi na području Kantona Sarajevo. Ovaj zahtjev temelji se na činjenici da je Srednjobosanski kanton sa privrednim društvom “R&R Company” d.o.o. Kiseljak (pravnim prednikom društava W&P Milos Kamen- Beton d.o.o. Kiseljak) zaključio Ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju dolomita na lokalitetu “Plješevac” Općina Kisleljak od 27.09.2002. godine i Aneks navedenog ugovora od 22.12.2006. godine. Međutim zaključenim ugovorom o koncesiji obuhvaćen je dio teritorija koji pripada Kantonu Sarajevo i to 16% ukupne površine odobrenog eksploatacionog polja (30.700m2) pa je iz ovog razloga između Kantona Sarajevo I Srednjobosanskog kantona koji je zaključio ugovor o koncesiji sa naprijed navedenim privrednim društvom nastao spor nakon čega su Vlade ova dva kantona potpisale ugovor o regulisanju međusobnih potraživanja po osnovu eksploatacije I Istraživanja na lokalitetu ekploatacionog polja od 01.06.2010. godine. Predmetnim ugovorom između dvije Vlade utvrđena je obaveza da Srednjobosanski kanton izvrši transfer sredstava na račun Kantona Sarajevo proporcionalno površini, ali tek nakon što koncesionar izvrši uplatu Srednjobosanskom kantonu. Ovo pravobranilaštvo je stava da je ovaj ugovor po svojoj prirodi ništavan ali i štetan po imovinu I imovinske interese Kantona Sarajevo. Najprije smatramo da je obaveza Srednjobosanskog kantona na način kako je ugovorena prema Kantonu Sarajevo uvjetovana ispunjenjem obaveze koncesionara prema koncesoru (Srednjobosanskom kantonu) što je apsolutno neprihvatljivo. Ovo posebno iz razloga jer se radi o međusobnim obavezama ugovornih strana ugovora o koncesiji, pa se pravo na naknadu štete Kantona Sarajevo ne može uvjetovati ispunjenjem ugovorne obaveze trećeg lica sa kojim Kanton Sarajevo uopće nema ugovorni odnos. Također ovo Pravobranilaštvo je stava da ugovor o koncesiji zaključen između ugovornih strana u dijelu predmeta koncesije I oznake eksploatacionog polja koje se nalazi na području Kantona Sarajevo ne može biti pravno održiv, odnosno Isti je djelimično ništavan. Ugovor 0 koncesiji za istraživanje i eksploataciju određenog lokaliteta koje se nalazi na području Kantona Sarjevo može zaključiti kao koncesor samo Kanton Sarajevo na osnovu Odluke o pristupanju dodjeli koncesije Skuštine Kantona Sarajevo i proceduri izričito predviđenoj Zakonom o koncesijama Kantona Sarajevo, a nikako Srednjobosanski kanton, pa čak iako postoji Ugovor o regulisanju međusobnih potraživanja zaključen između Vlada ova dva Kantona. Dakle, ovim se ukazuje da Srednjobosanski kanton nema legitimaciju niti pravo da raspolaže imovinom Kantona

25

Sarajevo i da zaključuje Ugovor o koncesiji za lokalitet koji se nalazi na teritoriji Kantona Sarjevo.

S toga smatramo da Kanton Sarajevo kao vlasnik imovine koja je predmet Ugovora o koncesiji treba tražiti utvrđenje djelimične ništavosti Ugovora o koncesiji zaključenog između Srednjobosanskog kantona (koncesora) i dprivrednog društva W&P Milos Kamen-Beton d.o.o. Kiseljak u dijelu koji se odnosi na područje Kantona Sarajevo, utvrđenje potpune ništavosti Ugovora o regulisanju međusobnih potraživanja od 01.06.2010. godine zaključenog između Vlade Kantona Sarjevo i Vlade Srednjobosanskog kantona, i isplatu novčane naknade zbog umanjenja imovine nezakonitim zaključenjem ugovora o koncesiji, a sve iz razloga jer cijenimo da će se ovakvim tužbenim zahtjevom zaštititi imovina Kantona Sarajevo na adekvatan način I Kanton Sarajevo omogućiti da slobodno raspolaže svojom imovinom. Konačno smatramo nedopustivim sa aspekta zaštite imovine Kantona Sarajevo da se Ugovor o koncesiji zaključenog između koncesionara I koncesora (Srednjobosanskog kantona) u dijelu koji se odnosi na područje Kantona Sarajevo održi na pravnoj snazi.

U odnosu na zahtjev Ministarstva privrede Pravobranilaštvo če inicirati sastanak sa predstavnicima ministarstva kako bi se ovaj prijedlog Pravobranilaštva prihvatio i tužba opredijelila na opisani način pri čemu se ukazuje da u smislu Zakona o pravobranilaštvu konačan stav o tome zauzima zastupani organ.

Parnice po osnovu napada pasa lutalica

Pred Općinskim sudom u Sarajevu vode se postupci po tužbama fizičkih lica za naknadu štete zbog zbog povreda nanesenih napadom pasa lutalica. U ovim sporovima su tužene opčine na čijem području je nastao nesretni slučaj. Kanton Sarajevo a u pojedinim slučajevima pored opčine i Kantona tuženi su i Federacija BiH i Bosna i Hercegovina. Samo po osnovu povreda koje sa nastale kao posljedica napada pasa lutalica na području Kantona Sarajevo u 2015. godini je podneseno je 49 novih tužbi radi isplate materijalne i nematerijalne štete u kojima je kao tuženi označen Kanton Sarajevo i ti postupci su u toku. Po ovom osnovu trenutno se vodi ukupno 108 sporova, od čega je 59 preneseno iz ranijeg perioda.

U ovim postupcima Općinski sud kao nadležan prvostepeni sud zauzeo je praksu I usvaja tužbeni zahtejv tužitelja po ovom osnovu prema svim tuženim I solidarno ih obavezuje za naknadu nematrijalne štete. Odgovoronost tuženih prema obrazloženju prvostepenog suda u donesenim presudama proizilazi iz Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja (“SI. glasnik BiH” br. 25/09) koji tretira pitanje pasa lutalica. Ovim Zakonom članom 28. propisano je da sklonište životinja osniva fizičko ili pravno lice, jedinica lokalne samouprave, općina, grad, kanton ili entitet.

Međutim u ovim postupcima Pravobranilaštvo prije svega ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani Kantona Sarajevo obzirom da zakon na koji se prvostepeni sud poziva ne može imati primjenu u ovakvim slučajevima kada se ima u

26

vidu predmet i oblast koja se reguliše ovim zakonom. Istovremeno se ukazuje na Zakon o komulanim djelatnostima Kantona Sarajevo (koji nije stavljen van snage odlukom Ustavnog suda) kojim je komunalna djelatnost pružanja kafilerijskih usluga u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, a ne Kantona Sarajevo, pa samim tim i ne može postojati odgovornost Kantona Sarajevo u nevršenju ove komunalne djelatnosti koja je povjerena jedinicama lokalne samouprave.

U pogledu ovih sporova nije donesena niti jedna pravomoćna odluka pri čemu ukazujemo na praksu Kantonalnog suda u Zenici koji kada su u pitanju sporovi ove prirode zauzima pravno stanovište da ne postoji odgovornost kantona nego jedinica lokalne samouprave kojima je povjereno obavljanje komunalne djelatnosti.

Sporovi po ugovoru o komisionu i cesiji

Nakon što je Raiffeisen banka otkazala Kantonu Sarajevo ugovor o komisionu i zaključen ugovor o cesiji između Kantona Sarajevo i Banke 12.7.2012 g., te je Pravobranilaštvo preuzelo sve sudske predmete. Pravobranilaštvo je protiv Raiffeisen banke podnjelo 37 tužbu, od kojih u 2014 godini 6 tužbi. Tužbama se zahtjeva naknada štete prouzrokovane propustima Raiffeisen banke u sudskim postupcima koje je banka po komisionom ugovoru pokretala i vodila (izvršni postupci su obustavljani jer se nije provjeravala adresa izvršenika i tuženih , nije se uređivala tužba nakon stupanja novog Zakona o parničnom postupku, tužbe odbacivane zbog pogrešnog označavana kao tužitelja Kanton Sarajevo po komisionaru Raiffeisen banci i drugi propusti). Ovi postupci se još vode, a u postupcima koji su okončani pred prvostepenim sudom u 2015. godini, sud je u cjelosti usvojio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja Kantona Sarjevo.

-Sporovi iz oblasti stvarnog prava i utvrđenja-

Parnica po tužbi Općine Centar Sarajevo

Od izuzetne važnosti po imovinu i imovinske interese Kantona Sarajevo je i parnica koja je pokrenuta pred Općinskim sudom u Sarajevu po tužbi tužitelja Općine Centar Sarajevo od 28.10.2015. godine, protiv tuženog Kantona Sarajevo radi iseljenja poslovnih prostorija u ul.Reisa Dž.Čauševića br.1., dakle poslovne prostorije koje se nalaze u zgradi koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo - pravo raspolaganja u korist tužitelja Općine Centar Sarajevo.

U ovom postupku Pravobranilaštvo je u zakonskom roku protiv tužitelja Općine Centar Sarajevo podnjelo protivtužbu za utvrđenje prava vlasništva - suvlasništva na čitavoj zgradi sa dijelom od 1/2, odnosno kao vlasnik sa dijelom 1/1 na poslovnim prostorijama koje koristi Kanton Sarajevo. Naš protivtužbeni zahtjev temelji se na institutu dosjelosti, odnosno da Kanton Sarajevo, kao pravni prednik Grada Sarajeva nesmetano koristi i drži u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine od 1970.

27

godine, dakle puni 45 godina, odnosno da je Kanton Sarajevo u posjedu od svog osnivanja 1996. godine, a da je od Grada Sarajeva svojim osnivanjem preuzeo u posjed predmetne nekretnine, kao i sve službe Grada Sarajeva koji je u posjedu predmetnih nekretnina od 1970. godine.

Za sticanje prava vlasništva na nekretninama putem navedenog instututa dosjelosti, neophodno je da je posjed savjestan i zakonit u neprekidnom periodu trajanja od 10 godina, odnosno samo savjestan u neprekidnom trajanju od 20 godina. Ovdje želimo napomenuti da i ako postoji Presuda Ustavnog suda FBiH kojim je članom 2.,3.,4., i 5. Zakona o imovini Kantona Sarajevo povrjeđeno pravo Grada Sarajeva na lokalnu samoupravu, naš tužbeni - protivtužbeni zahtjev temeljimo na pravnom sljedništvu posjeda (faktička vlast na stvari), a ne prava, te smo u tu svrhu u navedenom postupku prezentirali niz činjenica i dokaza na kojima temeljimo svoj tužbeni- protivtužbeni zahtjev.

Trenutno stanje spisa u navedenom predmetu je u fazi zakazivanja pripremnog ročišta i ovo Pravobranilaštvo će Vas, po potrebi u narednom periodu informisati o našim daljim koracima koje poduzimamo u cilju zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo u navedenom postupku.

“Su” - Stambeni sporovi

Ovi sporovi uglavnom se odnose na sporove radi utvrđivanja svojstva stanarskog prava na stanovima u slučajevima kada postoje rješenja o dodjeli stana, a da nije zaključen ugovor o korištenju stana, u slučajevima sticanja svojstva stanarskog prava dužinom korištenja stana, kada se kao tužitelji pojavljuju članovi porodičnog domaćinstva iza smrti nosioca stanarskog prava i drugi stambeni sporovi po drugim osnovama iz stambene oblasti.

“Rv” - Vanparnični postupak

Vanparnični postupci se u većini slučajeva odnose na prijedloge za obezbjeđenje dokaza, uređenja međa, određivanje naknada za ekspropisane nekretnine i dr.

“I” - Izvršni postupak

Veoma obimne i značajne aktivnosti tokom 2015. godine Pravobranilaštvo je ostvarilo i u izvršnom postupku.

Tokom 2015.godine evidentirano je u radu 1111 izvršnih predmeta, od kojih je u 2015. godini zaprimljeno 577 a prenesno je iz ranijih godina 534 predmeta..

Od 1111 predmeta, okončano je 403, u radu je ostalo 708 predmeta, čiji su postupci u toku..

28

u izvršnim postupcima Kanton Sarajevo se pojavljuje kao izvršenik ili kao tražilac izvršenja. U izvršnim postupcima u kojima se Kanton Sarajevo pojavljuje kao izvršenik, tražioci izvršenja su tužitelji u predmetima u kojima je pravomoćnim presudama obavezan Kanton Sarajevo na isplatu iznosa (u većini predmeta iz radnih odnosa) i kojima se na osnovu pravomoćnih i izvršnih presuda predlaže prinudna naplata.

U 2015.godini zaprimljeno je 13 novih izvršnih predmeta tražioca izvršenja advokata radi naplate iznosa za zastupanje fizičkih osoba po službenoj dužnosti po osnovu rješenja Općinskog suda Sarajevo. Iz ovih predmeta evidentno je da Kanton Sarajevo nije vršio isplatu po rješenjima Općinskog suda Sarajevo. Vrijednost za isplatu po podnesenim prijedlozima za izvršenje je 17.377,25 KM.

Pravobranilaštvo je u svim predmetima u kojima je donesena pravomoćna i izvršna presuda u korist Kantona Sarajevo i kojima su tuženi obavezani da Kantonu Sarajevo isplate određene novčane iznose, pokrenulo izvršne postupke radi prinudnog namirenja.

U toku 2015. godine Pravobranilaštvo je zaprimilo 127 predmeta, dok je iz 2014. godine preneseno 27 predmeta što ukupno iznosi 154 a koji se odnose na prinudnu naplatu sudske takse na osnovu Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo. U postupcima prinudne naplate sudske takse u izvršnom postupku u 2015. godini je podneseno 62 prijedloga za izvršenje, 44 predmeta je okončano jer je izvršena uplata sudske takse, dok su ostali predmeti u radu. Prepreke na koje Pravobranilaštvo u ovim predmetima nailazi ogledaju se u tome da je u svakom predmetu radi identifikacije dužnika potrebno izvršiti uvid u spis, zatim pribaviti klauzule pravomoćnosti i izvršnosti, te posebno pribaviti informacije o posjedovanju pokretne ili nepokretne imovine imovine, podataka o plaći ili penziji dužnika.

Posebno napominjemo činjenicu koja se odnosi na naplatu sudske takse da se radi i ogromnom broju predmeta koje će u narednom periodu dodatno opteretiti ovo Pravobranilaštvo koje je već preopterećeno brojem i složenosti predmeta u kojima već postupa, a posebno imajući u vidu ograničen broj zamjenika pravobranica koji jedini mogu nositi teret pravobranilačke funcije.

Demobilisani pripadnici OS BiH

Kako je navedeno u prethodnom Izvještaju o radu ovog Pravobranilaštva u 2014. godinu u predmetima koji se odnosi na nenaplaćenih potraživanja za odobrene pozajmice za finansiranje programa za pokretanje ili proširenje proizvodno - uslužnih djelatnosti koje obavljaju demobilisani pripadnici Oružanih snaga BiH želimo istaći sljedeće.

Nakon prenosa potraživanja Ugovorom o cesiji između Kantona Sarajevo i Raiffeisen banke 12.07.2012.godine, Pravobranilaštvo je preuzelo od Raiffeisen banke sve predmete iz izvršnih postupaka, umjesto Raiffeisen banku legitimiralo kao tražioca

29

izvršenja Kanton Sarajevo i nastavilo po njima da postupa i u 2015. godini. Iz ovih postupaka evidentna je otežana prinudna naplata. Radi se o boračkoj populaciji kao izvršenicima koji su u većini slučajeva slabijeg materijalnog stanja, nezaposleni, posjeduju veoma stara motorna vozila ili ostvaruju minimalne penzije, nemaju nekretnine. Prinudna naplata prodajom pokretnih stvari uglavnom je bezuspješna, obzirom na pravila da predmet prodaje ne mogu biti stvari koje služe domaćinstvu, a i prodaja motornih vozila zbog starosti ostaju uglavnom bezuspješna. Upitna je i prinudna naplata prodajom nekretnina izvršenika zbog slabog učešća trećih lica kao kupaca, jer su u većini slučajeva nekretnine - porodična kuća, zemljiše i dr. u predgađu Kantona Sarajevo i neatraktivne trećim licima kao potencijalnim kupcima u izvršnom postupku. U slučajevima nedostatka sredstava i predmeta izvršenja ili nemogućnosti naplate dolazi do obustave izvršnih postupaka.

Obzirom da se radi o boračkoj populaciji Pravobranilaštvo je inzistiralo da se primjeni prijedlog mjera koji se odnosi na rješavanje nenaplaćenih potraživanja za odobrene pozajmice za finansiranje programa za pokretanje ili proširenje proizvodno - uslužnih djelatnosti koje obavljaju demobilisani pripadnici Oružanih snaga BIH, koje je Zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo broj 01-05-2333-1/13 od 06.03.2013. godine podržan.

Na incijativu ovog Pravobranilaštva a uz saradnju sa Ministarstvom za boračka pitanja Kantona Sarajevo pristupilo se realizaciji naprijed opisanih programa mjera I zaključenju sporazuma o vansudskoj nagodbi sa korisnicima kredita na koje je ovo Pravobranilaštvo dalo posebno mišljenje kao I upute o načinu primjene istih.

U skladu sa naprijed navedenim pojedini korisnici kredita izvršili su cjelokupnu uplatu glavnog duga uz otpust kamate, odnosno sa pojednim korisnicima su zaključeni Sporazumi čija realizacija traje do konačnog ispunjenja sporazuma a sve po usvojenom prijedlogu mjera.

“М” - Pravna mišljenja

Shodno članu 15. Zakona o pravobranilaštvu, organi i organizacije Kantona Sarajevo, čije interese zastupa ovo Pravobranilaštvo, dužni su pribaviti pravno mišljenje Pravobranilaštva, prije zaključenja ugovora o kupoprodaji, zamjeni, zakupu, prenosu na privremeno ili trajno korištenje i raspolaganje stvari uz naknadu ili bez naknade, ugovora o koncesiji, ugovora o građenju, kao i drugih ugovora kojima se pribavljaju stvari ili se raspolaže imovinom Kantona. Pravobranilaštvo u skladu sa Uredbom o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa daje mišljenja na nacrte zakona kojima se regulišu imovinsko - pravna pitanja.

Od predmeta po ovoj osnovi želimo istaći sljedeće:

30

AZIL PRAGA

Ministarstvo komunalne privrede I infrastrukture Kantona Sarajevo obratilo se ovom Pravobranilaštvu za davanje pravnog mišljenja o daljim postupanjima a u vezi sa zaključenim Sporazumima o sufinansiranju iznajmljivanja objekata skloništa za napuštene i izgubljene životinje, zaključen između Grada Sarajeva, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolišta, te svih 9 općina sa područja Kantona Sarajevo i Ugovorima o pružanju usluga higijenskih servisa i Ugovora o iznajmljivanju kompleksa objekata skloništa za napuštene životinje koje se nalazi na lokalitetu - Prače, koje je u ime Kantona Sarajevo zaključilo Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša, zatim Grad Sarajevoo, te 9 općina u Kantonu Sarajevo s jedne strane i firma MURAl- KOMERC d. 0.0. sa druge strane.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju ovo Pravobranilaštvo je konstatovalo da je na osnovu Sporazuma o sufinansiranju iznajmljivanja kompleksa objekata skloništa za napuštene i izgubljene životine zaključen između Grada Sarajeva, Ministarstva prostornog uređenja i okoliša i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo kao i 9 općina sa područja Kantona Sarajevo, isti potpisnici su zaključili ugovor o iznajmljivanju Kompleksa objekata skloništa od zakupca "MURAI-KOMERC" d.o.o. Vogošća kojim ugovorom su definisane i visina zakupnine i način i visina pojedinih obaveza svih zakupaca, pa tako i prestavnici Kantona Sarajevo.

Potpisnici Sporazuma su u novembru 2012.godine formirali zajedničku Komisiju za provođenje procedura javne nabavke usluga higijenskog servisa i skloništa za naputštene i izbubljene životinje u PračI, a kojim bi između ostalog odabrali ponuđača koji bi pružao predmetne higijenske usluge i vodio Azil.

Postupak koji je provela navedena Komisija, po mišljenju ovog Pravobranilaštva nije proveden u skladu sa zakonskim propisima iz sljedećih razloga.

Komisija je nakon provedene procedure i to u pregovaračkom postupku nabavke bez obavještenja o nabavci usluga higijenskog servisa i skloništa za napuštene životinje u Prači po ponudi upućenoj MURAI-KOMERC-u d.o.o. Vogošća, upravo tu firmu izabrala i dala preporuku za zaključivanje Ugovora po uslovima navedenim u tenderu. Dakle radi se o pregovaračkom postupku koji se Zakonom o javnim nabavkama samo izuzetno može provesti po uslovima navedenim u članu 11. navedenog Zakona, a koji uslovi po našem mišljenju nisu bili ispunjeni.

Nadalje, iz dostavljenog dijela tenderske dokumentacije vidljivo je da izabrana firma uopće nije imala registriranu djelatnost za pružanje tražene vrste usluga u skladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata, niti su isti imali saglasnost za obavljanje predmetne djelatnosti izdato od strane nadležnog organa, što je bilo jedan od preduslova postavljenih u ponudi pregovaračkog postupka.

31

I pored naprijed provedenog postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača na prijedlog Komisije trebao je biti zaključen ugovor između Grada Sarajevo, Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i svih 9 općina na području Kantona Sarajevo, kao zajedničkog ugovornog organa i izabranog ponuđača MURAI-KOMERC" d.o.o. Vogošća, isti je potpisan samo od predstavnika davaoca usluga "MURAI - KOMERC" d.o.o. i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, te predstavnika Općine Centar Sarajevo, dakle isti nikada nije niti stupio na snagu, a prema izjašnjenju Ministarstva privrede navodi se da su predstavnici Kantona Sarajevo čak i isplatili dio obaveza po takvom Ugovoru.

Iz svega naprijed navedenog ovo Pravobranilaštvo je zakazalo sastanak sa predstavnicima novoformiranog Tima za monitoring i koordinaciju Aksionog plana za borbu protiv korupcije Vlade Kantona Sarajevo 2015 - 2019. (u daljem tekstu: Tim), te je kompletan spis uručen navedenom Timu kojeg smo upoznali sa cjelokupnom situaciom. Prema našim saznanjima isti su bez odlaganja sačinili krivičnu prijavu protiv svih učesnika u navedenom postupku i isti predali Tužilaštvu Kantona Sarajevo na dalje postupanje.

TREBEVICKA ZICARA

Jedna od aktivnosti ovog Pravobranilaštva jeste da smo po zahtjevu Premijera Kantona Sarajevo aktivno uključenji u postupak izgradnje Trebevićke žićara s ciljem rješavanja problema imovinskopravne prirode kao prethodnog pitanja u izgradnji iste.

U navedenom postupku posebno ističemo da je po ukazanim sugestijama i prjedlogu ovog Pravobranilaštva usvojen način uspostavljanja prava građenja na nekretninama koje su vlasništvo KJKP GRAS-a, odnosno Kantona Sarajevo, u korist investitora Grada Sarajeva. Radi se o novom pravnom institutu koji je uveden usvajanjem Zakona o stvarnim pravima FBiH, koji je kao takav najprihvatljivi po Kanton Sarajevo iz razloga što ne gubimo svoja prava na istim, već naprotiv nakon isteka roka uspostavljanog prava građanja sve nekretnine I predmet izgradnje (investicija) ostaju u trajnom vlasništvu Kantona Sarajevo. Nakon obavljenih više sastanaka sa predstavnicima svih ugovornih strana aktivno samo radili na nacrtima i prijedlozima Odluka, smjernica, mišljenja kao i samog Ugovora o uspostavljanju prava građenja. Napominjemo da smo po hitnom postupku rješili sva pitanja imovinskopravne prirode zajedno sa predstavnicima Vlade KS i KJKP GRAS-a u ime Kantona Sarajevo, a koja pitanja su bila predmet višegodišnjeg raspravljanja.

U 2015.godini Pravobranilaštvo je dalo značajan broj pravnih mišljenja, što je vidljivo iz tabelarnog prikaza I zbog velikog broja nismo u mogućnosti svako iznjeti, ali svako napominjemo da se radi o poslovima koji izuskuju jako puno vremena I stručnosti I čija važnost nije manja od naprijed navedenih predmeta.

32

“Um” - Mišljenje u vezi nadležnosti iz či. 16. Zakona o građevinskom zemljištu i člana 363. Zakona o stvarnima pravima F BiH

Najveći broj predmeta iz ovog segmenta djelovanja Pravobranilaštva Kantona Sarajevo odnosi se na postupanje u vezi realizacije prava i obaveza koja proističu iz člana 16. stav 2. Zakona o građevinskom zemljištu (“SI. novine F BiH”, br.25/03) i Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH (“SI. novine F BiH”, br. 66/13 i 100/13). Prema navedenoj zakonskoj regulativi stoji obaveza općinskog vijeća da prije dodjele neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnoj svojini na korištenje radi izgradnje, pribavi mišljenje nadležnog pravobranioca, kojim se potvrđuje da je predložena dodjela u skladu sa važećim zakonima, te da su procedure koje predviđa navedeni zakon ispoštovane u cjelosti.

“SU”- Stambeni ugovori - otkup stanova

Kada je u pitanju segment djelovanja u vezi realizacije imovinskih zakona, ovaj organ je dao izuzetan doprinos u privatizaciji stambenog fonda, odnosno u realizaciji Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo tj. kroz postupanje u vezi ovlaštenja Pravobranilaštva koja su proizilazila iz člana 29. citiranog Zakona, a odnose se na kontrolu utvrđenja cijene stana u ugovoru.

Naprijed smo iskazali tabelarno broj iskontrolisanih ugovora o otkupu stanova, u skladu sa Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (“SI. novine F BiH”, broj 29/97, sa izmjenama), te u skladu sa Zakonom o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova (“SI. novine F BiH”, broj 25/05 i 2/08).

“USP” - Obnova ugovora o korištenju stana

Na osnovu člana 18.c Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima (“SI.novine F BiH”, broj 56/01), te odredaba Uputstva o postupku utvrđivanja prava privremenog korisnika na obnovu ugovora o korištenju stana i postupku kontrole obnovljenih ugovora o korištenju stana (“SI. novine F BiH”, broj 15/02), nadležni pravobranilac nadzire postupak i vrši kontrolu zakonitosti obnove ugovora o korištenju stana odnosno dodjele stana, kao i kupovine stana po osnovu takve obnove ili dodjele, dakle, riječ je o pravu privremenog korisnika na obnovu ugovora o korištenju stana, a samim tim i na kupovinu stana.

III OCJENA STANJA I POSTIGNUTI REZULTATI

Sagledavajući ukupno stanje na očuvanju zašite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo, kao i Općina koje su poslove pravobranilaštva povjerile Pravobranilaštvu, iz ovog Izvještaja može se utvrditi da je Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo u 2015. godini, kako zastupanjem pred sudovima i drugim organima tako i kroz davanje mišljenja i obavljanja drugih poslova iz okvira nadležnosti, te pružajući

33

pravnu pomoć i u poslovima koji ne spadaju izričito u nadležnosti Pravobranilaštva, pa i usljed očitog nesrazmjera u broju predmeta i broju nosilaca pravobranilačke funkcije (Pravobranilac i 6 zamjenika pravobranioca) i obavljanja svojih zadataka u veoma otežanim i nemogućim uslovima, kvalitetno obnašalo svoju fukciju sa velikim uspjehom ostvarujući rezultate daleko preko realnih mogućnosti.

Kako smo naveli u izvještaju o radu Pravobranilaštva za 2014. godinu Vlada Kantona Sarajevo imala je razumjevanja u pogledu rada ovog organa, te je u cilju što potpunije zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo ovom Pravobranilaštvu usvojila prijedlog za povećanja broja zamjenika pravobranioca za jednog zamjenika čiji izbor je u toku.

Također od Vlade Kantona Sarajevo odobreno nam je povećanje budžeta na stavkama koje se odnose na nabavku tehničke opreme u mogućnostima kojim je ista raspolagala, s tim da apelujemo da se za naredni period obezbjede dodatna sredstva koja se odnose na poboljšanje I unaprjeđenje rada ovog organa koja su u ovom trenutku nedovoljna, posebno u pogledu stručnog usavršavanja nosilaca pravobranilačke funkcije.

I pored svih naprijed iznesenih problema ovo Pravobranilaštvo krajnje profesionalno i uspješno obavlja poslove zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo i pored velikog broja pritisaka koji su usmjereni na rad ovog Pravobranilaštva.

Kroz ovaj izvještaj jasno je vidljivo da ovo Pravobranilaštvo obavlja i mnoštvo poslova koji direktno i prelaze okvire zakonskih ovlaštenja a sve u cilju zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo kao i dobrobiti i napretku Kantona Sarajevo i njegovih građana.

Pored prekobrojnog priliva novih predmeta i prisustva veoma složenih predmeta koji zahtjevaju poseban pristup, vrijeme za proučavanja činjenične i pravne situacije, izuzetno širokog dijapazona djelovanja ovog organa i kontiuniranog proširivanja nadležnosti Pravobranilaštva drugim propisma, svi poslovi su se obavljali ažurno i blagovremeno. Stoga smatramo da je ovaj organ opravdavao svoju funkciju.

IV. SARADNJA PRAVOBRANILAŠTVA SA ORGANIMA KOJE ZASTUPA

Za razliku od ranijeg perioda u 2015. godini zapažen je evidentan napredak u poboljšanju saradnje Pravobranilaštva sa drugim organima Kantona Sarajevo, međutim i dalje ali u manjem broju slučajeva nego je to bilo u prethodnom periodu, nastavljeno je sa ranijom praksom da organi koje ovo Pravobranilaštvo zastupa u pojedinačnim predmetima neblagovremeno ili uopće ne dostavljaju izjašnjenja na tužbu i dokaze, kao i ne postupaju po nalozima Pravobranilaštva.

U cilju zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo u sudskim postupcima, Pravobranilaštvo smatra da je neophodno nastaviti započeto unaprijeđenje saradnje

34

organa Kantona Sarajevo sa Pravobranilaštvom u cilju kvalitetnije i stručnije zaštite imovine. Ovo naročito kada se imaju u vidu odredbe Zakona o parničnom postupku F BiH i poštivanje zakonskih rokova koji su prekluzivni, te po kojem se na pripremnom ročištu moraju istaći sve činjenice i dostaviti svi dokazi, tako da je organ koga zastupa Pravobranilaštvo, obavezan dostaviti Pravobranilaštvu izjašnjenje na činjenične navode tužbe, kao i sve dokaze koje posjeduje, na što su po članu 3. Zakona o pravobranilaštvu i obavezni.

Posebno želimo napomenuti da organi koje zastupamo, a nakon dobijanja pravosnažnih sudskih odluka kojim je jasno utvrđen nezakonit rad u pojedinim pitanjima koja su predmet spora, apsolutno ne poduzimju ništa u pogledu utvrđivanja odgovornosti odgovornih lica u tako utvrđenim nezakonitim postupcima. Posebno napominjemo da se takvim postupcima, pored utvrđenog nezakonitog postupanja u radu organa kojeg zastupamo čime se ruši sam ugled istog, čini i znatna imovinskopravna šteta koja se odnosi na troškove glavnog I sporednih potraživanja, troškove parničnih postupaka I si., što smatramo apsolutno neprihvatljivim I nedopustivim. U svim takvim postupcima nedophodno je pokretanje odgovornosti službenika, zaposlenika kao I rukovodilaca tih organa kako se u budućnosti nebi ponavljale ili barem smanjile nezakonite radnje na isti ili sličan način. Dosadašnjom praksom ostavlja se dojam da se za takve radnje može proći nekažnjeno te se na iste ne obraća dovoljna pažnja što rezultira novim I ponovnim nezakonitim radnjama bilo da se iste provode sa namjerom ili krajnjom nepažnjom.Ovo Pravobranilaštvo poduzima sve radnje u zakonskim okvirima a koje se odnose na utvrđivanje odgovornosti, s tim da naglašavamo da su naša dosadašnja zakonska ovlaštenja na ovom polju ograničana.

Značajno je i napomenuti da su, kada ministarstva Kantona traže stručnu pomoć u vezi rješavanja određenih pravnih pitanja od Pravobranilaštva, dužna iznijeti svoj stav povodom predmetnog pitanja, kako bi ovo Pravobranilaštvo moglo pružiti stručnu pomoć, dati mišljenje na predloženi stav ili predložiti način rješavanja predmetnog pitanja u vezi sa važećim propisima. Pravobranilaštvo apeluje da organi Kantona Sarajevo postupaju po preporukama koje im u određenim pitanjima daje Pravobranilaštvo, a sve u cilju što potpunije zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo (npr. u slučaju neosnovanosti tužbe da se ne ustaje sa istom i ne prouzrokuju troškovi sudskog postupka koji dodatno opterećuju Kanton Sarajevo), a imajući u vidu dosadašnje zakonsko rješenje da u postupcima koje ovo Pravobranilaštvo vodi konačni stav zauzima organ kojeg zastupamo.

Iz svega naprijed navedenog ovo Pravobranilaštvo ponovo ukazuje na naophodne izmjene I dopune Zakona o pravobranilaštvu Kantona Sarajevo, kako bi se u što većem obimu olakšao rad ovog organa.

Radi davanja na znanje Skupštini Kantona Sarajevo želimo istaći i činjenicu da se kao punomoćnici - advokati stranaka u postupcima koji se vode protiv Kantona Sarajevo pojavljuju advokati koji duži vremenski period obavljaju funkciju članova Zakonodavno-pravna komisije Skupštine Kantona Sarajevo. Naime, radi se o

35

advokatu Esadu Hrvačiću koji obavljajući funkciju člana navedene komisije, uporedo zastupa stranke koji su ili tuženi ili tužitelji u parnicama I postupcima koji se vode između trećih lica I Kantona Sarajevo, kao što su neki od naprijed opisanih slučajeva I to: ČOLAKTEKS d.o.o., Arzija Mahmutović; zastupanje fizičkih lica u postupcima za isplatu naknade materijalne i nematerijalne štete, od čega posebno ističemo predmete koji se odnose na naknadu štete po izgradnji gradskih saobračajnica što smo detaljno naveli kroz izvještaj za 2014. godinu u kojim su isti tužili Kanton Sarajevo te su nakon zalaganja ovog organa isti bili prinuđeni povući tužbe; kao i predmetima naknade štete nastale ujedom pasa lutalica I si.

Posebno želimo skrenuti pažnju da je krajem 2015. godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku F BiH kojim je između ostalog izvršena izmjena u pogledu naknade troškova postupka kada je u pitanju zastupanje stranaka od strane pravobranilaštva. Ovim se izmjenama zakona priznaje pravno na naknadu troškova postupka strankama koje zastupa Pravobranilaštvo u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u F BiH. Kao što je navedeno i u nekim od postupaka koji su obuhvaćeni ovim izvještajem, dosuđeni su troškovi za rad ovog pravobranilaštva. Ovim je izmjenama također prekinuta dugogodišnja diskriminacija pravobranilaštava na teritoriji Federacije BiH naspram Pravobranilaštva Republike Srpske i Pravobranilaštva BiH koji su imali pravo na troškove postupka, lako su Izmjene Zakona o parničnom postupku F BiH na pravnoj snazi tek nepuna tri mjeseca primjetno je da iste već daju značajne rezultate. Ovo se ogleda u činjenici da su već u nekoliko predmeta dosuđeni troškovi postupka strankama koje zastupa pravobranilaštvo, da je veći odziv za ispunjenje obaveze dužnika Kantonu Saravo po upućenoj opomeni pred tužbi jer dužnici ne želi uvećati dug za dodatne troškove sudskog postupka, te u činjenici da se sa puno većim oprezom podnose tužbe protiv Kantona Sarajevo. Napominjemo da troškovi koji se dosude sudskom odlukom predstavljaju prihod Budžeta Kantona Sarjevo, a ne prihod ovog organa. Obzirom da smo u Izvještaju o radu ovog organa za prethodnu godinu skrenuli pažnju na ovu problematiku i potrebu izmjena Zakona o parničnom postupku F BiH u ovom dijelu ovim putem izražavamo zahvalnost što je ova inicijativa prihvaćena i izvršena potrebna izmjena zakona u ovom dijelu.

V. PREGLED UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE PRAVOBRANILAŠTVA

Prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Pravobranilaštva Kantona Sarajevo planirana su sljedeća radna mjesta:- Pravobranilac (VSS) 1 izvršilac- zamjenici Pravobranioca (VSS) 6 izvršilaca- stručni savjetnik (VSS) 1 izvršilac- šef odjeljenja (VSS) 1 izvršilac- viši referent - tehnički sekretar (SSS) 1 izvršilac- viši referent za računovodstvene poslove (SSS) 1 izvršilac- viši referent za parnične i izvršne poslove (SSS 1 izvršilac- viši referent za poslove pisarne (SSS) 1 izvršilac

36

- viši referent daktilograf (SSS) 1 izvršilac- kurir - kafe kuharica (NK) 1 izvršilacUkupan broj uposlenih u Pravobranilaštvu Kantona Sarajevo je petnaest (15).

VI. PROGRAMSKA ORJENTACIJA ZA NAREDNI PERIOD

U ostvarivanju principa ustavnosti i zakonitosti i ostvarivanju funkcija i zadataka koji proizilaze iz Zakona o pravobranilaštvu Kantona Sarajevo, aktivnosti Pravobranilaštva će i u narednom periodu biti usmjerene na;- poduzimanju mjera i aktivnosti radi pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo- u saradnji sa drugim organima (tužilaštvo, sud i dr.) osigurati najveći stepen pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo- afirmisnju svih vidova preventivne djelatnosti, kao što su sporazumno rješavanje spornih odnosa,- kontinuirano praćenje pojava i problema u vezi primjene zakona u praksi, te inicirati putem nadležnih institucija izmjene istih,- organizovati radne dogovore sa svim organima u cilju što stručnijeg i efikasnijeg rada,- osigurati saradnju sa federalnim organima i drugim organima, sa pravobranilaštvima na svim nivoima radi ujednačavanja prakse i zauzimanja stavova po istim ili sličnim pravnim pitanjima,- intenzivirati svoje aktivnosti na ukazivanju Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo na uočene pojave i probleme koji ugrožavaju i narušavaju imovinu Kantona Sarajevo, a do kojih saznanja bude dolazilo kroz rad na predmetima, kao i kroz podatke i obavještenja koja dostavljaju državni organi, preduzeča i druga pravna lica, te davati prijedloge za sprječavanje istih,- inicirati aktivnosti na ažuriranju evidencije o imovini Kantona Sarajevo u saradnji sa svim organima kojima je povjereno korištenje imovine Kantona Sarajevo,- pokretati postupke radi upisa stvarnih prava u korist Kantona Sarajevo i pristupiti knjiženju nekretnina u zemljišnu knjigu,- stalnoj edukaciji nosilaca pravobranilačke funkcije i drugih uposlenika putem savjetova n regulative.

37