NA7012007HRC_002

Migracije i azil

P O L I T I K E E U R O P S K E

U N I J E

Migraci je prema Europi t ra ju jako dugo. Da bismo iskor ist i l i mogunost i i suoi l i se s izazovima koj i nastaju kao posl jedica te vrste meunarodne mobi lnost i , Europska uni ja (EU) razvi ja zajednik i pr istup migrac i jama. Isto tako , radi zat i te onih koj i u Europi t rae uto ite zbog progona i l i ozbi l jne opasnost i u svojoj mat inoj zemlj i , EU je uspostavio Zajednik i europski sustav az i la . Rad u t im podruj ima pol i t ike ukl juuje i jaanje d i ja loga te suradnju sa zemljama izvan EU-a .

Stvaramo otvorenu i sigurnu

Europu

SADRAJ

Zato nam je potrebna zajednika politika useljavanjaUseljavanje: vie mogunost nego izazov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

to EU iniZajedniki pristup EU-a u upravljanju useljavanjem . . . . . . . . . . . . . 4

Izgledi za budunost . . . . . . . . . . . . . . 8

Zato nam je potreban zajedniki pristup aziluEU kao podruje zatite . . . . . . . . . . . . . . . .9

to EU iniZajedniki europski sustav azila (CEAS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Izgledi za budunost . . . . . . . . . . . . . 12

Saznajte vie . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Politike Europske unije: Migracije i azil

Europska komisijaGlavna uprava za komunikacijuPublikacije1049 BruxellesBELGIJA

Sastavljeno u sijenju 2013.

Slika na naslovnici: ccvision.de

str. 12 21 x 29,7 cmISBN 978-92-79-24146-8 doi:10.2775/75833

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.

Europska unija, 2013.Umnoavanje je doputeno. Za svaku upotrebu ili umnoavanje pojedinanih fotografija doputenje treba zatraiti izravno od nositelja autorskih prava.

Ova publikacija dio je serije kojom se objanjava to EU poduzima u razliitim podrujima politika, zato je ukljuen

u ta podruja i koji su rezultati.

Dostupne publikacije moete pronai i preuzeti na sljedeim internetskim stranicama:

http://europa.eu/pol/index_en.htm

POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Da funkcionira EU?Europa 2020.: Europska strategija rasta

Osnivai EU-a

Borba protiv prijevaraCarina

Digitalna agendaEkonomska i monetarna unija i euro

EnergetikaGranice i sigurnost

Humanitarna pomo i civilna zatita Istraivanje i inovacije

Javno zdravljeKlimatska politika

Kultura i audiovizualna politikaMigracije i azil

Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sportOkoli

PoduzetnitvoPoljoprivreda

PoreziPotroai

Pravosue, graanstvo, temeljna pravaPromet

ProraunProirenje

Razvoj i suradnjaRegionalna politika

Ribarstvo i pomorstvoSigurnost hrane

TrgovinaTrino natjecanje

Unutarnje triteVanjski poslovi i sigurnosna politika

Zapoljavanje i socijalna pitanja

3M I G R A C I J E I A Z I L

Useljavanje u Europu, u jednom ili drugom obliku, postalo je stvarnost koja e nas pratiti i u budunosti. Zahvaljujui globalizaciji i veoj dostupnosti prijevoznih sredstava znatno su se poveale mogunosti za mobilnost. Postoji vie razloga zbog kojih se ljudi sele u EU. Neki dolaze radi studiranja ili istraivakog rada, neki radi posla, a neki da bi se pridruili svojim obiteljima koje ve ive u EU-u. Istovremeno, zbog sve veeg broja globalnih kriza, prirodnih i onih koje uzrokuje ovjek, mnogi su jo spremniji napustiti svoje matine zemlje. Od otprilike 500 milijuna ljudi koji ive u EU-u oko 20 milijuna dravljani su zemalja izvan EU-a.

Od useljavanja nemaju koristi samo ljudi koji se sele u EU, nego i drutvo koje ih prihvaa. Useljenici mogu popuniti praznine na tritu radne snage cijelim nizom zanimanja, poevi od visokokvalificiranih strunjaka kojih ve sada nedostaje u EU-u pa do radnika na poslovima koje dravljani EU-a vie ne ele prihvaati. S obzirom na trenutne i budue demografske izazove od presudne je vanosti osnaiti radnu snagu EU-a. Pored toga useljenici sa sobom donose nove ideje i metode, to moe potaknuti kreativnost i inovacije.

STANOVNITVO DRAVA LANICA EU-a U 2011 .

Dravljani EU-a480 milijuna (96 %)

Dravljani zemalja izvan EU-a20 milijuna (4 %)

Izvor: Eurostat

Od useljavanja mogu koristi imati i matine zemlje u koje useljenici obino alju dio svoje zarade ili se tamo vraaju nakon to su u drutvu koje ih prihvaa stekli znanja ime pridonose poboljanju ivotnih uvjeta u matinim zemljama. Ostale koristi koje donosi useljavanje vie su drutvene ili kulturne naravi. Uzajamnom razmjenom moemo se obogaivati i pridonositi stvaranju tolerantnije sredine.

Meutim, da bi imali koristi od useljavanja, neophodno je da se useljenici uspjeno integriraju u drutvo koje ih prihvaa. To je naravno dvosmjeran proces. Useljenici moraju potovati pravila i vrijednosti drutva koje ih prihvaa, a drutvo useljenicima mora omoguiti da u njemu potpuno sudjeluju. Te mogunosti ukljuuju uenje jezika, studiranje ili posao te uivanje istih prava kao i u sluaju dravljana EU-a.

Useljavanje je ponekad nezakonito to je jedna od njegovih loih strana. Neki ljudi stiu zakonito s vizom za kratkotrajni boravak, a zatim ostaju nakon isteka vize. Neki neovlateno ulaze u dravu lanicu EU-a i neovlateno u njoj ostaju, ponekad i protiv svoje volje. Pripadnici mrea trgovine ljudima i krijumari lako mogu iskoristiti osobe bez isprava. Crno trite rada takoer pridonosi neregularnom useljavanju. Radi zatite najranjivijih, te da bi se odralo povjerenje javnosti u politiku useljavanja, potrebno je suzbijati sve oblike neregularnog useljavanja.

U Europskoj uniji, koja broji 28 drava lanica u kojima je veina unutarnjih granica ukinuta te se ljudi mogu slobodno kretati, zemlje ne mogu samostalno upravljati migracijama. Radi boljeg upravljanja migracijama od kljune je vanosti suradnja meu dravama lanicama EU-a.

Zato nam je potrebna zajednika politika useljavanja

Useljavanje: vie mogunost nego izazov

4P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Utvrivanje postupka za ulazak useljenika na dravna podruja drava lanica te odluka o broju radnika useljenika koje e prihvatiti uglavnom je u nadlenosti drava lanica EU-a. Da bi se dopunile i uskladile nacionalne politike useljavanja, EU stvara zajedniki pravni okvir. Njime su obuhvaeni uvjeti ulaska i boravka odreenih kategorija useljenika, kao to su studenti, istraivai te visokokvalificirani radnici, radi pojednostavnjenja postupka za njihov ulazak te da bi im se osigurala ujednaena prava diljem Unije. Primjerice, dravljani zemalja izvan EU-a koji zakonito borave u dravi lanici EU-a najmanje pet godina imaju pravo na dugotrajni boravak koji vrijedi u cijelom EU-u i na temelju kojega ostvaruju niz ekonomskih i socijalnih prava slinih onima koje uivaju dravljani EU-a.

Na portalu EUa o useljavanju potencijalnim useljenicima i onima koji ve ive u Europi nude se praktine informacije o preseljenju u EU.

U okviru Europske migracijske mree kreatorima politika i iroj javnosti dostupne su aurirane i pouzdane informacije o migracijama i azilu.

Useljavanje radi studiranja ili istraivakog rada

Radi promicanja EU-a kao centra izvrsnosti za studiranje i strukovnu izobrazbu, Europska unija uskladila je uvjete pristupa za dravljane zemalja izvan EU-a koji ele:

studirati radi stjecanja kvalifikacija u podruju visokog obrazovanja (studenti),

pohaati priznate programe srednjokolskog obrazovanja (uenici),

stairati bez naknade (staisti),

sudjelovati u nacionalnim volonterskim programima ili volonterskim programima EU-a (volonteri).

Da bi im se odobrio ulazak u EU, useljenici koji pripadaju jednoj od navedenih kategorija moraju ispunjavati odreene uvjete, kao to su obveza posjedovanja valjane putne isprave, zdravstvenog osiguranja te doputenja roditelja ako je rije o maloljetnicima. Od njih se moe zahtijevati i dokaz o posjedovanju financijskih sredstava za samostalan ivot tijekom njihova boravka ili o prihvatljivoj razini poznavanja jezika zemlje primateljice. S druge strane, drave lanice EU-a tim useljenicima izdaju boravine dozvole te im dodjeljuju cijeli niz prava, kao to je pravo studenata na rad da bi djelomino pokrili trokove studiranja.

Istraivanje je kljuni element za poticanje rasta i konkurentnosti. Da bi uvrstila svoj poloaj meunarodnog istraivakog sredita, Europska unija treba privlaiti vie istraivaa iz cijelog svijeta. U tu je svrhu uspostavljen ubrzani postupak radi primanja istraivaa kojima priznate istraivake organizacije nude zaposlenje u dravama lanicama EU-a. Tim se osobama izdaje boravina dozvola kojom istovremeno dobivaju i pravo da rade kao istraivai. Usto su ostala prava koja oni uivaju istovjetna pravima dravljana EU-a, a meu njima su pravo na socijalnu skrb, pravo na istraivaki rad u drugoj dravi lanici EU-a te pravo na spajanje obitelji (istraivaima se lanovi ue obitelji mogu pridruiti u zemlji primateljici te im se izdaje boravina dozvola s istim razdobljem valjanosti).

to EU ini

Zajedniki pristup EUa u upravljanju useljavanjem

Na snazi su zajednika pravila za pristup stranih studenata EU-u

M

onalyn Gracia/Corbis


Useljavanje radi zapoljavanja

EU je prepoznao vanost migracija radne snage u pokretanju gospodarskog razvoja, u rjeavanju pitanja povezanih s nedostatkom radne snage i vjetina te u suoavanju s demografskim izazovima. Sukladno tomu, poduzeo je mjere kojima se odreenim kategorijama useljenika, kao to su visokokvalificirani radnici, olakava ulazak u EU.

Privlaenje visokokvalificiranih radnika useljenika od kljune je vanosti za daljnje jaanje EU-ove konkurentnosti. Ti useljenici dobivaju posebnu boravinu i radnu dozvolu na temelju plave karte EU-a kojom im se olakava pristup tritu rada i priznaje cijeli niz socijalnih i ekonomskih prava, ukljuujui i pravo na spajanje obitelji te, u dogledno vrijeme, pravo na slobodu kretanja unutar EU-a. Na temelju usklaenog ubrzanog postupka i zajednikih kriterija za izdavanje plave karte EU-a drave lanice EU-a na fleksibilan nain mogu odgovoriti na potrebe svojih trita rada.

Nadalje, na temelju jedinstvenog postupka podnoenja zahtjeva za boravinu i radnu dozvolu te izdavanjem jedinstvene dozvole EU-a za useljenike koji rade i borave u Uniji uvelike se pojednostavnjuju administrativni postupci za useljenike i njihove budue poslodavce. Radnici iz zemalja izvan EU-a stjeu i cijeli niz prava jednakih onima koje imaju dravljani EU-a i koja se odnose na uvjete rada, priznavanje kvalifikacija (obrazovnih i strunih) te na pristup strukovnoj izobrazbi i socijalno osiguranje.

Useljavanje radi spajanja obitelji

Spajanje obitelji i dalje je jedan od glavnih razloga zbog kojih se ljudi sele u EU. Ouvanje obiteljskog ivota onih useljenika koji ve ive u Uniji posebno je vano radi njihove integracije u drutvo koje ih prihvaa. EU primjenjuje zajednike uvjete za odobravanje spajanja obitelji i priznavanje prava lanovima obitelji useljenika. Ovisno o bilo kojim posebnim uvjetima koje utvruje zemlja primateljica (kao to je uvjet posjedovanja odgovarajueg smjetaja i dostatnih financijskih sredstava) dravljanima zemalja izvan EU-a koji od prije zakonito borave u Uniji mogu se pridruiti njihovi suprunici, maloljetna djeca te djeca njihovih suprunika. U popis lanova obitelji koji ispunjavaju uvjete za spajanje obitelji drave lanice EU-a mogu ukljuiti i nevjenanog partnera, punoljetno uzdravano dijete te starije uzdravane lanove obitelji. Prilikom ulaska u EU lanovi obitelji dobivaju boravinu dozvolu te imaju pravo na pristup obrazovanju, zapoljavanju i strukovnoj izobrazbi pod jednakim uvjetima kao i ostali dravljani zemalja izvan EU-a.

Europska poduzea lake zapoljavaju visokokvalificirane radnike koji posjeduju plavu kartu EU-a

M

onal

yn G

raci

a/Co

rbis

Obiteljsko jedinstvo vano je za uspjenu integraciju

Paul Burns/Corbis


Nema useljavanja bez integracije

Na europskim internetskim stranicama o integraciji mogu se pronai primjeri dobre prakse, vijesti, poveznice, dogaanja i druge posebnosti u vezi s uspjenom integracijom dravljana zemalja izvan EU-a koji zakonito borave u EU-u te se njima pridonosi stvaranju europske zajednice kreatora politika i strunjaka za podruje integracije.

Useljenici koji ive u EU-u uspjeno se mogu integrirati u zemlju primateljicu samo aktivnim sudjelovanjem na svim razinama drutva. U tu svrhu oni moraju uivati prava slina pravima dravljana EU-a te imati priliku nauiti jezik zemlje primateljice, studirati, raditi i, openito, razvijati osjeaj pripadnosti. Svojim aktivnim sudjelovanjem u drutvu koje ih prihvaa useljenici mogu pridonijeti i njegovu gospodarskom i drutvenom razvoju te kulturnoj raznolikosti EU-a. Istodobno imaju i odgovornosti moraju potovati pravila i vrijednosti zemlje primateljice.

Sve mjere koje se odnose na integraciju u nadlenosti su drava lanica EU-a. EU promie suradnju drava lanica da bi useljenici diljem Unije imali usporediva prava i mogunosti. Primjerice, osnovnim zajednikim naelima politike integracije useljenika u Europi dravama lanicama EU-a prua se okvir za razvoj politika integracije. S druge strane, Europski program integracije dravljana zemalja izvan EU-a usmjeren je na sudjelovanje useljenika u ekonomskom, drutvenom, kulturnom i politikom ivotu drutva koje ih prihvaa te se istie vanost djelovanja na lokalnoj razini i uloga matinih zemalja u integraciji njihovih dravljana. Programom je obuhvaen i skup integracijskih mjera namijenjenih nacionalnim tijelima. Usto je Europska unija osnovala mreu nacionalnih kontaktnih toaka za integraciju kojom se nacionalnim vladama omoguuje razmjena najbolje prakse te traenje rjeenja za izazove povezane s integracijom. Istovremeno, Europski integracijski forum slui kao platforma za dijalog izmeu predstavnika civilnog drutva i institucija EU-a. Slian je forum organiziran i s lokalnim i regionalnim tijelima koja se bave integracijom.

Suzbijanje neregularnog useljavanja

Useljenici mogu pokuati ui u EU kopnenim, morskim ili zranim putem na nepropisan nain ili uporabom lanih putnih isprava. Pritom se esto oslanjaju na kriminalne organizacije koje im u tom smislu mogu pomoi, a o kriminalcima ponekad ovise i nakon svog dolaska u EU. Meutim, veina neregularnih useljenika u EU ula je zakonito i to s vizom za kratkotrajni boravak, ali je ostala nakon isteka vize (za vie informacija vidi brouru Granice i sigurnost). Da bi europske politike useljavanja i dalje bile odrive i vjerodostojne, drave lanice EU-a moraju se zajedno suoiti s problemom neregularnog useljavanja.

Jedan je od izazova borba protiv mrea trgovine ljudima i krijumarenja useljenicima. EU trgovinu ljudima smatra kaznenim djelom te osigurava pomo i zatitu onima koji postanu rtve tog oblika kriminala (za vie informacija vidi brouru Granice i sigurnost).

Osim to privlai neregularne useljenike, crno trite rada pridonosi i njihovu iskoritavanju to je jo jedan aspekt tog istog problema. U tu je svrhu Europska unija postroila sankcije protiv poslodavaca koji zapoljavaju neprijavljene radnike useljenike i unaprijedila mjere zatite tih radnika, osobito u sluajevima kada ih poslodavci bezobzirno iskoritavaju.

Povratak neregularnih useljenika u njihove matine zemlje takoer je kljuan element odrive i vjerodostojne politike useljavanja. U jedinstvenim standardima i postupcima za povratak dravljana zemalja izvan EU-a koji nedoputeno borave u EU-u uzimaju se u obzir njihova temeljna prava (u skladu s Poveljom EUa) te im se ponajprije daje pravo na dobrovoljan odlazak. EU nastoji uskladiti napore drava lanica da bi bile uspjenije u vraanju neregularnih useljenika te da bi im omoguile reintegraciju u matinim zemljama. Time je obuhvaena i operativna suradnja meu dravama lanicama EU-a koja ukljuuje

UHIENI NEREGULARNI USELJENICI U EU-u

700 000

600 000

500 000

400 000

300 000

200 000

100 000

02008. 2009. 2011.2010.

Broj uhie

nih lju

di

GodinaIzvor: Eurostat


organizaciju zajednikih letova za udaljavanje useljenika te pregovaranje sporazuma s matinim zemljama o ponovnom prihvatu njihovih dravljana (odreivanje pravila i postupaka na temelju kojih matine zemlje prihvaaju povratak svojih dravljana).

Dijalog i suradnja sa zemljama izvan EUa

Radi boljeg organiziranja migracije u EU potrebna je bliska suradnja izmeu zemalja EU-a te matinih i tranzitnih zemalja izvan EU-a. Globalni pristup migracijama EU-a (GAMM) sveopi je okvir za vanjsku migracijsku politiku. Njime se oblikuje dijalog i suradnja sa zemljama izvan EU-a u podruju migracija i azila, i to u skladu s vanjskom i razvojnom politikom EU-a.

GAMM-om se prua uravnoteen i sveobuhvatan sklop mjera za suradnju u cilju:

boljeg organiziranja zakonitih migracija te podupiranja dobro voene mobilnosti,

sprjeavanja i suzbijanja neregularnog useljavanja te iskorjenjivanja trgovine ljudima,

poveanja uinka migracija i mobilnosti na razvoj,

promicanja meunarodne zatite i jaanja vanjske dimenzije azila.

Ti se ciljevi provode putem bilateralnih dijaloga s kljunim partnerima, ukljuujui juni Mediteran, Istono partnerstvo i zemlje zapadnog Balkana, Tursku, Rusiju, Kinu, Indiju, Junu Afriku i Nigeriju te putem niza

NEREGULARNI USELJENICI VRAENI IZ EU-a300 000

250 000

200 000

150 000

100 000

50 000

02008. 2009. 2010.

Broj vrae

nih os

oba

GodinaIzvor: Eurostat

regionalnih dijaloga s afrikim, azijskim i junoamerikim zemljama.

Zahvaljujui dijalozima o migracijama i mobilnosti EU ima mogunost razmjenjivati iskustva i najbolju praksu s partnerskim zemljama te prepoznavati konkretne mogunosti suradnje. Time su obuhvaeni programi i projekti kojima je cilj jaanje sposobnosti zemalja izvan EU-a da postignu ciljeve predviene GAMM-om. S tim u vezi, vaan su instrument i partnerstva za mobilnost koja EU i drave lanice sklapaju s odabranim partnerskim zemljama.

Financijska sredstva EUa za potporu upravljanju useljavanjem

U cilju podrke naporima drava lanica u uinkovitom upravljanju useljavanjem EU im prua mogunosti financiranja, osobito radi integracije useljenika koji u njima zakonito borave te povratka neregularnih useljenika u matine zemlje. Primjerice, u razdoblju od 2007. do 2013. u okviru Europskog fonda za integraciju dravljana treih zemalja EU e osigurati sredstva u iznosu od 825 milijuna eura namijenjena inicijativama drava lanica kojima se omoguuje integracija useljenika u njihova drutva. Tim se sredstvima podupiru inicijative na nacionalnoj razini i razini EU-a, kao to su meukulturno osposobljavanje za civilno drutvo, teajevi jezika i graanskog odgoja za useljenike te mjere priprema za polazak (prenoenje informacija o drutvu koje prihvaa useljenike) u zemljama izvan EU-a.

Pomo u prevoenju jedna je od usluga koju nudi Spasilaki ured u Varavi (Poljska). Ured

se sufinancira sredstvima iz Europskog fonda za integraciju dravljana treih zemalja.

E

urop

ean

Uni

on


U razdoblju od 2008. do 2013. u okviru Europskog fonda za povratak EU e dravama lanicama dodijeliti iznos od 676 milijuna eura namijenjen aktivnostima dobrovoljnog i prisilnog povratka, ukljuujui i njihove zajednike operacije povratka. Fondom se pridonosi i aktivnostima kojima se poboljava kvaliteta

informacija namijenjenih neregularnim useljenicima o pomoi koja se prua pri dobrovoljnom povratku te o rizicima povezanima s neregularnim useljavanjem. Nadalje, da bi podrao reintegraciju povratnika u matinim zemljama, EU se zalae za suradnju drava lanica sa zemljama povratka.

EUROPSKI FOND ZA INTEGRACIJU DRAVLJANA TREIH ZEMALJA

EUROPSKI FOND ZA POVRATAK

Uku

pno 20

07.

201

1.(u m

ilijunima eu

ra)

Izvor: Europska komisija

Belgija

Buga

rska

eka

Danska

Njem

aka

Estonija

Irska

Grka

pan

jolska

Fran

cuska

Italija

Cipa

r

Latvija

Litva

Luksem

burg

Ma

arska

Malta

Nizozemska

Austrija

Poljska

Portu

gal

Rumun

jska

Slovenija

Slovaka

Finska

vedska

Ujedinjena

Kraljevina

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Uku

pno 20

08.

201

3.(u m

ilijunima eu

ra)

Izvor: Europska komisija

Belgija

Buga

rska

eka

Danska

Njem

aka

Estonija

Irska

Grka

pan

jolska

Fran

cuska

Hrvatska

Italija

Cipa

r

Latvija

Litva

Luksem

burg

Ma

arska

Malta

Nizozemska

Austrija

Poljska

Portu

gal

Rumun

jska

Slovenija

Slovaka

Finska

ved

ska

Ujed

injena

Kraljevina

0

20

40

60

80

100

120

140

EU e i dalje ulagati napore da bi pronaao zajednika rjeenja za izazove povezane s useljavanjem od ega e korist imati i europska drutva i oni koji se u Europu sele u potrazi za boljim ivotom. Postupci za ulazak i prava sezonskih radnika i osoba premjetenih unutar meunarodnih poduzea neka su od podruja u kojima je prepoznata potreba za daljnjim radom. Uinkovitijim i transparentnijim uvjetima ulaska, boravka i mobilnosti

unutar EU-a olakat e se i aktivnosti istraivaa, studenata, kolske djece i staista. U cilju uspjenijeg suzbijanja neregularnog useljavanja EU e i dalje sklapati sporazume o ponovnom prihvatu s pojedinim zemljama izvan EU-a. Nadalje, dodatno e razvijati i jaati regionalni i bilateralni dijalog i suradnju s glavnim partnerskim zemljama.

Izgledi za budunost


Zato nam je potreban zajedniki pristup azilu

EU kao podruje zatite

Azil je oblik meunarodne zatite koju dobivaju ljudi koji bjee iz svojih matinih zemalja zbog utemeljenog straha od progona. Zatitu dobivaju i ljudi iji bi ivot bio ozbiljno ugroen u sluaju povratka u matinu zemlju. Prema visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u 2011. je vie od 860 000 ljudi u cijelom svijetu zatrailo azil. Iako veina ljudi koji bjee iz svojih matinih zemalja azil trai u susjednim zemljama, u EU-u kao cjelini primljeno je priblino 35 % svih zahtjeva za azil u svijetu. Obveza EU-a da titi one kojima je to potrebno ugraena je u Povelju o temeljnim pravima i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. Osim toga, to je i meunarodna obveza koja proizlazi iz enevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951.

Broj traitelja azila koji svake godine dolaze u EU nije ravnomjerno rasporeen meu dravama lanicama. Primjerice, tijekom 2011. vie od 90 % zahtjeva za azil obraeno je u samo 10 zemalja, najvie u Francuskoj i Njemakoj. Meutim, usporedbom broja traitelja azila s brojem stanovnika u svakoj pojedinoj zemlji, pokazalo se da su najzahvaenije zemlje Malta, Cipar, vedska

i Belgija. Nerazmjeran broj zahtjeva za azil koje te zemlje primaju obino se objanjava njihovim poloajem, malom povrinom ili tradicionalno otvorenim politikama azila. Upravo stoga EU mora postupati u skladu s naelima solidarnosti te podijeliti odgovornost u zatiti izbjeglica.

ZAHTJEVI ZA AZIL U EU27

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

Izvor: Eurostat

0

50 000

100 000

150 000

200 000

250 000

300 000

350 000

400 000

450 000

iStockphoto/Brian Jackson

EU titi ljude koji bjee od progona i rata


EU se od 1999. zalae za stvaranje Zajednikog europskog sustava azila (CEAS) kojim e se uskladiti odreeni aspekti nacionalnih azilnih postupaka, omoguiti sigurnost, pravednost i uinkovitost tih postupaka te onemoguiti njihova zlouporaba. Usklaivanje standarda zatite i prihvata u EU-u ini sr zajednikog sustava. Time se traiteljima azila diljem Unije jame jednake mogunosti meunarodne zatite. Istovremeno, zajedniki se sustav temelji na uinkovitoj praktinoj suradnji i meusobnoj solidarnosti drava lanica EU-a te njihovoj suradnji i solidarnosti s matinim ili tranzitnim zemljama traitelja azila.

Europski ured za podrku u pitanjima azila (EASO) podupire praktinu suradnju drava lanica EU-a tako to im pomae pri utvrivanju dobre prakse i omoguuje razmjenu informacija i organiziranje izobrazbe na razini EU-a. Ured prua i tehniku i operativnu potporu dravama lanicama EU-a koje su izloene posebnim pritiscima, primjerice zbog velikog broja zahtjeva za azil.

Nadlenost za zahtjeve za azil

Da bi se izbjeglo premjetanje traitelja azila iz jedne drave lanice EU-a u drugu, a da pritom ni jedna od njih ne preuzima odgovornost, ili sprijeilo istovremeno traenje azila u vie drava lanica EU-a (tzv. asylum shopping), svaka drava lanica mora biti u mogunosti utvrditi je li i kada je nadlena za obradu zahtjeva za azil. Na temelju zajednikih pravila EU-a brzo se moe utvrditi koja zemlja ima iskljuivu nadlenost za razmatranje zahtjeva za azil. Ta se pravila temelje na kriterijima kojima se utvruje gdje borave lanovi obitelji podnositelja zahtjeva, gdje boravi podnositelj te koja mu je zemlja izdala vizu ili bila mjesto ulaska u EU. Da bi pomogle u tom procesu, drave lanice EU-a imaju pristup Eurodacu, bazi podataka kojom se omoguuje usporeivanje otisaka prstiju radi provjere je li traitelj azila prethodno podnio zahtjev za azil u nekoj drugoj dravi lanici EU-a.

Uvjeti prihvata traitelja azila

Traiteljima azila koji ekaju odluku o svojem zahtjevu moraju se ispuniti neke osnovne potrebe da bi im se jamio dostojan ivotni standard. Prikladnim i usporedivim uvjetima prihvata diljem Unije traitelji azila trebali bi se i odvratiti od selidbe iz jedne drave lanice EU-a u drugu u potrazi za boljim uvjetima postupanja. Na temelju zajednikih minimalnih standarda EU-a za prihvat traitelja azila drave lanice EU-a moraju podnositeljima zahtjeva pruiti materijalnu podrku, kao to su smjetaj, odjea, hrana i novac za osnovne potrebe. Moraju im zajamiti i zdravstvenu i psiholoku skrb te, ako je rije o djeci, pristup obrazovanju. Traitelji azila imaju pravo i na obiteljsko jedinstvo, strukovnu izobrazbu i, pod odreenim uvjetima, pristup tritu rada.

to EU ini?

Zajedniki europski sustav azila (CEAS)

European U

nion

Izbjeglica u centru za skrb u Rimu (Italija). Centar se financira sredstvima iz Europskog fonda za izbjeglice.


Postupak za odobravanje statusa izbjeglice

Zbog posebnih ustavnih i upravnih tradicija postupci odobravanja ili ukidanja statusa izbjeglice znatno se razlikuju u dravama lanicama EU-a. Meutim, potrebno je osigurati osnovne zajednike zatitne mehanizme za ljude koji bjee od progona i trae meunarodnu zatitu traitelji azila moraju imati pristup pravednim i uinkovitim azilnim postupcima. Zatitnim mehanizmima EU-a obuhvaeno je obavjeivanje traitelja azila o postupcima, osiguravanje prava na albu na odluku o odbijanju zahtjeva za azil te pruanje besplatne pravne pomoi onima koji si je ne mogu priutiti. U postupcima odluivanja moraju se potovati i odreeni minimalni zahtjevi, i to uglavnom da nadleno osoblje odluke o azilu mora donositi pojedinano, objektivno i nepristrano.

Udovoljavanje uvjetima za dobivanje statusa izbjeglice

Prije odobravanja azila mora se priznati status izbjeglice. Stoga je od kljune vanosti da drave lanice EU-a jednako razumiju izraz izbjeglica. U tu je svrhu EU uskladio sljedee kriterije za odluivanje o tome tko udovoljava uvjetima: dravljani zemalja izvan EU-a ili osobe bez dravljanstva koje se nalaze izvan svojih matinih zemalja u koje se ne ele ili ne mogu vratiti zbog utemeljenog straha od progona zbog rase, vjeroispovijesti, nacionalnosti, politikog uvjerenja ili pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini.

Oni koji ne udovoljavaju uvjetima za dobivanje statusa izbjeglice, ali se ne mogu vratiti u svoju matinu zemlju zbog ozbiljne opasnosti kojoj bi mogli biti izloeni (smrtna kazna ili pogubljenje, muenje ili neljudsko ili poniavajue postupanje ili ozbiljna i individualna prijetnja ivotu zbog opeg nasilja) imaju pravo na supsidijarnu zatitu.

Korisnici meunarodne zatite imaju pravo na skup minimalnih prava, kao to su zabrana vraanja (to znai da ih se ne vraa tamo gdje im prijeti progon), pravo na boravinu dozvolu te pravo na putovanje unutar i izvan zemlje boravita. Mora im se omoguiti i pristup zapoljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj skrbi, obrazovanju te programima kojima bi se olakala njihova integracija u zemlji boravka. Meutim, u odreenim sluajevima, kao to je pristup socijalnoj skrbi, sukladno nacionalnim propisima korisnici supsidijarne zatite mogu naii na nepovoljnije postupanje.

Dijalog i suradnja sa zemljama izvan EUa

U skladu sa svojim Globalnim pristupom migracijama (GAMM) EU nastoji promicati meunarodnu zatitu te pomoi zemljama izvan EU-a u jaanju njihovih sustava azila. Cilj je poboljati pristup zatiti onih kojima je potrebno te da to bude to je blie mogue podruju iz kojeg potjeu. U tu svrhu EU u suradnji s UNHCR-om provodi regionalne programe zatite kojima e se unaprijediti sposobnost za zatitu u ukljuenim podrujima i trajnim rjeenjima poboljati zatita izbjeglica (povratak, lokalna integracija ili preseljenje u zemlje izvan EU-a).

Financijska sredstva EUa za potporu prihvatu izbjeglica

U cilju podrke naporima drava lanica usmjerenima na prihvat izbjeglica, EU je uspostavio Europski fond za izbjeglice. U razdoblju od 2008. do 2013. iz tog e se fonda za aktivnosti na nacionalnoj razini i razini EU-a dodijeliti sredstva u iznosu od 630 milijuna eura, osobito u onim dravama lanicama EU-a koje primaju vei broj traitelja azila zbog ega su njihovi kapaciteti prihvata i sustavi azila preoptereeni. Financirane aktivnosti obuhvaaju izobrazbu osoblja i lokalnih vlasti koje se bave traiteljima azila i izbjeglicama, unaprjeivanje centara za prihvat traitelja azila te osnaivanje izbjeglica putem socijalne i pravne pomoi, jezine izobrazbe itd. Sredstvima iz fonda podupiru se i aktivnosti drava lanica EU-a za preseljenje, tj. premjetanje osoba kojima je potrebna meunarodna zatita iz jedne drave lanice EU-a u drugu ili iz zemlje izvan EU-a u dravu lanicu EU-a.

European U

nion

Centar za pomo obiteljima eenskih izbjeglica u Lublinu (Poljska). Centar se sufinancira sredstvima iz Europskog

fonda za izbjeglice.


EU ve nekoliko godina radi na poboljanju Zajednikog europskog sustava azila. Zakonodavstvo je nedavno aurirano radi dodatnog usklaivanja praksi drava lanica EU-a u pogledu azila tako da one budu bre, pravednije i uinkovitije. To nije samo u interesu drava

Izgledi za budunost

NA-70-12-007-ET-C

Saznajte vie

ISBN 978-92-79-24146-8 doi:10.2775/75833

X Glavna uprava Europske komisije za unutarnje poslove: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs X Portal EUa o useljavanju: http://ec.europa.eu/immigration X Europska migracijska mrea: http://emn.intrasoft-intl.com X Europske internetske stranice o integraciji: http://ec.europa.eu/ewsi X Europski ured za podrku u pitanjima azila: http://easo.europa.eu X Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice: http://unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/home X Imate li pitanja o Europskoj uniji?

Obratite se slubi za informiranje graana Europe Direct: 00 800 6 7 8 9 10 11 (http://europedirect.europa.eu)

lanica EU-a, ve e se i traiteljima azila jamiti jednake mogunosti zatite diljem Unije. EU e takoer pojaati svoje napore da bi pomogao zemljama izvan EU-a u suoavanju s pitanjima izbjeglica i azila, ujedno provedbom regionalnih programa zatite.

SADRAJZato nam je potrebna zajednikapolitika useljavanjaUseljavanje: vie mogunostnego izazov

to EU iniZajedniki pristup EU-a uupravljanju useljavanjem

Izgledi za budunostZato nam je potreban zajednikipristup aziluEU kao podruje zatite

to EU iniZajedniki europskisustav azila (CEAS)

Izgledi za budunostSaznajte vie

Documents

NA7012007HRC_002