Marija LalovićSki centar Vučje

Petar PopovićFarmont MP

Miroslavka BokovacKalafatska radionica Bokovac

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LV

Bro

j 1

Janu

ar 2

019.

Verica Maraš, izvršna direktorica "13. jul - Plantaže"

Naša je misija razvojvinske kulture u

Crnoj Gori

Kapaciteti popunjeni,sezona obećava

Proizvoditi ljekove nabazi prirodnih supstanci

Vrijedan biznis u funkciji očuvanja crnogorske tradicije

IMPR

ESU

M

6 Intervju predsjednika PKCG Vlastimira Golubovića agenciji MINANeophodno ubrzati proces strukturalnih reformi

Broj 1Januar 2019.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Interview of the CEM President Vlastimir Golubovic for MINA News AgencyStructural reforms needs to be accelerated

Verica Maraš, executive director of the company "13. jul – Plantaže"Our mission - development of viticulture in Montenegro

Marija Lalović, Vučje ski resortFully booked capacities, promising season

Petar Popović, Executive Director of the company Farmont MPProducing medicines based on natural substances

Miroslavka Bokovac, Calafate’s workshop Bokovac, BarA valuable business in the function of preserving the Montenegrin tradition

Željko Bakrač, owner of "Eko Piva"- PlužineThe future lies in green tourism

Aleksandar Milovanović, general manager of Melia hotels international, PetrovacMeliã - a brand which will enrich tourist offer

Ph.D. Boban Melović, University of MontenegroBrand management as a factor of development and competitiveness

8

21

40

52

61

91

100

107

4

Broj 1 Januar 2019.

Marija Lalović, Ski centar Vučje

Kapaciteti popunjeni,sezona obećava

Verica Maraš, izvršna direktorica kompanije "13. jul – Plantaže"Naša je misija razvoj vinske kulture uCrnoj Gori

Memorandum o razumijevanjuUnapređenje ekonomske perspektive Zapadnog Balkana

Izvršna direktorka Mljekare Srna Zorka ŠljukićUticati na potrošačeda kupuju domaće

Miroslavka Bokovac, Kalafatska radionica BokovacVrijedan biznis u funkcijiočuvanja crnogorsketradicije

Petar Popović, izvršni direktor kompanije Farmont MP d.o.o.Proizvoditi ljekove nabazi prirodnih supstanci

16

38

10

34

5850

5

Broj 1Januar 2019.

Listajući Glasnik...

1979.Mljekarska industrija

Koordinacioni odbor za mljekarstvo, koji radi u okviru Opšteg udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Pri-vredne komore Crne Gore, na sastanku održanom 6. jula 1982., godine u Bijelom Polju razmatrao je problematiku organizacije otkupa mlijeka, kao i snabdjevenost mljekarske industrije repromaterijalom. Zaključeno je da je neophodno proširenje otkupne

mreže radi prikupljanja što večih količina mlijeka, proizvedenog u privatnom sektoru. Preduslov za ovo su bolja organizovanost onih koji obavaljaju otkup mlijeka te njihova adekvatna tehnička i kadrovska opremljenost. Usljed nepovoljnih vremenskih prilika podbacio je rod sijena te je potrebno iznaći mogućnosti za regresiranje nedostajućih količina stočne hrane. Mljekarska industrija je u nepovoljnom položaju i zbog nedostatka rezervnih djelova za opremu koja je uvoznog porijekla, kao i sirovina za izradu ambalaže za pasterizovano mlijeko i kisjelo-mliječne proizvode. Nepovoljan materijalni položaj proizođača i prerađivača mlijeka iziskuje pokretanje inicijative kod nadležnih institucija za povećanje maloprodajnih cijena mlijeka i njegovih prerađevina, dok bi opštine ovom sektoru privrede trebalo da odobre dodatne stimulacije i regrese zbog visokih cijena prevoza, zabilježio je Glasnik 1979. godine.

2004.Hotelu "Montenegro" vrijedno priznanje

Hotel "Montenegro", koji posluje u sastavu Montenegro Stars Hotels Group, nagrađen je zlatnom prizmom i poveljom. Prema anke-ti, koju je organizovalo Turističko udruženje "Turistička prizma", ovaj objekat je u konkurenciji hotela iz Crne Gore i Srbije, dobio najviše ocjene gostiju. U cilju podizanja kvaliteta turističkog proizvoda, kompanija u okviru koje posluje pomenuti hotel, izdvojila

je značajna sredstva za obučavanje i doškolovanje mladih kadrova u inostranstvu i to u zemljama visokog turističkog prometa, dok će se za određene kadrove obuka organizovati u Crnoj Gori. Predavači su istaknuti majstori kulinarstva i drugih segmenata ugostiteljske djelatnosti.

Direktor ovog hotela Zlatibor Milić ovim povodom je kazao da priznanje obavezuje na dalje unapređenje turističkih usluga kako bi go-stima obezbijedili izuzetan komfor, navedeno je u Glasniku 2004. godine.

6

Broj 1 Januar 2019.

Neophodno ubrzati proces strukturalnihreformi

Intervju predsjednika PKCGVlastimira Golubovića agenciji MINA

Ključni nosioci rasta, u srednjem roku, su turizam sa pratećim djelatnostima, energetika, poljoprivreda

i preređivačka industrija.

Crnogorsku ekonomiju u prošloj godini karakteriše rast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti i zarada, radi čijeg daljeg osiguranja je neophodno ubrzati proces strukturalnih refor-

mi, podsticati privatne investicije i izvoz, ocijenio je predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović u intervjuu agenciji Mina--business.

Kakva je Vaša ocjena ekonomske situacije u ovoj godini i koji su najveći rizici po crnogorsku privredu u 2019. godini?

V. Golubović: Ekonomiju Crne Gore u 2018. godini karakteriše rast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, zarada, obima usluga, po-sebno u turizmu, građevinarstvu i maloprodaji, stranih direktnih investicija, ali i još uvijek visoka nezaposlenost, kao i visok deficit robnog prometa sa inostranstvom.

Tokom tri kvartala 2018.godine, crnogorska ekonomija je ostavrila prosječni rast od 4,8%. Imajući u vidu raspoložive makroekonom-ske pokazatelja trend rasta ekonomije očekuje se i do kraja 2018.godine.

Rast ekonomije rezultat je rasta građevinarstva, gdje je za tri kvartala 2018. godine građevinska aktivnost povećana 31,5%, za-tim rasta svih parametara u sektoru turizma – broja turista, broja noćenja, te prihoda od turizma. Pozitivnim trendovima doprinos je dala i industrijska proizvodnja sa rastom od 24,4% , pri čemu

je jedino sektor vađenja ruda i kamena zabilježio pad proizvodnje od 18,6%, dok je proizvodnja u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom imala rast 84,8%, a sektor prerađivačke industrije 5,3%.

Veći rast crnogorske ekonomije doprinio je otvaranju novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Tokom devet mjeseci 2018. godine za-poslenost je veća za 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine, prvenstveno u proizvodnom sektoru, građevinarstvu i turizmu.

Fiskalna konsolidacija započeta 2017. godine dala je pozitivne re-zultate u smislu povećanja izvornih prihoda budžeta, smanjenja rashoda za socijalna davanja, kao i usporavanja rasta fonda zarada u javnom sektoru.

Rizici koji bi mogli negativno uticati na ostvarenje rasta u nare-dnim godinama su usporavanje rasta u Evropskoj uniji, moguće pooštravanje uslova finansiranja, regionalna politička situacija, usporavanje investicionog ciklusa mimo planirane dinamike, po-tencijalne vremenske nepogode koje bi uticale na rast turizma, po-ljoprivrede i energetike.

Mogućnost pooštravanja finanijskih uslova na međunarodnom tržištu zahtijeva preduzimanje aktivnosti na smanjenju javnog duga i spoljne neravnoteže zemlje.

7

Broj 1Januar 2019.

Takođe, u cilju smanjenja pomenutih rizika, osiguranja daljeg ra-sta i poboljšanja uslova na tržištu rada, neophodno je ubrzati pro-ces strukturalnih reformi, podsticati privatne investicije i izvoz, nastavati sa implementacijom mjera fiskalne konsolidacije i zadr-žati stabilnost finansijskog sektora, kao preduslova održive sredn-joročne stabilnosti ukupnog sistema.

Kako komentarišete spoljnotrgovinski deficit države i koji su sek-tori pokretači ekonomskog rasta?

V. Golubović: Spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore karakteriše visoka uvozna zavisnost, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući deficit trgovinskog bilansa. Negativan odnos izvoza i uvo-za dijelom se pokriva prihodima od usluga u čijoj strukturi domi-nantno učešće ima turizam. Visoka uvozna zavisnost crnogorske privrede posljedica je usko proizvodne baze i visoke korelacije iz-među uvoza robe i turizma. Ovome treba dodati i značajne infra-strukturne investicije, kao i investicije u gradnju novih turističkih kapaciteta, koji su generator uvoza.

Ključni nosioci rasta, u srednjem roku, su turizam sa pratećim dje-latnostima, energetika, poljoprivreda i preređivačka industrija.

Turizam je strateška privredna grana, koja ima veliki potencijal za dalji rast. Stoga treba raditi na kreiranju raznovrsnije turističke ponude, te unapređenju smještajnih kapaciteta sa hotelima viših kategorija. Potrebna je bolja umreženost i povezanost priobalja sa ostalim djelovima zemlje, a u cilju produženja sezone i davanja impulsa za razvoj sjevera. Daljim razvojem turizma pruža se šansa za razvoj i niza povezanih privrednih djelatnosti.

Sektor energetike jedna je od ključnih oblasti u kojoj imamo velike mogućnosti za razvoj. Crna Gora raspolaže sa velikim potencija-lom za proizvodnju energije posebno iz obnovljivih izvora (voda, sunce, vjetar, biomasa), što može predstavljati jednu od centralnih oblasti za investiranje u budućnosti.

Neiskorišćene mogućnosti u sektoru poljoprivrede su bogatstvo raznog ljekovitog i samoniklog bilja, zatim u šumskim predjelima pečurke, medonosno bilje, šumski plodovi, te neiskorišćeni poten-cijal u oblasti organske proizvodnje, slatkovodnog i morskog ribar-stva.

Pored toga, bogatstvo domaćom sirovinom u sektoru drvne indu-strije otvara mogućnosti za ulaganje i razvoj ovog sektora.

Kako komentarišete investicione projekte koji se realizuju, najvi-še u turizmu? Da li će se time poboljšati turistička ponuda i šta bi još trebalo uraditi na privlačenju turista?

V. Golubović: Posljednjih godina posebna pažnja je posvećena ula-ganjima u infrastrukturu, koja predstavlja ograničavajući faktor za ubrzaniji ekonomski razvoj. Veliki kapitalni projekti u infrastruk-turu, turističku industriju i energetiku su u toku što doprinesi većoj uposlenosti kapaciteta, rastu zaposlenosti i rastu ukupne ekono-mije.

Vjerujem da će realizacija velikih investicija u turizmu dati do-datni razvojni impuls ovom sektoru. Izgradnja turističkih rizorta, marina, luksuznih hotela i vila (Luštica bay, Portonovi i drugi), obogatiće i unaprijediti turističku ponudu i učiniti Crnu Goru još prepoznatljivijom turističkom destinacijom.

Multiplikativni efekti razvoja turizma utiču na razvoj i drugih pri-vrednih grana - saobraćaja, trgovine, bankarstva, poljoprivrede, građevinarstva, a reflektuju se i kroz povećano zapošljavanje i

uspješan ruralni razvoj.

Izazovi za sektor turizma u daljim fazama razvoja su kvalitet sa-obraćajne infrastrukture, tretman otpadnih voda i čvrstog otpada, trajanje turističke sezone, ravnomjerniji regionalni razvoj, nedo-statak kvalifikovane radne snage, te je na njima potrebno raditi u periodu pred nama.

Nadalje, u cilju privlačenja većeg broja turista potrebno je nastaviti aktivnosti na formiranju zajedničkih turističkih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu, te doprinijeti promociji regiona, pod-sticati diverzifikaciju turističke ponude kroz razvoj zdravstvenog, vjerskog, kulturnog, nautičkog, kongresnog i drugih vidova turiz-ma, te nastaviti i povećati finansijsku podršku za razvoj inovativ-nih turističkih proizvoda.

Kako unaprijediti poresku disciplinu, s obzirom na to da je pore-ski dug jedan od velikih problema sa kojima se suočava crnogor-ska ekonomija?

V. Golubović: Poreski dug ima tendenciju pada zahvaljujući naplati potraživanja kroz reprogram, pomjeranjem roka dospijeća repro-gramiranih obaveza, te isknjižavanju dijela potraživanja kod likvi-diranih preduzeća. Ipak, u cilju obezbjeđivanja poreske discipline i unapređenja postupaka naplate poreskog duga potrebno je sprovo-diti redovne poreske kontrole prema svim poreskim obveznicima, sprječavati i otklanjati nepravilnosti u privrednom poslovanju, te vršiti redovne kontrole u dijelu poštovanja rokova za izmirenje na-plate poreskih dugova.

Kako ocjenjujete regionalnu saradnju crnogorskih privrednika sa kolegama iz zemalja okruženja?

V. Golubović: Ekonomska integracija i saradnja privrednika poseb-no je važna za male privrede kao što je naša. Prednosti regionalne ekonomske integracije su mnogobrojne, od kojih su između osta-lih, lakši pristup većoj bazi potrošača, većem broju kvalifikovanih radnika, dodatnim izvorima finansiranja, novim tehnologijama.

Veća regionalna ekonomska integracija podrazumijeva veći eko-nomski rast i više radnih mjesta.

Izvozna korpa zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju je veo-ma različita zato je nužno da ne postoji međusobne konkurencije na istom tržištu EU. Razlike u specijalizovanoj proizvodnji pojedi-nih zemalja nude mogućnosti veće regionalne integracije, kao i in-tegraciju u lancu proizvodnje, posebno u sektorima prehrambene industrije i turizma.

Imajući u vidu različite prednosti i slabosti svake od zemalja regi-ona, postoji prostor za zajednički nastup na EU tržište od kojih će svi imati koristi po osnovu ekonomske reginalne saradnje Zapa-dnog Balkana.

Kako ocjenjujete saradnju Privredne komore sa medijima u Crnoj Gori?

V. Golubović: Privredna komora Crne Gore ima jako dobru sara-dnju sa medijima, kako kroz praćenje događaja koje organizujemo (konferencije, poslovne forume, tematske sastanke, rasprave o za-konskoj regulativi....), tako i promociju privrede kojoj posvećujemo veliku pažnju (sajmovi, Excellent, Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće, Domaći ukusi). Za poslovnu zajednicu je od izuzetne va-žnosti da bude informisana o svim važnim privrednim temama i aktivnostima Komore, u čemu mediji imaju nezamjenljivu ulogu.

8

Broj 1 Januar 2019.

Structural reforms needs to be accelerated

Interview of the President of the CEMVlastimir Golubovic for MINA News Agency

Last year Montenegrin economy was characterized by the growth of gross domestic product, employment and ear-nings. In order to keep up with this trend, it is necessary to

accelerate the process of structural reforms, encourage private investments and exports, says the President of the Montenegrin Chamber Vlastimir Golubović in an interview for MINA news agency.

What is your opinion of the economic situation this year and what are the biggest risks to the Montenegrin economy in 2019?

V. Golubović: Montenegrin economy in 2018 was characterized by the growth of gross domestic product, employment, earnings, ser-vice volume, especially in tourism, construction and retail trade, then foreign direct investment, but high unemployment, as well as a high deficit of trade in goods with foreign countries. During the first three quarters of 2018, the Montenegrin economy achie-ved the average growth of 4.8%. Taking into account the available macroeconomic indicators, economic growth trend is expected by the end of 2018.

The economic growth is the result of growth in construction, whi-ch increased by 31.5% during the three quarters of 2018, followed by growth of all parameters in the tourism sector - the number of tourists, overnight stays and income from tourism. The industrial production, which increased by 24.4% provide a contribution to the positive trends, while only the mining and quarrying sector recor-ded a decline of 18.6%. The production in the electricity, gas and steam supply sector recorded growth of 84,8%, while the manufac-turing sector grew by 5.3%.

Higher growth of the Montenegrin economy has contributed to job creation in the private sector. During the nine months of 2018, employment increased by 2.6% compared to the same period last year, primarily in the manufacturing sector, construction and to-urism.

Fiscal consolidation, which started in 2017, has yielded positive results in terms of increase in source revenues of the budget, re-duced expenditures for social benefits as well as the slowdown in the growth of the wage fund in the public sector.

Risks, which could provide an adverse effect on the growth in the forthcoming period, include slowdown in the EU growth, possible stringent financing conditions, the regional political situation, slowing down the investment cycle beyond the planned dynami-cs, potential bad weather conditions, which would affect the grow-th in tourism, agriculture and energy.

Possible stringent financial conditions on the international mar-ket require undertaking activities aimed to reduce public debt and external imbalances of the country.

Also, in order to reduce these risks, ensure further growth and im-prove the labour market conditions, it is necessary to accelerate the process of structural reforms, encourage private investments and exports, keep implementing fiscal consolidation and maintain the stability of the financial sector, as a precondition of sustainable mid-term stability of the overall system.

How do you comment on the foreign trade deficit in the country and which sectors are engines of economic growth?

V. Golubović: Foreign trade of Montenegro is characterized by high import dependence, low level of export-import coverage and

a growing trade deficit. The negative ratio of export and import is partly covered by revenues from services in whose structure to-urism has a dominant share. The high import dependence of the Montenegrin economy is the result of narrow production base and high correlation between imports of goods and tourism. In addi-tion, there are the significant infrastructure investments as well as investments in the construction of new tourist facilities, which

9

Broj 1Januar 2019.

The key growth drivers in the medium run are tourism and related activities, energy, agriculture and manufacturing industry.

represent a generator of the import.

Key growth drivers in the medium run are tourism with related activities, energy, agriculture and manufacturing industry.

Tourism is a strategic economic branch, which has great potential for further growth. Therefore we should work on creating a more diverse tourist offer and improvement of accommodation faciliti-es with hotels of higher categories. The coastal parts of the coun-try need to be better networked and connected with other parts of the country in order to extend the season and provide an impulse for the development of the north. Further development of tourism provides an opportunity for development of a range of related eco-nomic activities as well.

The energy sector is one of the key areas which offer great oppor-tunities for development. Montenegro has a great potential for energy production, in particular from renewable sources (water, sun, wind, biomass), which may represent one of the main areas to be invested in the future.

Unexploited potentials in the agricultural sector include a wealth of various medical and wild plants, then mushrooms, honey-rich plants, forest fruits, as well as untapped potentials in the field of organic production, fresh-water and sea fishing.

In addition, a wealth of local raw materials in the wood industry opens up opportunities for investment and development of this sector.

What is your point of view regarding the investment projects whi-ch are being implemented, mostly in tourism? Will it improve tou-rist offer and what else should be done to attract tourists?

V. Golubović: In recent years, special attention was paid to invest-ments in infrastructure, which represents a limiting factor for fa-ster economic development. Large capital projects in infrastructu-re, tourism and energy are being implemented, which contribute to greater use of capacities, job creation and growth of the overall economy.

I believe that the implementation of major tourism investments will provide an additional development impulse to this sector. The construction of tourist resorts, marinas, luxury hotels and villas (Luštica bay, Portonovi etc) will enrich and improve tourism offer and make Montenegro even more distinctive tourist destination. The multiple effects of tourism development impact on the de-velopment of other economic branches such as transport, trade, banking, agriculture, construction, and are reflected through inc-reased employment and successful rural development.

The challenges, which the tourism sector faces in the later de-velopment stages, include the quality of transport infrastructure, waste water and solid waste treatment, the duration of the tourist season, balanced regional development, lack of skilled labour for-ce, so it is necessary to respond to them in the forthcoming period.

Furthermore, in order to attract more tourists it is necessary to

continue activities on creating joint tourism programs, which will enrich the tourist offer, contribute to promoting the region, enco-urage the diversification of the tourism offer through the deve-lopment of health, religious, cultural, nautical, congress and other forms of tourism. We also need to continue and increase financial support for the development of innovative tourism programs.

How can fiscal discipline be improved, having in mind that the tax debt is one of the major problems the Montenegrin economy is facing?

V. Golubović: Tax debt tends to fall due to the collection of receiva-bles through rescheduling, by extending the maturity date of re-scheduled liabilities and booking out a part of receivables of liqui-dated companies. However, in order to ensure tax discipline and improve the tax debt collection it is necessary to conduct regular tax controls over all taxpayers, prevent and eliminate irregulariti-es in business operations, and conduct regular controls in terms of the deadlines for the settlement of tax debts collection.

What do you think about cooperation between the business com-munities in Montenegro and the region?

V. Golubović: Economic integrations and business cooperation are especially important for small economies such as ours. The regi-onal economic integrations have numerous advantages, such as easy access to a larger consumer base, greater number of qualified workers, additional funding resources, new technologies. Greater regional economic integration implies higher economic growth and more jobs.

The export basket of the Western Balkans into the European Uni-on is very different. Therefore it is very important to avoid mutu-al competition on the same market of the EU. Differences in the specialized production of certain countries offer opportunities for greater regional integration as well as integration in the producti-on chain, especially in the food industry and tourism.

Bearing in mind the various advantages and disadvantages of each country in the region, there are opportunities for a joint par-ticipation in the EU market, which will provide benefits to the en-tire region due to the economic cooperation between the Western Balkan countries.

What is your opinion of the cooperation with the media in Mon-tenegro?

V. Golubović: The Chamber of Economy of Montenegro has very good cooperation with the media, both through the reporting on events which we organize (conferences, business forums, the-matic meetings, discussions on legislation...), and the promotion of the economy which we pay great attention to (fairs, Excellent, Good from Montenegro, Let"s Buy Domestic, Homemade Flavours). The business community needs to be informed about all impor-tant business topics and activities of the Chamber. In this regard the media have an indispensable role.

10

Broj 1 Januar 2019.

Unapređenje ekonomske perspektive Zapadnog Balkana

Memorandum o razumijevanju KIF-a sa austrijskim Ministarstvom i Komorom

Saradnja od izuzetne važnosti na polju stvaranja kadrova potrebnih tržištu rada u Regionu, kroz prenos najbolje prakse iz Austrije, smatra predsjednik Golubović.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović prisustvo-vao je, u Beču, ceremoniji potpisi-

vanja Memoranduma o razumijevanju između Komorskog investicionog foruma zapadno-balkanske šestorke, Ministarstva za Evropu, integracije i spoljne poslove Au-strije i Privredne komore Austrije.

Golubović je član Upravnog odbora Ko-morskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, čiji je crnogorska Komora jedan od utemeljivača. U ime Ministarstva Me-morandum je potpisala ministarka Karin Kneissl, u ime Komore Austrije njen preds-jednik Harald Mahrer, a u ime KIF-a, Marko Čadež koji je u mandatu predsjedavajućeg ovom asocijacijom.

Kao prvi korak, koji proističe iz ovog Me-moranduma jesu aktivnosti na projektu:

• Kreiranja usluga za mala i srednja predu-zeća u oblasti digitalizacije u cilju rješava-nja njihovih primarnih potreba u procesu digitalne transformacije,

Federalno ministarstvo i ADA nastoje da obezbijede održivi razvoj za dobrobit svih, između ostalog i u Jugoistočnoj i istočnoj Evropi. ADA finansira projekte i programe trenutno sa ukupno 500 miliona eura.

Povodom potpisivanja Memoranduma, predsjednik Golubović je istakao da je uv-jeren da će saradnja koja je ozvaničena na ovaj način biti od izuzetne važnosti na polju stvaranja kadrova potrebnih tržištu rada u regionu Zapadnog Balkana, kroz prenos najbolje prakse iz Austrije. Takođe postavljanje fokusa planiranih aktivno-sti na podršku digitalizaciji privrede daće doprinos povećanju nivoa konkurentnosti naših ekonomija i osavremenjavanju nji-hovog poslovanja. Privredna komora Au-strije, kao i uvijek do sada iskazuje visok nivo posvećenosti međukomorskoj sara-dnji, spremna da prenosom znanja i isku-stva pomogne da snažimo naše institucije kroz unapređivanje i širenje dijapazona usluga koje nudimo našim članicama.

- Republika Austrija i Crna Gora njeguju

• Izrada obrazovnih i programa praktične obuke na osnovu potražnje na tržištu rada kako bi se odgovorilo njegovim potrebama, te kroz to potrebama i privatnog sektora u zemljama Zapadnog Balkana, a sve u cilju poboljšanja mogućnosti zapošljavanja.

Projektni predlog biće finalizovan do 1. aprila 2019. godine.

S tim u vezi usaglašeno je da KIF ZB6 uspo-stavi potrebnu upravljačku strukturu kako bi se obezbijedilo ostvarivanje partnerstva, Komora Austrije pruži znanje i stručnost kroz svoje institucionalne kapacitete i svo-ju mrežu, dok će Austrijska razvojna agen-cija pružiti svoju stručnost, kao i dati finan-sijski doprinos ostvarivanju partnerstva.

Podsjetimo, Federalno ministarstvo za Evropu, integracije i spoljne poslove Austri-je je zaduženo za strateško usklađivanje Austrijske razvojne saradnje, a Austrijska agencija za razvoj (ADA) je njena opera-tivna jedinica. Zajedno sa partnerskim zemljama, javnim institucijama, organi-zacijama civilnog društva i preduzećima,

11

Broj 1Januar 2019.

dobre odnose na svim nivoima, što podrazumijeva i ekonomsku saradnju. Prisustvo investitora iz Austrije za nas je veoma važno, baš kao i saradnja u oblasti turizma, koja ima uzlazni trend, što se ogleda kroz sve veće prepoznavanje Crne Gore kao destinaci-je sofisticirane ponude. Dobroj ekonomskoj saradnji doprinose, u svom punom kapacitetu, Privredne komore naše dvije zemlje, za što nam se odaje priznanje sa najviših državnih adresa, rekao je Golubović.

- Veza koja se razvija između Zapadnog Balkana i cijele Evrope je u našem interesu. S obzirom na zajedničku evropsku viziju, od vitalnog je značaja tražiti saradnju. Stoga podižemo dosadašnju saradnju sa privrednim komorama država zapadnog Balkana na potpuno novi nivo i uspostavljamo dobro organizovan regionalni hab, koji će se fokusirati na buduća pitanja digitalizacije i stručnog obrazovanja, rekao je Harald Mahrer, predsjednik Privredne komo-re Austrije.

- Ova dva područja rasta su prave ekonomske poluge za približa-vanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Što se tiče proce-sa reformi, duboko sam uvjeren da je razvoj održivih ekonomskih struktura ključan za uspjeh daljeg procesa pristupanja - zaključio je Mahrer.

Prema riječima ministarke Kneissl, budućnost jugoistočne Evrope mora biti jasno vezana za evropski kontekst: "Jačanje regionalne saradnje u jugoistočnoj Evropi je glavna briga za mene. Prioritet

naše spoljne politike je podrška državama jugoistočne Evrope, koje su zaista njen dio, na njihovom putu ka EU. Važno je stvoriti perspektivu za ljude u regionu. Međusobno priznavanje profesio-nalnih kvalifikacija je od suštinskog značaja ovdje. Austrija daje značajan doprinos tome kroz svoju posvećenost dualnom obrazo-vanju."

Predsjednik Golubović je razgovarao sa ministarkom Kneissl, i istakao važnost dobre saradnje koju Crna Gora ima sa Austrijom na svim nivoima. Naglasio je i značaj podrške koju Austrija pruža čitavom regionu Zapadnog Balkana.

- Važan je doprinos koji je do sada Austrija pružila, a i dalje pruža Crnoj Gori po pitanju evropskih integracija. Posvećenost Austrije da nam kroz svoje znanje i iskustvo pomogne u ovom zahtjevnom procesu, razumijemo kao prepoznavanje potencijala kojima ra-spolažemo, a koji su garant naše evropske budućnosti, baš kao i uvjerenje da smo buduća važna članica Evropske unije – rekao je Golubović.

Učešće kancelara Austrije Sebastiana Kurza na Konferenciji o ekonomiji koju je organizovala Privredna komora Crne Gore 2018, kada se obratio auditorijumu od oko 850 učesnika, među kojima je najviše bilo privrednika iz Regiona, još jedna je potvrda da je Austrija spremna da nam pomogne na evropskom putu, naglasio je predsjednik Golubović.

12

Broj 1 Januar 2019.

Ogroman fiskalni potencijal se nalazi u prevođenju poslova-nja iz sive zone u legalne tokove. Suzbijanje sive ekonomije zahtijeva zajedničko djelovanje državnih institucija i pri-

vrede, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića sa direktorom Poreske uprave Miomirom M. Mugošom, 30. januara 2019. godine.

Razgovarano je o nastavku kvalitetne saradnje ove dvije institu-cije, koja, prema ocjeni sagovornika, doprinosi održivosti biznisa i unapređenju poslovnog ambijenta.

U radu sastanka učestvovali su i potpredsjednica Komore Ljilja-na Filipović, generalni sekretar Pavle D. Radovanović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta i direktorica Sektora za analize i istra-živanja dr Nina Drakić, kao i pomoćnici direktora Poreske uprave Sreten Grebović i Danilo Jovanović i načelnica Odjeljenja za ana-lizu rizika Tanja Mugoša.

Predsjednik Golubović je kazao da je prošle godine potpisani Me-morandum o saradnji ove dvije institucije, Komori omogućio da koristi podatke Poreske uprave, što je doprinijelo još kvalitetnijem sagledavanju stanja crnogorske privrede. Rezultat toga je analiza koju je Komora predstavila krajem 2018, na sastanku sa predsje-dnikom Vlade Duškom Markovićem. Ovaj dokument nastao je i na osnovu obilaska 1.400 preduzeća iz svih crnogorskih opština, upoznavanja sa njihovim poslovanjem i izazovima sa kojima se srijeću, što je aktivnost koju će Komora nastaviti i u 2019. godini.

- Ovo istraživanje najbolje govori o strukturi crnogorske privrede, gdje je 53,5 odsto preduzeća prijavilo jednog zaposlenog, 31,9 odsto

Puna podrška državnim institucijama u borbi protiv sive ekonomije

Sastanak sa rukovodstvom Poreske uprave

Poreska uprava želi da bude podrška održivom poslovanju i afirmiše poštovanje propisa, kroz širenje svijesti obveznika o tome. Na tom poslu Privrednu komoru vidimo kao partnera, kazao je direktor ove institucije Miomir M. Mugoša.

od dva do pet, a svega 14 odsto više od pet zaposlenih. To takođe ukazuje na postojanje aktivnosti u sivoj zoni, koja je najizraženi-ja na tržištu rada. Privredna komora daje punu podršku državnim institucijama u borbi protiv sive ekonomije. Treba sve učiniti kako bi se suzbila, jer privredni subjekti neće moći da izdrže nelojalnu konkurenciju iz sive zone – rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, osim borbe protiv sive ekonomije, jedno od osnovnih zalaganja privrednika je za smanjenje doprinosa na zarade zaposlenih, što bi njihovo poslovanje značajno rasteretilo troškova. Komora će, prema riječima predsjednika, ostati istrajna da se Zakonom o radu omogući poslodavcu jednostavniji raskid ugovora sa zaposlenima, da se iz Predloga Zakona o privrednim društvima ukloni odredba koja propisuje da društva sa ograniče-nom odgovornošću moraju imati skupštinu, a iz Zakona o reviziji obaveza da postoji revizorski odbor u ovim preduzećima. Komora će u 2019. tražiti izmjenu još nekoliko propisa, kako bi se dobila održiva rješenja u skladu sa potrebama privrede. Između ostalog, tražiće da se nižom stopom PDV-a, od sedam odsto, oporezuju svježa riba, jaja i mesne prerađevine, kao i usluge pripremanja i usluživanja hrane u svim hotelima. Da se preduzeća oslobode po-reza na dio dobiti koji reinvestiraju u proširenje kapaciteta i tako doprinose otvaranju novih radnih mjesta, te da se smanji raspon poreza na nepokretnosti za proizvodne objekte, koji po opštinama varira od 0,20 do jedan odsto.

- Poreska uprava želi da bude podrška održivom poslovanju i afir-miše poštovanje propisa, kroz širenje svijesti obveznika o tome. Na tom poslu Privrednu komoru vidimo kao partnera. Crnogorska pri-

13

Broj 1Januar 2019.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić razgovarao je 22. januara 2019. godine sa pred-

stavnicima državne delegacije Bjelorusije: Jevgenijem Vorobjevim, zamjenikom šefa Glavne uprave za Evropu i Sjevernu Ame-riku u Ministarstvu vanjskih poslova, Va-lerijem Briljovim, ambasadorom u Crnoj Gori sa sjedištem u Beogradu i Mihailom Kažurom, savjetnikom u Ambasadi.

Bilo je riječi o razvoju ekonomske i trgovin-ske saradnje, te mogućnostima za njeno dalje unapređenje.

Saveljić je goste iz Bjelorusije upoznao sa komorskim sistemom u Crnoj Gori, prezen-tovao ekonomski ambijent, analizirao do-sadašnju privrednu saradnju dvije zemlje.

- Privredni sistemi dvije zemlje su u potpu-nosti različiti i u toj različitosti potrebno je pronaći nišu u kojoj je moguće razvijati da-lje ekonomske odnose – rekao je Saveljić.

Jevgenij Vorobjev, predstavnik Ministar-stva vanjskih poslova Bjelorusije, istakao je da su kvalitetni politički odnosi i prija-teljstvo dva naroda, kao osnovni preduslov za razvoj privredne saradnje, već ispunjeni.

Unaprijediti ekonomsku saradnju

Državna delegacija Bjelorusije u Komori

Crna Gora je Bjelorusiji atraktivna kao NATO i buduća EU članica, a može biti link i za saradnju te zemlje sa Albanijom.

vreda ima ozbiljan fiskalni potencijal. Po-štovanjem propisa, kvalitetnom kontrolom i adekvatnim mehanizmima naplate mogu se ostvariti još bolji rezultati u ovoj oblasti - kazao je direktor Poreske uprave Mugoša.

On je istakao da su značajne rezultate dale sveobuhvatne reforme Poreske uprave, sprovedene u posljednje tri godine prema smjernicama eksperata za fiskalnu politi-ku i javne finansije Međunarodnog mone-tarnog fonda i Evropske komisije, te prepo-rukama Državne revizorske institucije. Ti rezultati se, naglašava, najbolje ogledaju u povećanju efikasnosti naplate poreskih pri-hoda koja, iz godine u godinu, bilježi trend rasta. Tokom prethodne tri godine, ukupna bruto naplata poreza iznosila je tri milijar-de eura, a plan naplate je za isti period pre-mašen za 122 miliona eura. On je prezento-vao i efekte primjene Plana za upravljanje poreskim dugom koji je do sada rezultirao smanjenjem njegovog nivoa za više od 167 miliona eura.

- Samo kroz reprogram je naplaćeno 45 mi-liona eura - kazao je Mugoša.

On je najavio da će se sa ovim mehaniz-mom otplate dugova nastaviti i ubuduće, ali i da će Poreska uprava intenzivirati predlaganje stečajnog postupka za poreske obveznike kojima su ukinuta rješenja o re-programu.

- Očekujemo da se nastavi dinamika sma-njenja poreskog duga za 15 do 20 miliona eura godišnje – kazao je direktor.

Prema njegovim riječima, u periodu koji slijedi radiće se na legislativi potrebnoj za uspostavljanje Poreske policije, čija će ak-tivnost značajno doprinijeti većoj discipli-ni u ovoj oblasti.

Elektronska fiskalizacija, kaže Mugoša, daće dodatni podsticaj na ovom polju. Ona će se implementirati najvjerovatnije fazno, u skladu sa najboljom praksom iz zemalja okruženja, a uz stalnu komunikaciju sa pri-vredom, najavio je on.

Predsjednik Komore Golubović je podržao ovaj, kao i sve projekte koji se tiču borbe protiv sive ekonomije, uz uslov da troškove elektronske fiskalizacije snosi država, na što je direktor Mugoša kazao da će u tom pravcu ići i njegov predlog prema resor-nom ministarstvu.

- Vrlo smo zainteresovani za sve sugestije privrede, kako bismo poreski sistem učinili što transparentnijim i efikasnijim – zaklju-čio je Mugoša.

-Sada je potrebno ostvariti direktan kon-takt između privrednih komora i biznis krugova dvije zemlje - istakao je Vorobjev, i saopštio da su njegovoj posjeti Crnoj Gori prethodile konsultacije sa predsjednikom Privredne komore Bjelorusije Vladimirom Ulakovičem.

Ambasador Valerij Briljov je zaključio da je najvažniji aspekt dosadašnje saradnje turi-zam. Naime, Crnu Goru je za deset mjeseci 2018. posjetilo 27.804 turista iz Bjelorusije koji su ostvarili gotovo 215 hiljada noćenja. Saradnju je moguće realizovati u brojnim oblastima, smatra Briljov i naglašava da Bjelorusija prepoznaje Crnu Goru značaj-nog budućeg partnera.

- Crna Gora je nama atraktivna kao NATO i buduća EU članica i smatramo da ona može biti link i za saradnju Bjelorusije sa Albanijom. Potrebno je aktivirati transport roba putnim pravcem Crno more-Sredoze-mno more-Jadran - smatra on.

Planirano je da se tokom ove godine reali-zuje posjeta državno-privredne delegacije Crne Gore Bjelorusiji i u okviru nje forum privrednika dvije zemlje.

14

Broj 1 Januar 2019.

Privredna Komora Crne Gore, u saradnji sa revizorsko konsul-tantskom kućom BDO iz Srbije, organizovala je 22. januara 2019. godine seminar "Izbjegavanje međunarodnog dvostru-

kog oporezivanja i PDV aspekt prekograničnih transakcija".

Predavači su bili Bojan Čepić, direktor odeljenja za poresko savje-tovanje BDO Srbija i Uroš Preočanin, menadžer u odjeljenju pore-skog savjetovanja iz BDO Crna Gora.

Prema riječima direktora Sektora za obrazovanje i kvalitet prof. dr Mladena Perazića, cilj seminara je bio da se u svijetlu velikih pore-skih promjena, koje se odigravaju na globalnom i lokalnom nivou, razmotre ključni aspekti međunarodnog oporezivanja, načini na koje utiču na lokalno poslovanje, problemi u praksi i metode za nji-hovo prevazilaženje.

Međunarodno dvostruko oporezivanje se javlja kod prekogranič-nih transakcija velikih kompanija i multinacionalnih korporacija koje posluju u više država. Drugim riječima, to je kada dvije drža-ve istim porezom oporezuju poreskog obveznika po osnovu istog predmeta oporezivanja (dohotka ili imovine).

Predavači su tokom seminara predstavili zakonska rješenja, međudržavne ugovore i mehanizme otklanjanja/umanjenja dvo-strukog oporezivanja, uz osvrt na poresku regulativu u Crnoj Gori.

- Praksa u Crnoj Gori je po ovom pitanju prilično slična kao u ze-mljama Regiona. Sve zemlje u Regionu pokušavaju da što više pra-te poresku regulativu EU, pa sve propise koji se odnose na PDV, porez na dobit i međunarodno dvostruko oporezivanje teže da usaglase sa evropskim kako bi eliminisali razlike u legislastivi –

Izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja

Edukacije u Privrednoj komori

Investitori žele da znaju šta ih očekuje u budućnosti, u smislu primjene propisa koja mora da bude konzistentna, sa ravnomjernim poreskim opterećenjem, te usaglašena sa razvijenim zemljama.

rekao je predavač Bojan Čepić.

On dodaje da praksa poreskih organa u Regionu varira i to ne samo od zemlje do zemlje, već i od grada do grada. Ocjenjuje da je ona prilično nepredvidljiva, što je jedan od velikih problema.

- To je posljedica ne samo propisa, već i pristupa države privredi, što rezultira različitim poreskim kontrolama – rekao je on.

Naglasio je značaj teme sa aspekta privrede koja, prije svega, traži izvjesnost u poslovanju.

- Investitori žele da znaju šta ih očekuje u budućnosti, bar u smislu primjene propisa koja mora da bude konzistentna, sa ravnomjer-nim poreskim opterećenjem, te da propisi budu usaglašeni sa raz-vijenim zemljama. Još ima prostora za unapređenje u ovoj oblasti – zaključio je Čepić.

Uroš Preočanin smatra da Crna Gora u oblasti transfernih cijena treba da i dalje unapređuje sistem.

- Prema našim informacijama očekuje se donošenje podzakon-skih akata, što će doprinijeti značajnijem pomaku u ovoj oblasti – kazao je Preočanin.

Mjere za izbegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja mogu biti unilateralne (predviđene domaćim poreski propisima) i međunarodne - bilateralne ili multilateralne (predviđene ugovori-ma o izbegavanju dvostrukog oporezivanja).

Crna Gora trenutno primenjuje više od 40 međunarodnih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, čulo se tokom seminara.

15

Broj 1Januar 2019.

Privredna komora Crne Gore je 31. januara 2019. godine orga-nizovala seminar "Tim i timski coaching". Na ovu temu go-vorila je Ana Đurović, profesionalni NLP coach.

Prema riječima predstavnika organizatora, prof. dr Mladena Pera-zića, direktora Sektora za obrazovanje i kvalitet, opšte je poznato da je snaga organizacije u dobrom upravljanju ljudskim resursima i njihovom organizovanju po načelu timskog rada.

- Snaga tima leži u dobroj sinergiji rada i u potpunoj integrisanosti svih njegovih članova. Timski rad se trenutno smatra najboljim načinom organizacije rada. Razloga za to ima puno, a najvažni-ji su pozitivna iskustva i efekti timskog rada, sposobnost brzog prilagođavanja novonastalim situacijama, privrženost i odanost između članova tima, povećana motivisanost i poboljšana komu-nikacija te unapređeni međuljudski odnosi – rekao je Perazić.

Dodaje da su u timu članovi spremniji da rade više, bolje, motivisa-nije, jer znaju da nijesu sami. Timski rad je prihvaćen kao rješenje za većinu organizacionih izazova savremenih kompanija. Svaki pojedinac postiže više u timu nego što bi mogao sam.

- Timski coaching je alat koji može pomoći u razvijanju tih sposob-nosti – zaključio je Perazić.

Prema riječima coacha Ane Đurović, u vremenu globalizacije i di-gitalizacije više nego ikad je potrebno da predvidimo budućnost i to tako što ćemo je kreirati.

- Kako ćemo kreirati budućnost zavisi od toga koliko smo spoznali sebe, osvijestili naše nesvjesno, u kojoj mjeri poznajemo nas i ra-zumijemo druge. Više od 65 odsto postojećih zanimanja u svijetu će nestati u budućnosti, pa je potrebno da budemo spremni, oja-čamo naše snage, kako bismo znali da reagujemo, budemo proak-tivni, jer tako možemo da kreiramo budućnost – rekla je Đurović.

Tim i timski coaching

Više od 65 odsto postojećih zanimanja u svijetu će nestati u budućnosti, pa je potrebno da budemo proaktivni, jer tako možemo da kreiramo budućnost.

Ona je objasnila da je coaching relativno mlada profesija koja da-tira iz šezdesetih, a danas se smatra jednom od najbrže rastućih u svijetu. On omogućava primjenu znanja, podstiče pojedinca na akciju i spoznaju svojih vrijednosti.

- Coaching omogućava da se sa najmanje utrošenog vremena po-stigne najviše reuzltata. On i neurolingvističko programiranje su nauke koje se stalno razvijaju – rekla je ona.

Govoreći o timskom radu, Đurović je potencirala da nijedan čovjek nije sam, pusto ostrvo.

- Naši resursi su i drugi ljudi i dobri odnosi sa njima. U timu je va-žno znati ko je sa nama, da budemo dobar lider ili njegov član. Pri-likom regrutacije kadrova koriste se brojne vještine coachinga da bi pravi ljudi došli na prava mjesta u pravo vrijeme – rekla je ona.

Kada je riječ o timskom coachingu, coach najprije uradi dijagno-stiku tima, profile članova, a zatim akcioni plan tima, što je jako važno jer se iz njega razvijaju vještine, a nakon toga prati rezultate.

Vlasnicima i menadžerima crnogorskih kompanija poručila je da ukoliko žele promjene pođu od sebe.

- Jer jedino što može da se promijeni i unaprijedi smo mi sami, a onda će ostali da slijede. Ljudi ne slijede priču, već primjer – na-vela je Đurović.

Ona je govorila o točku i portretu tima i pojedinaca koji ga čine, njegovoj ličnoj karti, kreiranju vizije i ciljeva, motivaciji, te strate-giji genija.

Seminar je bio namijenjen menadžerima koji upravljaju grupama ljudi i žele da nauče da formiraju uspješne timove u skladu sa ci-ljevima i usmjerene na rješenje, vlasnicima privatnih firmi, pred-stavnicima javnih preduzeća.

16

Broj 1 Januar 2019.

Naša je misija razvoj vinske kulture u Crnoj Gori

Verica Maraš, izvršna direktorica kompanije "13. jul – Plantaže"

17

Broj 1Januar 2019.

Poslovna politika kompanije "13. jul-Plantaže" i u 2019. godini će biti usmjerena na dugoročan stabilan rast i razvoj, ostva-rivanje dobrih poslovnih rezultata i dalje jačanje vodeće po-

zicije koju naši proizvodi imaju na crnogorskom, tržištima zemalja u regionu, kao i na međunarodnim koja imaju ogroman potencijal za rast, kao što su Kina, Rusija, i druga, kazala je u intervjuu Glasni-ku Privredne komore Crne Gore Verica Maraš, izvršna direktorica kompanije "13. jul – Plantaže"

Prema njenim riječima, u kompaniji u 2019. planiraju rast prihoda za 6%, te dobiti po stopi od 5%.

Glasnik: Na čelu ste kompanije čije ime već 56 godina predstavlja sinonim za kvalitetno vino i nesporni je lider na tržištu regiona i šire u ovoj oblasti. Koja je formula takvog uspjeha na turbulentnom tržištu kakvo je posebno današnje?

V. Maraš: Brižljivo planiranje razvoja, permanentna ulaganja u vr-hunski kvalitet proizvoda, decenije iskustva u ovom poslu, praće-nje vizije osnivača, postignuta harmonija vlasnika, menadžmenta i zaposlenih, su recept za trajanje uspjeha kompanije 13. jul-Plan-taže već više od pola vijeka.

2018. je bila godina u kojoj su Plantaže proslavile svoj 55. rođendan. Mi u kompaniji smo ponosni na ovih 55 zlatnih godina, jer smo ostvarili viziju pregalaca i osnivača nekadašnjeg Agrokombinata 13. jul, i na to što smo danas nesumnjivo potvrđen, izgrađen, jedin-stven i najpoznatiji brend Crne Gore, prisutan na tržištima preko 40 zemalja svijeta, lider na regionalnom tržištu i sve značajniji či-nilac na svjetskom tržištu vina.

A sve je počelo daleke 1963. godine spajanjem poljoprivrednih do-bara, nekadašnjih zadruga, u poljoprivredno-industrijski kombinat Titograd, koji nešto kasnije mijenja naziv u Agrokombinat 13. jul. Prekretnicu u razvoju ovog vinskog giganta, a samim tim i crno-gorskog vinogradarstva i vinarstva označila je inicijativa Izvršnog vijeća tadašnje Vlade Crne Gore, na čijem je čelu bio Đoko Pajković, vizionar crnogorskog poljoprivrednog razvoja. Njegova ideja je bila da bi na Cemovskom polju, parčetu kamene pustinje nedaleko od Podgorice, trebalo posaditi vinograd. Iako ova ideja nije odmah naišla na razumijevanje društvene zajednice, Pajković je istrajao. U besplodnom i bezvodnom kamenom polju, koje sunce grije čak 2.500 sati godišnje, od 1977. do 1982. godine zasađeno je čak 2.000 hektara vinograda i voćnjaka. Bio je to najveći vinogradarski po-duhvat u Evropi tog vremena, vrijedan tadašnjih 62 miliona dola-ra. U tom vremenu su, osim veličanstvenog vinograda i moćnih autohtonih sorti, Plantaže istovremeno izgradile, za ono vrijeme, najsavremenije pogone za proizvodnju vina i drugih proizvoda. Savremene tehničke inovacije nijesu udaljile Plantaže od tradicije iz koje su potekle. I dalje je u proizvodima Plantaža prepoznatljivo znanje i nasljeđe starih majstora, naših predaka, koji su vjekovima njegovali i prenosili sa koljena na koljeno drevne tajne vinogra-darstva. Plantaže danas proizvode preko 40 različitih vina i četiri tipa lozove rakije, od 26 vinskih sorti grožđa. Lidersku poziciju u regionu potvrđuje proizvodnja od oko 22 miliona kilograma vin-skog i stonog grožđa, kao i plasman više od 17 miliona flaširanih

proizvoda godišnje u preko 40 zemalja svijeta. Najveći dio proizvo-dnje vina odvija se u podrumu "Cemovsko polje", koji je opremljen najsavremenijom opremom i u kojem se primjenjuju najnovija tehnološka dostignuća. Najstariji podrum Plantaža – "Lješkopo-lje", renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija vina, kao i za eksperimentalne vinifikacije. Rekonstrukci-jom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. godine, otvo-reno je novo poglavlje istorije Plantaža, ali i nova dimenzija vina sa Cemovskog polja. Stari vojni aerodrom pretvoren je u vinsku riznicu, po principu francuskih šatoa, sa podrumom koji je smje-šten usred vinograda. U impresivnom prostoru, na 7.000 metara kvadratnih, vino se njeguje u idealnim klimatskim i tehnološkim uslovima. U drvenim buradima odležava i stari dva miliona litara vina. Šipčanik je danas centar crnogorskog vinskog turizma, svo-jevrsni vinski hram nezaobilazan na mapi vinskih hodočasnika. Sve veću ulogu, u ukupnoj proizvodnji Plantaža, imaju proizvodnja ribe u našim ribnjacima, maslinovog ulja, konzumnog grožđa, bre-skve, a maloprodajni objekti i restorani zaokružuju turističku po-nudu Podgorice - vinske prijestonice.

Glasnik: Prethodne, 2018. godine, Plantaže su obilježile značajan jubilej ali, sigurni smo, postigle i značajne rezultate. Možete li nam saopštiti više detalja o tome?

V. Maraš: Za crnogorske Plantaže, 2018. godina bila je po svemu jedinstvena i velika. Obilježili smo je veličanstvenom proslavom velikog jubileja 55 godina Plantaža, ostvarili smo veoma dobre poslovne rezultate, osvojili smo novi niz velikih međunarodnih nagrada, ostvarili proboj na nova vinska tržišta, realizovali veoma značajne investicije, učvrstili pozicije u vinskom premijum se-gmentu, kao i napravili ekspanziju u programu vinskog turizma. Plantaže su ovaj jubilej proslavile sa građanima, svojim potroša-čima, prijateljima i poslovnim partnerima u Podgorici, Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Šangaju. Ovdje, a i u regionu, se svakako svi sjećaju koncerta svjetske zvijezde Gorana Bregovića, sa pratnjom filharmonije od 80 umjetnika, održanog u srcu našeg vinograda na Cemovskom polju.

U 2018. godini proizveli smo 19,7 miliona kilograma vinskog gro-žđa, što je 10% više od plana i 39% više od proizvodnje u 2017.godi-ni. Odlična berba je dala grožđe vrhunskog kvaliteta. Proizveli smo i 2,1 miliona kilograma stonog grožđa, 683.000 kilograma. breskve i nektarine, 270.000 komada loznih kalemova, 70 tona ribe, 40 tona maslina (odnosno 6.000 litara maslinovog ulja) i preko 14 miliona flaširanih proizvoda vina i rakija. Ostvarili smo prihod od 32,2 mili-ona eura, što je za 5% više od ostvarenog u 2017. godini i 10% više od ostvarenog u 2016. godini. Troškovi su bili veći za 1% od planiranih, a dobit je veća za 8% od ostvarene u 2017. godini.

U budžet države i lokalne uprave smo uplatili 10,6 miliona eura, od čega poreza i doprinosai na zarade 6,7 miliona eura, PDV-a 3,0 mi-liona eura, a akciza, porez na dobit, poreza na imovinu i sl. ukupno 0,9 miliona eura.

Prosječna neto zarada zaposlenih u kompaniji iznosi 650 eura.

Vina prodajemo gotovo na svim kontinentima, u 43 države svijeta, što danas ima samo osam kompanija u svijetu, mi smo deveta.

18

Broj 1 Januar 2019.

Sve ove rezultate ne bi mogli ostvariti da nije bilo ogromnog truda, rada i posvećenosti 640 stalnih i preko 1.200 radnika na sezonskim poslovima.

Glasnik: Vino je, zahvaljujući Plantažama, jedini crnogorski proi-zvod gdje imamo suficit u robnoj razmjeni. Kakvi su izvozni rezul-tati Vaše kompanije, koja su najznačajnija tržišta na koje plasirate vino?

V. Maraš: Vino Plantaža je godinama među vodećim crnogorskim izvoznim proizvodima, a izvoz za posljednjih 10 godina prelazi ci-fru od 180 miliona eura, pri čemu je naša država u robnoj razmjeni sa inostranstvom ostvarila suficit u iznosu od 140 miliona eura.

Mi naša vina prodajemo gotovo na svim kontinentima, u 43 drža-ve svijeta, što danas ima samo osam kompanija u svijetu, mi smo deveta. Najveće tržište je domaće sa 40% učešća, zatim ino tržišta Srbije, BiH, Kine, Kosova i dr., koja u ukupnoj prodaji učestvuju sa 60%.

Najveći rast u ovoj godini ima tržište Kine – 25%. Ovo je tržište sa najvećim potencijalom za rast. Od 2013-2018.godine ovo tržište je poraslo za 4,5 puta. Na domaćem tržištu imamo rast prodaje od 5%, što je potvrda dobre turističke sezone s jedne strane, i velikog rada i ulaganja zaposlenih u sektoru prodaje i marketinga.

Ostvarene rezultate u prodaji naših proizvoda smatramo veoma

dobrim, imajući u vidu da su ostvareni bez prodaje na tržištu Ruske federacije, koja nam je u martu 2017. godine uvela zabranu uvoza naših vina, tako da smo u momentu ostali bez drugog po veličini izvoznog tržišta (poslije tržišta Srbije), koje je na godišnjem nivou dosezalo izvoz u vrijednosti od 5 miliona eura.

Glasnik: Kakvi su planovi Plantaža za 2019. godinu? Da li planirate osvajanje novih tržišta i povećanje asortimana i prodaje?

V. Maraš: Poslovna politika 13. jul-Plantaže i u 2019. godini će biti usmjerena na dugoročan stabilan rast i razvoj, ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata i dalje jačanje vodeće pozicije koju naši proi-zvodi imaju na crnogoroskom tržištu i tržištima zemalja u regionu, kao i na međunarodnim tržištima koja imaju ogroman potencijal za rast, kao što su Kina, Rusija, i dr.

Planom je predviđen veoma ambiciozan rast prihoda od prodaje naših proizvoda, po stopi od 6%, rast troškova po stopi od 1% i rast dobiti po stopi od 5%.

Planirana investiciona ulaganja za ovu godinu iznose 7,1 miliona eura od čega posebno izdvajam podizanje novog zasada vinograda na površini od 60ha, sa novim bunarskim postrojenjem vrijednosti 1,5 miliona eura, nabavka poljoprivredne opreme i mehanizacije u vrijednosti 1,5 miliona eura, kao i rekonstrukcija restorana Mareza projektovane vrijednosti 1,3 miliona eura i mnoge druge.

19

Broj 1Januar 2019.

Glasnik: Sa kakvim problemima se srijećete u poslovanju, na unu-trašnjem i regionalnom nivou i šta je potrebno uraditi da bi se ot-klonili?

V. Maraš: Najveći problemi su nelojalna konkurencija, sivo tržište, nedostatak radne snage, posebno na sezonskim poslovima u vi-nogradarsko-voćarskoj proizvodnji, visoka poreska opterećenja koja u slučaju Plantaža na godišnjem novou prelaze iznos od 1/3 ukupnog prihoda. Naša kompanija je od 2008. godine do danas, za jedanaest godina koliko se nalazim na poziciji izvršnog direktora, uplatila po tom osnovu raznih poreskih obaveza preko 100 miliona eura, a naš poreski dug, koji je u reprogramu, iznosi 2,8 miliona eura.

Ipak, najveći problem koji traje gotovo dvije godine je gubitak trži-šta Ruske federacije. Nadamo se da će sudski spor koji se vodi pred pravosudnim organima Moskve vrlo brzo biti okončan, na obosta-no zadovoljstvo i Plantaža i naših potrošača širom Rusije.

Glasnik: Vina Plantaža su dobila brojna međunarodna priznanja za kvalitet. Kakve su ocjene svjetskih eksperata – kako su crno-gorska vina pozicionirana na globalnoj mapi ili u odnosu na naj-poznatije konkurente?

V. Maraš: Plantaže potvrdu za vrhunski kvalitet vina, iz svojih vinograda, dobijaju od renomiranih svjetskih stručnjaka, sudija i degustatora sa najprestižnijih vinskih takmičenja. U jubilarnoj 55.

godini vina Plantaža nagrađena su sa više od 40 medalja na De-canter World Wine Awards, Mundus vini, AWC Vienna, Decanter Asia Wine Award, BIWC Sofija i drugim manifestacijama. Među desetinama hiljada vina iz svih svjetskih vinogorja, koja učestvuju na pojedinim takmičenjima, crnogorska vina iz naše kompanije uvijek se izdvoje i budu nagrađena značajnim priznanjima i me-daljama. Zato su naša vina osvojila više od 800 nagrada i prizna-nja. U tom smislu, doskoro najuspješnija je bila 2017. godina, kada su osvojene 32 medalje, a među njima i najsjajnije i najznačajnije istorijsko zlato sa Dekanterovog DWWA ocenjivanja u Londonu, koje je osvojio Stari podrum cabernet sauvignon 2012. Niz prizna-nja nastavio se i ove godine, koja je oborila prošlogodišnji rekord, jer su Plantaže upravo u godini kada slave 55 godina postojanja osvojile rekordne 44 medalje sa najvećih svjetskih vinskih nad-metanja. Posebno važna i velika vijest stigla je iz Njemačke, gde je najnovije crveno vino u portfoliju Plantaža, "Epoha" iz berbe 2012, osvojilo veliku zlatnu medalju, i to u konkurenciji od gotovo 7.000 vina iz svih djelova svijeta. Zlatni niz nastavio se na vinskoj smo-tri Vino Ljubljana 2018, odakle je stigao čitav niz medalja za naša vina. Ubrzo nakon toga, sa ocenjivanja BIWC 2018 u Sofiji, stigao je Veliki trofej za najbolje autohtono crveno vino Balkana i to za Vra-nac Premijer iz 2009. Niz se nastavio sa novih 8 medalja sa ocjenji-vanja Decanter DWWA 2018, a odmah zatim stigle su sjajne vijesti i sa Decanter Asia Wine Awards, koje je najznačajnije nadmetanje vina iz cijelog svijeta u Aziji, gdje su Plantaže osvojile srebro za

20

Broj 1 Januar 2019.

Epohu, Premijer, Vranac Reserve, kao i 4 bronzane medalje i tra-dicionalnu preporuku za Vranac Pro Corde. Nakon Azije na med-junarodnom takmičenju AWC Vienna održanom u Beču, osvojene su zlatne medalje za vina Epoha, Vranac Reserve i Premijer, dok su srebrne medalje osvojila vina Vladika, Vranac i Vranac Pro Cor-de. Svjesni smo da samo uz svjetske nagrade i preporuke vinskih stručnjaka, možemo osvajati tržišta koja su sve više sofisticirana i imaju sve kompleksnije prohtjeve, a mi se trudimo da uvijek ima-mo proizvode koje tim ukusima odgovaraju.

Glasnik: Plantaže značajnu pažnu poklanjaju razvoju vinogradar-stva u Crnoj Gori. Brojni mali vinogradi izrazli su zahvaljujući sa-dnicama Plantaža, a sve više su vina privatnih vinarija zastupljena na našem tržištu. Kako to komentarišete?

V. Maraš: S obzirom da naš vinograd, površine 2.300 ha, čini goto-vo 90% ukupnih zasada vinove loze u Crnoj Gori, mi u kompaniji smo veoma ponosni na naš doprinos i učešće u razvoju sektora vinarstva i vinogradarstva u našoj državi. Naš sektor razvoja je mnogo uradio na planu naučne sistematizacije autohtonih sorti i utvrđivanja porijekla svih sorti koje se gaje na ovim prostorima. Naime Plantaže su realizovale epohalni projekat koji se bavio di-verzitetom crnogorske vinove loze. Projekat je rezultat dugogodi-šnjeg rada Plantaža i njenog Sektora za razvoj i nauku sa vodećim svjetskim naučnim centrima u Španiji i Kanadi. Ova istraživanja pomjeraju granice i svrstavaju crnogorsko vinogradarstvo i vi-narstvo rame uz rame sa najpoznatijim tradicionalnim vinskim regionima u svijetu koje imaju sličnu strukturu pedigrea sorti vi-nove loze kao Crna Gora. Za Plantaže ovaj projekat, je od posebnog značaja, jer otvara novo poglavlje o vinskom turizmu Crne Gore. Ovi rezultati obezbjeđuju razvoj i kompetitivnost Plantaža na tr-žištu za decenije koje dolaze. Ovim istraživanjima je utvrđeno da je najčešća vinska sorta u Crnoj Gori bila "kratošija" i "razaklija" od stonih sorti. Utvrđeno je da je "kratošija" otac vranca, a majka mu je jedna malo poznata crnogorska sorta pod nazivom "duljenga". Rezultati posljednih genetičkih istraživanja potrvdjuju da je krato-šija definitivno najstarije ime za sortu zinfandel koja je prenesena iz Crne Gore u Kaliforniju. Vjekovno gajenje kratošije (zinfandela) na terenima Crne Gore potvrdjuje i veliko prisustvo ove sorte na svim vinogradarskim terenima Crne Gore u prošlosti, a i danas. Smatramo da je naša misija da zajedno sa malim proizvođačima razvijamo vinsku kulturu u Crnoj Gori i podižemo kvalitet naših vina kako bi bila konkurentna i na domaćem i na inostranom tr-žištu.

Glasnik: Fokusirali smo se na vina, međutim Plantaže su gigant i u proizvodnji voća te u skorije vrijeme maslina. Kakvi su rezultati postignuti u ovoj oblasti i šta je u planu za budući period? Najavlji-vali ste značajna ulaganja u maslinarstvo i proizvodnju maslino-vog ulja – možete li nam reći više o tome.

V. Maraš: Plantaže razvijaju uzgoj više biljnih kultura i pored zna-čajnog broja sorti vinskog grožđa, imamo i konzumne kulture, a dugo razvijamo zasade breskve I nektarine. Masline uzgajamo u predivnom maslinjaku, koji postaje sve veći i sada pokriva uku-pnu površinu od 30 hektara. Masline su, tako postale, najmlađa biljna kultura koja se gaji u Plantažama. Danas, u posjedu Plantaža je 12.500 stabala masline. Ove godine plan je da se zasad proširi za 5.000 stabala, a imamo namjeru da za 2-3 godine gazdujemo najvećim maslinjakom u Crnoj Gori, sa 20.000 stabala. Ovogodi-šnja berba maslina u Plantažama je bila izvanredna i ubrano je bli-zu 40 tona. Pažljivom njegom i isključivo ručnom berbom, uz naj-

savemeniju preradu na presama za hladno cijeđenje, dobijeno je zlatno–zeleno ulje raskošnog mirisa i skladnog, pikantnog pleme-nitog ukusa u količini od 6.000 litara. Želimo da, uzgojem ove kul-ture, Crna Gora domovina najstarije masline na svijetu, ponovo za-uzme mjesto koje joj pripada u svijetu maslinarstva, zaokružujući svoju autentičnu vinsko – gastronomsku priču.

Glasnik: U prethodnih 10 godina, kompanija je investirala 40 mi-liona eura. Da li isuviše smjelo prognozirati koliko je u narednoj deceniji potrebno investirati da bi se održala i razvijala pozicija Plantaža na tržištu?

V. Maraš: Da bi se zadržali na poziciji lidera u vinogradarsko-vin-skom sektoru, da bi naš proizvod u svakom momentu, a posebno u budućnosti, ostao konkurentan kao što je danas, mi u kontinui-tetu investiramo u naše proizvodne kapaciete, prerađivačke kapa-citete, u zaposlene, u tržište. Tako smo od 2008. godine do danas uložili preko 40 miliona eura u razvojne projekte, u primarni dio proizvodnje 13 miliona eura, u kom periodu je podignuto 700 ha voćnjaka i vinograda, u prerađivačke kapaciete 19 miliona eura i u građevinske objekte 8 miliona eura. U 2018. godini realizovane su investicije u vrijednosti od 7,5 miliona eura. Pomenuti ću samo najznačajnije: nova linija za flaširanje kapacieta 10.000 flaša na sat vrijednosti 3,5 miliona eura, nova hladnjača vrijednosti 2,3 milio-na eura, 60 ha novih zasada vinograda i voćnjaka vrijednosti 1,3 miliona eura, kotao na bio masu vrijednosti 600.000 eura i mnoge druge. Za 2019. godinu, kao što smo rekli, planirane su investicije u iznosu od preko 7 miliona eura.

Kao što smo već ranije napomenuli, u projekat Cemovsko polje koji je realizovan u periodu 1978-1982.godina, uloženo je 62 milionado-lara, a Plantaže su od 1995. godine na ovamo uložile preko 72 mili-ona eura. U ovom periodu podignuto je ukupno 1.208 ha vinograda, 130 ha zasada brekve i nektarine, 20 ha maslina i 2,5 ha kajsije.

Glasnik: Respektabilna ste sagovornica koja može da pruži procje-nu stanja i perspektive crnogorskog agrara. Koji su to prioritetni potezi koji će doprinijeti razvoju ove strateške grane?

V. Maraš: Poljoprivreda je jedna od tri strateške grane naše privre-de sa ogromnim potencijalom koji je, po mom mišljenju, najvećim dijelom neiskorišćen.

Imamo na našu sreću očuvanu prirodu, zdravo zemljište, čiste vode, bogate šume, čist vazduh, jednom rječju sve preduslove za proizvodnju proizvoda izuzetnog kvaliteta, gotovo organskog. Da bi ovakvi proizvodi bili još i konkurentni, prije svega na domaćem tržištu, koje zahvaljujući razvoju turizma ima fantastične potenci-jale za rast, svi zajedno moramo kreirati poslovni ambijent koji će osnažiti domaću proizvodnju, investirati, obezbjediti brojne pod-sticaje kako to rade sve zemlje članice EU, promovisati i afirmisati domaći proizvod, zaposliti domaću radnu snagu i povećati životni standard stanovništa.

Raduje činjenica što naši agro budžeti, i sa državnog i sa lokalnog nivoa iz godine u godinu rastu, čak po visokim stopama, ali da bi u budućnosti naše stope rasta bile veće, i ulaganja moraju biti veća, za dva do tri puta. Tako bi podmirili potrebe domaće tražnje i stvo-rio se prostor za rast izvoza naših proizvoda.

Kreatori razvoja sa svih nivoa moraju donijeti hrabre i vizionarske odluke, jer od takvih odluka zavisi budućnost crnogorskog agrara. Jedna takva odluka je 70-ih godina prošlog vijeka opredjelila i tra-sirala uspješan put crnogorskih Plantaža.

21

Broj 1Januar 2019.

Our mission - development of viticulture in Montenegro

Verica Maraš, executive director of the company "13. jul – Plantaže"

We sell wines on almost all continents, in 43 countries worldwide. Today we are one of the nine companies which achieved this goal.

Business policy of "13. jul – Plantaže" in 2019 as well will be focused on the long-term stable growth and development, achieving good business results and further strengthening

of the leading position, which our products have on the Montene-grin, regional as well as international markets, which have enor-mous potential for growth, such as Chinese, Russian, etc says Ve-rica Maraš, executive director of "13. jul – Plantaže" in an interview for Glasnik.

According to her, in 2019 the company plans to increase revenues by 6% and profit at the rate of 5%.

Glasnik: You are the head of the company whose name has been synonymous with high-quality wine for 56 years and is the undis-puted market leader in the region and beyond in this field. What is the formula of success?

V. Maraš: Careful development planning, ongoing investments in superior quality products, decades of experience in this busi-ness, following the founder"s vision, achieved harmony among the owner, management and employees, are a recipe for the long success of the company "13. jul-Plantaže" for more than half a cen-

tury.

In 2018 the Plantaže celebrated its 55th anniversary. We in a com-pany are proud of these 55 golden years, because we have achie-ved the vision of the enthusiasts and founders of the former "Agro-kombinat 13. jul". We are also proud of the fact that the company is undoubtedly recognized, developed, unique and well-known brand of Montenegro, present on the markets of over 40 countries worl-dwide, a leader in the regional market and an increasingly impor-tant factor on the global wine market.

It all began in 1963 when farms and the former cooperatives mer-ged into the agro-industrial complex Titograd, which later chan-ged its name to "Agrokombinat 13. jul". The initiative of the then Executive Council of the Government of Montenegro, headed by Mr. Djoko Pajković, visionary of the Montenegrin agricultural de-velopment represented the turning point in the development of this wine giant and thus the Montenegrin viticulture and wine-making. He had the idea to plant a vineyard at Cemovsko polje, a piece of the infertile wasteland near Podgorica. Although this idea was not immediately met with response of the community,

22

Broj 1 Januar 2019.

23

Broj 1Januar 2019.

Pajković was persistent. From 1977 to 1982 even 2,000 hectares of vineyards and orchards were planted on the fruitless and dry wa-steland, which has even 2,500 sunshine hours per year. It was the largest viticultural venture in Europe of that time, worth the then $ 62 million. In that period, in addition to magnificent vineyard and indigenous varieties, Plantaže built the modern facilities for the production of wine and other products. Modern technical inno-vations did not impact on the tradition, which Plantaže has been cherishing from the very beginning.

Knowledge and heritage of the old masters, our ancestors, who have cherished and passed the ancient secrets of viticulture from generation to generation for centuries, have still been recognized in the Plantaže products.

Plantaže produces over 40 different wines and four types of grape brandies, made of 26 wine grape varieties. The leading position in the region has been confirmed by the production of cca 22 million kilograms of wine and table grapes as well as the sales of over 17 million bottled products per year in over 40 countries worldwide. The largest part of the wine production takes place in the base-ment "Cemovsko polje", which has the modern equipment and ap-plies the latest technologies.

The oldest Plantaže cellar "Lješkopolje" was renovated and trans-formed into a cellar for aging of special wine series as well as experimental vinification. The reconstruction and opening of the Šipčanik wine cellar in 2007 opened a new chapter in the history of Plantaže, but also added a new dimension to the wine from Ce-movsko polje.

The old military airport was transformed into a wine treasury, by the principle of French chateaux with a basement, which is lo-cated in the middle of the vineyard. In the impressive space on the surface of 7,000 square meters the wine is tended in the ideal climatic and technological conditions. Two million litres of wine are aged in the wooden vats. Today Šipčanik is the centre of the Montenegrin wine tourism, a must-see for all wine lovers. Produc-tion of fish in our ponds, olive oil, grapes for consumption, peaches have an increasing role in the total production of Plantaže, and the retail stores and restaurants complete the tourist offer of Podgori-ca - the wine capital.

Glasnik: Last year Plantaže celebrated an important jubilee, but we are confident that the company have achieved significant results. Could you please communicate more details about it?

V. Maraš: For the Montenegrin company Plantaže 2018 was a unique and remarkable year by all criteria. We celebrated the grand jubilee 55 years of Plantaže and achieved very good business re-sults. We have won a number of major international awards, made a breakthrough in the new wine markets, realized very significant investments, strengthened positions in the premium wine se-gment and expanded wine tourism program. Plantaže celebrated this jubilee with the citizens, customers, friends and business par-tners in Podgorica, Belgrade, Sarajevo, Zagreb and Shanghai. I am confident that everyone in Montenegro and the region remembers the concert of the famous musician Goran Bregović accompanied by the 80 artists philharmonics, which took place in the heart of our vineyard in Cemovsko polje.

In 2018 we produced 19.7 million kilograms of wine grape, which exceeded our plan by 10% and it is by 39% higher in comparison to 2017. Superior quality grapes were reaped during the excellent

24

Broj 1 Januar 2019.

harvest. We produced 2.1 million kilograms of table grapes, 683.000 kilograms of peach and nectarine, 270.000 pieces of grape seedlin-gs, 70 tons of fish, 40 tons of olives (or 6,000 litres of olive oil), and over 14 million of bottled wines and brandies. The company"s re-venues amounted to 32.2 million EUR, which is 5% more than in 2017 and 10% more than generated in 2016. Costs were higher by 1% than planned, and the profit is higher by 8% than it was generated in 2017.

We paid 10.6 million EUR in the state and local government budget, of which 6.7 million EUR for taxes and contributions on earnings, 3.0 million of VAT, and 0.9 million EUR for excise taxes, income taxes, property taxes, etc. The average net salary of employees in the company amounts to 650 EUR. All these results might not be achieved without huge effort, hard work and dedication of 640 per-manent and over 1,200 seasonal employees.

Glasnik: Thanks to Plantaže, wine is the only Montenegrin pro-duct, which recorded a surplus in the foreign trade of Montenegro. What are the company"s results in the export? Which export mar-kets are the most important?

V. Maraš: For years Plantaže"s wine has been among the leading Montenegrin export products, export in the last 10 years exceeds the amount of 180 million EUR, by which our country has recorded surplus in foreign trade in the amount of 140 million EUR. We sell wines on almost all continents, in 43 countries worldwide. Today we are one of the nine companies which achieved this goal.

The largest market is the home market with 40% of share, then Serbian, Bosnian, Chinese, Kosovo markets, etc. which accounted for 60% in the total trade.

The Chinese market has recorded the largest growth this year - 25%. This is the market with the greatest potential for growth. In the period from 2013 to 2018 this market increased by 4.5 times. In the home market we recorded a sale growth of 5%, which is a confirmation of good tourist season on the one hand and the great work and engagement of employees in sales and marketing sector.

We consider that we achieved very good results in the sale of our products, bearing in mind that these results do not include sales in the Russian Federation market, which introduced a ban on the import of our wines in March 2017, so we lost the second largest export market (after the Serbian market), which annual export amounted to 5 million EUR.

Glasnik: What are the Plantaže"s plans for 2019? Do you plan to win new markets and increase the product range and sales?

V. Maraš: Business policy of "13. jul – Plantaže" in 2019 as well will be focused on the long-term stable growth and development, achieving good business results and further strengthening of the leading position, which our products have on the Montenegrin, regional as well as international markets, which have enormous potential for growth, such as Chinese, Russian, etc

The plan envisages an ambitious income growth from the pro-ducts sale by 6%, cost growth by 1% and profit growth by 5%. The planned investment for this year amounts to 7.1 million, of which I would particularly single out raising of new vineyards on an area of 60 hectare, with the new well plant worth 1.5 million EUR, pur-chase of agricultural equipment and machinery worth 1.5 million EUR, as well as reconstruction of the Mareza restaurant, which is estimated at 1,3 EUR and many others.

Glasnik: What kind of problems do you face in business at the do-mestic and regional level and what should be done in order to eli-minate them?

V. Maraš: The biggest problems are unfair competition, the grey market, shortage of labour force, especially for seasonal jobs in vi-ticulture and fruit production, high tax burden, which in the case of Plantaže exceed 1/3 of the total revenues on the annual level. For eleven years since I have been the executive director, our com-pany has paid in over 100 million EUR for various taxes, and our tax debt, which is being rescheduled, amounts to 2.8 million EUR.

However, the biggest problem, which has been lasting for almost two years, is the loss of the Russian Federation market. We hope that the court case pending before the judicial authorities of Mos-cow will soon be completed to mutual satisfaction of Plantaže and our customers in Russia.

Glasnik: Wines produced by the company Plantaže have won nu-merous international prizes and recognitions for quality. What are the ratings of the world experts - how well are the Montenegrin wines positioned on the global map and in relation to the most famous competitors?

V. Maraš: Plantaže obtains a certificate for premium quality of wi-nes from our vineyards by renowned world experts, judges and ta-sters from the most prestigious wine competitions. In the 55th an-niversary, the Plantaže"s wines were awarded with over 40 medals at the Decanter World Wine Awards, Mundus Wines, AWC Vienna, Decanter Asia Wine Award, BIWC Sofia and other events. Among tens of thousands of wines from all world vineyards, participating in individual competitions, the Montenegrin wines from our com-pany are always standed out and awarded with significant awards and medals. That"s why our wines have won over 800 awards and recognitions. In this regard, the most successful year was 2017, when 32 medals were won and among them the brightest and most important historical gold from the Decanter World Wine Awards in London was won by our Old Cellar Cabernet Sauvignon 2012. A series of awards also continued in 2018, which broke the last year"s record, given that Plantaže, exactly in the year when it celebrated 55 years of existence, won the record of 44 medals from the world"s largest wine competitions. Especially important and great news came from Germany, where the latest red wine in the Plantaže"s portfolio "Epoch" from the vintage 2012, won a big gold medal, in competition among almost 7000 wines from all over the world. The manifestation Vino Ljubljana 2018 brought us a new series of golden medals for our wines. Shortly after that our wine Vranac Premijer 2009 won a Great Trophy for the best autochtho-nous red wine of the Balkans at the BIWC event in Sofia. The series continued with the new eight medals from the Decanter DWWA 2018, and immediately after that a great news arrived from the Decanter Asia Wine Awards, which is the most important wine competition in the world, where Plantaže won a silver medal for its wines "Epoch, Premijer, Vranac Reserve, including four bronze medals and the traditional recommendation for the wine Vranac Pro Corde. After Asia at the AWC Vienna international competition held in Vienna, wines Epoch, Vranac Reserve and Premijer won gold medals, while the silver medals were won by Vladika, Vra-nac and Vranac Pro Corde. We are aware that only with the world awards and recommendations of wine experts, we can conquer markets which are increasingly sophisticated and have increasin-gly complex requirements, and we are trying to always have the

25

Broj 1Januar 2019.

products that suit their tastes.

Glasnik: Plantaže pays considerable attention to the development of viticulture in Montenegro. Numerous small vineyards grew thanks to Plantaže"s seedlings, while a growing number of wines from the private wineries are present on our market. What can you tell us about that?

V. Maraš: Given that our vineyard, covering an area of 2,300ha, accounts for almost 90% of the total grapevine plants in Monte-negro, we are very proud of our contribution to the development of the wine growing and viticulture sector in our country. Our development sector has done a lot in the field of scientific syste-matization of the autochthonous varieties and the determinati-on of the origin of all varieties that are cultivated in these areas. Namely, Plantaže has implemented an epochal project dealing with the Montenegrin grapevine diversity. The project is a result of the long-standing work of Plantaže and its Development and Science Sector with the world"s leading scientific centers in Spain and Canada. These researches move the boundaries and classify the Montenegrin viticulture and winemaking alongside the most famous traditional wine regions in the world that have a similar structure of grapevine varieties such as Montenegro. For Plantaže this project is of special importance because it opens a new chap-ter in the wine tourism of Montenegro. These results ensure the development and competitiveness of Plantaže in the market for decades to come. These studies have found that the most common wine varieties in Montenegro are "Kratosija" and "Rozaklija" out of table grape varieties. It was found that "Kratosija" is the father of "Vranac", while its mother is one less known Montenegrin variety called "Duljenga". The results of the latest genetic researches con-firm that "Kratosija" is definitely the oldest name for the zinfandel variety which was transferred from Montenegro to California. The centuries-old breeding of "Kratosija" (zinfandel) on the terrains of Montenegro confirms a great presence of this variety on all vine-yards of Montenegro in the past, and even today. We believe that our mission is, together with small producers, to develop wine cul-ture in Montenegro and to raise the quality of our wines in order to make them competitive on both domestic and foreign markets.

Glasnik: We put our focus on wines, however Plantaže is a giant in the production of fruits and since recently olives as well. What are the results achieved in this area and what are your future plans? You have announced significant investments in olive growing and olive oil production –could you please tell us more about that?

V. Maraš: Plantaže is developing the cultivation of several plant varieties and in addition to a significant number of grape varieties, we also have consumer cultures, and for a long time we have been developing seedlings of peach and nectarines. Olives are cultiva-ted in a beautiful olive grove, which is becoming ever larger and now covers a total area of 30 hectares. Thus, the olive trees have become the youngest plant variety cultivated in the company Plantaže. Today, Plantaže owns 12,500 olive trees. The plan for this year is to increase the production by 5000 trees, and we also intend in the next two to three years to manage the largest olive grove in Montenegro, with 20 000 trees. The last year"s harvest of olives in Plantaže was remarkable while almost 40t of olives was picked. With careful care and exclusively hand-picking, with the most sophisticated cold pressing processing, we got a golden-gre-en oil of gorgeous aroma and a harmonious, piquant, refine taste in the quantity of 6,000 liters. By cultivating this culture, we want

for Montenegro as a homeland of the oldest olive tree in the world, again to occupy the place that belongs to it in the world of olive growing, thus rounding off its authentic wine - gastronomic story.

Glasnik: In the past ten years, the company invested €40 million. Is it too daring to forecast how much in the next decade you will need to invest in order to maintain and develop the position of Plantaže on the market?

V. Maraš: In order to keep the leading position in the wine-growing sector, and ensure that our product, at any time and especially in the future, remains competitive as it is today, we are continuously investing in our production and processing capacities, in emplo-yees, and the market. Since 2008 to this moment we have invested over €40 million in the development projects, of which €13 million in the primary part of production, during which period 700 hec-tares of orchards and vineyards were planted, €19 million in the processing capacities and €8 million in construction facilities. In 2018, €7,5 million were invested. I will mention only the most im-portant investments: a new bottling line of 10000 bottles per hour worth €3,5 million, a new refrigerator worth €2,3 million, 60ha of new seedlings in the vineyards and orchards worth €1,3 million, a biomass boiler of €600,000 and many others. In 2019, as we have said, we plan to invest over €7 million.

As we have mentioned earlier, 62 million dollars were invested in the project of Cemovsko polje, which was implemented in the pe-riod from 1978 to 1982, and since 1995, Plantaže has invested over €72 million. In this period, a total of 1,208 hectares of vineyards were planted, 130 ha of peaches and nectarines, 20 ha of olives and 2,5 ha of apricots.

Glasnik: You are a respectable interlocutor who is able to provide an assessment of the situation and prospects of the Montenegrin agrarian. What are the priority moves that will contribute to the development of this strategic branch?

V. Maraš: Agriculture is one of three strategic branches in our eco-nomy with a huge potential which, in my opinion, is largely unta-pped.

Luckily, we have preserved nature, healthy land, clean water, rich forests, clean air, in one word, all the preconditions to produce the exceptional quality products, almost organic. In order for such pro-ducts to be even more competitive, primarily on the domestic mar-ket, which thanks to the development of tourism has a fantastic potential for growth, we altogether need to create a business envi-ronment that will strengthen domestic production, ensure invest-ments and numerous incentives as it is the case in all EU Member States. We need to promote and affirm domestic products, engage local workers and increase the standard of living of the population.

We are very pleased by the fact that our agro-budget, both at the state and local level, is growing year after year, even at high ra-tes, but if we want to have even higher growth rates in the future, the investments must be higher, even by two to three times. This would meet the needs of domestic demand and create a space to increase the export of our products.

Creators of development at all levels have to bring courageous and visionary decisions, given that the future of the Montenegrin agra-rian sector depends on such decisions. One such decision, from the 1970s, determined and traced the successful path of the Mon-tenegrin company Plantaže.

26

Broj 1 Januar 2019.

Ministarstvo Vladi predložilo uvođenje neradne nedjelje

Ministarstvo ekonomije uputilo je Vladi u januaru Predlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim se uvodi ne-radna nedjelja.

Iz Ministarstva su kazali da će se u sekto-ru trgovine, koji zapošljava 37 hiljada ljudi, nedjelja kroz predloženo zakonsko rješenje proglasiti neradnom.

"Kroz podzakonske akte će se donijeti rje-šenja za izuzetke i ono što su osnovne živo-tne potrebe građana", navodi se u saopšte-nju koje prenosi Mina-business.

Uvođenjem neradne nedjelje poslodavci će moći znatno da povećaju produktivnost rada, smanje troškove održavanja i redov-ne troškove usluga.

"S tim u vezi, ovakvo zakonsko rješenje ne može uticati na smanjenje broja radnika, već se poslovi mogu ravnomjerno raspo-ređivati na radne dane, a zaposleni u trgo-vini imati neradnu nedjelju kao što imaju zaposleni u ostalim djelatnostima", rekli su predstavnici Ministarstva.

Oni su dodali da na taj način utiču pozitiv-no na opšte ekonomske aktivnosti i kvali-tet života pojedinca, porodice i društva.

"Ni u kom slučaju ovakvo zakonsko rješe-nje neće uticati na snabdjevenost potroša-ča, već isključivo na promjenu dosadašnjih navika u smislu da će nabavku obavljati ostali danima", kazali su iz Ministarstva.

Predloženim izmjenama zakona uvode se i druge novine koje olakšavaju poslovanje trgovcima.

Izmjena zakona pokrenuta je na inicijativu poslodavaca i Privredne komore, koju su podržali sindikati i udruženja potrošača.

Proslavljena Turistička nova godina

U hotelu Splendid tradicionalno je prosla-vljena Turistička nova godina.

Bilo je razloga za slavlje, po riječima Pavla Radulovića, ministra održivog razvoja i tu-rizma.

"Imali smo vrlo uspješnu godinu, brojevi kažu najuspješniju, međutim, malo je vre-mena za odmaranje, malo je vremena za slavlje. Bliži smo nego ikad da više ne pri-čamo o ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni već o sezoni u toku godine. Dakle mi smo ljetnju sezonu završili negdje u novembru mjesecu, a zimsku turističku sezonu otvo-rili smo 15.decembra. Primakli smo ta dva datuma jako blizu i mislim da nikad nije bilo manje vremena da odmaramo nego ove godine i da će vremena za odmor biti sve manje, ali nadam se na zadovoljstvo svih", rekao je Radulović, prenosi Analitika.

To mišljenje dijeli i Željka Radak-Kukavi-čić direktorka NTO.

"Veliki broj posjetilaca koji je boravio u Cr-noj Gori tokom novogodišnjih praznika za-ista pokazuje da je Crna Gora i ove godine ponijela epitet najpoželjnije destinacije za novogodišnje praznike. Prema informaci-jama koje smo i danas saopštili, samo to-kom novogodišnje noći u Crnoj Gori je bilo preko 42 hiljade posjetilaca na našim trgo-vima. Zadovoljstvo je takođe da veliki broj gostiju boravi i na našim planinama i da su, prema informacijama od danas koje ima-mo, sva naša skijalištra i kapaciteti kako hotelski, tako i oni u privatnom smještaju prije svega u Žabljaku i Kolašinu, popunje-ni. Vremenske prilike nam idu na ruku, tako da sam sigurna da će i ostatak zimske sezone kako na sjeveru tako i na primorju biti jako dobar", kazala je ona.

Žarko Radulović, predsjednik CTU i su-vlasnik Montenegro stars, kaže da će turi-stičke sezone biti sve bolje, ali da moramo raditi i u budućnostu otkloniti sve slabosti.

"Mi smo ostvarili više od onoga što smo planirali. Ove godine, Crna Gora kao de-stinacija za novogodišnje praznike, je do-živjela još jednu dodatnu promociju i sebe zakucala kao najatraktivniju destinaciju u regionu kada je Nova godina u pitanju. Crna Gora definitivno postaje jedna atrak-

tivna destinacija. Turisti imaju dobre uti-ske, odlaze odavde sa dobrim utiscima i vraćaju se i znam pouzdano za 2019 godinu da će biti bolja od 2018, a vjerovatno 2020 od 2019", naveo je on.

Navodi da je u njegovoj kompaniji 56 posto popunjenost na godišnjem nivou, a da su šest mjeseci i 15 dana popunjeni oko 100 posto.

"Mi smo u 2018 imali šest mjeseci i nešto, ove 2019 ćemo imati preko sedam. Vrlo brzo ćemo imati značajan broj Kineza u zimskom periodu u Crnoj Gori", rekao je Radulović.

Češko-crnogorski partneri žele 77 odsto akcija Instituta

Konzorcijum češke kompanije Philibert i petrovačkog hotelsko-turističkog predu-zeća Vile Oliva, biznismena Žarka Rakče-vića, ponudio je deset miliona eura za 56,5 odsto državnih akcija Instituta "Simo Milo-šević" u Igalu.

U narednih pet godina investiraće 27,94 miliona eura, od čega bi 22 miliona išlo na rekonstrukciju objekata, a ostatak za medi-cinsku opremu, saopšteno je na pressu na-kon otvaranja njihove, inače, jedine pristi-gle ponude na tenderu za prodaju državnog paketa akcija u Institutu.

Partneri su kazali novinarima i da će pošto-vati sve obaveze prema radnicima.

Inače, HTP Vile Oliva je krajem avgusta prošle godine kupila na Montenegroberzi blizu 26 odsto ili 99,19 hiljada državnih ak-cija Instituta Igalo za 2,8 miliona eura, koje su bile vlasništvo Vlade Srbije.

Ukoliko bude prihvaćena njihova ponuda

Crna Goravijesti

27

Broj 1Januar 2019.

na tenderu, češko-crnogorski konzorcijum imao bi oko 77% odsto akcija Instituta.

U sivoj zoni ostalo 300 miliona eura

Nova 2019. godina je počela bolje nego što smo očekivali, za novogodišnje praznike zaradili smo bolje nego ikad i već smo po-čeli sa planovima za narednu sezonu i za 2020. godinu, kazao je predsjednik Crno-gorskog turističkog udruženja Žarko Radu-lović.

Što se tiče 2018, Radulović ističe da su se njegova predviđanja ostvarila i da je priho-dovana prva milijarda eura.

"Prošlogodišnja sezona je počela i završila ranije nego ikad, uz promjenu strukture go-stiju. Više nema pretežne destinacije i gosti nam stižu iz cijelog svijeta. Stvara se ba-lans, jer pada broj gostiju iz ranije pretežne destinacije, a raste broj ostalih, pa ako jedni zakažu, neće drugi i stalno smo na dobit-ku. Mi smo imali 56 odsto popunjenosti na godišnjem nivou, odnosno 100 posto u više od šest mjeseci. Ko od sad bude pričao o se-zoni o 45 dana, treba da mijenja posao jer ne umije da radi", poručuje Radulović, koji očekuje produžetak sezone zbog otvaranja novih jakih tržišta koja nijesu vezana samo za ljeto, kao što je kinesko.

On tvrdi da je rasla i siva ekonomija.

"Razloga je nekoliko. Prvo pojačana kon-trola kreće 1. jula do 1. septembra, a sezona je počela 28. marta, a završila u novembru. Drugo, zakonska neusaglašenost, jer in-spekcije kontrolišu legalne, a ne ilegalne objekte", kaže Radulović.

On tvrdi da "imamo neselektivnu bezočnu kontrolu inspekcije gdje se kažnjavaju na uvredljivi način legalni korektni privredni-ci, a na pet metara od njih nelegalni objekat niko ga ništa ne pita".

"Ovo mora da se riješi ove godine. Ove go-dine je više od 300 miliona pošlo lijevo i de-sno. Vlada i inspekcije i sve institucije koje treba da prave fiskalnu disciplinu su dužne da to urade, jer smo ih birali i dali im man-dat. Da taj novac nije ukraden bilo bi više za zdravstvo, školstvo, kapitalni budžet i sve redom", ističe Radulović.

Stranci na nekretnine potrošili oko 162 miliona

Za jedanaest mjeseci 2018. godine, neto pri-liv stranih direktnih investicija (SDI) bio je 303,64 miliona eura, navodi Centralna ban-

ka Crne Gore u novim preliminarnim poda-cima koje prenosi RTCG.

U našu zemlju strani finansijeri su za 11 mjeseci uložili čak 747,61 milion eura.

No, nastavljen je trend značajnog odli-va koji je na kraju novembra iznosio čak 443,97 miliona eura, pa tako i konačni iz-nos sredstava koja su ostala u Crnoj Gori predstavlja tek 40,61 odsto investicija, na-vode Dnevne novine.

U uporednom periodu tokom 2017. godine, neto priliv je iznosio 390,46 miliona eura. Iako su strani državljani uložili "samo" 535,02 miliona, odlilo se tek 144,26 miliona eura.

Neto priliv za svih 12 mjeseci te godine bio je 484,33 miliona eura.

Stranci i dalje imaju najznačajniju ulogu u prilivu SDI, jer su u našu zemlju unijeli 726,84 miliona eura. Dva najveća dijela od-nose se na ulaganja u crnogorske kompa-nije različitih profila 289,10 miliona eura, te u ne baš tako kvalitetne investicije u vidu interkompanijskog duga, odnosno ulaga-nja koje ne povećava osnovni kapital od 276,01 milion eura.

Za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori, strani državljani potrošili su 161,73 miliona eura.

Iznos sredstava koja su crnogorski drža-vljani povukli u našu zemlju smanjenjem kapitala u stranim bankama i preduzeći-ma, dostigao je 10,22 miliona.

Interkompanijski dug, kada je u pitanju do-maći kapital, dao je priliv od 9,87 miliona, a prodajom nekretnina u inostranstvu, naši državljani su "vratili" u zemlju 677.780 eura.

Državljani Italije, sa 113,74 miliona eura, najviše su uložili u Crnu Goru za prvih 11 mjeseci prošle godine, ali skoro polovinu ili 53,49 miliona čini pokrivanje interkompa-nijskog duga, a 59,13 miliona eura investi-cije u finansijske i druge kompanije osno-vane u našoj zemlji. Sa 57,46 miliona eura Mađarska je druga na listi zemalja čiji dr-žavljani najviše ulažu u Crnu Goru, a slijede

vlasnici pasoša Ruske Federacije sa 56,68 miliona, Turske sa 49,94 miliona i Velike Britanije sa 46 miliona eura.

Slijedi Srbija sa 41,62 miliona eura, koja je ovim iznosom daleko ispred ostalih zema-lja regiona. Od tog iznosa, 14,4 miliona eura odnosi se na ulaganja u crnogorske kom-panije, 12,56 miliona na prodaju nekretni-na, 9,42 miliona na interkompanijski dug, a na povraćaj domaćeg kapitala iz te zemlje kroz interkompanijski dug 436.6110 eura.

Ekonomsko državljanstvo za bolji turizam

Program ekonomskog državljanstva osigu-raće dolazak investitora u Crnu Goru i una-prijediti turističku privredu, ocijenio je za TVCG generalni direktor Portomontenegra David Margason.

Margason za TVCG kaže da je program eko-nomskog državljanstva pomogao mnogim zemljama u stvaranju pozitivnih turistič-kih trendova.

"Veoma nas je obradovalo uvođenje pro-grama ekonomskog državljanstva. To će si-gurno unaprijediti turističku industriju. Za moćne poslovne ljude ta odluka je znak da je Crna Gora odgovoran član svjetske za-jednice koji uživa povjerenje vlada drugih država, jer omogućava slobodno kretanje", kazao je Margason.

Ekonomsko državljanstvo, kako kaže, osi-guraće dolazak investitora koji će svojim ulaganjima doprinijeti finansiranju troško-va turističke industrije.

"Tragom te vijesti u vašu državu doći će ljudi koji žele baš ovdje da nastave svoj ži-vot, tu troše svoj novac i odavde upravljaju vlastitim kapitalom širom planete. Mi kao dio ove zajednice vidimo korist od tog pro-grama koji je pomogao mnogim zemljama u stvaranju pozitivnih turističkih trendova. Želimo izgraditi stalnu zajednicu uspješnih ljudi u Crnoj Gori", zaključio je Margason.

28

Broj 1 Januar 2019.

Modernizacijom carinske službe do bezbjednih granica i lakše trgovine

Debata o poglavlju 29 – Carinska unija

Crna Gora je u oblasti carinske politike u velikoj mjeri uskla-dila zakonodavstvo sa evropskim, poručeno je na debati povodom poglavlja 29 – Carinska unija i o njenom značaju

za građane i privredu, organizovanoj 25. januara 2019. godine u EU info centru u Podgorici. Poručeno je da će modernizacija carinske službe ostati prioritet i u ovoj godini, kako bi, uz veći obim među-narodne trgovine i podizanje životnog standarda, crnogorsko dru-štvo bilo bezbjedno.

U radu ovog skupa je učestvovala, među ostalima, potpredsjedni-

Potreba poslovne zajednice je transparentno, pouzdano i predvidljivo okruženje za međunarodnu trgovinu.

ca Privredne komore Ljiljana Filipović koja je istakla da carinska politika u Crnoj Gori ima duboke i snažne korijene, te da se u no-vijoj legislativi i poslovnoj praksi u našoj državi primjenjuju pra-vila međunarodnog trgovinskog sistema Svjetske trgovinske or-ganizacije, pravna tekovina EU i međunarodni ugovori kao što su CEFTA, EFTA, te bilateralni sa Turskom i Ukrajinom.

- U pregovorima za članstvo Crne Gore u EU, kroz usaglašavanje za oblast Carinska unija, privreda podržava prenošenje evropskog zakonodavstva i prakse u poslovanje na našem području. Na taj

29

Broj 1Januar 2019.

način očekuju više predvidljivosti, pojednostavljenja postupaka i bezbjednosti – kazala je Filipović.

Glavni partner privrednih subjekata u realizaciji robne razmjene sa inostranstvom je Uprava carina koja je, ocjenjuje potpredsjedni-ca, veoma unaprijedila rad u smislu transparentnosti, efikasnosti, sistema analize rizika, odnosno carinskih kontrola.

Naglasila je da na sjednicama odbora udruženja u Komori privre-dnici saopštavaju izazove i ograničenja za poslovanje, čijim ukla-njanjem očekuju da dođe do smanjenja troškova trgovine, reduko-vanja vremena zadržavanja na granici i unapređenja koordinacije i efikasnosti organa nadležnih za prekogranično kretanje robe.

Privrednici saopštavaju da komplikovane procedure na graničnim prelazima vide kao sklonosti vlada da administriraju procese više od potrebnog. Kao rješenje predlažu primjenu visoko integrisanog lanca komunikacije između različitih institucija, uz smanjenje troškova analiza, kao i vremena putovanja roba.

- Potreba poslovne zajednice je transparentno, pouzdano i predvi-dljivo okruženje za međunarodnu trgovinu. U konačnom, rezultat bi trebalo da se ogleda u poboljšanju konkurentnosti i efikasnosti, kako privatnog, tako i javnog sektora, što znači i ukupnog kvaliteta života – rekla je Filipović.

Prema njenim riječima, privrednici su veoma zainteresovani za trgovinske olakšice definisane STO sporazumom i dodatnim pro-tokolom 5 CEFTA. U namjeri da pruže jasan doprinos stvaranju povoljnog poslovnog okruženja, oni su se aktivno uključili u rad Nacionalnog komiteta za trgovinske olakšice, kao i pripremu Stra-tegije za trgovinske olakšice koja predstavlja plan aktivnosti do pune primjene ovog sporazuma, što je primjer dobre prakse kada je riječ o unapređenju dijaloga privatnog i javnog sektora.

- Saglasno Strategiji, već sada vidimo čvrstu riješenost da sa zavr-šetkom tranzicionog perioda, do kraja 2022. godine budu otklonje-ne administrativne neefikasnosti u prekograničnom prometu robe koje utiču na njenu konkurentnost. Na taj način imali bi smanje-nje vremena potrebnog za sprovođenje procedura za uvoz, izvoz i tranzit robe za najmanje 50%, a pripadajućih troškova za 20% - ka-zala je potpredsjednica Privredne komore.

Ocjenjuje da, u cilju olakšanja trgovine i približavanja jedinstve-nom tržištu EU, predstoji realizacija ciljeva koje privatni sektor prepoznaje kao ključne: skraćenje vremena carinjenja; harmo-nizacija podataka i implementacija bespapirne obrade podataka; smanjenje broja i iznosa naknada koje se plaćaju prilikom reali-zacije spoljnotrgovinskih poslova; omogućavanje jednostavnog pristupa informacijama; povećanje efikasnosti graničnih kontrola i proširenje saradnje među graničnim organima.

- Put do evropskog tržišta, i mjesto na njemu, privrednici traže kroz jačanje konkurentnosti i prepoznatljivosti proizvoda. Na putu EU integracija za njih je veoma vrijedno saznanje da se efikasnim funkcionisanjem carinske unije obezbjeđuje sigurnost i poslovna predvidljivost, te pojednostavljivanje međunarodne trgovine. Isto-vremeno, stimulišu se aktivnosti sa nivoa privrede, skraćuju admi-nistrativne procedure, a sve u cilju zaštite tržišta od nepravedne i nezakonite trgovine – zaključila je potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević podsjetio je da je Crna Gora krajem 2014. godine otvorila pregovore u 29. poglavlju i da su tom prilikom definisana tri završna mjerila za zatvaranje ovog pogla-

vlja, koja se odnose na dalje usklađivanje s evropskim zakonoda-vstvom i njegovu primjenu, kao i postizanje napretka u razvoju međusobno povezanih IT sistema, što je i glavni izazov.

- Kada je riječ o crnogorskim privrednicima i preduzetnicima, uklanjanjem carinskih barijera, pružiće se šansa za nesmetano plasiranje proizvoda, čime će biti olakšan izvoz domaće robe na tržište od oko 500 miliona potrošača. Umrežavanje privrednih su-bjekata i povećanje izvoza će se pozitivno odraziti na trgovinski bilans i cjelokupni poslovni ambijent u Crnoj Gori. S druge strane, naši građani će imati pristup kvalitetnijim proizvodima iz zemalja EU po znatno nižim cijenama usljed povećane konkurentnosti - dodao je Drljević.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav podsjetio je da EU, kroz finansiranje projekta implementacije Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), koji je i osnov za uspostavljanje drugih neophodnih IT sistema, podržava Vladu Crnu Gore u zahtjevnom i skupom zadatku uspostavljanja efektivne kontrole na granicama, u cilju zaštite crnogorskih građana, javnog zdravlja, životne sredi-ne i kulturnog naslijeđa.

- Crna Gora je u ovoj oblasti dosta postigla, ali da u određenim oblastima treba još napretka, posebno kad je u pitanju sprovođenje mjera za olakšavanje trgovine i rad na izgradnji kapaciteta carin-skih službenika i obezbjeđivanju i adekvatnog osoblja - dodao je on.

Direktor Uprave carina Vladan Joković kazao je da su povećan obim međunarodne trgovine i globalne prijetnje, kao što su terori-zam, organizovani kriminal i trgovina opasnim materijama, doveli do velikih promjena u ulozi i nadležnostima carinskih službi, koje danas predstavljaju prvu liniju odbrane protiv brojnih kriminalnih organizacija.

- Zbog toga je osnovni zadatak carinske službe da osigura potreb-nu ravnotežu između zaštite društva i olakšanja trgovine. Razvoj IT sistema predstavlja glavni izazov u ovom pregovaračkom po-glavlju, imajući u vidu da su za to potrebni vrijeme i velika finansi-jska ulaganja. Rad na strateškim projektima, ispunjavanje obaveza sa EU agende, pojednostavljenje carinskih procedura, dalje jačanje saradnje sa privrednim okruženjem i beskompromisan odnos in-stitucije u pogledu snaženja integriteta su prioriteti i u 2019. godi-ni, kako bi proces modernizacije carinske službe bio nastavljen planiranom dinamikom - poručio je Joković.

Predstavnici Univerziteta Crne Gore, dekan Ekonomskog fakulte-ta prof. dr Nikola Milović i profesor Pravnog fakulteta dr Vladimir Savković, govorili su o studijskim programima posvećenim EU in-tegracijama, te važnosti regrutovanja kadrova za rad na carinskim poslovima, kao i korišćenja svih pogodnosti koje carinska unija nudi privredi i građanima.

Snežana Terzić, direktorica za spoljnotrgovinsko poslovanje kom-panije "Stadion", predstavila je primjer kako pojednostavljenje postupaka skraćuje vrijeme carinjenja (sa 3,5 sati na pola sata) i značajno snižava troškove.

Jože Kavčić, predstavnik carinske službe Slovenije govorio je o is-kustvima te zemlje u ovoj oblasti prilikom pristupanja i kao članici EU, dok je Tatjana Vujisić, načelnica Odsjeka za carinske postupke Uprave carina govorila o projektima kojim unapređuju rad i prila-gođavaju poslovanje pravilima i praksi carinske unije evropskih zemalja.

30

Broj 1 Januar 2019.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške: poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi. Ukupno je definisano 58 mjera.

Domaćinski za dinamičniji razvoj poljoprivrede

Predstavljen Agrobudžet od 52,4 miliona eura

Ovogodišnjim agrobudžetom biće obezbijeđena značajno izdašnija sredstva i programi bespovratne

podrške u cilju dinamičnijeg razvoja naše poljoprivrede, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

"Dobra vijest za sektor poljoprivrede je da Agrobudžet za ovu godinu iznosi 52,4 mili-ona eura i da je veći za 12,4 miliona eura ili 31 odsto u odnosu na prošlu godinu", kazao

mjera, koje su svojim opredjeljenjem i sa-držajem potvrda usaglašavanja naše sa evropskom poljoprivrednom politikom. Evropski je kao izraz naše posvećenosti i otvorenog partnerstva u dostizanju našeg evropskog cilja u zahtjevnim oblastima kakve su poljoprivreda i ribarstvo za koje naše buduće EU članstvo predstavlja veliku šansu, ali i veliki izazov", kazao je Simović poručujući da će biti sve više šansi ako se pretpristupni period iskoristi pametno.

je Simović, prenosi RTCG.

Na prezentaciji Agrobudžeta za 2019. godi-nu, održanoj u Rvašima, potpredsjednik Si-mović je ocijenio da je ovogodišnji Agrobu-džet istovremeno i evropski i domaćinski.

"Evropski, jer u strukturi izvora finansira-nja značajno učešće pripada EU fondovi-ma – 22 miliona eura. Evropski i sa aspekta njegove ukupne strukture – definisanih osnovnih pravaca podrške, pojedinačnih

31

Broj 1Januar 2019.

Prioritet nova radna mjesta

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović

Otvaranje novih radnih mjesta je naj-važniji prioritet ekonomske politike Vlade, kazao je Milutin Simović, po-

tpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar poljoprivrede, ističući da je dina-mičan ekonomski rast realnost u ovoj i u narednim godinama.

"Ekonomija je realno rasla 4,7 odsto u 2017. i 4,8 odsto prosječno u prvoj polovini 2018. Posebno je ohrabrujuć podatak da je stopa rasta u trećem kvartalu dostigla pet odsto, što Crnu Goru svrstava na treće mjesto u odnosu na region i EU. Ovo je najbolja po-tvrda da su svi ekonomski akteri, počev od vrijednih rudara, zaposlenih u turističk-om, građevinskom i energetskom sektoru, dobrih domaćina, do ljekara i učitelja, kao i državnih službenika, iz kvartala u kvar-tal, iz godine u godinu, sve više i sve bolje radili. Ovakvi rezultati potvrda su ocjena relevantnih međunarodnih organizacija, MMF, Svjetska banka, kreditne agencije, da crnogorska ekonomija ima dobar uči-nak; da napori Vlade u procesu fiskalnog prilagođavanja donose rezultate", kazao je Simović, piše portal RTCG.

Kako je kazao, poseban izazov bila je potre-ba sprovođenja fiskalne konsolidacije, ne odričući se razvoja.

"Bilo je zahtjevno, ali smo uspjeli. Odluč-nošću, posvećenim radom i kontinuiranim i otvorenim dijalogom sa privrednicima. Ovakvi rezultati ostvareni su na temeljima odgovorne i mudre državne i ekonomske politike, koja je vođena posebno nakon obnove nezavisnosti i na temeljima ostva-renih evroatlantskih i evropskih integra-cionih iskoraka. Svako vrijeme ima svoje borbe i junake. Junaci današnjeg vremena, kada je prioritetna borba za unapređenje kvaliteta života i standarda građana, sva-kako su: vrijedni i odgovorni preduzetnici, koji ostvaruju pobjede u zahtjevnoj tržišnoj utakmici i ispunjavaju svoje obaveze prema zaposlenima i društvu; vrijedni i odgovorni zaposleni, kao i odgovorni državni službe-nici koji doprinose poboljšanju poslovnog ambijenta", kazao je ministar Simović.

Domaćinski, jer, kako je kazao, predstavlja izraz dodatne podrške Vlade, izdvajanjem 22,3 miliona eura iz nacionalnog budžeta, što je povećanje za 3,5 miliona eura, odno-sno 19 odsto u odnosu na prošlu godinu.

"Domaćinska briga za vrijedne domaćine, vrijedne preduzetnike i odgovorne institu-cije", kazao je Simović.

U cilju što boljeg iskorišćavanja sredsta-va iz Agrobudžeta, prema riječima Si-movića, mjere podrške i ove godine biće predstavljene potencijalnim korisnicima na terenu u neposrednoj komunikaciji sa domaćinima, preduzetnicima i lokalnim zajednicama.

Ovakav pristup, kako je kazao, biće posebna obaveza i posebna odgovornost za svakog u Ministarstvu i u nadležnim upravama.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške: poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi. Ukupno je definisano 58 mjera.

U sektoru poljoprivrede, najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj i to 24, u izno-su od 32,7 miliona eura, što znači da u ovoj godini imamo rast sredstava za podršku ruralnom razvoju od preko 9 miliona eura ili 39 odsto.

Za mjere tržišno cjenovne politike definisa-no je 10 mjera i opredijeljeno oko 8 miliona eura, što je povećanje za 1,4 miliona eura ili 21 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Za sektor ribarstva obezbijeđena je podrška u iznosu od 1,5 miliona eura, što je poveća-nje oko 500 hiljada eura ili 49%.

Za realizaciju programa za bezbjednost hrane i zdravstvenu zaštitu životinja, fito-sanitarne mjere i za razvoj i jačanje kapa-citeta u ovim važnim oblastima usmjereno je 2,8 miliona eura, odnosno oko 400 hiljada eura, ili 17 odsto više.

Za direktna plaćanja definisano je 6 pro-grama u iznosu od 7,1 milion eura što je povećanje za 1,1 milion u odnosu na prošlu godinu.

I ovogodišnji Agrobudžet, kako je istakao Simović, kreiran je na bazi analize realiza-cije mjera prethodnog Agrobudžeta, zatim sugestija i zapažanja i korisnika i službi za implementaciju, uz brojne preporuke od udruženja proizvođača i prerađivača i lokalnih samouprava, koje su prihvaćene, na odgovoran način - u granicama finansi-jskih mogućnosti i u saglasnosti sa našom agrarnom politikom.

Što se tiče održavanja ekonomskog ra-sta Simović ističe da će biti izazovno, ali i ostvarljivo.

"Mi moramo istrajavati u postavljanju i ostvarivanju tako ambicioznih ciljeva, zbog naše suštinske potrebe, naše obaveze i naše odgovornosti da obezbijedimo brže dostizanje evropskog kvaliteta života sa sadašnjih 46 odsto EU prosjeka. Zbog toga, dinamičan ekonomski rast je realnost i u narednim godinama, a put do tog cilja je: nastavak postojećih i početak novih veli-kih investicija, sve izdašniji i sadržajniji programi podrške radi brže diverzifikaci-je privrede, nastavak politike privlačenja stranih direktnih investicija, uz pokretanje novog već kreiranog zahtjevnog programa ekonomskog državljanstva u skladu sa konkurentnim globalnim investicionim tržištem. Svakako, uvijek moramo imati u vidu i potencijalne eksterne rizike sa regi-onalnog i globalnog nivoa, kojima je priro-dno izložena i naša otvorena ekonomija", poručio je Simović.

Kada je u pitanju povećanje minimalne zarade, smanjenje opterećenja rada, ukida-nje kriznog poreza i smanjenje akciza na gorivo Simović kaže da je potpuno realno i razumljivo i ljudski opravdano očekivanje da ovakve stope rasta ekonomije imaju di-rektni efekat na povećanja zarada.

"Dodao bih i još neke, vrlo važne, kao što su prije svega visina penzija, a posebno visina najniže penzije, socijalnih davanja, plate u zdravstvu i prosvjeti..Svjedoci smo brojnih inicijativa koje idu u tom pravcu. Brojni su oni koji, iz isključivo političkih razloga, in-sistiraju na ovim pitanjima, sa željom da za te inicijative prigrabe autorstvo i ekskluzi-vu", naglasio je Simović

Simović komentare opozicije da su eko-nomski rezultati koji se saopštavaju šmin-ka iza koje stoji zaduživanje i da je situa-cija potpuno drugačija komentariše kao neuspješan pokušaj osporavanja snažnog napretka crnogorske ekonomije koji su prepoznale i referentne međunarodne fi-nansijske institucije.

32

Broj 1 Januar 2019.

Realno je očekivati postepeni oporavak prerađivačke industrije i određeni rast poljoprivredne proizvodnje u funkciji supstitucije uvoza.

Crnogorska ekonomija će rasti 3,5 odsto

Viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris

Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, nakon visokog prošlo-godišnjeg rasta, trebalo da ostvari nešto nižu stopu, usljed jakog baznog efekta, saopštio je viceguverner Centralne

banke Nikola Fabris.

"Naša prognoza je da će stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini iznositi oko 3,5 odsto", rekao je Fabris u inter-

vjuu agenciji Mina-business.

Prema njegovim riječima, sektori za koje CBCG očekuje da će biti nosioci ekonomskog rasta u ovoj godini su turizam, energetika i građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje autoputa, tu-rističkih i energetskih objekata.

33

Broj 1Januar 2019.

Crna Gora će u tekućoj godini biti atraktivna za investicije.

"Takođe, realno je očekivati postepeni oporavak prerađivačke in-dustrije i određeni rast poljoprivredne proizvodnje u funkciji uvo-zne supstitucije", naveo je Fabris.

CBCG, kao barijere sa međunarodnog tržišta koje bi se indirektno mogle odraziti na crnogorsku ekonomiju, vidi potencijalno po-većanje ključnih referentnih kamatnih stopa koje mogu otežati zaduživanje i refinansitranje obaveza, kao i prisutne geopolitičke tenzije, odnosno usporavanje svjetske trgovine usljed prisutnih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i njihovih glavnih trgovinskih partnera.

"Što se domaćeg okruženja tiče, nepotpuno sprovođenje fiskalne konsolidacije, koja je teška i veoma zahtjevna, moglo bi predsta-vljati potencijalnu barijeru. Takođe, neophodno je da se dinami-ka realizacije investicija održi na istom nivou ili, još bolje, ubrza", smatra Fabris.

Kada je u pitanju prošla godina, Fabris je naveo da su indikatori stabilnosti i kvaliteta poslovanja na finansijskom tržištu imali po-zitivne tendencije.

"Stanje na finansijskom tržištu, pored redovnog praćenja od nadle-žnih regulatora, razmatrano je i na sjednicama Savjeta za finansi-jsku stabilnost. Analize uticaja finansijske stabilnosti na ukupnu privrednu stabilnost su sprovođene tokom godine i one su ukazi-vale da je finansijski sistem relativno stabilan i da su prisutni rizici umjerenog intenziteta", dodao je Fabris.

On je saopštio da se ključne ranjivosti više ne odnose na bankarski sistem kao cjelinu, već na pojedinačne banke.

"Nažalost zbog pogoršanog stanja u dvije banke bili smo prinuđe-ni da preduzmemo "teške" mjere. Koliko god one bile izazovne i nepopularne, one će u dugom roku doprinijeti jačanju stabilnosti bankarskog sistema", tvrdi Fabris.

Prema njegovim riječima, te mjere nijesu uticale na povjerenje u bankarski sektor koji na nivou sistema bilježi rast depozita i ključ-nih pokzatelja i nakon uvođenja ovih mjera.

Fabris je saopštio da ovu godinu neće karakterisati rast kamatnih stopa, kao ni smanjenje kreditne podrške banaka.

On je rekao da rizici za realizaciju očekivanja uvijek postoje.

"Prije svega vidim ih u kretanju kamatnih stopa na međunaro-dnom tržištu, ali vjerovatnoća da, u tom segmentu, dođe do nekih većih poremećaja u ovoj godini je mala, iako se ne može isključiti tendencija njihovog blagog rasta", kazao je Fabris.

Komentarišući preporuke Vladi za ekonomsku politiku za ovu godinu, koje priprema CBCG, Fabris je saopštio da su prepoznali oblasti u kojima je neophodno preduzeti određene mjere, kako bi se, u krajnjoj liniji, povećala konkurentnost i unaprijedio poslovni ambijent i, samim tim, otvorili potencijali rasta neophodnih za in-tenzivniji rast privrede i smanjenje preuzetih rizika.

"Plan budžeta za ovu godinu urađen je na realnim osnovama i u skladu sa preporukama CBCG, naročito u domenu nastavka imple-mentacije mjera fiskalne konsolidacije predviđene Planom sana-cije. Dosljedna implementacija tih mjera je ključna pretpostavka očuvanja fiskalne stabilnosti", tvrdi Fabris.

Takođe, kako je dodao, najavljene strukturne reforme i reforma javne uprave su u skladu sa preporukama CBCG.

Rast ekonomije će premašiti očekivanja

Prof. dr Božo Mihailović

Rast ekonomije u tekućoj godini biće znatno veći od 2,8 odsto, koliko je Vlada prognozirala, odnosno oko četiri odsto, oci-jenio je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne

Gore Božo Mihailović.

"Apsolutno sam siguran da će se pozitivni trendovi nastaviti i u tekućoj godini. Svi pokazatelji upućuju na to", rekao je Pobjedi Mi-hailović, koji je i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

On je kazao da taj rast treba da se zasniva na investicijama u po-ljoprivredi, energetici, turizmu i u kompletnom realnom sektoru.

"Crna Gora će i u tekućoj godini biti atraktivna investiciona desti-nacija. Za 11 mjeseci prošle godine investiciona aktivnost je bila 1,1 milijardu - oko 20 odsto bruto domaćeg prozivoda (BDP), što je izuzetno visoko", rekao je Mihailović.

On je dodao da pozdravlja i visoki kapitalni budžet za tekuću godi-nu jer će on biti pokretačka snaga.

"Istina, naša ekonomija bilježi visoku spoljnotrgovinsku aktivnost - 12,2 odsto je izuzetno visok rast uz sve probleme koje imamo u ovom segmentu. No, u ekonomiji se stvari ne dešavaju preko noći jer je ona određeni tok - kontinuitet, poput rijeke", naveo je Mihai-lović.

On je, govoreći o javnom dugu, kazao da je on značajan problem ekonomije i društva i može biti veliko opterećenje.

"Do 31. septembra prošle godine bio je 3,09 milijardi eura bez de-pozita ili 67 odsto BDP-a, a sa depozitima 2,7 milijardi ili 59 odsto. Unutrašnji dug je 460 miliona eura. Staro ekonomsko pravilo je da dug ne mora da znači veliki problem, ali je ključno pitanje zašto se zadužuje", precizirao je Mihailović.

34

Broj 1 Januar 2019.

Pozitivan primjer podrške domaćim proizvođačima je akcija „Kupujmo domaće“ Privredne komore, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva ekonomije.

Uticati na potrošače da kupuju domaće

Izvršna direktorka Mljekare Srna Zorka Šljukić

Mljekara Srna iz Nikšića završila je prošlu godinu sa reali-zovanim investicijama od oko milion eura, a u ovoj plani-ra ulaganja veća od 500 hiljada, saopštila je njena izvršna

direktorka Zorka Šljukić.

U toj mljekari sa najvećom lepezom gotovih proizvoda u Crnoj Gori, najveća ulaganja tokom ove godine biće u opremu, posebno linije za pasterizaciju i pakovanje gotovih proizvoda, kazala je Šljukić.

Govoreći o urađenom u protekloj godini, Šljukić je predočila da je oko milion eura utrošeno za liniju gotovih proizvoda za pakovanje u čašicama, flašama, kao i za sudove za fermentaciju, vozila za di-stribuciju i transport gotovih proizvoda, za šta su sredstva dobije-na posredstvom Ministarstva poljoprivrede i IPARD fondova, a dio obezbijeđen i od sopstvenih prihoda.

„Srna je u posljednjem periodu razvila šest proizvoda, a jedina smo mljekara u Crnoj Gori koja proizvodi probiotski jogurt. Riječ je o našem probiotskom jogurtu sa dodatkom fruktoze „Activa“, na koji smo jako ponosni. U njegovoj proizvodnji koristimo kombinacije probiotsko – prebiotske kulture sa dodatkom biljnih vlakana”, pre-cizirala je Šljukić.

Prema njenim riječima, Srnin ”potpis” je i na etiketama nekoliko vrsta, uglavnom, mladih sireva.

„Specifični smo po različitoj tehnologiji od drugih proizvođača i što dodajemo mali procenat soli u naš skorup. Pravimo i sitan sir od pasterizovanog mlijeka, što se radi još u jednoj mljekari iz Hrvat-ske”, navela je Šljukić.

Mljekara Srna, podsjetila je direktorka, posluje od 1999. godine kada su u porodičnoj kući počeli startnu proizvodnju sa 200 litara mlijeka, da bi stigla do sadašnje prerade od oko 20 tona ili od 17 hiljada do 19 hiljada dnevno, što je 70 odsto iskorišćenosti kapa-citeta.

U ljetnjem periodu proizvodnja je povećana od 20 do 30 odsto zbog

potražnje na tržištu.

Srna ima od 500 do 600 kooperanata, a otkup se vrši na teritoriji Nikšića, koji je „matica za proizvodnju mlijeka u Crnoj Gori”, kao i dijela ulcinjske i danilovgradske opštine.

„Stekli smo izuzetno povjerenje, jer smo vodili računa da sačuva-mo sve u lancu, posebno kooperante kojima smo pomagali u iz-gradnji farmi, nabavci stoke i stočne hrane, opreme, davanju go-dišnjih pozajmica koje vraćaju kroz isporučeno mlijeko", ustvrdila je Šljukić.

Govoreći zašto im proizvodni kapaciteti nijesu u potpunosti isko-rišćeni, ocijenila je da svi treba da rade u lancu, počev od njih iz Srne, potrošača, maloprodajnih objekata, institucija sistema.

Kao pozitivan primjer podrške domaćim proizvođačima, nave-la je akciju „Kupujmo domaće“ Privredne komore, Ministarstava poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva ekonomije koju su podržali trgovinski lanci, te istakla da će program „Domaći ukus“ doprinijeti supstituciji uvoza i povećanju potražnje za domaćim proizvodima kroz turizma i ugostiteljstvo, prenosi Mina Business.

„Proizvodi domaćih proizvođača slabije su pozicionirani u malo-prodajnim objektima u odnosu na uvozne, a znamo da se, prema globalnim istraživanjima, 70 odsto potrošača opredjeljuje na mje-stu kupovine“, rekla je Šljukić.

Ona je istakla da razumiju da se trgovci opredjeljuju prema želja-ma potrošača, kako bi bili konkurentni, ali i ponovila da treba uti-cati na potrošača.

Govoreći o mljekarskom sektoru, obrazložila je, da u regionu posto-ji sabirni način prikupljanja mlijeka i otkupljivanja na pojedinim mjestima drugi – treći dan, dok „u Srni kod njihovih 500 do 600 domaćinstava svaki dan dođu i otkupe mlijeko”.

„Nakon što ga dovezemo, 15 minuta vršimo uvoznu analizu, pa sli-

35

Broj 1Januar 2019.

jedi prerada, procesne kontrole i po okončanju postupka, proizvod je sjutradan na tržištu. U zavisnosti od fermentacije proizvod na tržištu najduže može biti star dva dana”, pojasnila je Šljukić.

Govoreći o mogućoj većoj pomoći države, ocijenila je da bi trebalo još više da se govori o prednosti domaćeg proizvoda, bilo posred-stvom medija ili promocija na drugi način.

Šansu za mljekarsku industriju izvršna direktorka Srne vidi i u tenderima, na kojima u “većini slučajeva ne mogu da učestvuju, jer nijesu dobro izvršene podjele u okviru partija”. Prema njenim riječima, država radi na tome i benefiti su počeli da se osjećaju, ali se mora još snažnije djelovati u cilju unapređenja mljekarskog sektora.

36

Broj 1 Januar 2019.

Formirana je kooperativa pet preduzeća sa kojom će se u narednom periodu povezati preko stotinu proizvođača voća.

Franca najavio gradnju fabrike i hladnjače

Investicije Meso-prometa

Iz kompanije Meso-promet u januaru je najavljeno da će u Bi-jelom Polju izgraditi novu fabriku za proizvodnju mesnih pre-rađevina.

Podsjetimo, stara fabrika je uništena u požaru krajem aprila 2018. godine.

Prema riječima vlasnika Meso-prometa Hilmije France gradnja nove fabrike počeće na proljeće.

Projektant objekta je bjelopoljska firma Inteza grupa. U idejnom rješenju se navodi da će se umjesto starog objekta, koji je porušen, graditi novi sa prizemljem i jednim spratom, bruto površine 6.741 metar kvadratni. U objektu su, između ostalog, predviđeni proizvo-dni i prerađivački pogoni, komore, magacini i kancelarije.

Najavljena je i izgradnja velike hladnjače koja će moći da prihvati sav višak voća koji se proizvede na teritoriji opštine.

Hilmija Franca je kazao da namjerava da pokrene i proces prerade voća kako bi sa novim proizvodima izašli na tržište. Sa tim ciljem

formirana je kooperativa koju čini pet preduzeća sa kojom će se u narednom periodu povezati preko stotinu proizvođača voća.

- Posebnu pažnju posvetićemo jagodičastom voću, prvenstveno malinama, čiji su se proizvođači proteklih godina suočavali sa pro-blemom otkupa. Buduća hladnjača koju planiramo da izgradimo u okviru postojećeg fabričkog kompleksa biće u mogućnosti da pri-mi sav rod koji se bude proizveo na području opštine. U bjelopolj-skoj opštini ima oko 500 malinara čiji će se broj nakon izgradnje hladnjače, prema našim očekivanjima, udvostručiti. Planiramo da maline u manjim pakovanjima distribuiramo ugostiteljskim i trgo-vinskim preduzećima širom Crne Gore i regiona, a očekujemo da će dio naći mjesta i na evropskom tržištu - rekao je Franca Radiju Crne Gore.

On procjenjuje da bjelopoljski voćari godišnje mogu otkupnim centrima da ponude oko 1.000 tona voća, što daje velike mogućno-sti za njihovu preradu, a potom da kroz finalni proizvod nađu mje-sto na tržištu.

37

Broj 1Januar 2019.

Vjetropotencijal nije dovoljno iskorišćen.

Vjetroelektrana Gvozd od 2022. godine

Elektroprivreda Crne Gore

Elektroprivreda Crne Gore počeće naredne godine radove na izgradnji vjetroelektrane Gvozd, dok se 2022. očekuje njeno puštanje u rad, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za

razvoj i inženjering u EPCG Ivan Mrvaljević.

Studija o vjetropotencijalu, koju radi renomirana njemačka kom-panija Fihner, u završnoj je fazi i, prema riječima Mrvaljevića, biće ključna u pregovorima o finansiranju projekta, pišu Dnevne novi-ne.

„Pratili smo izgradnju vjetroelektrane Krnovo i zaključili da vje-tropotencijal na toj lokaciji nije dovoljno iskorišćen. Upravo nas mjerenja i analize dovode do mjesta koje je predviđeno planskim dokumentima i države i opštine Nikšić, a to je da se dodatni vjetro-potencijal nalazi na lokaciji Gvozd. Nakon izrade projektne doku-mentacije, možemo biti optimisti da ćemo 2020. početi radove na izgradnji te vjetroelektrane”, kazao je Mrvaljević na okruglom stolu nevladine organizacije Green Home.

EPCG je, kako je naveo, izradila dvije studije vjetropotencijala sa aspekta ekološke prihvatljivosti projekta čija investicija iznosi 70 miliona eura, a za koji je državna energetska kompanija prošle go-dine potpisala Memorandum o razumijevanju sa austrijskom fir-mom Ivicom holding GmbH. Na Gvozdu će se graditi objekat snage

50 megavata i godišnje proizvodnje 140 gigavat-sati.

Nikola Vujović, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, je ka-zao da su pri kraju i radovi na podmorskom kablu koji će povezati Crnu Goru i Italiju.

On je podsjetio da je 2017. godine, nakon 35 godina pauze, na mrežu priključena vjetroelektrana Krnovo, kao i na to da je u maju 2018. država vratila vlasnički udio u nacionalnoj EPCG na nivo iz 2009. godine. Kako je dodao, termoenergetski kompleks u Pljevljima je nakon višedecenijskih pokušaja objedinjen u julu 2018. godine.

„Intenzivnim aktivnostima u energetici stvaramo preduslove za brži razvoj crnogorskog društva. Samo zdrava i jaka energetika ga-rantuju i jaku ekonomiju”, naglasio je Vujović.

Predstavnica Green Home-a Sanja Orlandić, ocijenila je da je cije-la Evropa u postupku dekarbonizacije, tačnije prelasku sa uglja na obnovljive izvore energije.

„Prema podacima iz 2017, proizvodnja energije iz vjetra, sunca i biomase u EU, prvi put je bila veća nego iz tradicionalnih izvora energije, što je bilo nemoguće do prije pet godina kada je proizvo-dnja iz uglja bila 50 odsto veća nego proizvodnja iz obnovljivih iz-vora energije”, precizirala je Orlandić.

38

Broj 1 Januar 2019.

Najbrojniji su turisti iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posjetilaca mnogo više nego prethodnih godina.

39

Broj 1Januar 2019.

Kapaciteti popunjeni, sezona obećava

Marija Lalović, Ski centar Vučje

Ski centar Vučje posljednjih godina je jedna od popularnih zimskih destinacija u Crnoj Gori. Ovogodišnja sezona naja-vljuje uspješne bilanse jer su kapaciteti popunjeni, a sve je

više turista iz Regiona. Ovaj zimski centar turistima najviše prepo-ručuju kvalitetan proizvod, adekvatne cijene, domaća hrana... Od sljedeće godine, kada se vještački budemo osnježavali ski staze, sezona će trajati duže i imaćemo još bolje poslovne rezultate, kaže Marija Lalović, PR menadžerka Ski centra Vučje.

Glasnik: Kako protiče ova sezona na Vučju, po Vašim procjenama koliko će trajati i kakva je posjećenost? Da li su kapaciteti Vučja popunjeni i šta je tome doprinijelo? Odakle stižu najbrojniji turisti?

M. Lalović: Mi smo zadovoljni kako je sezona počela. Zvanično otvaranje sezone bilo je 20 decembra 2018. godine s tim što je prvi snijeg pao već početkom decembra pa nam je to išlo na ruku. Ka-paciteti su popunjeni u potpunosti, a najbrojniji gosti su iz Podgo-rice. Mogu naglasiti da smo zadovoljni i dolaskom gostiju iz Regi-ona, najviše iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Broj posjetilaca je mnogo veći u odnosu na prošle godine.

Što se tiče toga koliko će trajati sezona to sve zavisi, prije svega, od vremeskih uslova. Nadamo se da će snijega biti dovoljno i sezona potrajati na zadovoljstvo gostiju i, naravno, naše.

Glasnik: Ski centar Vučje posljednjih godina je jedna od popular-nih zimskih destinacija u Crnoj Gori. Predstavite sadržaje Vašeg ski centra – šta je to što vas preporučuje turistima?

M. Lalović: Vučje je kategorisan kao mali hotel sa tri zvjezdice ra-spolaže sa 104 ležaja raspoređenih u sobe i apartmane. Apartmani su opremljeni centralnim grijanjem, kablovskom TV-om, mini ba-rom, internetom i izuzetno su komforni.

U restoranu turisti mogu uživati u specijalitetima nacionalne ku-hinje od kojih izdvajamo sve vrste pečenja ispod sača, kačamak, priganice, razne pite, domaći hljeb, domaće salate i još mnogo jela.

Imamo i parking koji je besplatan za naše goste

Kad je o cijenama riječ mogu reći da smo i po tome veoma prepo-znatljivo skijalište. Ski centar Vučje nudi i najbolju ski opremu po najnižim cijenama. Iznajmljivanje je samo 10 eura za dan! Toliko košta i dnevni Ski pas, po čemu smo takođe najpovoljniji! Ski pas za djecu i početnike, na ciciban ski-liftovima, kao i iznajmljivanje sanki, je pet eura!

Glasnik: Vučje je karakteristično i po tome što posjetiocima, kako ste rekli, nudi domaće proizvode. Koliko to doprinosi autentnično-sti ponude Ski centra Vučje? Da li ovim ciljano doprinosite jačanju crnogorskog sela i boljoj vezi agrara i turizma?

M. Lalović: Od ove godine u ponudi imamo i proizode iz programa "Domaći ukusi" sa Vučja. Mi imamo našu farmu, na Vučju smo na-pravili sušaru gde proizvodimo domaću kobasicu, pečenicu, pršu-tu, kulen, zatop... i svi gosti motela imaju mogućnost da ih probaju.

Glasnik: Imate i školu skijanja koja je i ove godine dobro posjećena. Komentar.

M. Lalović: Nama je početkom januara na Božić počela skola skija-nja koja je trajala pet dana četiri noci i bili su smješteni kod nas u motelu. Bile su četiri grupe iz Podgorice i jedna iz Berana

Glasnik: Šta turisti mogu dobiti na Vučju van zimske sezone?

M. Lalović: Van zimske sezone mi nudimo Hiking (pješačenje prekrasnom prirodom) Biking (vožnje biciklom), izlete, seminare, Team Building...

Glasnik: Planirate i realizaciju nekih važnih objekata koji bi učinili kvalitetnijim vaš turistički proizvod. O čemu je riječ?

M. Lalović: Od naredne godine imamo u planu da obezbjedimo i vještačko osnježavanje staza što će doprinijeti da zimska sezona traje duže. Mi smo ove godine napravili i vještačko jezero iznad motela, i nadamo se da će sve biti spremno za vještačko osnježa-vanje staza za sljedeću zimsku sezonu, jer nam je u planu nabavka topova za snijeg.

Glasnik: Poslovanje je često u našim uslovima opterećeno raznim barijerama. Sa kakvim izazovima se srijećete na Vučju, da li imate problema sa dostupnošću destinacije i komunalnom infrastruktu-rom i šta je potrebno uraditi da bi Vučje postalo još primamljivije za turiste iz zemlje i šire?

M. Lalović: Problema nemamo sa dostupnošću destinacije, jer dok traje zimska sezona putevi do Ski centra se redovno održavaju.Snabdjevanje strujom je stabilno i nema prekida. A kad je riječ o vodi imamo naše izvore i to je tehnička voda, dok se pitkom vodom snabdijevamo iz Vodovoda Nikšić.

40

Broj 1 Januar 2019.

In recent years Vučje ski resort has become one of the most popular winter destinations in Montenegro. According to this year"s season, the balances will be favourable due to fully bo-

oked capacities and increased number of tourists from the regi-on. High-quality product, appropriate prices and domestic food are the best recommendation of this winter tourist resort... From next year, we plan artificial snowmaking of ski slopes, which will contribute to longer season and even better business results, says Marija Lalović, PR manager of the Vučje ski resort.

Glasnik: How satisfied are you with this season at Vučje? Accor-ding to your estimates how long will it last and what is the visiting rate? Are Vučje"s capacities fully booked and what has contributed to such a result? Where do most guests come from?

M. Lalović: We are satisfied with the start of the season. The offi-cial opening of the season was on 20 December, but the first snow fell in early December which was very favourable for us. Capaciti-es are fully booked and majority of guests come from Podgorica. I can emphasize that we are pleased with the arrival of guests from the region, mostly from Croatia and Bosnia and Herzegovina. The number of visitors is much higher compared to previous years, but, as I said, tourists come mostly from the Region.

How long this season will last depends primarily on the weather conditions. We hope that there will be enough snow, and that the season will last longer, which would satisfy our guests and of co-urse, all of us.

Glasnik: In recent years the Vučje ski resort has become one of the most popular winter destinations in Montenegro. Would you, please, present the amenities at your ski resort? What would you recommend to tourists?

M. Lalović: Vučje is categorized as a small three-star hotel with 104 beds. The apartments are equipped with central heating, cable TV, mini bar, internet and are extremely comfortable.

In the restaurant tourists can taste the specialties of national cui-sine, of which we single out all kind of roast meat, kačamak (tradi-tional Montenegrin dish), fritters, various pies, homemade bread, homemade salads and many other dishes. We also have free-of--charge parking for our guests.

I can say that we are very recognizable by the prices at the ski re-sort. The Vučje ski resort also offers the best ski equipment at the lowest prices. It is rented for 10 EUR per a day! The same price is for daily ski pass, which is also the most affordable in comparison to others! Ski pass for children and beginners at the "ciciban" ski-lifts

Fully booked capacities, promising season

Marija Lalović, Vučje ski resort

Tourists from Podgorica, Croatia and Bosnia and Herzegovina are the most frequent guests at the ski resort. The number of visitors significantly increased in comparison to previous years.

41

Broj 1Januar 2019.

as well as renting of sleds costs five euros!

Glasnik: As you said, Vučje is characterized by the homemade products offered to visitors. To what extent has it contributed to the authenticity of the offer at the Vučje ski resort? Did you intend to encourage further development of the Montenegrin rural areas through this kind of offer as well as establish a better link between agriculture and tourism?

M. Lalović: As of this year the offer includes products from the pro-gram "Homemade flavours" from Vučje. We have our own farm. At Vučje we built the curing plant, where we make various kinds of local traditional meat products and all motel guests have the opportunity to taste them.

Glasnik: There is also a ski school, which records significant num-ber of visitors this year as well. Can you comment this on?

M. Lalović: At the beginning of January at Christmas our ski school was opened, which lasted five days and four nights. There were four groups from Podgorica and one from Berane, who were accommodated at our motel.

Glasnik: What does Vučje offer to tourists during the low season?

M. Lalović: During the low season our offer includes hiking, biking,

excursions, seminars, Team Building...

Glasnik: You also plan to introduce some new amenities, which would enrich your tourist offer. Can you provide more details to our readers?

M. Lalović: As of next year we plan to provide the artificial snowmaking of ski trails which will prolong winter season. This year we have also made the artificial lake above the motel and we hope that everything will be ready for artificial snowmaking of ski trails for the next winter season, because we plan to purchase the snow cannons.

Glasnik: In the present conditions business is often burdened with various barriers. What kind of challenges are you facing? Do you have problems with the availability of a destination and utility in-frastructure and what needs to be done so as to make Vučje even more attractive to tourists from the country and beyond?

M. Lalović: We do not have problems with the availability of de-stinations, because during the winter season roads to ski center are regularly maintained. The electricity supply is stable and there are no power failures. When it comes to water supply, we have our resources i.e. technical water, while the potable water is supplied from Waterworks Nikšić.

42

Broj 1 Januar 2019.

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sve nezaposlene osobe, bez obzira da li su evidentirani kod Zavoda ili ne, sada se ostvaruje prijavljivanjem kod Fonda zdravstva.

Zdravstveno osiguranje možete ostvariti i bez prijavljivanja na biro

Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Ta grupa, takozvanog

neaktivnog stanovništva, pravo na zdravstveno osiguranje ostva-ruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva.

Prijava

Ovo zakonsko rješenje na snazi je skoro dvije godine. Međutim, sa njim nije upoznat veći dio građana.

Ranijim zakonskim rješenjima, da bi nezaposlena osoba ostvari-la pravo na zdravstvenu zaštitu, bila je u obavezi da se prijavi u evidenciju Zavoda, kao aktivan tražilac zaposlenja, i da svaka tri mjeseca dostavlja Fondu zdravstva uvjerenje da se nalazi na evi-denciji Zavoda.

Već dvije godine svi oni koji ne traže posao, već samo zadravstve-nu knjižicu, ne moraju biti prijavljeni birou rada.

"Upravo, zdravstveno osiguranje mnogima je bio povod i motiv pri-javljivanja Zavodu. Izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju data je mogućnost Zavodu da uredi evidenciju nezaposlenih, na kojoj treba da ostanu lica koja imaju potrebu za uslugama naci-

onalne službe zapošljavanja, odnosno lica koja aktivno traže za-poslenje", objašnjava načelnik Odsjeka za statistiku Jovan Kostić.

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sve nezaposlene osobe, bez obzira da li su evidentirani kod Zavoda ili ne, sada se ostvaruje prijavljivanjem kod Fonda zdravstva.

Iste obaveze

"Od početka maja nezaposlena lica morala su sama da dolaze u Fond za zdravstveno osiguranje da podnesu zahtjev, sa fotokopi-jom lične karte, ako je državljanin Crne Gore u pitanju, odnosno ako je riječ o strancu dokaz o odbrenom stalnom boravku i foto-kopiju lične karte za stranca. Fond ih evidentira. Pomoću poseb-nog web servisa, ta prijava evidnetirana je i u centralni registar Poreske uprave", pojašnjava predstavnica Fonda za zdravstveno osiguranje Vukosava Pejović.

Po njenim riječima, obaveze osiguranika ostale su iste. Znači, do-daje ona, osiguranik kad dobije zdravstvenu knjižicu, dolazi na šalter Fonda zdravstva svaka tri mjeseca, da je ovjeri. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu u aprilu 2017. godine, uređuju se prava iz obave-znog zdravstvenog osiguranja, ostvarivanje tih prava, finansiranje

43

Broj 1Januar 2019.

obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja. Primarni cilj izmjena Zakona bio je jednakost i pra-vo svih građana i državljana Crne Gore da imaju zdravstvenu zaštitu.

Registracija

"Sve do stupanja na snagu ovog zakona, nezaposlena lica i članovi njihovog do-maćinstva, koji nijesu zdravstveno osigu-rani po nekom drugom osnovu, ostvariva-li su pravo na zdravstvenu zaštitu preko Zavoda za zapošljavanje. Odnosno, Zavod je obezbjeđivao sredstva za njihovu zdra-vstvenu zaštitu", podsjeća Kostić.

Od stupanja na snagu sistema Objedinje-na registracija poreskih obveznika i osi-guranika (1. mart 2010. godine), pa sve do stupanja novog Zakona o zdravstvenom osiguranju (april 2017. godine) obaveza Za-voda je bila da za sva lica koja se nalaze na evidenciji nezaposlenih, podnese "Jedin-stevnu prijavu za registraciju poreskih ob-veznika, obveznika doprinosa i osigurani-ka", kod Poreske uprave Crne Gore. Takođe, obaveza Zavoda je bila da navedenu prijavu podnese za svako novoprijavljeno lice na evidenciji Zavoda, kao i za sva lica za koja je Zavod prestao da vodi evidenciju.

"Izmještanjem nosioca zdravstvenog osi-guranja za nezaposlena lica sa Zavoda za zapošljavanje na Fond za zdravstveno osi-guranje ojačana je uloga Zavoda kao posre-dnika za lica koja su zaista zainteresovana za zaposlenje. Zavodu je omogućeno da se bavi onim što je svrha njegovog postojanja posredovanjem pri zapošljavanju", poruču-je Kostić.

Izuzetak korisnici novčane naknade

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zavod prestaje da bude nosilac zdravstve-nog osiguranja za nezaposlena lica, izuzev za korisnike novčane naknade. Ponavlja-mo, nezaposleni ostvaruju pravo na zdra-vstveno osiguranje isključivo preko Fonda zdravstva. Ukoliko ne žele aktivno da traže zaposlenje ne moraju više biti prijavljeni na evidenciju Zavoda. Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sva nezaposle-na lica, bez obzira da li su evidentirani kod Zavoda ili ne, sada se ostvaruje evidentira-njem kod Fonda za zdravstveno osiguranje.

44

Broj 1 Januar 2019.

Dobili investiciju za softver "Daktilograf"koji konvertuje glas u tekst

Uspjeh crnogorskog startapa Om3ga Solutions

Crnogorski startap Om3ga Solutions dobio je zajedničku in-vesticiju South Central Ventures i ICT Hub Ventures za ra-zvoj softvera "Daktilograf" koji automatski pretvara govor u

tekst, prenosi Digitalizuj.me.

Daktilograf pruža jedinstvenu tehnologiju prepoznavanja govora koja podržava južnoslovenske jezike i nema ograničenja u broju ri-ječi koje prepoznaje. Ova početna investicija je prvo ulaganje SCV (ENIF) u neki crnogorski startap tim i pomoći će im da finalizuju proizvode i učine ih dostupnim preduzećima širom Evrope.

Daktilograf je platforma koja trenutno pretvara govor u tekst i omogućava tačnu transkripciju južnoslovenskih jezika u realnom vremenu za primjenu u biznisu i javnoj upravi. Softver je nami-jenjen prvenstveno novinarima za automatsku transkripciju au-dio zapisa i kao pomoć za transkripte sastanaka odbora velikih korporacija. Rješenje je veoma raznovrsno i može se primijeniti u brojnim industrijama koje zahtijevaju transkripciju što ih čini

Kompanija će se pozicionirati na, već velikom i rastućem globalnom tržištu prepoznavanja govora i glasa, čiji se rast procjenjuje na 31,82 milijarde dolara do 2025. godine.

efikasnijim. Softver predstavlja najnoviju tehnologiju koja nema ograničenja u broju riječi koje prepoznaje i trenutno stvara zapi-se koji se mogu koristiti u mnogim industrijama. Riječ je o jedin-stvenom rješenju za južnoslovenske jezike, a tim planira da proširi portfolio sa drugim jezicima iz Centralne i Istočne Evrope, kao i ugradnju dodatnih opcija.

Kompanija će se pozicionirati na, već velikom i rastućem global-nom tržištu prepoznavanja govora i glasa, čiji se rast procjenju-je na 31,82 milijarde dolara do 2025. godine. Daktilograf i njihova platforma, usmjerena na trenutno nedovoljno razvijena tržišta, su u odličnoj poziciji da zauzmu značajan dio ovog rastućeg tržišta u budućnosti.

Podsjetimo, u intervjuu Glasniku Privredne komore, objavljenom u junu, osnivač kompanije Mirsad Hadžalić je govorio o razvojnim planovima i najavio mogućnost pomenute investicije.

45

Broj 1Januar 2019.

O kompaniji

Tim Om3ga Solutions je spoj mladosti i iskustva – od talentova-nih srednjoškolaca do iskusnih profesionalaca sa dvodecenijskim iskustvom u nekim od najvećih kompanija regiona. Om3ga Solu-tions ima sopstveni top menadžment tim u Crnoj Gori, na čelu sa glavnim inženjerom i izvršnim direktorom Amilom Čengićem, šefom programerskog tima Miroljubom Cirovićem i direktorkom operacija Snježanom Gomilanović, dok se direktor razvoja Mirsad Hadžalić i tim za razvoj poslovanja nalaze u Beogradu.

Kompanija je započela rad na rješenju Daktilograf 2018. godine i privukla pažnju tehnološke zajednice i kompanija u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj koje su se borile sa problemom pronalaženja ade-kvatnog rješenja za pretvaranje govora u tekst. Nedavno je njiho-vo rješenje osvojilo 2. mjesto na Sarajevo Unlimited konferenci-ji u konkurenciji više do 100 startap timova i jedan je od najbrže rastućih crnogorskih startapova. Takođe su bili dio više aktivno-sti u čijoj je realizaciji pomogao Digitalizuj.Me, među kojima su PODIM Challenge Roadshow u Podgorici, Spark.me 2018 Startap takmičenje i Startap akademija u okviru projekta "Jačanje startap ekosistema u regionu Zapadnog Balkana".

"Svi u Om3ga Solutions smo oduševljeni što smo prvi crnogorski

startap tim koji je dobio priliku da radi sa SC Ventures i ICT Hub Ventures. Investicija će nam pomoći da kreiramo niz aplikacija zasnovanih na pretvaranju glasa u tekst koji će promijeniti način funkcionisanja industrije i javne uprave. Rješenje trenutno radi za južnoslovenske jezike i počinjemo osvajati tržišta zapadnog Bal-kana. Za šest meseci ćemo imati module koji su spremni za naj-složenije svetske jezike i očekujemo izlazak na globalno tržište" – rekao je suosnivač i direktor razvoja Om3ga Solutions Mirsad Hadžalić.

"Najnoviji proizvod kompanije Om3ga Solutions – Daktilograf – privukao je našu pažnju zbog različitih mogućnosti plasmana pro-izvoda, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, a takođe i zato što su izgradili jak tim koji radi naporno na tome da preduzeće na-preduje i skalira poslovanje" – kazao je Kosta Andrić, Managing Partner u ICT Hub Venture.

"Oduševljeni smo da sarađujemo sa timom koji stoji iza Daktilo-grafa, ne samo zato što je to prva investicija našeg fonda u Crnoj Gori, već prvenstveno zbog sposobnosti osnivača da isporuče ta-kav tehnološki superiorniji proizvod sa veoma ograničenim re-sursima. Mi čvrsto verujemo da ovo obezbeđuje dobru osnovu za nadogradnju u budućnosti i radujemo se podršci rasta kompanije" – rekao je Jan Kobler, Managing Partner u South Central Venture.

46

Broj 1 Januar 2019.

Regionvijesti

Bugarska kompanija kupila Telekom Albanija

Bugarska kompanija "Albania Telekom Invest AD" kupila je od grčke OTE grupe Telekom Albania (TAL), drugog po veličini albanskog operatera mobilne telefonije, iz-vijestio je portal exit.al.

Nakon višemjesečnih pregovora, grčka grupa OTE, koja posjeduje gotovo sve akcije TAL-a, jučer je objavila da je bugarska kom-panija kupila od nje 99,79 posto dionica za 50 miliona eura, navodi se u vijesti koju prenosi Biznis.

"Albania Telekom Invest AD" je u vlasni-štvu bugarskog biznismena Spasa Ruseva i albansko-bugarskog investitora Elvina Gurija, dodaje portal exit.al.

Očekuje se da će finansijska transakcija biti završena u prvoj polovini 2019. godine.

Spas Rusev je od 2015. godine glavni akcio-nar Vivakoma, vodeće telekomunikacione kompanije u Bugarskoj.

Rusi zainteresovani za "Petrohemiju"

Nekoliko ruskih kompanija zainteresovano je da kupi pančevačku "Petrohemiju", a ten-der za privatizaciju biće raspisan u februa-ru naredne godine, pišu Novosti.

Prema pisanju beogradskog lista Blic, ova kupovina je dio ekonomskog paketa koji je u Beograd donio Vladimir Putin, predsje-dnik Ruske Federacije.

- Petrohemija je prošle godine imala naj-veću neto dobit u Srbiji. Poslije otpisa dijela

jašnjava Kučan.

"U Austriji seljak u osam ujutro otrči do svoje banke i već u dva poslijepodne ima na raspolaganju milion eura povoljnog kre-dita, dok se u Sloveniji zavlače postupci za dobijanje kredita", kaže on.

To potvrđuje i Sašo Peček, predsednik Po-ljoprivredne zadruge Radgona, koji kaže da se ovo događa već dvije godine, te da se kupuju posebno parcele koje su neka-da spadale u Austriju. Najveći problem je, smatra, to što Austrijanci imaju isto pravo prvenstva kupovine kao Slovenci.

Takođe je čuo da austrijski poljoprivrednik dobija vrlo povoljne kredite za kupovinu zemljišta u inostranstvu.

Turizam generiše 11 odsto hrvatskog BDP-a

Nakon niza godina nagađanja i procjena koliko je turizam strateški važan za hr-vatsku ekonomiju stigao je odgovor, piše Poslovni. U 2016. godini strana i domaća turistička potrošnja dosegnule su 10,4 mi-lijarde eura, što znači da je turizam stvorio 11,4 posto BDP-a.

Prva je to službena računica koliko vrije-dnosti generiše turizam, a rezultat je Sa-telitskog računa turizma (SRT) nastalog u saradnji Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku, Instituta za turizam, Ministarstva finansija i Hrvatske naro-dne banke. Riječ je o jednom od ključnih analitičkih alata koji predstavlja analizu turističke ponude i potražnje u te donosi službene statističke podatke o turističkim izdacima i djelatnostima u kojima nastaju.

dugova (47,7 odsto) i konvertovanja dijela obaveza u akcije preduzeća, njena dobit je u 2017. bila 40,4 milijarde dinara. Rusi su veoma zainteresovani za saradnju s "Petro-hemijom" - kaže neimenovani sagovornik lista.

On dodaje da, ako iz nekog razloga Rusi odustanu od ovog poduhvata, Srbija ima plan B, odnosno računa na kineske gigante, što će biti poznato u aprilu kada se očekuje dolazak kineskog predsednika Xi Jinpinga.

Slobodna trgovina sa Turskom

Turski parlament ratifikovao je novi Spo-razum o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske, čime su stvoreni uslovi da se veći broj robe nađe na bescarinskom režimu trgovine između dve zemlje, izjavio je Ta-njugu potpredsjednik Vlade i ministar tr-govine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.

- Zahvaljujući novom sporazumu o slobo-dnoj trgovini, Srbiji je po prvi put odobren bescarinski godišnji izvoz u Tursku 5.000 tona junećeg mesa, 25.000 tona sirovog suncokretovog ulja, 10.000 tona rafinisanog suncokretovog ulja, 15.000 tona sjemena suncokreta, 5.000 tona soje, 1.000 tona pre-parata koji se koriste u ishrani životinja i 500 tona pojedinih pekarskih proizvoda - navodi Ljajić.

Pored kvota za navedene nove proizvode, sporazum Srbiji omogućuje i udvostruča-vanje dosadašnjih kvota za bescarinski izvoz graška, pasulja, kukuruza šećerca i suvih šljiva.

Austrijanci kupuju slovenačke njive

Farmeri Pomurske regije pozivaju vladu da ih zaštiti, jer se ne mogu takmičiti sa boga-tijim Austrijancima, pa ostaju bez zemlje, javlja SEEbiz.

Austrijske kupovine slovenačkog zemljišta uz granicu već je istakao bivši ministar po-ljoprivrede Dejan Židan, a sada na opasnost da će domaći poljoprivrednici ostati bez ze-mljišta, upozoravaju i novu ministarku Ale-ksandru Pivec.

Prema riječima predsjednika Pomurske poljoprivredno-šumarske komore Franca Kučana, Austrijanci su sve više zaintere-sovani za slovenačko zemljište, jer su kod njih njive nekoliko puta skuplje.

Budući da su svi kupci jednaki pred zako-nom, Austrijanci su u velikoj prednosti, ob-

47

Broj 1Januar 2019.

Inače, podaci se odnose na 2016. jer se ra-čunaju na bazi zaključnih godišnjih poda-taka o BDP-u koji su posljednji dostupni za tu godinu, a objavljivaće se svake dvije godine.

- U javnosti se često komunicira podatak o tome da hrvatski turizam generiše više od 20% BDP-a, no radi se o pokazatelju koji u stvari govori o odnosu turističkih izdataka i bruto domaćeg proizvoda, a ne o tome koli-ko turizam direktno podstiče stvaranje no-vostvorene vrijednosti - istaknuo je resorni ministar Gari Cappelli. Dodaje da iako je turizam jedan od ključnih pokretača eko-nomije, "tako jak uticaj na ekonomiju još uvijek ne izaziva uzbunu".

Otvorena fabrika Aptiv Packard, posao za 3.000 radnika

Fabrika Aptiv Packard za proizvodnju elek-troinstalacija za autoindustriju otvorena je u januaru u Zelenoj zoni u Leskovcu, pre-nosi Tanjug.

Engleska tehnološka kompanija uložila je 25 miliona eura u izgradnju kompleksa površine 30.000 kvadrata na zemljištu po-vršine šest hektara koji je Grad Leskovac ustupio fabrici.

Iz kompanije navode da su ključni razlozi za otvaranje novog pogona u Leskovcu po-voljno poslovno okruženje, stručna radna snaga i lokalna infrastruktura.

Aptiv fabrika u Leskovcu je druga fabrika kompanije Aptiv u Srbiji, a već ima proizvo-dnu jedinicu u Novom Sadu otvorenu 2015.godine, koja zapošljava oko 3.000 radnika i proizvodi instalacije i module za proi-zvođače automobila u celoj Evropi.

Sa sjedištem u Gilingemu, kompanija za-pošljava više od 147.000 ljudi i ima proizvo-dne pogone u 45 zemalja.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je iz-javio na otvaranju fabrike da će u njoj biti zaposleno ukupno 3.000 ljudi u narednih godinu i po dana, kao i da će se tu proizvo-

diti kablovi za Mercedes C klase.

- Nije ovo poslednja investicija u Leskovcu, želimo da otvorimo RND centar i dodatno podignemo nivo plata i životni standard u Leskovcu - prenosi Tanjug.

Naglasio je da je država uložila u izgradnju fabrike 7,5 miliona eura.

- Očekujem za nekoliko mjeseci i na istoku Srbije da prave fabriku - dodao je on.

Zabranjeno kockanje u Albaniji

U Albaniji, jednoj od najsiromašnijih evrop-skih zemalja, kockanje je od 1. januara 2019. godine zabranjeno. Vlasti žele da ograniče negativne uticaje kockanja na mnoge poro-dice ovom mjerom.

U skladu sa zakonom koji je stupio na sna-gu, vrata je moralo zatvoriti oko 4.300 kladi-onica, koje su rasle u gotovo svakom ćošku posljednjih nekoliko godina. U zemlji sa 2,8 miliona stanovnika imali su izuzetno veliki broj kladioničara po broju stanovnika – je-dan na 670 stanovnika, što je mnogo više nego u susjednim balkanskim zemljama i zapadnoj Evropi, prenio je Bankar.

Zabrana kockanja ne odnosi se samo na kafiće sa kladionicama, već i na online klađenje i kockarnice, koje su se do sada mogle naći u blizini škola, ali će sada biti dozvoljene samo u hotelima sa pet zvjez-dica.

EBRD lani investirala 1,1 milijardu eura u Zapadni Balkan

Ulaganje Evropske banke za obnovu i ra-zvoj (EBRD) u region Zapadnog Balkana lani je iznosilo 1,1 milijardu eura. Banka postavlja ambiciozne ciljeve za 2019. godi-nu, budući da pojačava podršku za globalni razvojni program za 2030. godinu.

EBRD je naglasila svoju predanost regiji Za-padnog Balkana 2018. s novim ulaganjima od preko 1,1 milijarde eura u 67 projekata. To je uslijedilo nakon podržanih 57 proje-kata sa nešto manje od 700 miliona eura prethodne godine.

"Banka je dodatno intenzivirala svoj an-gažman na području politike u regiji i bila domaćin trećeg investicionog samita Zapadnog Balkana, okupljajući svih šest premijera iz regije u sjedištu banke u Lon-donu", saopšteno je Portalu Analitika iz EBRD-a.

Električni bicikl prečišćava vazduh

Grupa studenata Mašinskog fakulteta Uni-verziteta "Sv. Kiril i Metodij" u Skoplju, izu-mili su električni bicikl s ugrađenim filteri-ma koji prečišćavaju vazduh.

Filip Poposki i Marko Naseski su dvojica od šest studenata koji su dio projekta GET (gradski eko-transport), a koji su za Ana-dolu Agency (AA) govorili o ovom projektu, njegovoj važnosti za društvo i načinu na koji su razvili ideju.

Kako su pojasnili Poposki i Naseski, suštin-ski cilj projekta je u gradovima u Makedo-niji uspostaviti sistem ekološkog gradskog transporta na biciklima na koje će biti po-stavljeni filteri za prečišćavanje vazduha. Filterima koji će se moći postaviti gotovo na svaki bicikl, moći će se prečistiti devet kubnih metara vazduha po kilometru.

Ideju su dobili prije nešto više od godine i to nakon što su primijetili jako zagađenje vazduha. Željeli su učiniti nešto i pomoći u rješavanju problema što ih je podstaklo na realizaciju ove ideje.

Podršku im je pružio i profesor Ile Mirče-ski i profesori drugih fakulteta Tehničkog kampusa.

Poposki je kazao kako proaktivni filteri po-stavljeni na točkove omogućavaju u preči-šćavanju vazduha od čestica PM10, koje su najveći problem i najštetnije čestice kada je riječ o zagađenju.

Pojasnio je kako je bicikl sredstvo za one koji žele brzo stići do cilja i pomoći u sma-njenju zagađenosti vazduha.

Bicikl koji prečišćava vazduh ima i mo-gućnost mijenjanja brzina, kao što je to slu-čaj i s klasičnim biciklima.

"Filter ne predstavlja dodatno opterećenje i ne troši električnu energiju. Može se posta-viti na svaki bicikl", rekao je Poposki.

Naseski je pojasnio kako je riječ o prototipu ovog bicikla i da ga namjeravaju razviti, a zatim ponuditi na tržište i uključiti u sao-braćaj.

48

Broj 1 Januar 2019.

Može li se protiv interesa multinacionalnih giganata

Srbija i GMO

U svijetu je do sada registrovano oko 500 GMO koji se koriste direktno u ishrani ili kao aditivi, a svega 2% registrovanih GMO je u vlasništvu javnih institucija.

Sve ostalo drže privatne kompanije, što znači da privatne kompa-nije vladaju sistemom hrane.

To je za Tanjug izjavila docentkinja Ekonomskog fakulteta u Su-botici Tatjana Brankov, koja je navela da se GMO može pronaći u bilo kojoj prerađenoj hrani - mesnim prerađevinama, pa i mesu indirektno ako se životinja hranila GMO sojinom sačmom ili ku-kuruzom, u slanim i slatkim konditorskim proizvodima, majone-zu, kornifleksu, supama iz kese, morskim plodovima djelimično pripremljenim za jelo, dodacima za ishranu sportista, pa i u vita-minima.

- U nekoj mjeri danas je neizbežna kontaminacija GMO, zato što je GMO putem prerađene hrane probio sve barijere u prehrambenom sistemu. Najveći broj tih prerađenih proizvoda sadrži najverova-

tnije GMO ispod 0,9 odsto, a ta brojka se u EU prihvata kao limit i neizbježan nivo tehnološke kontaminacije - objašnjava Brankov.

U Srbiji je po Zakonu o genetički modifikovanim organizmima iz 2009. godine proizvodnja i promet GMO hrane zvanično zabranje-na.

Međutim, Brankov smatra da ni Srbija nije ostala imuna na pro-izvode koji sadrže GMO ispod 0,9 odsto, naročito kada je riječ o uvozu takvih proizvoda, te da sada kada se govori o GMO, govori se, zapravo, o onoj hrani koja prelazi taj limit.

- Kod nas se mnogo govori o GMO-u, imamo natpise u medijima i javne nastupe koji kažu da u Srbiji postoje na hiljade hektara pod GMO sojom, kao i da naši uvoznici koriste GMO soju. Međutim, to su sve nepouzdani podaci. S druge strane, država ne govori tran-sparentno o GMO-u, a ono što sam pronašla u američkim izveštaj-ima jeste da je prošle godine u Srbiji inspektovano 90 hektara pod sojom, od čega je 50 hektara bilo GMO - ukazuje Brankov.

Tokom godine u Srbiji testirano oko 4.500 hektara od čega je sedam hektara bilo pod GMO sojom.

49

Broj 1Januar 2019.

Tanjug je tražio Ministarstvu poljoprivrede da dostavi podatke koliko je testiranih uzoraka u ovoj ili prošloj godini bilo pozitiv-no na GMO, a oni su odgovorili da je tokom ove godine testirano oko 4.500 hektara od čega je sedam hektara bilo pod GMO sojom.

Testiranja su vršena na području Zapadnobačkog, Južnobačk-og, Sremskog, Mačvanskog i Kolubarskog okruga.

Navode da su fitosanitarni inspektori na onim parcelama gdje je utvrđeno da se radi o GMO soji donijeli rešenje o uništavanju soje, da je ta soja uništena, a da su protiv vlasnika/korisnika podnijete prekršajne prijave nadležnom sudu.

Takođe, Ministarstvo ističe da je pored kontrola usjeva soje, fi-tosanitarna inspekcija vršila i kontrole merkantilne soje u si-losima i mestima skladištenja, te da je u prethodnom periodu uzeto oko 110 uzoraka, od kojih su samo dva uzorka imala ge-netske modifikacije.

Kada je riječ o uvozu, Brankov kaže da je prema podacima koje je dobila od urednika portala "Prvi prvi na skali" Dejana Miloše-vića, a koje je njemu ranije dostavilo Ministarstvo poljoprivrede o uzorkovanju hrane i hrane za životinje od 2013. do 2017. može zaključiti da se 90 odsto hrane koja se uvozi ne kontroliše.

- Prema Zakonu o bezbjednosti hrane, u 2017. kontrolisano je svega 11 odsto pošiljaka, a prema Zakonu o GMO na prisustvo

GMO nešto više od sedam odsto. Od tih sedam odsto koji su anali-zirani utvrđeno je da se u nekih 3.500 tona merkantilne soje u zrnu porijeklom iz Rumunije nalaze GMO veće od dozvoljenih, znači više od 0,9 odsto - navodi Brankov.

U Ministarstvu poljoprivrede nam je rečeno da granični fitosani-tarni inspektori na graničnim prelazima uzorkuju svaku pošiljku za koju postoje saznanja da su na njoj izvršene određene genetske modifikacije.

Najčešće se, kažu, uzorkuju pošiljke bilja - kukuruz, soja, uljana re-pica, šećerna repa, pirinač kao i proizvoda dobijenih od navednog bilja, a u cilju utvrđivanja genetičke modifikacije uzorkuje se i hra-na za životinje i zrnasta hrana za ptice.

Ukoliko se, objašnjavaju u Ministarstvu, laboratorijskom analizom kod pošiljaka u uvozu konstatuje prisustvo GMO, granični fitosa-nitarni inspektor donosi Rješenje o zabrani uvoza i naređuje da se pošiljka vrati pošiljaocu.

Brankov, pak, zaključuje da se zemlja nalazi u "apsurdnoj situaci-ji", jer, objašnjava, "Srbija koja bi mogla da proizvodi obilje hrane, dozvoljava nekontrolisani uvoz, njeni građani konzumiraju hranu stranog porijekla i lošeg kvaliteta, a izvozi ono što je najbolje".

Na pitanje može li jedna mala zemlja poput Srbije da se suprotsta-vi interesima velikih multinacionalnih kompanija, koje, kao što je rekla, upravljaju sistemom hrane, odgovorila da ona Srbiju "u pre-hrambenom sistemu ne doživljava kao malu".

- SSSR koji je bio nuklearna sila i imao programe za osvajanje sve-mira, nikada nije bio samodovoljan u proizvodnji hrane. Srbija je to oduvijek bila, naročito Vojvodina. Mi smo sada došli u poziciju da nam se stepen samodovoljnosti u proizvodnji hrane sve više smanjuje i postajemo sve više zavisni od uvoza. Dok Rusija usvaja doktrinu i ispunjava plan koji je zacrtala, a koji kaže da će u na-rednih nekoliko godina 80 do 95 odsto Rusija biti samodovoljna u proizvodnji osnovnih biljnih kultura i najvažnijih vrsta mesa - ukazuje Brankov.

Iz toga proizilazi, navodi ona, da će se naši proizvođači jabuke, koji su i izvoznici na rusko tržište, naći u problemu, jer Rusija podiže zasade jabuke, i ne samo to, već otvara velike farme, bavi se tovom, dok se, kaže, Srbija, time ne bavi.

Da GMO hrana nije zdrava, napominje Brankov, pobuđe sumnju da SAD, koji su lider i promoter u proizvodnji GMO hrane, izdvajaju najviše na svijetu za zdravstvenu zaštitu, a to je nekih osam odsto BDP-a, ali su tek 31. zemlja na svijetu po očekivanoj dužini života.

- To znači da nešto u tom sistemu ozbiljno ne funkcioniše, tako da deo odgovornosti pripada toj neobilježenoj i nekontrolisanoj kon-zumaciji GMO hrane - navodi Brankov.

Objašnjava da su genetski modifkovani organizmi plasirani na tržište uz pomoć transgene tehnologije, uprkos nedovoljnoj preci-znosti i bez poznatih posljedica.

Kakve su posljedice, kaže Brankov, to još niko ne može sa sigur-nošću da tvrdi, ali sve učestalija istraživanja na laboratorijskim životinjama dokazuju da GMO može da izazove različite bolesti od alergija, neplodnosti pa do karcionoma. Pošto se reprodukcio-ni ciklus laboratorijskih životinja brže odvija nego kod čoveka, za očekivati je, ukazuje Brankov, da će se posljedice GMO u ishrani vidjeti tek u narednim generacijama.

50

Broj 1 Januar 2019.

Farmont od osnivanja svake godine povećava poslovne rezultate od 10-15 odsto.

Proizvoditi ljekove na bazi prirodnih supstanci

Petar Popović, izvršni direktor kompanije Farmont MP d.o.o. Danilovgrad

Od izuzetnog značaja je i proizvodnja ljekova na bazi priro-dnih ljekovitih supstanci visokog kvaliteta, po čemu je Crna Gora i šire poznata. Siguran sam da je možda to i strateški

pravac razvoja ove grane privrede čime bi Crna Gora potvrdila da i u ovoj oblasti prati najsavremenije svjetske trendove, rekao je u intervjuu Glasniku Petar Popović, izvršni direktor kompanije Far-mont MP d.o.o. Danilovgrad

Glasnik: Predstavite kompaniju kojom rukovodite i koja uspješno posluje skoro dvije decenije.

P. Popović: Kompaniju Farmont je 2001 godine osnovao moj otac u Podgorici.

Od 2013. godine se selimo u Danilovgrad, gdje smo napravili obje-kat u sklopu kojeg se nalazi visokoregalno skladište, proizvodni

pogon i kancelarije.

Farmont je u pravom smislu porodična kompanija. Po završetku Farmaceutskog fakulteta, sestra i ja smo se zaposlili u Farmontu, a od skoro i najmladji brat koji je završio ekonomski fakultet. Dru-gi brat je završio pravni fakultet i osnovao uspješnu advokatsku kancelariju. U kompaniji je zaposlen veliki dio uže i šire familije.

Farmont je kompanija sa jasno postavljenom poslovnom i razvoj-nom politikom, koja je prepoznata i koje se kompanija od početka pridržava.

Danas je Farmont kompanija sa stabilnim poslovnim rezultatima, odgovorna firma koja redovno izmiruje sve svoje obaveze prema državi, zaposlenima i dobavljacima i ima 43 zaposlena. Naše po-slovanje stalno je na uzlaznoj liniji, ostvarujući, od osnivanja, sva-

51

Broj 1Januar 2019.

Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, a uz po-moć IRF-a, kojim je predviđeno podizanje proizvodnje u Murinu na veći nivo, kao i proširenje asortimana proizvoda.

Glasnik: Kako vidite perspektivu farmaceutske industrije u Crnoj Gori, posebno iz ugla proizvodnje medikamenata na bazi prirodnih sirovina.

P. Popović: Veoma je značajno što u Crnoj Gori već duži niz godina rade dvije farmaceutske kompanije, organizacioni djelovi velikih farmaceutskih kompanija iz Srbije – Galenike i Hemofarm – Stada Grupa. Pored pomenutih, na tržištu Crne Gore sa svojim asortima-nom prisutne su sve svjetske, evropske i regionalne kompanije, što govori o tome da potencijal postoji i da nije zanemarljiv. Pa-leta i kvalitet ljekova prisutnih u Crnoj Gori, koji su dostupni na-šim građanima, je na nivou evropskih zemalja. Crna Gora prati EU standarde, a u izradi su i novi zakoni i podzakonska akta koja bi trebalo neke segmente još preciznije da definišu. Za svaku državu pa tako i za Crnu Goru od strateškog je značaja farmaceutska in-dustrija. Kako je u ovoj branši zaposleno preko 1700 ljudi i ostvaren prihod od preko 200 miliona eura, govorimo o značajnom segmen-tu privrede.

Od izuzetno značajna je i proizvodnja ljekova na bazi prirodnih lje-kovitih supstanci visokog kvaliteta, po čemu je Crna Gora i šire po-znata . Siguran sam da je mozda to i jedan strateški pravac razvoja ove grane privrede, čime bi Crna Gora potvrdila da i u ovoj oblasti prati najsavremenije svjetske trendove.

Glasnik: Nedavno je u Privrednoj komori Crne Gore formiran Ko-ordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede, a Vi ste izabrani za predsjednika. Kakva su Vaša očekivanja kad je riječ o radu ovog odbora?

P. Popović: Veoma sam počastvovan i zadovoljan što su me kolege izabrale za prvog predsjednika pomenutog Koordinacionog odbo-ra, to je veoma važno mjesto, zato osjećam i veliku odgovornost prema zadacima koji su pred nama.

Osnivanje Koordinacionog odbora za farmaceutsku i medicinsku privredu u okviru Privredne komore je, zaista, veoma pozitivno pri-hvaćeno od svih predstavnika ove oblasti.

Poslije konstitutivnog dijela koji je obavljen na prvoj sjednici odbo-ra, slijedi i naš dogovor oko pravaca i sadržaja našeg rada.

Moja očekivanja od Odbora su da prije svega svi članovi daju svoj puni doprinos u njegovom radu, da daju predloge i sugestije iz ugla svojih kompanija i problema prisutnih u njihovom radu i da osmi-slimo forme djelovanja kroz institucije sistema.

Glasnik: Kakav je poslovni ambijent u našoj državi za razvoj ove grane privrede?

P. Popović: Prije svega moramo konstatovati da je ukupni poslovni ambijent u Crnoj Gori dobar i da se stalno poboljšava, što doprino-si i povećanoj zainteresovanosti stranih investitora za ulaganja u našu državu, kroz razne poznate projekte (Porto Montenegro, Lu-štica Bay, Porto Novi, enegretski kabal prema Italiji i dr.).

Naravno, logično je da ima i primjedbi i očekivanja da se poslovni ambijent stalno poboljšava, posebno u oblasti efikasnosti admini-stracije u pogledu brzine rješavanja mnogih zahtjeva i raznih do-zvola. Ambijent za razvoj naše djelatnosti je dobar i prati ukupan poslovni ambijent u Crnoj Gori.

ke godine standardno povećanje poslovnih rezultata od 10-15%.

Glasnik: Iza Farmonta su, rekli smo, skoro dvije decenije uspješnog poslovanja i to u nekoliko djelatnosti. Koliko je teško raditi na više poslovnih polja?

P. Popović: Farmont je kompanija sastavljena iz pet organizacio-nih jedninica.

Primarni segment je Veledrogerija, koja se bavi zastupanjem stra-nih kompanija, od registracije i marketinga, do uvoza i distribucije - ljekova, dodataka prehrani, kozmetike i robe široke potrošnje.

Drugi segment se bavi prodajom medicinskih sredstava i medicin-ske opreme, kao i njwnim servisiranjem.

Treći segment su maloprodajni objekti, tj. apoteke.

Četvrti segment je plantažni uzgoj i otkup ljekovitog bilja i šum-skih plodova, kao i njegova prerada do finalnog proizvoda.

Peti segment je proizvodnja ljekova.

Moram priznati da jeste zahtjevno raditi istovremeno u više pa-ravaca, ali je isto tako to i izazovno. Farmont, od početka postoja-nja, zbog jasno postavljene strategije, postepeno je krenuo u razvoj više segmenata, tj. djelatnosti koje su međusobno kompatibilne, pa je to možda olakšavajuća okolnost. Olakšanom radu doprinose poslovna iskustva stečena u radu sa najznačajnijim kompanijama iz regiona i svijeta, uz iskustva rada sa najodgovornijim ljudima iz crnogorskog zdravstva. Naravno, rezultati ne bi bili takvi kavi su, bez predanog rada svih zaposlenih.

Glasnik: Predstavite proizvodni pogon i plantaže u Murinu ?

P. Popović: Farmont je nakon kupovine zemljoradničke zadruge u Murinu, uložio značajna sredstva u revitalizaciju ovog posjeda, koji je duži niz godina bio van funkcije. Ogradili smo čitav posjed od cca 100.000 m2, dok je objekat od cca 1000m2 u potpunosti je revitalizovan. Iskopana su dva bunara za navodnjavanje i instali-ran sistem kap po kap na čitavom posjedu. U objektu su ugrađeni – sušara i pet komora za održavanje i zamrzavanje proizvoda. Na zemljištu su posađene plantaze maline, aronije i jabuke.

Trenutno u ponudi imamo 11 proizvoda, koji su 100% prirodni i rade se na tradicionalan način, uz postovanje HASAPP standarda. Za-stupljeni smo u skoro svim trgovačkim lancima u Crnoj Gori, apo-tekama i prodavnicama zdrave hrane.

Glasnik: Šta nam mozete reci o proizvodnji ljekova u Farmontu?

P. Popović: Taj segment kompanije je planiran i pripremljen po najvećim standardima, za sekundarnu proizvodnju ljekova. Odra-dili smo probnu seriju i dobili dozvolu za sekundarnu proizvodnju ljekova od CALIMS-a. Nažalost, još uvijek nismo krenuli u serijsku proizvodnju, iz više razloga.

Trenutno je naše opredjeljenje da se okrenemo proizvodnji ljekova na bazi prirodnih supstanci, jer je to jedan od pravaca savremene medicine i farmacije u svijetu.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Farmonta?

P. Popović: Osnovni planovi razvoja Farmonta su: otvaranje novih maloprodajnih objekata, širenje zastupničkog programa i pozicio-niranje postojećeg, proširenje plantažnog gajenja sa novim zasa-dima, početak otkupa ljekovitog bilja i plodova.

Trenutno smo na kraju realizacije programa IPARD LIKE 2.2 kod

52

Broj 1 Januar 2019.

Since its establishing, Farmont has been improving its business results by 10 to 15% each year.

Producing medicines based on natural substances

Petar Popović, Executive Director of the company Farmont MP LLC. Danilovgrad

The production of medicines based on high-quality natural substances, by which Montenegro is well-known, is of great importance. I"m convinced that it can be a strategic directi-

on for the development of this branch of industry, by which Mon-tenegro would confirm that it follows the most up-to-date world trends in this area as well, said Mr. Petar Popović, the executive director of the Farmont MP LLC. Danilovgrad.

Glasnik: Could you briefly introduce the company you are running and which has been operating successfully for almost two deca-des?

P. Popović: My father established the company Farmont in Podgo-rica in 2001.

In 2013 we moved to Danilovgrad, where we built a facility which consists of a high-rack warehouse, the production plant and the offices.

Farmont is a family company in the right sense of the word. Af-ter graduating from the Pharmaceutical Faculty my sister and I started to work in Farmont, and since recently even our younger brother, who graduated from the Faculty of Economics, has joined us. The second brother graduated from the Faculty of Law and established a successful law office. The company employs great part of our closer and extended family.

Farmont is the company with clearly defined business and deve-lopment policy, which is recognized and to which the company sticks as of its beginnings.

Today, Farmont is the company with stable business results, a re-sponsible company which regularly settles its obligations towards the state, its employees and suppliers and it has 43 employees. Our operating is recording constant growth, achieving, as of its establi-shing, every year a standard increase in business results of 10-15%.

Glasnik: As we have already said, for almost two decades Farmont has been operating successfully in several areas. How difficult is to work in several areas of business?

P. Popović: Farmont is a company composed of five organizational units.

The primary segment is a pharmaceutical wholesaler, which deals with the representation of foreign companies, from registration to marketing, from import to distribution of medicines, food supple-ments, cosmetics and the consumer goods.

The second segment deals with the sale of medical products and equipment as well as its servicing.

The third segment refers to retail stores or pharmacies.

53

Broj 1Januar 2019.

The fourth segment is commercial growing and purchase of me-dical herbs and forest fruits as well as its processing to the final product.

I must admit it is demanding to work in several directions at the same time, but it is also challenging. Farmont, since its establis-hing, due to clearly defined strategy, has gradually started to de-velop several segments, that is, activities that are mutually com-patible, which may be an extenuating circumstance. Professional experience obtained through the work with the most important companies from the region and the world, and the cooperation with people at the most responsible positions in the Montene-grin healthcare system, makes the work much easier. Of course, the results would not be as they are, without dedicated work of all employees.

Glasnik: Could you shortly present the production plant and the plantations in Murino?

P. Popović: After the purchase of the agricultural cooperative in Murino, Farmont invested significant funds in the revitalization of this property, which had been out of function for many years. We built a fence around the whole property of around 100000m², while the building of around 1000m² was completely revitalized. Two irrigation wells were excavated and the drip irrigation system was installed on the entire property. A room for drying meat and five chambers for keeping and freezing of products were built in the facility. Raspberry, aronia and apples plantations were planted on the land.

At the moment, we have eleven products in the offer, which are 100% natural and they are prepared in a traditional way, with the respect of HASAPP standards. We are present in almost all retail chains in Montenegro, pharmacies and healthy food stores.

Glasnik: What can you tell us about the production of medicines in Farmont?

P. Popović: This segment of the company is planned and prepared according to the highest standards, for the secondary production of medicines. We did a trial series and obtained a license for the secondary production of medicines from CALIMS. Unfortunately, we have not yet started serial production, for several reasons.

At the moment, it is our commitment to turn to the production of medicines based on natural substances, because this is one of the directions of modern medicine and pharmacy in the world.

Glasnik: What are the development plans of Farmont?

P. Popović: The basic development plans of Farmont are as follows: opening new retail stores, expanding the representation program and positioning of the existing one, expanding the plantation cul-tivation with new plantings, starting the purchase of medicinal herbs and fruits, etc.

At the moment we are ending the implementation of the IPARD LIKE 2.2 Program at the Ministry of Agriculture and Rural Deve-lopment of Montenegro, and we have the IRF support, which envi-sages increasing the production in Murino to a higher level, as well as the expansion of product assortment.

Glasnik: How do you see the perspective of the pharmaceutical industry in Montenegro, especially in terms of production of me-dicines based on natural raw materials?

P. Popović: It is very important that Montenegro for a number of years now has had two pharmaceutical companies which are the organizational parts of large pharmaceutical companies from Serbia - Galenika and Hemofarm - Stada Group. In addition to the aforementioned, all world, European and regional companies are present on the market of Montenegro with their assortment, whi-ch indicates that there is a potential and that it is not negligible. The range and quality of medicines present in Montenegro, which are available to our citizens, are at the level of European countri-es. Montenegro complies with the EU standards, while the new laws and by-laws are being drafted, which should define some segments even more precisely. For each country and so for Mon-tenegro, the pharmaceutical industry is of strategic importance. Given that this branch of industry employs over 1700 people and generates revenues of over EUR 200 million, it is clear that we are talking about a significant segment of the economy.

The production of medicines based on high-quality natural sub-stances, by which Montenegro is well-known, is of great impor-tance. I"m convinced that it can be a strategic direction for the de-velopment of this branch of industry, by which Montenegro would confirm that it follows the most up-to-date world trends in this area as well.

Glasnik: The Pharmaceutical and Medical Economy Coordination Board has been recently established at the Chamber of Economy of Montenegro and you have been appointed as its President. What are your expectations about the work of this Board?

P. Popović: As the first president of this Coordination Board I feel the honour and pleasure for being chosen by my colleagues to this important position, but I also feel great responsibility for the tasks ahead.

The establishing of the Pharmaceutical and Medical Economy Co-ordination Board within the Chamber of Economy of Montenegro has indeed been very positively accepted by all representatives of this field.

Following the constitutional part that was done at the first session of the Board, the next step is to decide what will be the direction and content of our work.

My expectations of this Board are, first and foremost, that all mem-bers give their full contribution in their work, give suggestions from the perspective of their companies, and the issues they face through their work and to devise forms of action through the insti-tutions of the system.

Glasnik: What is your opinion about the business climate in our country for the development of this branch of industry?

P. Popović: First of all, we must note that the overall business en-vironment in Montenegro is good and that it is constantly impro-ving, which contributes to the increased interest of foreign inve-stors to invest in our country through various well-known projects (Porto Montenegro, Luštica Bay, Porto Novi, the new power cable from Montenegro towards Italy, etc.)

Of course, it is logical that there are always remarks and expec-tations for the business environment to be constantly improving, especially in terms of administration efficiency and the speed of resolving many requests and various permits. The environment for the development of this branch is good and it goes in line with the overall business environment in Montenegro.

54

Broj 1 Januar 2019.

Prerađivačka industrija ozbiljno posustaje

Srbija

Proizvodnja hrane u Srbiji ozbiljno posustaje. U novembru je usporila prerađivačka industrija. Među osam grana koje su bile u padu, najveći uticaj na usporavanje, pored prehrambe-

ne, imaju hemijska, metalska i proizvodnja motornih vozila. Proi-zvodnja hrane je tri mjeseca ranije padala u prosjeku po dva odsto, ali je u novembru skliznula 10 procenata u odnosu na isti period godinu ranije. Jedan od razloga, ističu ekonomisti, jeste carinski rat sa Prištinom.

Od januara do oktobra na Kosovo i Metohiju je otpremljeno hrane u vrijednosti 74 miliona eura, što je, u prosjeku, 7,4 miliona eura mjesečno. Na početku novembra Priština je uvela takse od 10 od-sto na proizvode iz Srbije, a kasnije ih je digla na 100 odsto. U tom mjesecu je plasman hrane na Kosovo i Metohiju spao na vrijednost od 3,2 miliona eura.

- Proučavali smo šta se desilo, da li su možda razlog izvozne cije-ne - objašnjava ekonomista MAT Stojan Stamenković. - Analizi-rali smo da li je baza za poređenje bila visoka. Ispostavilo se da to nije slučaj. Obim proizvodnje je bio deset odsto uvećan, a trebalo je da bude mnogo veći. Dio uzroka je u problemima koje imamo sa otpremanjem robe na Kosovo i Metohiju.

Prerađivačka industrija Srbije u novembru zabilježila veliki pad od čak deset odsto u odnosu na isti period prošle godine, pišu Večernje novosti.

Stamenković dodaje da je krajem godine zabrana proširena i na strane proizvođače, kao i da može doći do potpune obustave ispo-ruke. Neki proizvođači procjenjuju da će izaći na druga tržišta, ali s obzirom na upozorenja na novu recesiju, to neće biti tako lako.

- Postoji mogućnost da će se naša roba, preko neke treće zemlje, ponovo naći na Kosovu i Metohiji. Ostaje da se vidi da li će, i u kojoj mjeri, uz povećane troškove, manji deo moći da se kompenzuje izvozom i plasmanom preko drugih zemalja - ističe Stamenković.

Srpski proizvođači su za deset mjeseci na Kosovo i Metohiju plasi-rali robu ukupne vrijednosti 393 miliona eura, u prosjeku 39,3 mi-liona eura mjesečno. U novembru je to palo na 17,2 miliona eura.

Efekat na BDP

Ekonomisti MAT su proračunali i koliki bi efekat carinski rat sa Prištinom mogao da ima na bruto domaći proizvod. Ukoliko takse ostanu na snazi tokom čitave 2019. godine, manje isporuke na Ko-sovo i Metohiju bi mogle da umanje BDP od 0,5 do 0,7 odsto.

55

Broj 1Januar 2019.

Uskoro jeftiniji automobili na struju?

Bosna i Hercegovina

Novi automobili uvezeni u Bosnu i Hercegovinu, a posebno električni, mogli bi biti znatno jeftiniji i dostupniji građani-ma u ovoj godini pod pretpostavkom da bude usvojen pri-

jedlog o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa, a koji je pripremilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa te zemlje, prenosi Bankar.

Odlukom je predloženo da se carinska stopa na uvoz novoproi-zvedenih automobila, koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji sa dosadašnjih 15 na pet odsto, i to za automobile sa pogonom na benzin, dizel i hibridna vozila, te sa pet odsto na nula odsto carinsku stopu na automobile na električni pogon.

Kako su saopštili iz ovog ministarstva, u svijetu se godišnje proda blizu milion električnih automobila, dok ih je u BiH, prema zadnjoj evidenciji, registrovano svega 18, pa na ovaj način pokušavaju da promijene stvari.

"Primjenom povoljnije carinske stope stimulisaće se uvoz no-vih automobila, što će značiti višestruku korist, kako sa aspekta smanjenja zagađenja vazduha i zaštite životne sredine, tako i sa

Ovo je stimulacija za krajnje korisnike, koji treba da mijenjaju svijest i počnu razmišljati o kupovini električnog ili hibridnog automobila.

aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja. Odluka do-prinosi izjednačavanju tržišnih uslova za sve uvoznike i distribu-tere u BiH, bez obzira na to gdje se proizvode vozila brenda koji zastupaju. Takođe, odlukom se harmonizuju carinske stope koje se primjenjuju prilikom uvoza novoproizvedenih automobila u BiH s carinskim stopama koje se primjenjuju u regionu, prilikom uvoza ovih proizvoda", saopšteno je iz Ministarstva trgovine i ekonom-skih odnosa BiH.

U Udruženju ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima FBiH kažu kako je ovo pozitivan pristup vlasti, koja po prvi put daje kon-kretnu podršku umjesto deklarativne.

"Ovo je stimulacija za krajnje korisnike, koji treba da mijenjaju svi-jest i počnu razmišljati o kupovini električnog ili hibridnog auto-mobila. Svjetski proizvođači užurbano rade na tome da se smanji cijena hibridnih i električnih automobila jer su zahtjevi za njima sve veći. To je jedna potpuno nova platforma koja će donijeti mno-go inovacija i benefita za naše kupce. Održavanje ovih automobila je puno povoljnije, a, primjera radi, na 100 kilometara potrošite 1,5 KM električne energije", kazao nam je Haris Muratović, predsje-dnik ovog udruženja.

56

Broj 1 Januar 2019.

U 2018. godini 6,5 odsto više turista

Hrvatska

Direktor Glavne kancelarije Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić izjavio je da je prema zadnjim poda-cima informacionog sistema eVisitora u Hrvatskoj u 2018.

ostvareno 19,7 miliona turističkih dolazaka i više od 106 miliona noćenja, što je 6,5 više dolazaka i gotovo četiri odsto više noćenja nego lani, prenosi Biznis.

Staničić je nakon tradicionalne novogodišnje zdravice na terasi opatijskog hotela Kvarner, ocijenio da je prošla godina bila izuze-

tno uspješna.

"Zakoračili smo u 2019, već smo debelo u aktivnostima koje se tiču promocije na ključnim emitivnim tržištima i očekujem da će i ova godina biti vrlo izazovna i intenzivna. U Glavnoj kancelariji HTZ-a daćemo sve od sebe, a vjerujem i cijeli sistem turističkih zajednica, da Hrvatsku promovišemo na najbolji način i da zadrži poziciju, koju danas ima na svjetskom turističkom tržištu", rekao je Stani-čić.

57

Broj 1Januar 2019.

Na pitanje koliki se rast može očekivati i kolike su investicije za to potrebne, Staničić je odgovorio da su investicije lani bile veće od milijardu eura te da očekuje da će i ove godini biti na tom nivou.

"Vjerujem da će dalji rast biti ostvaren u kvalitetu smještajnih ka-paciteta, ukupne turističke ponude, dodatnih sadržaja i da će se Hrvatska razvijati kao cjelogodišnja destinacija s naglaskom na pred i post sezonu, a ove godina s još jačim naglaskom na konti-nentalni turizam", rekao je direktor Glavne kancelarije HTZ-a.

Sirevi, rakije i cigarete bez carina

Izvoz iz Srbije u Rusiju

Pregovori o novom Sporazumu o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije su pri kraju i lista za bescarinski izvoz hrane te zemlje biće proširena. Na njoj bi

trebalo da se nađu nove vrste sireva, voćne rakije i cigarete.

Najviša delegacija Rusije tokom posete Srbiji bila je zadovoljna onim o čemu se mesecima pregovara. Biće proširena bescarinska lista za izvoz hrane i akcizne robe na tržište Evroazijske unije koju čine još i Belorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgistan, prenosi RTS.

Na listu će biti dodati i najkvalitetniji sirevi. Jagoda Lazarević iz Ministartva trgovine Srbije kaže da se pregovara o cigaretama.

"Imamo veliki disbalans sa Rusijom iz koje uvozimo veliki broj ci-gareta, sa carinom nula, a istovremeno srpske cigarete se izvoze sa visokom stopom carinskog opterećenja i ono što nam je u fo-kusu su alkoholna pića, konkretno voćne rakije i vinjak", rekla je Lazarevićeva.

Oznaka "Made in Srbija" za prosečnog ruskog kupca znači da proi-zvod ima visoku biološku vrednost.

"Srpska roba je kvalitetna, ekološka, čista i to se potvrđuje da se do-bro izvozi. Naši građani, Rusi su zadovoljni kvalitetom vaše robe. Količina - to je stvar razgovora", kaže Andrej Hripunov, predstav-nik ruskog Ministarstva privrede u Beogradu.

Rusija u svoju poljoprivredu godišnje uloži sedam milijardi dolara. Cilj im je da obezbijede što veću prehrambenu nezavisnost. Najka-snije do 2024. godine će to i uspijeti sa proizvodnjom jabuke, a to je roba koju smo im najviše prodavali, pa stručnjaci predlažu da se preorjentišemo.

"Prosječna potrošnja mesnih prerađevina u Rusiji je duplo veća nego u EU. Mislim da je to prostor koji bi naši proizvođači trebalo da iskoriste. Lično mislim da bi ekonomiju obima mogli da obezbi-jedimo kroz da kažem brendiranje proizvoda iz Srbije i da udruženi pokušamo da postignemo neke efekte", kaže Dragan Šaganović sa Ekonomskog instituta.

Kontrola izvoza je pooštrena pa reeksport voća koji je nekoliko puta ozbiljno mogao da ugrozi izvoz sada gotovo nije moguć.

"Mislim da se i to dosta promijenilo od onog vremena kada su ljudi olako shvatali izvoz u Rusiju. Danas svi znaju da je to veoma zah-tjevno tržište i da su penali za robu koja ne zadovoljava kvalitet ve-liki i da jednostavno gubite partnere jer je ponuda ogromna", kaže Veljko Jovanović iz PKS, prenosi RTS.

Vrijednost izvoza srpskih prehrambenih proizvoda na tržište Ru-ske Federacije u 2018. godini iznosila je 340 miliona dolara. Možda zvuči mnogo, ali prevedeno u procente to je svega jedan odsto uku-pnog ruskog uvoza hrane.

58

Broj 1 Januar 2019.

Vrijedan biznis u funkciji očuvanja crnogorske tradicije

Miroslavka Bokovac, Kalafatska radionica Bokovac, Bar

Tradicionalno crnogorski tip barki koje izrađuje porodica Bokovac postao je jedan od brendova naše države. Nadležni su uspostavili i zaštitu nematerijalnog dobra "izrada drvene barke".

59

Broj 1Januar 2019.

Naša zemlja je odavnina poznata po vrsnim brodograditelj-skim umjećima. Ne bih znala reći šta je najveći pokretač bio za našu porodicu da svojom snagom i voljom branimo

ovaj značajni i lijepi zanat, jer je to blago naše države. Znali smo da ne možemo pogriješiti baveći se ovom brodogradnjom, jer taj zanat danas i oduvijek ima veliki značaj i za moćne i razvijene dr-žave, ali i one siromašne. Cilj nam je da, u cijeloj primorskoj Crnoj Gori, budemo pokretači oživljavanja drvene brodogradnje koja je vjekovima stara. Naša država je prepoznala tradicionalne i kultur-no-istorijske vrijednosti ovog zanata koje su od velikog značaja za očuvanje tradicije i identiteta Crne Gore, kaže u intervjuu Glasniku Miroslavka Bokovac iz Kalafatske radionice Bokovac, Bar.

Glasnik: Nadležne institucije Crne Gore prepoznajući značaj va-šeg biznisa za očuvanje crnogorske tradicije uspostavile su zaštitu nematerijalnog dobra "izrada drvene barke". Vaš proizvod: tradi-cionalno crnogorski tip barki, postao je i jedan od brendova naše države. Čestitke za ovaj zuzetan uspjeh i pitanje što Vam znače ova vrijedna priznanja i kako će to uticati na Vaš rad? Da li bi to mogao biti pokretač i ostalim crnogorskim brodarima da se više posvete ovom zanatu?

M. Bokovac: Kalafatska radionica Bokovac iz Bara danas predsta-vlja jednu od najstarijih kalafata od Ulcinja do sjevernog Jadrana. Svakako da nam ova vrijedna priznanja mnogo važna i očekujemo da će ona biti "vjetar u leđa" ostalim crnogorskim brodarima da se vrate ovom zanatu po kome je svojevremeno Crna Gora bila po-znata na mnogo većem geografskom prostoru.

S obzirom da je u pitanju jedan od rijetkih zanata i načina gradnje, baštinjenje izrade tradicionalno crnogorskog tipa barke od veli-kog je značaja za očuvanje tradicije i identiteta Crne Gore. Ono po čemu smo posebno prepoznatljivi svakako je izrada modifikova-ne replike barke tip "arsenalka", ali i niza drugih barki, prilagođe-nih jedrenju. Više godina uloženog truda u rad na ovom projektu prepoznalo je Ministarstvo pomorstva, a vrijednost "arsenalki" iz kalafatske radionice Bokovac cijenio je i ispoštovao i Zavod za in-telektualnu svojinu Crne Gore, i ovaj proizvod uvrstio u brendove naše države.

Takođe, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je Inicijativu naše porodice Bokovac za uspostavljanje zaštite nematerijalnog dobra "izrada drvene barke", čime su prepoznate tradicionalne i kulturno-istorijske vrijednosti ovog zanata.

Svakako da je naš cilj da, u cijeloj primorskoj Crnoj Gori, budemo pokretači oživljavanja drvene brodogradnje koja je vjekovima sta-ra. U tim davnim vremenima Bokom je plovilo na hiljade drvenih jedrenjaka, brodova i barki. Izvor života je bio drveni brod, koristio se za trgovinu morem ili ulov ribe. Nažalost, moderno vrijeme je donijelo i plastične brodove koji su potisnuli drvene u zaborav, pa je drvena brodogradnja tako iz godine u godinu nestajala. A razlika između drvenih i plastičnih brodova je ogromna. To najbolje znaju brodari i ljudi koji žive sa morem i od njega. Za neobaviještene ću reči da je mnogo ljepši doživljaj ploviti ovim brodicama, koje su protkane toplinom i snažnom emocijom koja je u njih ugrađena.

Glasnik: Podsjetićemo da Veliki značaj ima mala drvena brodogra-dnja čak i za moćne i razvijene države, ali i za one siromašne. Na taj način se čuvaju tradicionalni načini izrade ovih plovila, što je itekako bitno za istoriju, privredu i kulturu. Komentar.

M. Bokovac: Naša zemlja je odavnina poznata po vrsnim brodogra-diteljskim umjećima. Gradila je barke u Arsenalu, današnji Porto

Montenegro. Gašenjem Arsenala ugasila se i mala drvena brodo-gradnja. Gašenjem male drvene brodogradnje šteta je napravlje-na i za lokalno stanovnistvo jer znamo da porodica koja je imala drvenu barku nije mogla biti ,"gladna" zato što je koristila za ulov ribe koju su prodavali ugostiteljima i na taj način sebi obezbjeđiva-li novac za život. Tako da je kontakt ribara i ugostitelja dopinosio privredi i kvalitetu jedne zajednice. Bitno je da i danas i oduvijek veliki značaj ima mala drvena brodogradnja čak i za moćne i raz-vijene države poput Engleske, Francuske, Holandije, Turske, Špa-nije, Arapskih Emirata i mnogih drugih čak i mnogo siromašni-jih zemljalja koje i na ovaj način čuvaju tradiciju svojih modela u okviru državnih institucija.

Naše tržište i nije dovoljno upoznato sa našim radom pa mnogo-brojni drvene barke naručuju iz inostranih zemalja, iako su ta plo-vila su lošijeg kvaliteta i izgleda. Oni ih koriste za turisičku svhu i promociju jezera na sjeveru, a što nas vrijeđa i ostavlja u nedoumi-ci. Tako se, nažalost, ispostavlja da nam naš uspjeh u brodogradnji ne ide na ruku, naprotiv.

Ne bih znala reći šta je najveći pokretač bio za našu porodicu da svojom snagom i voljom branimo ovaj značajni i lijepi zanat jer je to blago naše države.

Glasnik: Ovo je Vama porodični biznis kojim se familija bavi od 1965. godine. Čuvate i nastavljate tradiciju starog zanata, po ko-jem je Crna Gora svojevremeno bila itekako poznata. Ko je u ovom poslu?

M. Bokovac: Drvenom brodogradnjom se porodica bavi još od 1965. godine i to veoma uspješno i kvalitetno, do današnjih dana. U na-šoj ,,improvizovanoj,, radionici, u veoma teškim uslovima, smo izradili ili remontovali preko stotinu drvenih brodova kako malih tako i velikih jedrenjaka. Trenutno se ispred radionice nalazi oko dvanaest barki u našem vlasnistvu i tri započete koje će ploviti ovog ljeta. Barke su ojedrene ,,Latinskim jedrima,, koja su najstarija jedra na svijetu.

Arsenalka je najviše zastupljena, taj model koji smo zaštitili i oživ-jeli i jedina je veza sa nekadašnjim Arsenalom.

Vlasnici Porto Montenegra su prepoznali kvalitet i ljepotu malih drvenih barki tako da su nam ustupili najelitnije mjesto "srce" Por-ta ,,Venis skver,, za promociju crnogorskog brenda drvene barke iz naše radionice i time pokazali poštovanje tradicije jedne male zemlje, u kojoj posluju.

Glasnik: Jedan strani investitor nedavno vam je ponudio da kupi Vašu firmu i to za pozamašnu sumu novca. Tu ponudu ste odbili. Zašto?

M. Bokovac: Prije dvije godine smo imali naručena tri broda u UAE Abu Dabi, od sedam metara, devet metara i 12 m sa komplet opre-mom, motorima, jedrima. Rok je bio godinu i po, radilo se po 16 sati da bi zadovoljili potrebe kupca i ispoštovali rok. Njihovo zadovolj-stvo je bio i naš pehar uspjeha. Po isporuci u tamošnju kraljevsku marinu za bogatog šeika, stigao je i poziv da se naša mala poro-dična radionica, ne mogu reci firma, jer samo troje nas radi, i po potrebi uzmemo još jednog stolara za ispomoć, prebaci u Abu Dabi.

Nijesmo puno razmišljli i brzo smo poslali odgovor. Mi svoje zna-nje koje je protkano velikom ljubavlju, umješnosti i snagom ne prodajemo i nema cijenu, jer bi time bi prodali i sebe i tradiciju svoje zemlje, koja za nas nema cijenu.

60

Broj 1 Januar 2019.

Taj veliki novac koji nam je nuđen, mi ne poznajemo i ne želimo da upoznamo, bi izbrisao jednu kulturu koja ima neprocjenljivu vrijednost.

Ovako smo bogatiji i duša nam je puna. Tačno, da smo, možda, zbog ovog gesta glupi za one ljude koji nikad nisu živjeli jedan dan našeg života, ni upoznali šta znači stvarati i čuvati tradiciju svoje zemlje, svoje djece i unuka koji će biti ponosni na naš rad. Nije lako raditi u našim uslovima ali se nadamo da će i lokalna samoupava kao i država prepoznati značaj ove djelatnosti dajući nam nam po-tporu i podršku i time olakšati naše poslovanje i dalje stvaranje.

Glasnik: Od kojeg drveta pravite barke? Koje je najpodesnije za nji-hovu gradnju i postojanost?

M. Bokovac: Barke su napravljene od domaćih materijala koji su izuzetno kvalitetni, drvo koje raste u Crnoj Gori, murva, mulika, ba-grem, cesmin dobro podnose more kao i primorske uslove. Da bi se jedna komplet barka napravila u našoj radionici potrebno je od tri do četiri mjeseca. Kad to kažem naglašavam da je grade dvojica kalafata Pero, najstariji kalafat u Crnoj Gori i njegov sin Nenad. Što znači da je ovaj jedini posao kojim se mi bavimo, i ne radimo barke iz hobija.

Glasnik: Objasnite značenje termina kalafat?

M. Bokovac: Kalafat je čovjek koji stavlja pamuk u oplate i ima po-sebno mjesto u brodogradnji. Od davnina kalafat je uvijek nosio džak sa pamukom i nalazio se i na brodu koji plovi da bi ga zaštitio od potonuća. Džak sa pamukom se nalazio u radionicama gdje su se pravili brodovi. Što znači da kalafat ima veliku ulogu u brodo-gradnji, i maloj i velikoj. Glavni majstor se zove "prota" i u njegovim rukama je čarobna formula koja se pretače u modele i linije bro-da koji će na moru, osim ljepote obezbijediti bezbjednost ljudstvu. Tako da je i naš naziv radionice ,,kalafatska,, odavanje poštovanja, respekta, tim značajnim ljudima, kalafatama. Šta god se mijenjalo i modernizovalo u tradicionalnoj brodogradnji kalafati imaju isti zadatak, kako prije hiljadu godina tako i danas.

Glasnik: Koji je model barke, po Vašem mišljenju, najbolji?

M. Bokovac: Model Arsenalka je jedan od pet najboljih u svijetu po svojim performansama jedrenja. Savladali smo teoriju brzine, pre-skočili je i doradili, ali da ne gubi tradicionalne atribute. Brendirali smo ovu barku i za nju se raspituju iz cijelog svijeta. Tako da je ovaj i te kako vazan model barke bitan za državu Crnu Goru. Da bi je i dalje unapređivali potrebni su uslovi i svakodnevne aktivnosti da bi ona živjela u punom sjaju.

Glasnik: Kakav je značaj ovih barki za razvoj turizma?

M. Bokovac: Kako se otvaraju vrata elitno-nautičkog tuizma i sve više je bogate klijentele koji posjećuju našu obalu treba im pre-zentovati još zanimljiviji boravak osim plaža i sunca. A turisti bi u ovom segmentu privrede, u brodogradnji, našli mnogo izazova i sigurna sam da bi im to bilo posebno važno ili za jedrenje ili, pak, da posjete našu radionicu, da upoznaju poseban, stari način izrade male barke i, moguće, da se uključe u njeno stvaranje.

Glasnik: Da li ste sa barkama izlazli na različite međunarodne ma-nifestacije?

M. Bokovac: Pozive koje smo imali u svim državama kojima je tra-dicija brodogradnje na tronu, i koji su prepoznali kvalitet i ljepotu u našem stvaralaštvu, nijesmo mogli ispoštovati jer finansijskih uslova za to nemamo. Naime, osrednju zaradu ulažemo u nove

barke, jer se tako čuvamo i razvijamo kulturu naše zemlje. Tačno je da ko ne vidi ili osjeti draž ovih prelijepih barki ne može znati koji ugođaj one pružaju. Zato je potrebno ovim plovilima, na koji-ma se viori zastava naše države, poći van granica naše države i ponosno svijetu pokazati što imamo, kako umješno gradimo, čime bi dali veliki doprinos razvoju brodarstva ali i promovisali našu Crnu Goru.

Velika nam je želja da se ovi, zaista reprezentativni produkti tra-dicionalnog zanatstva, pokažu i prezentuju i van granica Crne Gore, tim prije jer u inostranstvu znaju za ove barke i iščekuju ih sa posebnom pažnjom. Ostaje nada da će se država i lokalna uprava angažovati i podržati naše učešće na festivalima i promocijama i time doprinijeti valorizaciji i prezentaciji ovog značajnog segmen-ta crnogorske primorske tradicije.

Crna Gora, kao primorska zemlja, bi mogla ići korak dalje kroz pro-jekat "Nacionalne klase", a za klasu je potrebno sedam identičnih barki i tako bi bili "uvezani" sa cijelom Evropom i ušli na takmi-čenja svjetskog ranga. Istovremeno, bi našu zemlju bi posjećivali takmičari iz cijelog svijeta da ne nabrajam sad sve zemlje što bi i te kako doprinijelo ne samo razvoju sporta i turizma već privrednom progresu cijele zemlje.

Da bi se ostvario ovaj naš san potrbno je država da stane uz nas, a mi ćemo opravdati svaki uloženi euro tako da ćemo svi imati veliku korist.

Smatram da bi svaki naš građanin bio izuzetno ponosan da sa, is-taknutom zastavom svoje zemlje, jedri rame uz rame, sa inostra-nim plovilima mnogo većih i bogatijih zemljama, koje, treba reći, nijesu od nas bolje po znanju, umjeću i očuvanju tradicionalnih vrijednosti.

61

Broj 1Januar 2019.

A valuable business in the function of preserving the Montenegrin tradition

Miroslavka Bokovac, Calafate’s workshop Bokovac, Bar

Our country has long been well-known for its outstanding shipbuilding skills. I would not know to tell you what was the biggest driving force for our family to defend, with our

strength and will, this important and beautiful craft, since it is the treasure of our country. We knew that we wouldn’t make a mista-ke if we deal with this kind of shipbuilding, given that this craft today and always has had great importance for both powerful and developed countries, but for those poor as well. Our goal is, in the

The traditional Montenegrin type of barges produced by the Bokovac family has become one of our country’s brands. The relevant authorities have established the protection of the intangible property “a wooden barge making”.

whole coastal part of Montenegro, to be the drivers of the revival of wooden shipbuilding, which has been for centuries old. Our co-untry has recognized the traditional and cultural-historical values of this craft, which is of great importance for the preservation of the tradition and identity of Montenegro, said Miroslavka Boko-vac from the Calafate’s workshop Bokovac, Bar in her interview for Glasnik.

62

Broj 1 Januar 2019.

Glasnik: The competent institutions of Montenegro, recognizing the importance of your business for the preservation of the Montenegrin tradition, have established the protection of the intangible property “a wooden barge making”. Your product: the traditional Montenegrin type of barge, has become one of our country’s brands. Accept our congratulations on this excep-tional success and the question is to tell us what do these valuable recognitions mean to you and how will it affect your work? Could it be a driver to other Montenegrin ship-owners to devote more attention to this craft?

M. Bokovac: The Calafate’s workshop Boko-vac from Bar is today one of the oldest wor-kshops from Ulcinj to the northern Adria-tic. Certainly, these valuable recognitions are very important to us and we expect that they will be a “wind in other Montenegrin ship-owners’ sails” to return to this craft by which Montenegro used to be famous on a much larger geographical area.

Given that it is one of rare craft and the ways of ship-building, the inheritance of making a traditional Montenegrin type of barge is of great importance for the pre-servation of the tradition and identity of Montenegro. What makes us particularly recognizable is the creation of a modified replica of the barge type “arsenalka”, as well as a number of other barges intended for sailing. The Ministry of Maritime Affairs has recognized many years long efforts in-vested in this project, and the value of the barge type “arsenalka” from the Calafate’s workshop Bokovac was appreciated and respected by the Intellectual Property Of-fice of Montenegro, and included this pro-duct among the our country’s brands.

Also, the Directorate for the Protection of Cultural Property has accepted the Initi-ative of our Bokovac family to establish the protection of the intangible property a “wooden barge making”, by which the tradi-tional and cultural-historical values of this craft are recognized.

Certainly our goal is, in the entire coastal area of Montenegro, to be the drivers of the revival of the centuries old wooden ship-building. In those ancient times, thousands of wooden sailboats, ships and small barges were sailing along the Boca Bay. The sour-ce of living was a wooden boat, which was used for trading and fishing. Unfortunately, modern times brought with it plastic boats that pushed the wooden ones into oblivi-

M. Bokovac: The family has been engaged in the wooden shipbuilding, in a successful and high quality manner, since 1965 to this day. In our “improvised” workshop, under very difficult conditions, we constructed or repaired over a hundred wooden bo-ats, both small and large sailboats. At the moment, there are about twelve barges in our possession in front of the workshop and three that we have just started will be in function this summer. The barges have “Latin sails”, which are the oldest sails in the world.

The Arsenalka is the most represented, gi-ven that this model that we have protected and revived, is the only connection with the former Arsenal.

The owners of Porto Montenegro have re-cognized the quality and beauty of small wooden boats and gave us the Venice Square which is the most elite place “in the heart” of Porto Montenegro for the promo-tion of the Montenegrin brand of wooden boats from our workshop and thus showed respect for the tradition of a small country in which they operate.

Glasnik: There has been a foreign investor who has recently offered you to buy your company for a large sum of money. You re-jected this offer. Why?

M. Bokovac: Two years ago, we had three ships ordered for UAE Abu Dhabi, of seven meters, nine meters and twelve meters with complete equipment, engines, sails. The deadline was a year and a half, so we worked 16 hours a day to meet the needs of the buyer and to comply with the deadline. Their satisfaction was our cup of success. After the delivery to the royal marine for the rich sheikh, there was an invitation to transfer to Abu Dhabi our small family wor-kshop. I say workshop and not a company, because there are only three of us working and, if necessary, we take one more car-penters to help.

We did not think much and soon we sent an answer. We do not sell our knowledge, which goes along with great love, craft-smanship and strength, and there is no price, because we do not sell ourselves and the tradition of our country, which has no price for us.

We do not know and we do not want to know about these huge quantities of mo-ney that would make our culture, which has an inestimable value, to disappear.

We are richer here where our soul is full. It

on, so the wooden shipbuilding went away year by year. However, the difference bet-ween wooden and plastic boats is huge. It is something that nobody knows better than ship-owners and people who live with and from the sea. For those uninformed, I will say that it is a much nicer experience to sail on these boats, which are covered by the warmth and strong emotions that are built into them.

Glasnik: Let us recall the great importan-ce of small wooden shipbuilding even for powerful and developed countries, but also for the poor. In this way, the traditional mo-des of making these vessels are preserved, which is very important for history, econo-my and culture. Can we get your comment?

M. Bokovac: Our country is famous for its outstanding shipbuilding skills. It used to build boats in Arsenal, today's Porto Monte-negro. A small wooden shipbuilding went off by extinguishing Arsenal. The extingui-shing of small wooden shipbuilding dama-ged the local population because we knew that a family with a wooden boat could not be “hungry”, since it used the boat to catch the fish they sold to caterers, ensuring this way money for living. Thus, the contact be-tween fishermen and caterers contributed to the economy and quality of a communi-ty. It is important that today and always a small wooden shipbuilding has been im-portant equally for powerful and developed countries such as England, France, the Ne-therlands, Turkey, Spain, the Arab Emira-tes and many other even poorer countries, which in this way preserve the tradition of their models within the state institutions.

Our market is not sufficiently familiar with our work and many wooden boats are orde-red from foreign countries, although these vessels are of poorer quality and appearan-ce. They use them for the tourism purposes and the promotion of the lakes in the north, which offends us and leaves us in doubt. Unfortunately, it turns out that our success in shipbuilding is not an advantage, but on the contrary.

It might be the biggest trigger for our fa-mily to defend this important and beautiful craft with our strength and will, because it is the treasure of our country.

Glasnik: This is your family business, whi-ch the family has been running since 1965. You are preserving and continuing the tra-dition of the old crafts, by which Montene-gro was once well known. Who is in this business?

63

Broj 1Januar 2019.

is true, that, perhaps because of this gestu-re, we are stupid for those people who have never lived a day of our lives, nor did they realize what it means to create and preser-ve the tradition of our country, our children and grandchildren who will be proud of our work. It is not easy to work in our conditi-ons, but we hope that the local self-gover-nment as well as the state will recognize the importance of this activity by giving us support and thus facilitating our operating and further creation.

Glasnik: What kind of wood do you use when making barges? Which is most sui-table for their construction and durability?

M. Bokovac: Barges are made of local high quality materials, wood that grow in Mon-tenegro, such as: mulberries, mulics, aca-cia, cesmin that tolerate well the sea and the coastal conditions. In order to com-pletely finish one boat in our workshop, it takes us three to four months. When I say this, I emphasize that they are built by two calafates, Pero, the oldest calafate in Mon-tenegro and his son Nenad. Which means that this is the only thing that we do, and we do not make boats from hobby.

Glasnik: Could you explain the meaning of the term calafate?

M. Bokovac: A calafate is a man who puts cotton in a sack and has a special place in shipbuilding. From the ancient times, a calafate has always been carrying a cotton sack and he took it with him on the boat when sailing to protect him from sinking. A sack with cotton was placed in the wor-kshops where the ships were made. This means that calafate plays a major role in

shipbuilding, of both small and large bo-ats. The main master is called “prota” and he has in his hands a magic formula that converts into models and lines of ships that will, besides beauty, provide security to the people. Therefore, even our workshop's name “Calafate’s” is aimed at giving respect to these important people, calafates. Wha-tever has changed and modernized in tra-ditional shipbuilding, today calafates have the same task, as it was thousands of years ago.

Glasnik: Which model of the barge, in your opinion, is the best?

M. Bokovac: Model Arsenalka is one of the top five in the world for its sailing perfor-mances. We mastered the theory of velo-city, skipped it and upgraded, but we kept traditional attributes. We have branded this barge and people from all over the world show interest in it. Thus, this very impor-tant model of the barge is also of high im-portance for the state of Montenegro. In or-der to further improve it and ensure its full glory that it deserves, we need conditions and everyday activities.

Glasnik: What is the importance of these barges for the development of tourism?

M. Bokovac: As the door of elite-nautical tourism is opening and there is an incre-asing number of rich clients who visit our coast, we should offer them more intere-sting experiences than only the sun and beaches. In the shipbuilding as the se-gment of the economy, the tourists would find many challenges and I'm sure it would be especially important for them to sail or to visit our workshop, to get to know the

special, old way of making a small barge, and possibly engage in its creation.

Glasnik: Did you go to the various internati-onal events with your barges?

M. Bokovac: The invitations that we rece-ived from all the countries where the ship-building tradition is still on the throne, and which recognized the quality and beauty in our creations, we had to reject because of poor financial conditions. Namely, we in-vest our main profits in new boats, because we preserve and develop the culture of our country in this way. It is true that whoever did not see or feel the lure of these beau-tiful barges knows nothing of the pleasure they provide. That's why it is necessary for these vessels, carrying the flag of our co-untry, to go outside the borders of our state and proudly show the world what we have, how skilfully we build, which would greatly contribute to the development of shipping, but also the promotion of our Montenegro.

It is our great desire that these truly re-presentative products of traditional craft-smanship are presented outside the bor-ders of Montenegro, even more because these barges are known abroad and they are expected with special care. We still hope that the state and the local gover-nment will engage and support our parti-cipation in festivals and promotions, thus contributing to the valorisation and pre-sentation of this significant segment of the Montenegrin maritime tradition.

Montenegro, as a coastal country, could go a step further through the project “National Classes”, where the class assumes seven identical barges which would be connected with the whole Europe and go to the world class competitions. At the same time, our country would be visited by competitors from all over the world, which would also contribute not only to the development of sports and tourism, but also to the econo-mic progress of the whole country.

In order to achieve this dream, it is neces-sary for the state to stand with us, and we will justify every euro invested, so that all of us will benefit greatly.

I think that every citizen of our country would be extremely proud to sail under the flag of their country, alongside with foreign vessels of much larger and richer countri-es, which are not better than us in terms of knowledge, craftsmanship and preservati-on of traditional values.

64

Broj 1 Januar 2019.

Svijetvijesti

U septembru prestaje proizvodnja halogenih sijalica

Početkom septembra na snagu stupa evropska direktiva prema kojoj prestaje proizvodnja halogenih sijalica, a zamije-niće ih LED rasvjeta, prenosi Klix.

Direktiva je trebala biti uvedena još prije dvije godine, ali je zbog visoke cijene LED rasvjete to odloženo.

Moderna LED sijalica efikasnija je od ha-logenki i potrebno joj je manje energije za pokretanje, prenose mediji.

Tipična halogena sijalica ima vijek od 2.000 do 8.000 časova, a LED sijalicu se može oče-kivati između 30.000 i 50.000 časova.

Viša cijena LED sijalica naspram halogenih opravdava se smanjenjem troškova energi-je tokom vijeka trajanja.

Evropska unija ranije je zabranila sijalice sa užarenom niti.

Evropa dobija Silicijumsku dolinu

Evropska Silicijumska dolina gradiće se u Danskoj. Vlada ove zemlje usvojila je plan koji predviđa devet vještački izgrađenih ostrva na jugu prijestonice, a na kojem će se graditi i komercijalne zgrade i porodič-ne četvrti. Projektom nazvanim "Holmene" vlasti žele da privuku mnoge kompanije i radnike zajedno sa porodicama.

"Mi se prvenstveno fokusiramo na dolazak visokotehnoloških kompanija, jer će zapo-sleni postati sve važniji i doprinosiće vi-sokotehnološkim rješenjima u svakodnev-nom životu pojedinaca", rekao je ministar industrije i ekonomije Rasmus Jarlov.

Tzv. Evropska Silicijumska dolina želi da privuče više od 380 kompanija i time kreira više od 12.000 radnih mjesta. Prvi građe-vinski radovi u novom poslovnom okrugu u Kopenhagenu će početi 2022. godine, a

očekuje se da će područje biti u upotrebi 2028. i biti završeno do 2040. godine, piše britanski Guardian, prenosi Bankar.

Kina i Indija postaju najmoćnije ekonomske sile

Do 2030. godine sedam od deset najvećih svjetskih ekonomskih sila biće tržišta u na-stajanju, navodi se u najnovijem izvještaju londonske multinacionalne bankarske i fi-nansijske firme Standard Chartered.

Prema dugoročnim projekcijama, Indija će vjerovatno postati veća sila od SAD-a, dok će susjedna Kina, kako se navodi u izvje-štaju, do 2020. godine "ukrasti krunu" naj-moćnije svjetske ekonomske sile, a to je SAD. Istovremeno, Indonezija bi mogla ući u prvih pet ekonomija, javlja Russia Today.

U izvještaju se takođe navodi da će "stare-nje" stanovništva imati značajan uticaj na globalni rast, ali da na Indiju, koja se trenu-tno nalazi na šestom mjestu po veličini u svijetu, ta pojava neće imati mnogo uticaja, jer je to zemlja sa najviše omladine. Gotovo polovina indijskog stanovništva je mlađa od 25 godina.

Standard Chartered ističe da će Indija mo-rati da otvori oko 100 miliona novih radnih mjesta u proizvodnom i uslužnom sektoru kako bi zadovoljili potrebe potražnje zapo-slenja.

PSA grupa prodala najviše automobila u Evropi

Francuski proizvođač automobila PSA grupa, vlasnik brendova Citroen i Peugeot, ostvario je u 2018. rekordnu prodaju jer su prodaja Opelovih modela i snažan rast u Evropi neutralizovali pad prodaje na trži-štima Kine i Irana.

PSA grupa prodala je lani ukupno 3,88 miliona vozila, 6,8 posto više nego u 2017. godini, kada je kupila poslovanje Opela od General Motorsa, koje uključuje i britanski Vauxhall.

Grupa je saopštila da bi bez tog segmenta poslovanja prodaja u 2018. godini bila sma-njena za 12 posto, uprkos snažnoj prodaji na evropskom tržištu, prenosi Bankar.

Drugi po veličini evropski proizvođač auto-mobila, iza njemačkog Volkswagena, izvi-jestio je da je lani uspio da poveća ukupnu prodaju "petu godinu zaredom… u okruže-nju nepovoljnih ekonomskih i geopolitič-kih kretanja".

Kompanija međutim nije uspjela da dosti-gne ciljani nivo od četiri miliona vozila, a uglavnom se to pripisuje uticaju novih sankcija koje je Iranu nametnuo američki predsjednik Donald Trump te padu na ki-neskom tržištu.

Obnovljivi izvori energije "pretekli" ugalj

Obnovljivi izvori energije su prvi put prošle godine pretekli ugalj kao glavni izvor ener-gije u Njemačkoj, s udjelom od više od 40 posto u proizvodnji električne energije, po-kazali su rezultati istraživanja organizacije Fraunhofer.

Taj pomak je, kako ocjenjuje agencija Re-uters, značajan napredak u sklopu ciljeva Njemačke da do 2030. godine čak 65 po-sto energije dobiva iz obnovljivih izvora energije, a da do 2022. godine u potpunosti napusti nuklearnu energiju i izradi plan za dugoročno napuštanje ugljena kao izvora energije, prenosi Tanjug.

Proizvodnja električne energije iz energi-je sunca, vjetra, biomase i hidroelektrana je prošle godine povećana za 4,3 posto na proizvedenih 219 teravata sati.

Ukupna proizvodnja električne energije iz "zelenih" i fosilnih goriva je prošle godine u Njemačkoj iznosila 542 TWh, dok je iz uglja dobijeno blizu 38 posto energije.

Udio "zelene" energije u njemačkoj proi-zvodnji električne energije je u 2017. godini iznosio 38,2 posto, a u 2010. godini samo 19,1 posto, navodi britanska agencija.

Lufthansa najveći prevoznik

Njemačka Lufthansa postala je prošle go-dine najveći evropski avio prevoznik, svr-gnuvši s vodeće pozicije nakon 14 godina Air France - KLM.

Globalno je American Airlines i dalje vje-rovatno najveći, a United Airlines je postao drugi svjetski avio prevoznik, probivši se ispred Delta Air Linesa.

Nakon agresivne ekspanzije na američk-om tržištu u 2018., avio svijet dobio je novog drugog najvećeg avio prevoznika – United

65

Broj 1Januar 2019.

Airlines, pišu agencije, prenosi Bankar.

Ta kompanija početkom prošle godine od-lučila je da poveća tržišni udio, na temelju trogodišnjeg plana povećanja svog kapaci-teta za 6 posto godišnje na svojim najpro-metnijim kontinentalnim avio centrima – u Čikagu, Hjustonu i Denveru.

Obezbjeđena sredstva za TAP

Finansijska konstrukcija za realizaciju Transjadranskog gasovoda (TAP) zatvore-na je.

Kako je saopšteno iz Evropske banke za obnovu i razvoj, kreditori i privatni investi-tori sakupili su 3,9 milijardi eura, koliko je procijenjeno da će novca trebati za njegovu izgradnju, prenosi Bankar.

EBRD je u ovaj projekt, koji je od strateškog značaja za Evropsku uniju, izdvojio milijar-du eura.

– Gasovod, dug 878 km, počinje od grčke granice s Turskom, prolazi kroz Albaniju, ispod Jadranskog mora on izlazi na jug Italije. Sastavni je dio Južnog gasnog kori-dora, gasovoda koji ovaj energent plasira s područja Kaspijskog mora prema Evropi – navedeno je u objavi EBRD-a.

Početni kapacitet mu je 10 milijardi kubnih metara, što je dovoljno za snabdijevanje se-dam miliona domaćinstava Evrope.

Već naredne godine očekuje se da će TAP početi isporučivati plin Evropi.

Priprema za Brexit bez sporazuma

Preduzeća Evropske unije nakon odluke britanskog parlamenta o odbijanju spo-razuma o Brexitu, nastavljaju da se pri-premaju za buduće poslovanje s Velikom Britanijom i mogućnost izlaska zemlje iz Unije bez dogovora.

Francusko poslovno udruženje pozvalo je svoje članice da se pripreme za "najgori scenario", a u Njemačkoj upozoravaju na haos koji bi mogao nastati.

Francusko poslovno udruženje Medef upo-zorilo je svoje članove da se pripreme za moguće poslovne probleme jer britanski poslanici nisu potvrdili sporazum o izlasku iz EU, navodi njemačka agencija DPA.

Predsjednik udruženja Geoffroy Roux de Bezieux izjavio je u saopštenju da je glasa-nje samo povećalo neizvjesnost.

Bez sporazuma, Brexit bi mogao zaustaviti slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapi-tala nakon 29. marta.

Najveći problemi se očekuju u ribarstvu, finansijskim uslugama, avioindustriji, au-tomobilskoj industriji i turizmu

Vodeća njemačka poslovna organizacija, međutim, procjenjuje da bi haotični Brexit mogao izazvati haos u međunarodnoj trgo-vini.

Prema francuskoj novinskoj agenciji AFP, njemačka industrijska asocijacija (BDI) je podsjetila da će Velika Britanija bez dogo-vora nakon 29. marta. biti tzv. treća zemlja, a preduzeća će se suočiti s regulatornim i carinskim preprekama.

U ovom slučaju, očekuje se više problema u lancu snabdijevanja automobilske indu-strije. Njemačka automobilska industrija takođe ima proizvodnju u Velikoj Britaniji, prenosi Bankar.

Najmanji ekonomski rast od 2013. godine

Ekonomski rast Njemačke prošle godine je iznosio 1,5 posto, što je najmanje od 2013. godine, pokazuju podaci Zavoda za statisti-ku te zemlje.

Izvještaj ukazuje da je njemačka ekonomi-ja doživjela veliko usporavanje kako je go-dina odmicala.

U trećem kvartalu zabilježen je pad rasta za 0,2 posto, a smatra se da je to posljedi-ca globalnih trgovinskih sporova, prenio je BBC.

Strahovalo se da će poslije negativnog re-zultata u trećem kvartalu isti rezultat biti ponovljen i u četvrtom, što bi zemlju gur-nulo u recesiju.

Zavod za statistiku još nije objavio podatke za četvrti kvartal, jer ne raspolaže s dovolj-no informacija za precizan proračun.

Proračuni nezavisnih ekonomista sugerišu da je njemačka ekonomija ojačala u četvr-tom kvartalu za mršavih 0,2 posto.

EBRD ulaže u Tursku milijardu eura ove godine

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira da investira oko milijardu eura u Tursku ove godine, sa fokusom na poljo-privredu i izvozne sektore, izjavio je jedan visoki zvaničnik EBRD-a.

- Cilj nam je da realizujemo investiciju od oko milijardu eura u Turskoj u 2019. godini, što je isti iznos ulaganja kao i prošle godine - izjavio je Arvid Turkner, direktor EBRD-a za Tursku, a prenosi agencija Reuters.

EBRD očekuje da će BDP Turske registrova-ti pad u dva ili tri kvartala u ovoj godini, re-kao je Turkner, dodajući da bi godišnji rast trebalo da iznosi oko 1,0 odsto.

Japanski hotel "otpušta" robote

Čini se da čak i roboti danas imaju pote-škoće da zadrže posao, a primjer je japan-ski Henn-na "Strange" hotel koji se riješio polovine od ukupno 243 robota jer su pravi-li više problema od onih koje su mogli rije-šiti, prenosi Biznis.

U funkciji više nije robot u obliku lutke pod nazivom Churi, a koji je bio asistent u sva-koj hotelskoj sobi. Siri, Google Assistant i Alexa mogu odgovarati na pitanja o npr. radnom vremenu mjesta koje ljudi žele posjetiti, no Churi to ne može. Stoga je to značajan problem jer je zadatak robota bio da nadoknadi nedostatak ljudskog osoblja u hotelu.

Roboti na recepciji su također zamijenjeni jer su ljudi morali fotokopirati pasoše gosti-ju umjesto njih. Robotski nosači prtljaga su mogli doći do 24 sobe, a hotel ih ima više od 100. Takođe, u uslovima kiše i snijega nisu bili funkcionalni, a često bi se i zaglavljivali dok su prolazili jedan pored drugog. Glavni hotelski robot nije mogao odgovoriti na pi-tanja o rasporedu letova, kao ni o obližnjim turističkim atrakcijama.

66

Broj 1 Januar 2019.

Kina smanjuje PDV i doprinose?

Nakon što je kineska privreda u prošloj godini ostvarila naj-manju stopu rasta još od 1990. godine, vlasti u Pekingu će nizom zahvata u poreskom sistemu pokušati da daju pod-

sticaj rastu druge po veličini privrede u svijetu.

Kako su najavili iz kineskog Ministarstva finansija, vlasti u Pe-kingu će smanjiti niz poreza, ali i drugih davanja koja predstavlja-ju teg privredi. U Pekingu razmatraju i smanjenje socijalnih do-prinosa, od čega bi korist trebale imati najviše manje kompanije.

Nezvanične informacije s kojima je izašao Reuters govore i da po-stoji mogućnost smanjenja stope PDV-a. Opšta stopa tog poreza na potrošnju u Kini je 16 posto, no postoje i snižene stope, od kojih jedna iznosi šest posto, i to za usluge.

Kina će na odgovarajući način prilagoditi svoju fiskalnu politiku, poručuju iz Pekinga. Očekuje se da će konačan opseg fiskalnih zahvata biti poznat u martu. U Pekingu očekuju da će se rast bu-džetskih prihoda u ovoj godini usporiti, no očekivanja su da će budžetski manjak i dalje biti ispod tri posto bruto domaćeg proi-zvoda (BDP). Procjene govore da je 2018. Kina zaključila s fiskal-nim deficitom u vrijednosti od 2,6 posto BDP-a.

Svoj doprinos ubrzanju privrednog rasta u najmnogoljudnijoj ze-mlji svijeta trebale bi dati i regionalne i lokalne vlasti, mahom pre-ko finansiranja infrastrukturnih projekata. Za tako nešto, među-tim, pokrajine i lokalne jedinice trebaju se dodatno zadužiti, a za to trebaju odobrenje centralnih vlasti. Vlasti u Pekingu su krajem prošle godine odobrile regionalnim i lokalnim vlastima zaduženje emisijom obveznica u iznosu od 1,39 biliona juana (oko 200 mili-jardi američkih dolara).

Kina je prošle godine, prema dostupnim podacima, ostvarila pri-vredni rast od 6,6 posto, što je najmanja stopa rasta u poslednjih 28 godina. Godinu ranije stopa privrednog rasta iznosila je 6,8 posto. Razloga za usporavanje kineske privrede je puno, a među njima je i trgovinski rat između SAD i Kine, koji je obilježio prošlu godinu.

"Hlađenje" kineske ekonomije veliki je izazov za cijeli svijet, bu-dući da je sama Kina proteklih godina generisala otprilike trećinu rasta svjetske privrede. U takvim uslovima, svjetski privrednici sve više se okreću susjednoj Indiji kao drugom po veličini tržištu u svijetu i brzo rastućoj ekonomiji.

67

Broj 1Januar 2019.

Sve oči uprte u Kinu

Oči svjetskih finansijera uprte su u Kinu. Vlasti u Pekingu bi, naime, trebalo da objave podatke o privrednom rastu u 2018. godini, za koje ekonomisti očekuju da su najslabiji u

28 godina.

Prema prognozama analitičara koje je anketirao Reuters, kineska ekonomija u posljednjem tromesečju prošle godine ostvarila je rast od 6,4 odsto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Ostvare li se te prognoze, biće to sporiji rast na godišnjem nivou nego u drugom kvartalu, kada je rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio 6,5 odsto, navodi Jutarnji.

Iako je i dalje riječ o impresivnim stopama privrednog rasta, eko-nomska aktivnost u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta znatno je slabija nego ranijih godina. Sliku dodatno "kvare" očekivanja ana-litičara o rastu BDP-a na kvartalnom nivou. Naime, prema njiho-vim prognozama, kineska ekonomija u posljednjem tromjesječju 2018. godine ostvarila je rast od samo 1,6 odsto u odnosu na treće tromjesječje.

Pokažu li se prognoze analitičara tačnim, konačni bi rezultat za Kinu u prošloj godini mogao biti zabrinjavajuće slab.

Zbog svega toga, dio analitičara očekuje da će vlasti u Pekingu nastaviti s mjerama podsticanja privrede. Ovih je dana, na pri-mjer, Narodna banka Kine u novčani krvotok druge po veličini ekonomije svijeta "upumpala" dosad rekordnih 570 milijardi jua-na (oko 83 milijarde američkih dolara), pa ekonomisti vjeruju da će centralna banka nastaviti s takvim mjerama. Pri tom vjeruju da bi kineska centralna vlast putem smanjenja poreskih i drugih davanja privredi mogla rasteretiti za čak dva biliona juana (više od 295 milijardi USD), te da bi regionalne i lokalne vlasti u Kini mogle, pišu strani mediji, dobiti zeleno svjetlo vlasti u Pekingu za emisiju obveznica u istom iznosu, novcem od kojih bi finansirale ključne projekte, Bankar.me.

68

Broj 1 Januar 2019.

Jean-Claude Juncker i Donald Tusk pohvalili su euro kao prekretnicu, ali upozoravaju i na jačanje njegove otpornosti na krize.

Simbol jedinstva, suvereniteta, stabilnosti

Dvije decenije od uvođenja eura

Povodom 20 godina od uvođenja eura čelnici Evropske unije pohvalili su jedinstvenu europsku valutu kao "simbol jedin-stva, suvereniteta i stabilnosti".

- Euro je postao simbol jedinstva, suvereniteta i stabilnosti - kazao je predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker, jedan od potpisnika ugovora kojim je utemeljena zajednička valuta.

- Uvjeren sam da je to najvažniji potpis koji sam stavio na papir - navodi Juncker u saopštenju, čije dijelove prenosi Hina.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk pohvalio je euro kao prekretnicu u evropskoj istoriji.

- Stvaranje eura prije 20 godina – uz oslobađanje središnje i istoč-ne Europe i ujedinjenje Njemačke – ključan je trenutak evropske istorije - kazao je Tusk.

Obojica su naglasila važnost jačanja otpornosti eura na buduće krize.

- Moramo biti spremni za ono što bi budućnost mogla donijeti - smatra Juncker.

Euro je postao službena valuta 11 država članica Unije 1. januara 1999, kada je bilo omogućeno plaćanje čekovima i kreditnim karti-cama te novčani transfer u eurima.

Novčanice i kovanice eura puštene su u opticaj 2002.

Eurom se danas služi približno 340 miliona građana u 19 od 28 dr-žava članica.

Po tome je euro druga najveća valuta nakon američkog dolara.

Još 60 država u svijetu takođe se koristi eurom ili vežu svoju va-lutu za njega.

- Nakon 20 godina imamo naraštaj koja poznaje samo euro kao domaću valutu - kazao je predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi.

69

Broj 1Januar 2019.

Neki centralni bankari pozvali su na raspravu o upotrebi novog kruga jeftinih kredita za banke – ključni izvor finansiranja za povjerioce u Italiji, Portugalu i Španiji.

Novi krug jeftinih kredita za banke

Evropska centralna banka

Predstavnici Evropske centralne banke (ECB) predložili su preispitivanje mogućnosti pružanja jeftinih kredita banka-ma u narednim mjesecima u kontekstu izgleda za ekono-

miju eurozone, vidljvio iz zapisnika sa najnovijeg sastanka banke, piše Reuters.

Neki centralni bankari pozvali su na raspravu o upotrebi novog kruga jeftinih kredita za banke – ključni izvor finansiranja za pov-jerioce u Italiji, Portugalu i Španiji.

Predstavnici Evropske centralne banke udružili su se u stavu da je smanjenje prognoze rasta za 2019. samo po sebi priznanje da su se rizici za izglede za ekonomiju eurozone povećali, dodaje Bloom-berg.

To je praktično omogućilo da guverner ECB-a Mario Draghi u de-cembru proglasi da je bilans rizika u negativnom pravcu, što ne bi bilo dobro shvaćeno u kombinaciji s odlukom da se obustavi otkup obveznica nakon gotovo četiri godine. Umjesto toga, Draghi je opi-sao situaciju kao široko uravnoteženu i samo se nisko kreće.

- Nesigurnost i rizici povezani s geopolitičkim faktorima, protek-

cionističke prijetnje, ranjivost tržišta u nastajanju i finansijska ne-stabilnost i dalje su važni - navodi se u izvještaju ECB-a. Naglašava se da je situacija i dalje krhka i mogu se pojaviti nove neizvjesno-sti.

Trenutno, centralna banka je posvećena održavanju dosadašnje niske kamatne stope barem do kraja ljeta, iako prema nekim uče-snicima na tržištu, zbog nedavnih slabih podataka, povećanje ka-mata se može usporiti.

Od posljednjeg sastanka ECB-a, povjerenje potrošača i poslova-nje u eurozoni dostigli su najgore rezultate u deceniji. Aktivnost u industriji i sektoru usluga usporila se na najniže nivoe od 2014. godine, a podaci iz Njemačke ukazali su da bi smanjenje industrije moglo dovesti ekonomiiju do tehničke recesije.

Tržište rada u eurozoni nastavlja da se poboljšava, jer su najnoviji podaci pokazali iznenađujući pad nezaposlenosti. Član Upravnog odbora ECB-a Ardon Hanson izjavio je za Bloomberg da "neočeki-vane pozitivne" vijesti o platama i rast radnih mjesta podržavaju uvjerenje da se inflacija kreće ka svom cilju, prenosi Bankar.me.

70

Broj 1 Januar 2019.

Srbija među zemljama sa najsporijim privrednim rastom u Evropi

Vladimir Gligorov za Betu

Srbija je, poslije Hrvatske i Grčke u posljednjih desetak godi-na zemlja sa najsporijim privrednim rastom na Balkanu, a najvjerovatnije i u Evropi, ocijenio je saradnik Bečkog insti-

tuta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov.

On je u intervjuu Beti rekao da je ta pozicija Srbije "jednim dijelom posljedica korekcije kursa i realnih dohodaka poslije 2008. godi-ne, a potom i fiskalne konsolidacije, kakva je sprovedena nakon 2015. godine".

"I jedno i drugo je moglo bolje, tako da se može ocijeniti da su srp-ske privredne vlasti u posljednjih desetak godina uglavnom veo-ma rđavo upravljale privredom", rekao je Gligorov.

Dodao je da je "Hrvatska još gore upravljala privredom, a da Grčka, vjerovatno nije imala mnogo bolji izbor od onoga koji je napravila, dok su svi drugi bili bolji".

Gligorov je ocijenio da je Srbija po nivou privredne aktivnosti po glavi stanovnika gora od većine susjednih država, "što je nevjero-vatno rđav rezultat".

Najveća greška fiskalne konsolidacije, prema njegovim riječima, bila je smanjenje plata i penzija, čime je podstaknuta emigracija, kao i subvencionisanje državnih preduzeća i investitora.

"Umjesto toga trebalo je da se sprovedu reforme državnog sektora i privrednih ustanova i obezbijedi vladavina prava", rekao je on.

Istakao je da je vladavina prava važnija od subvencija za sve "am-bicioznije investitore".

Na pitanje kako ocjenjuje budžet Srbije za 2019. godinu, da li je razvojni ili vojni, Gligorov je rekao da su se "već čule primjedbe u javnosti zbog povećanja vojnih izdataka, a ne i javnih ulaganja".

"Nije ni izvjesno da država umije da potroši više, recimo na izgra-dnju infrastrukture, jer je i do sada kasnila realizacija gotovo svih projekata, a da se o kvalitetu i ne govori", rekao je Gligorov.

Najveća greška fiskalne konsolidacije, prema njegovim riječima, bila je smanjenje plata i penzija, čime je podstaknuta emigracija, kao i subvencionisanje državnih preduzeća i investitora.

Komentarišući povećanje izdataka za kupovinu vojne opreme Gli-gorov je rekao da "je to nešto što država zna da uradi efikasno".

"Mogla je da kupi i opremu za obrazovanje ili za nauku ili za neku drugu javnu namjenu, no čini se da se vjeruje da će kupovina oružja biti popularna u javnosti", rekao je Gligorov.

Istakao je da je pitanje "koje je kod toga najvažnije, zašto se jača vojska?"

"Vojska je sredstvo, bolje opremljena vojska je bolje sredstvo, a šta je cilj, da se zemlja brani, od koga tačno? Da se prijetnjama od dru-gih dobiju ustupci? Koji tačno? Ukoliko nema odgovora na pitanje o cilju, a nema, riječ je o bačenim parama", ocenio je Gligorov.

Na pitanje da li su predviđene kapitalne investicije u budžetu do-voljne i usmjerene u prave i neophodne projekte on je rekao da "nijesu dovoljne, imajući u vidu razvojne potrebe".

"Nije mi, doduše, poznato da postoji studija razvojnih potreba ze-mlje i privrede, tako da je teško ocijeniti da li su projekti valjano odabrani", rekao je Gligorov.

Ako se posmatra iz ugla razvoja, infrastruktura i energija su, pre-ma njegovim rečima, "svakako važni, ali je ulaganje u obrazovanje i znanje daleko najvažnije jer srpska privreda ne može da konku-riše neobrazovanom i jeftinom radnom snagom, pošto toga ima u svijetu veoma mnogo".

Na pitanje kako ocjenjuje visinu povećanja plata i penzija Gligo-rov je rekao da povišice nijesu preterano velike, ali da uz fiksni kurs utiču na spoljnotrgovinski deficit i na inostrani dug.

"Problem bi mogao da bude rast realnog kursa, taj problem je karakterističan za srpsku privredu već više decenija, tako da će eventualni negativan efekat povećanja plata i penzija zavisiti od monetarne i politike kursa", rekao je Gligorov.

71

Broj 1Januar 2019.

72

Broj 1 Januar 2019.

Idemo prema recesiji. Mislim da će to biti ove godine - David Rosenberg, glavni ekonomista i strateg u Gluskin Sheff + Associates. Ne vidim nijedan signal da bismo u 2019. mogli ući u recesiju - Anthony Chan, glavni ekonomista u JPMorgan Chase

Slabiji rast ekonomijePrognoze za 2019.

Nakon najgoreg decembra na Wall Streetu od 1931. godine za kompa-nije iz američkog indeksa S&P 500

te niza berzanskih potresa širom svijeta početak januara donio je oporavak. Ipak, mnogi postavljaju pitanje je li prošlogodi-šnje štucanje, nakon skoro dugog razdoblja rasta, zapravo uvertira u neki gadniji glo-balni scenario ili je u pitanju samo to da je

Amerika dobila berzansko tržište koje od-govara čovjeku koji trenutno sjedi u Oval-nom kabinetu, kako je to ironično konsta-tovao Bloomberg Business.

Rasprava je, blago rečeno, bez odgovora, a možemo je ilustrovati ovim, recentnim izjavama: "Idemo prema recesiji. Mislim da će to biti ove godine." (David Rosen-berg, glavni ekonomista i strateg u Gluskin

Sheff + Associates). "Ne vidim nijedan si-gnal da bismo u 2019. mogli ući u recesiju." (Anthony Chan, glavni ekonomista u JP Morgan Chase). Dodao je da bi se recesija mogla dogoditi u 2020. godini… Oni, doduše, govore o američkoj ekonomiji, ali uticaj bi vjerovatno bio globalan. Kako je, pak, posta-vljene upitnike locirao CNN Business, veći-na ekonomista očekuje slabiji rast u 2019.

73

Broj 1Januar 2019.

trgovinski poredak, ali i prognoza global-nog privrdenog rasta. Američki i kineski predstavnici razmijenili su impresije, pri čemu Amerikanci misle da su u prednosti jer Kina ekonomski usporava, smatraju da su je "stisli" i da trgovinski rat djeluje ona-ko kako je Trump zamislio. Ne zabrinjava ih pritom previše vapaj američke industri-je koja je zavisna o uvoznim dijelovima iz Kine (New York Times, na primjer, donosi priču jednog preduzetnika iz Michigana, republikanca koji je glasao za Trumpa, koji najavljuje seljenje proizvodnje u Meksiko jer ga carine ubijaju).

Posljedice će osjetiti ove godine i američke multinacionalke koje prodaju robu u Kini, ali, kako im je poručio savjetnik Bijele kuće, na to trebaju gledati kao na dobar znak (!). Vrlo vjerovatno uprave kompanija i dioni-čari ne dijele to mišljenje (Apple je već sni-zio očekivanja za poslovne rezultate u Kini, a i dionica mu je skliznula), ali jedino što sada mogu jest držati palčeve da do mar-ta dvije države sklope trgovinsko primirje. Kina je, inače, za ovu godinu najavljivala rast od 6,5 posto, a nove službene procjene očekuju se uskoro.

Bijela kuća kao rezultat trgovinskih prego-vora očekuje promjene oko načina na koji Peking podupire državne kompanije i želi da se poveća izvoz američkih proizvoda u Kinu. Novinar agencije Associated Press pak upozorava da trgovinski sukob dvi-ju velesila odražava strahove da bi Kina mogla postati konkurent SAD-u, u podru-čju telekomunikacija i drugih tehnologija. "Trump želi da Peking zaustavi inicijative poput one nazvane "Made in China 2025", koja poziva na stvaranje globalnih konku-renata u područjima robotike i vještačke inteligencije pod vođstvom države. Ame-rički zvaničnici brinu se da bi to moglo narušiti industrijsko vodstvo SAD-a", piše AP te dodaje kako kineska Komunistička partija ne želi odustati od takvih inicijati-va jer ih vidi kao put prosperiteta i sticanja globalnog uticaja. Kina je pokušala mobili-sati Francusku, Njemačku i Južnu Koreju te druge države kao saveznike u borbi pro-tiv Trumpove trgovinske politike, ali bez uspjeha: one kritikuju američku taktiku, ali i EU i druge ekonomski uspješne zemlje imaju isti problem s Kinom kao i Amerika, njenu industrijsku praksu i tržišne barijere za strane kompanije.

Pitanja oko globalnih ekonomskih per-spektiva svakako začinjava i način na koji će biti izveden Brexit krajem marta, a ove sedmice počinje nova runda u britanskom

parlamentu oko sporazuma s EU. Haotični izlazak bez dogovora ("no-deal Brexit") za Britaniju bi mogao značiti recesiju s po-sljedicama težim od finansijske krize 2008. godine, govore neke analize. I kao da sve to nije dovoljno – a za Hrvatsku je to vjero-vatno trenutno važnija vijest – italijanski proizvodni sektor je u padu treći mjesec za redom, što bi mogao biti najnoviji u nizu znakova da bi italijanska privreda mogla biti na ivici nove recesije.

Uopšteno, za evropsko tržište se sada pred-viđa rast od oko dva posto, a Klub glavnih ekonomista hrvatskih banaka u svojem je decembarskom saopštenju kao globalne rizike naglasio one koje je pobrojio i Mario Draghi, predsjednik Upravnog vijeća ECB--a: protekcionizam, kolebanja na tržištima u nastajanju i na tržištima kapitala.

Hrvatska ekonomija, prema aktualnim pro-gnozama, u ovoj i idućoj godini će rasti 2,7 do 2,8 posto; skromno, ali će rasti. Ponajviše se taj rast može zahvaliti rastu potrošnje, ali ipak bi svaki spoljni potres, pogotovo u našim glavnim trgovinskim partneri-ma – Njemačkoj, Italiji, Austriji i Sloveniji – to mogao ugroziti zbog pada izvoza. Uz loše vijesti iz Italije, ni vijesti iz Njemačke nisu ohrabrujuće: analitičari kažu da će ekonomija rasti manje od dva posto, neki spominju i 1,5 posto, a to je pak reakcija na zbivanja u Kini… Slovenija će takođe rasti sporije nego 2018. godine, oko 3,5 posto, tako da je sasvim jasno da se situacija ipak komplikuje.

U svojoj analizi objavljenoj na Ekonom-skom labu Velimir Šonje je relativno opti-mističan, pa kaže da "uz malo pameti i su-sprezanja od predizborne rastrošnosti kojoj neodgovorni političari inače pribjegavaju, Hrvatska ima unutrašnjih rezervi za ubla-žavanje onoga što ekonomisti zovu spoljni šok, a što se možda iza brda valja". Manje je optimističan oko toga koliko dugo bi Hr-vatska mogla amortizovati šokove; najviše nekoliko kvartala, kaže on. Kad se sve sa-bere, svako od nas ima pravo da se malo za-brine i posmatra šta se zbiva po svjetskim berzama kao "lakmus-papirima", a ako već ni zbog čega drugoga, onda zbog – budućih penzija. Domaći penzioni fondovi trebali bi ove godine krenuti u malo veći shopping po stranim berzama, a sada su pale i cijene dionica, pa bi po naše penzije bilo stvarno loše da se 2020. godine sve zaista suno-vrati (a da o činjenici da je većina imovine penzionih fondova investirana u hrvatske državne obveznice i ne govorimo), Globus.

godini, ali veliko je pitanje hoće li se to pre-tvoriti u recesiju ili će američka centralna banka omogućiti "mekano prizemljenje". Recesiju je, naravno, teško baš najaviti, svako ima neki set indikatora koji gleda i na osnovi njega donosi zaključke. Čini se, međutim, da je "Trump boom" prošao, kako je na Twitteru poručio nobelovac Paul Kru-gman, a odnosi se na ekonomski polet koji je bio detektovan paralelno s dolaskom Do-nalda Trumpa na čelo SAD-a i potom oja-čan njegovom odlukom o smanjenju kor-porativnih poreza.

Još jedna velika Trumpova igra važna je za SAD, ali i ostatak svijeta, ona s Kinom. Od njenog raspleta zavisi međunarodni

74

Broj 1 Januar 2019.

Podgorica očekuje da bi pregovore o članstvu mogla da završi u naredne četiri godine. Beogradu bi, sa druge strane, ako nastavi ovim tempom, bilo potrebno još četiri godine samo da otvori sva poglavlja

Šta se dogodilo sa "ključnom" godinom proširenja EU na Zapadni Balkan?

Deutsche Welle

Evropska unija je vratila, ali ne i konkretizovala svoj fokus na region, a zemlje Zapadnog Balkana još su daleko od očeki-vane konsolidacije u reformama, piše Deutsche Welle, a pre-

nosi Bankar.

Za one koji se ne sjećaju, da podsjetimo: kraj 2017. godine umnogo-me je ličio na kraj 2018. godine kada su odnosi EU i Zapadnog Bal-kana u pitanju. Šefica EU-diplomatije pozvala je premijere zemalja regiona na pretpraznični sastanak u Brisel koji se završio poruka-ma o odlučnosti i interesu svih za jačanjem saradnje, dobrosusjed-skih odnosa i regionalnog razumijevanja. Razlika je u tome što je tada Federica Mogherini napredovanje Zapadnog Balkana na putu eurointegracija stavila među prioritete EU za 2018. godinu.

"Slijedeća godina je vrlo važna za region. EU je pojačala svoj an-gažman sa Zapadnim Balkanom, sa svim partnerima u regionu. U tom smislu očekuje se isto jači angažman od strane tih partnera u oblasti reformi", glasio je zvaničan stav Brisela, piše Deutsche Wel-le. U 2018. godinu ušlo se sa istorijskom "jasnom vremenskom od-rednicom" predsjednika Evropske komisije Jean Claude Junckera o "uspješnom pristupanju Srbije i Crne Gore EU do 2025. godine".

Juncker je bio taj koji je izrekao famozni datum "2025."

Da su upozorenja analitičara da se treba čuvati "velikih priča koje se na kraju ne prevedu u konkretna djela i naprave štetu" bila opravdana, počelo je da se vidi već na proljeće, kada je Evropska komisija izašla sa Strategijom vjerodostojne perspektive prošire-nja i pojačanog angažmana EU na Zapadnom Balkanu. "Istorijski datum" je tako postao "okvirna vremenska odrednica", perspektiva proširenja je prevashodno stavljena u ruke zemalja Zapadnog Bal-kana, dok je sama EU obećala da će da ostane "vjerodostojna, čvr-sta i fer" i da će da pojača svoje politike u cilju podrške transforma-tivnim procesima u regionu. Kroz aprilsku Strategiju i tzv. "paket proširenja" najavljena je mogućnost daljeg napretka Srbije i Crne Gore u pristupnim pregovorima, preporuka za otvaranje pregovo-ra sa Tiranom i Skopljem, mišljenje o zahtjevu BiH za članstvom, napredak Prištine kroz SSP, intenziviranje rada na rješavanju bi-lateralnih pitanja, na prvom mjestu između Beograda i Prištine te Skoplja i Atine. U najavi je bio i ponovo "istorijski" – poslije pauze

od 15 godina – samit EU i Zapadnog Balkana.

Kako je "proširenje" (p)ostalo "usidravanje"

Samit EU – Zapadni Balkan organizovan je u maju 2018. godine u Sofiji. Posle samita iz Soluna 2003. godine to je trebalo da bude prilika za jasnu potvrdu EU budućnosti regiona odnosno jasnu posvećenost zemalja Zapadnog Balkana evrointegracionim refor-mama. Udarna vijest sa samita ticala se proširenja, ali ne u oče-kivanom kontekstu. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron jasno se založio za odlaganje proširenja do sprovođenja unutra-šnje reforme EU, dodavši da je "posljednjih 15 godina pokazalo put slabljenja Evrope svaki put kada bi došlo do proširenja". Prethodnu već razvodnjenu "vremensku odrednicu 2025. godine" Macron, ali i drugi lideri EU, među kojima i njemačka kancelarka Angela Mer-kel, ponovo su udaljili od Zapadnog Balkana. "Partneri " u regionu, pri čemu su se "države Zapadnog Balkana" izgubile zbog insisti-ranja Madrida na nepriznavanju nezavisnosti Kosova, još jednom su dobili formulaciju "nedvosmislene podrške njihove evropske perspektive" koju je francuski predsjednik čak i preimenovao u "usidravanje regiona sa i ka EU".

Skoplje i Tirana i dalje "na ledu"

Za to vrijeme zemlje Zapadnog Balkana "ključnu godinu" za napre-dak ka EU i nedvosmisleno vraćenu pažnju Brisela i zemalja člani-ca na region nisu iskoristile gotovo ni za šta. Časne izuzetke mo-žemo naći u potpisanom, ali još neprimijenjenom Prespanskom sporazumu kojim bi trebalo da je riješena dugogodišnja blokada Skoplja od strane Grčke zbog spora oko imena, te u sporazumu o demarkaciji granične linije sa Crnom Gorom koju je uz suzavac ratifikovao Parlament Kosova. Makedonija je na osnovu rješavanja decenijskog problema za Grčkom dobila poziv da praktično posta-ne slijedeća zemlja članica NATO "do 2020. godine", ali je i dalje "na ledu" od strane zemalja članica kada se radi o otvaranju pristupnih pregovora sa EU. Sa takvim rezultatom premijer Makedonije Zoran Zaev naglašava da je njegova zemlja primjer "uspješne priče" poli-tike proširenja u regionu. Ni Albanija nije dobila "zeleno svjetlo" od Savjeta EU da otvori pregovore o članstvu. Odluka o tome odgođe-na je iz "ključne 2018. godine" za jun 2019. godine.

Crna Gora i Srbija "usporeni" lideri evrointegracija

Lideri procesa pristupanja EU u regionu, Crna Gora i Srbija, tokom 2018. godine su otvorili samo dva, odnosno četiri pregovaračka po-glavlja od po 35 poglavlja koliko imaju obje zemlje, podsjeća DW. Podgorica očekuje da bi pregovore o članstvu mogla da završi u naredne četiri godine. Beogradu bi, sa druge strane, ako nastavi ovim tempom, bilo potrebno još četiri godine samo da otvori sva pregovaračka poglavlja kojih za sada ima duplo manje otvorenih od Crne Gore. Pored istih problema koje dvije zemlje dijele na putu ka EU kao što je vladavina prava, Beograd je dodatno otišao ko-rak unazad u 2018. godini zbog novih tenzija sa Prištinom koje su praktično blokirale dijalog dvije strane o sveobuhvatnoj normali-zaciji odnosa, što je prvi među uslovima za svaki dalji napredak na EU-putu, kako Srbije tako i Kosova. Iako ima dobre ocjene od EU za svoju ekonomsku reformu i pozitivnu ulogu u regionalnim

odnosima, Srbija je suočena sa kritikama kad su u pitanju refor-ma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobode izražavanja, što se ni u 2018. godini nije promijenilo, ni u Srbiji niti u drugim zemljama regiona.

BiH i Kosovo "tradicija" kašnjenja i loših ocjena

Kosovske vlasti su u 2018. godini dodatno iziritirale EU, ali i NATO, odlukama o uvođenju carinskih tarifa od 100 procenata na robu iz Srbije i BiH i usvajanjem zakona o transformaciji vojnih sna-ga. I dok je Priština "gluva" na zahtjeve EU da poštuje Sporazum o slobodnoj trgovini, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao i, u slučaju vojske, sopstveni Ustav, zemlje članice EU ostaju takođe "gluve" na zahtjeve Kosova da se njihovim građanima odobri vizna liberalizacija uz obrazloženje da jedino još oni na Zapadnom Bal-kanu "žive u getu", iako su ispunili sve tražene uslove za slobodno putovanje u šengensku zonu.

BiH podobro kaska za većinom ostalih zemalja u regiji

BiH je i u 2018. godini nastavila "tradiciju" kašnjenja i loših ocjena. Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije o BiH ponovo ukazuje na sporost reformskog procesa u zemlji i nepromijenjene strukturne probleme koje se vidi kao prepreka za napredak BiH. EU i dalje čeka da od BiH dobije konkretan dokaz odlučnosti i rada koji je do sada ili "potpuno izostao" ili "došao sa velikim zakašnjenjem". U Briselu kao pozitivan pomak u BiH u 2018. godini vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji uz šta ide i neslavan rekord da je Sarajevu trebalo 14 mjeseci da usa-glasi prvu rundu odgovora, dok je Srbija to uradila za dva, Hrvatska za tri, a Makedonija i Albanija za po pet mjeseci. Sa druge strane, za BiH, bar prema riječima zamjenika ministra spoljnih poslova Josipa Brkića, poziv NATO za aktivaciju MAP-a je "najpozitivnija integraciona vijest u 2018. godini". Sjevernoatlantska alijansa je ovaj svoj potez i pored neispunjenih uslova BiH objasnila kao "pru-žanje ruke pomoći" državi u procesu ispunjavanja reformi. EU je i ovu 2018. godinu završila pozivom za formiranje vlasti na svim nivoima poslije izbora i intenziviranje rada na reformskoj agendi pri čemu se ponovo insistira na izmjeni izbornog zakona u BiH.

Šta očekivati od 2019. godine?

Kako se u 2018. godinu ušlo uz velika očekivanja, tako se 2019. go-dina dočekuje sa upadljivom zebnjom kada je politika proširenja u pitanju. Pažnja EU koju je Balkan imao tokom 2018. godine biće ponovo prebačena na Brexit koji bi trebalo da se ozvaniči 29. mar-ta sljedeće godine. Već u maju 2019. godine EU očekuju izbori za Evropski parlament, a do početka novembra trebalo bi da počne sa radom i novi saziv Evropske komisije na čelu sa novim predsjedni-kom i budućim šefom diplomatije EU. A poznata je stvar da pitanje proširenja nije popularna tema u EU, pogotovo u vrijeme izbora. Iako izgleda da je momentum prošao, a region nije iskoristio datu šansu, poznata je i činjenica da se na Zapadnom Balkanu stvari često dešavaju "uprkos" i "neočekivano". Možda nas region ovoga puta iznenadi, pozitivno, u inat.

76

Broj 1 Januar 2019.

Predstoji veliki rad na putnoj infrastrukuturi i stvaranje opšteg ambijenta za kvalitetnu valorizaciju svih naših ogromnih potencijala koje imamo na sjeveru Crne Gore, što obavezuje sve direktne učesnike u turizmu, a posebno javni sektor.

Crna Gora sve više zimska destinacija

Sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCGSanja Marković

77

Broj 1Januar 2019.

Potencijali i brojne aktivnosti na pripremi ovogodišnje zim-ske turističke sezone upućuju na zaključak da će efektivni pokazatelji ove sezone biti uspješniji od prošlogodišnjih,

kazala je u intervjuu MINI Business sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Sanja Marković.

Da li smatrate da će ovogodišnja zimska sezona biti bolja od pro-šlogodišnje?

S. Marković: Od ovogodišnje zimske sezone se očekuje rast turi-stičkog prometa, kao i veći prihodi u odnosu na prethodnu. Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već i destinacija koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima i postaje turistička destinacija sa velikim potencija-lima u ski rizortima i zimskim centirma. Turistički poslenici iz sjevernog regiona, ističu da imaju veliki broj potpisanih ugovora sa zapadnoevropskim zemljama. Konkretno, riječ je o Njemcima i Francuzima kojih je svake godine sve više, kao i Poljaka, zahvalju-jući uspostavljanju avio linije sa ovom zemljom.

Intezivne aktivnosti su pratile promociju zimskog turističkog proizvoda Crne Gore, fokusirajući se na zapadnoevropska i regio-nalna tržišta, a posebno novogodišnje pakete koji su konkurentni i obuhvataju ne samo provod na gradskim trgovima već i u ho-telima. Skijališka sezona je na vrijeme otvorena: 15. decembra na Žabljaku, 20.decembra na Vučju i 22.decembra u Kolašinu. U se-zoni 2018/2019 aktivno je šest skijališta: Savin kuk i Javorovača na Durmitoru, Kolašin 1450 i Kolašin 1600, Vučje u Nikšiću i Hajla u Rožajama. Cijene usluga su na prošlogodišnjem nivou. Ono što je aktuelno je povećanje dužine skijaških staza i izgradnja novih ski liftova.

Savremeni turista prevazišao je klasičan odmor, želi da doživi nešto novo, zanima ga kulturno nasljeđe, zbližavanje sa lokalnim stanovništvom i da posjećuje divlje netaknute predjele koje Crna Gora ima. U tom smislu nacionalni parkovi predstavljaju nešto što našu destinaciju čini konkuretnom. Tu su i etno sela, koja nude autentičan doživljaj boravka u očuvanoj prirodi, uz domaću ku-hinju i lokalne specijalitete. Komplementarni sadržaji u ponudi, takozvani soft ski sportovi, našu destinaciju zimi jednako dobro promovišu kao i snijeg i skijanje. Unapređenje kvaliteta ponude hotelijera, niz osmišljenih tradicionalnih, modernih i avanturistič-kih manifestacija i sadržaja u pravcu privlačenja turista, karakte-risaće i ovogodišnju zimsku turističku sezonu. Naša prednost je raznovrsna ponuda na malom prostoru, sigurna i bezbjedna desti-nacija bliska regionalnom emitivnom tržištu, mogućnost razvoja ski staza i komplementarnih sadržaja, povezivanju seoskog gaz-dinstva i turizma, te novi oblici zimskih sportova.

Koliko su ugosititelji spremno dočekali zimsku sezonu i šta bi, prema Vašem mišljenju, mogli da promijene kako bi poboljšali svoju ponudu?

S. Marković: Zimska sezona je jako bitna za turizam Crne Gore i donosi poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima tu-rizma. S obzirom na odnos cijene i kvaliteta, ponuda crnogorskih zimskih centara je regionalno konkurentna, a hotelijeri i ugostite-lji su pripremili niz programski i cjenovno atraktivnih aranžma-na. Razvoj novih sadržaja i ponuda, je ono što je najvažnije i što opredjeljuje goste da u većem broju dolaze u Crnu Goru. Ugostitelji u zimskim centrima i na primorju su, pripremili atraktivne novo-godišnje aranžmane uz muziku popularnih izvođača iz regiona. U ovogodišnjoj zimskoj sezoni, su pripremljene nove ponude sa na-

glaskom na aktivni odmor. Na našim planinama može se razviti 15 turističkih programa, među kojima su nordijsko skijanje, noćne ture na krpljama, rafting, džip safari, ture za motorne sanke, izleti i drugo. Naša skijališta su cjenovno veoma konkurentna s obzirom na kvalitet koji pružaju.

Tokom prethodne dvije godine, otvoreni su hoteli na sjeveru u Kolašinu, Mojkovcu, Beranama, Šavniku, Žabljaku i Plavu, dok se drugi pripremaju za rekonstrukciju. U toku je realizacija značajnih infrastrukturnih ulaganja na prostoru Bjelasice i Komova, posebno razvoj tri skijališta i to Kolašin 1600, Žarski u Mojkovcu i Cmiljača u Bijelom Polju. U ski centru Kolašin 1600, je realizovana prva faza investicije (čija je ukupna planirana vrijednost 22 miliona eura), instalirana najmodernija žičara, ski lift, a 29.decembra je otvoren restoran sa 400 mjesta. Takođe, u nacionalnom parku Biogradska gora otvorena je restoran sa 100 mjesta, koji nije radio više od šest godina. Planirano je da se naredne godine na Biogradskom jezeru napravi objekat sa 50 kreveta, koji će raditi tokom svih 12 mjeseci. Otvoren je i restoran na Crnom jezeru sa 200 mjesta koji od jula 2018. radi punim kapacitetom i biće u funkciji cijele godine. Na tom području je predviđeno otvaranje prvog eko-lodža u jugoistočnoj Evropi kategorije pet zvjezdica, sa 120 ležaja i velikim brojem sadr-žaja za ljetnju i zimsku sezonu.

Važno je i umanjiti uticaj vremenskih prilika na turističku ponudu, odnosno da nadležne lokalne i državne službe redovno održavaju puteve koji vode ka zimskim centrima, kao i obezbijediti vještačko osnježavanje kako bi skijaška sezona trajala četiri ili pet mjeseci. Time bi se privukli novi investitori u hotelske kapacitete na sjeve-ru i doprinijelo produženju sezone. U stvaranju kompleksne turi-stičke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i sjevera, vidi se najbolja mogućnost da se produži sezona i da se sjeveru pruže razvojni impulsi.

Koje su Vaše preporuke za poboljšanje turističke ponude i na koji način izbjeći standardne probleme koji se javljaju svake godine?

S. Marković: Crna Gora značajno unapređuje svoju zimsku turi-stičku ponudu i moći će da izađe u susret rastućoj potražnji posje-tilaca kao cjelogodišnja turistička destinacija, posebno izgradnjom ski centra Kolašin 1600 i ostalih ski centara čija je realizacija u toku, te prioritetne dionice auto puta. Povezivanjem skijališta Ko-lašin 1600 i Kolašin 1450 dobiće se 45 kilometara skijaških staza sa tendencijom daljeg širenja. Ukupna vrijednost investicija koje su planirane u naredne četiri godine za razvoj skijališta je oko 140 miliona eura Osim razvoja ski centara, u fokusu su aktivnosti na valorizaciji turističkog potencijala Đalovića pećine, u opštini Bijelo Polje. Realizacija projekta valorizacije ovog lokaliteta planirana je do kraja 2020. godine. Njome je obuhvaćena izgradnja putne hidro-tehničke i telekomunikacione infrastrukture, elektro energetske mreže, liftova (gondola) i infrastrukturnih objekata sa pratećim sa-držajima. Procijenjena ukupna vrijednost investicije iznosi oko 12 miliona, dok je do kraja 2018. godine realizovano dva miliona eura.

Realizacijom planiranih infrastrukturnih projekta koji su u toku, multiplikativni efekti će biti nemjerljivi, otvoriće se nova radna mjesta i povećati atraktivnost cjelokupnog prostora za domaće i strane investitore za dalja ulaganja u turizam, poljoprivredu, ener-getiku, vodoprivredu, drvopreradu i druge povezane grane. Pred-stoji veliki rad na putnoj infrastrukuturi i stvaranje opšteg ambi-jenta za kvalitetnu valorizaciju svih naših ogromnih potencijala koje imamo na sjeveru Crne Gore, što obavezuje sve direktne uče-snike u turizmu, a posebno javni sektor.

78

Broj 1 Januar 2019.

U cilju nastavka trenda rasta posjeta i ostvarenih noćenja, kao i prihoda od turisticka sezone, neophodno je realizovati dalje aktiv-nosti na diverzifikaciji turističke ponude, osmišljavanju događaja i sadržaja koji će svojom atraktivnosšću privlačiti turiste u Crnu Goru i doprinijeti njihovom dužem boravku. Neophodno je uložiti dodatne napore svih kreatora turističke ponude, kako bi se Crna Gora promovisala na evropskom i svjetskom tržištu.

Komplementarnost poljoprivrede sa turizmom ima sve veći zna-čaj budući da širokim izborom domaćih proizvoda obogaćuje tu-rističku ponudu i čini je jedinstvenom, tako da turizam kroz afir-maciju nacionalne kuhinje i specifičnih crnogorskih proizvoda, postaje snažan generator razvoja poljoprivrede. Tradicionalni pro-izvodi viskog kvaliteta upotpunjuju turističku ponudu, a poveziva-nje poljoprivrede i turizma ogleda se i u razvoju seoskog turizma. naročito u sjevernem dijelu Crne Gore. Kroz razvoj ovih djelatnosti stvaraju se materijalno-ekonomske pretpostavke za brži privredni razvoj i podizanje kvaliteta života. Plasman domaćih proizvoda kroz turističku tražnju realizovaće se u okviru projekta "Domaći ukusi", koji sprovode Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Na-cionalna turisticka organizacija, Investiciono razvojni fond i Pri-vredna komora.

Turistička privreda smatra da je za prevazilaženje uočenih nedo-stataka neophodno pojačati aktivnosti na suzbijanju sive ekono-mije, koja je i dalje je prisutna u skoro svim segmentima turističke djelatnosti. Uobičajene nepravilnosti koje se uočavaju su: nelegal-no izdavanja smještaja, buka, nelegalan rad ugostiteljskih i privre-menih objekata, neizdavanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura... Ovo je pojava koja ima negativne efekte, kako po javne finansije i fiskalnu stabilnost, tako i po poslovni ambijent i konkurentnost i održivost realnog sektora u Crnoj Gori, jer djeluje kao nelojalna konkurencija preduzećima koja uredno izmiruju svoje obaveze. U cilju smanjenja sive zone u smještaj-nim kapacitetima, potrebno je pojednostaviti procedure oko regi-stracije privatnog smještaja. Povećanjem smještajnih kapaciteta i vanpansionskih sadrzaja na sjeveru animiraće se turisti koji su zainteresovani za boravak i aktivnosti na snijegu.

Buka na otvorenom, u blizini smještajnih kapaciteta, predstavlja konstantan problem, limitirajući faktor razvoja crnogorskog turiz-ma i rizik za zdravlje. Suzbijanje buke je jedan od prioriteta djelo-vanja, kako u ovoj, tako i u pripremi narednih turističkih sezona. Privredna komora Crne Gore je problem buke posebno obrađivala na sjednicama Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva.Da bi se na kvalitetan način pristupilo rješavanju problema buke, mora se obezbjediti kontinuirano, a ne sporadično praćenje nivoa buke na otvorenom I obezbjedilo poštovanje I implementacija zakonskih propisa.

Takođe, potrebno je ostvariti bolju saradnju i koordinaciju rada državnih i lokalnih organa i službi, unapređenje komunalne i lo-kalne infrastrukture, putnih pravaca, prohodnost puteva, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, kao i značaj-nije promotivne aktivnosti na lokalnom nivou. Biznis barijere koje opterećuju poslovanje u turizmu mogu se riješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmentima turizma.

U Sjedinjenim Američkim Državama znatan dio tržišnog kapitala nije vlasništvo pojedinca, moćnih porodica, niti berzanskih mešetara, već zaposlenih pa i onih koji se pri-

premaju (školuju za posao) iz raznih struktura društva. Oni itekako dobro prate sve što se dešava na berzama u Njujorku i širom svi-jeta, registruju svaki promil promjene generalnih indeksa, koji za našeg običnog čovjeka pa i poslodavca ne znače ništa. Od velike depresije 30-ih godina prošlog vijeka, čije smo posljedice gledali u mnogim filmovima, SAD nisu izvukle iz krize samo intervencije vlasti, već, prije svega, promjena vrste kapitala propalih bogataša. Njihova poslovna imovina, zahvaljujući i nesumnjivo poštenim berzanskim stručnjacima i vlasti, postala je značajnim dijelom imovina zaposlenih, koji su ne samo svoje preduzeće već cijelo društvo i državu izvukli iz krize.

Radničko dioničarstvo

Upravo radnici, kojima se tada obratio predsjednik Franklin Roo-sevelt i dao im moć, napravili su SAD državom kakva je danas. Taj plan koji se stučno zvao ESOP (employee stock ownership plan) bio je specifičan oblik dioničarstva zaposlenih Amerikanaca. Isprva se primjenjivao samo u preduzećima kojima je prijetila likvidacija, ali se vremenom pokazao kao pogodan instrument sufinansiranja djelatnosti preduzeća. Država i danas pomaže ESOP oslobađanjem od poreza, a vrlo često u kriznim vremenima odobrava zajam.

Rezultat ESOP-a je da danas u SAD imate više od 12.000 moćnih di-oničkih društava koja su pod direktnim upravljanjem radnika, čak i moćnih svjetskih korporacija koje zapošljavaju nekoliko stotina hiljada osoba: Microsoft, Hewlet-Packard, Procter&Gamble, Cisko, Intel, Motorola, Merill Lynch… Radnici i radnički kapital svojim garancijama i radom omogućili su da se nedavno izvuće iz krize Fordova automobilska i druga industrija u Detroitu, zbog čega je cijeli milionski grad bio na ivici bankrota.

Nije to nikakav socijalizam ili komunizam i socijalizacija kapitala, kako bi neki pomislili, već klasična kapitalistička tvorevina, ali sa strogim pravilima i oštrim kaznama u slučaju menadžerskih pre-vara i smicalica. Jednostavno, gadno bi se proveli svi, ako bi kre-nuli s mešetarenjem. A i predstavnici vlasti, ako bi im to omogućil,

79

Broj 1Januar 2019.

Kako radnici kupuju kompanije

bili bi osuđivani na višegodišnje kazne. I danas možete pročitati da je neki američki menadžer osuđen samo ako je sakrio neku infor-maciju ili onemogućio podjelu dioničke dobiti (dividende), ukoliko je stvorena radom i radnim rezultatima.

Šta je ESOP?

Dioničarstvo zaposlenih (ESOP) je alternativni sistem stimulativ-nog nagrađivanja koji omogućava zaposlenim da postanu vlasnici dionica u kompaniji u kojoj rade. Cilj mu je da zaposlenog trajnije veže uz preduzeće i da stvori dodatni podsticaj za njegovo veće angažovanje u radu.

Dionice mogu biti distribuirane zaposlenima na direktan ili indi-rektan način. Kod direktnog načina svaki zaposleni sklapa direk-tan ugovor s preduzećem. Kod indirektnog, između zaposlenog i preduzeća u kojem radi umetne se posrednik, tzv. fond. Zadatak fonda je da pribavlja dionice, raspoređuje dividende, isplaćuje dio-nice zaposlenim, te olakšava rješavanje računovodstvenih i upra-vljačkih problema.

Vrlo rijetko zaposleni mogu odmah raspolagati svojim dionicama. U većini slučajeva one mogu biti vezane određeno vrijeme (dvije do šest godina), ili je raspolaganje moguće kad se navrše određe-ne godine starosti, kada se odlazi iz preduzeća, rješava stambeno pitanje i sl.

Dioničarstvo zaposlenih može se javiti u različitim oblicima, od kojih se kao karakteristični mogu izdvojiti podjela dionica zapo-slenim, kad uprava odluči da dio profita umjesto u novcu podijeli zaposlenim u dionicama. Ova podjela je direktna i besplatna, a za-posleni obično mogu raspolagati svojim dionicama nakon određe-nog roka, piše Business-magazine.ba.

Druga mogućnost je kupovina dionica od strane radnika, po uslo-vima povoljnijim od tržišnih. Najjednostavnija mogućnost je, pak, davanje popusta (npr. 20 posto) na tržišnu cijenu dionica. Druga mogućnost je kreditiranje bez kamata ili uz povoljne kamate, pri kupovini dionica preduzeća u kojem rade.

SAD regulišu ESOP sa 17 zakonskih propisa. Posebno se podupire državno posuđivanje kapitala potrebnog za funkcionisanje ESOP--a, a u svrhu daljeg razvoja takve firme, na način da je kapital zna-tno jeftiniji nego što su uobičajeni bankarski uslovi. Američki kon-gres dao je ESOP-u i posebne poreske olakšice, koje se odnose na prodaju dionica i glavnice, isplate dividende, unošenja kapitala u ESOP i niz drugih dugoročnih pogodnosti.

Značajan faktor funkcioniranja ESOP-a je motivacija zaposlenih. Članovi ESOP-a obično su zaposleni koji su zainteresovani za uspjeh preduzeća. Posebno se ističe obaveza potpune i otvorene informisanosti. Dioničar, član ESOP programa, kada odlazi u pen-ziju ili napušta firmu, mora biti besporezno isplaćen u visini do-spjelih dividendi, uložene glavnice i određenih unaprijed utvrđe-nih bonusa.

Osim u SAD, planovi ESOP-a primjenjuju se u Kanadi te nekim dr-žavama Evropske unije (Velikoj Britaniji, Francuskoj), ali i socijali-stičkoj Kini, Rusiji, Australiji i Japanu.

I u našem okruženju prisutan je ESOP. U Hrvatskoj postoji priličan broj preduzeća koja imaju razne modele vlasništva zaposlenih. Nji-hovi programi sadrže jedan ili više ciklusa za ulazak zaposlenih u povećavanje vlasništva nad dionicama. Između ostalih, po metodu ESOP-a u Hrvatskoj su organizovani AD Plastik, Dalekovod, Elek-tropromet, Herbos, Hotel Osmine, Kraš , Pliva, Podravka,Tankerska plovidba, Tehnika, Zagrebačka banka, Jadranka, itd. Neka su dioni-čarska društva svoj program u potpunosti završila, a sve ih je više koji su u pripremi uvođenja takvog programa.

Radničko dioničarstvo omogućava zaposlenim da postanu vlasnici dionica u kompaniji, čime se podstiče njihovo veće angažovanje u radu.

80

Broj 1 Januar 2019.

Agrarna reformaIz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Agrarna reforma izvedena 1946. godine bila je jedna od mjera stvaranja državnog sektora privrede u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Seljaštvo je u jugoslovenskom narodnooslo-

bodilačkom ratu bilo glavna snaga partizanskih jedinica, što je razumljivo jer je u socijalnoj strukturi stanovništva Kraljevine Ju-goslavije činilo najveći dio (76,7%). NOR se pretežno vodio u seo-skim područjima. Seljaštvo je činilo većinu članstva KPJ u ratnim i poslijeratnim godinama. Od samog početka oslobodilačkog rata seljaštvo je stvarni nosilac vlasti. Većinu odbornika narodnooslo-bodilačkih odbora čine seljaci. Seljaštvo je stupilo u NOB nezado-voljno svojim stanjem u Kraljevini Jugoslaviji.

Seljak je završetkom Drugog svjetskog rata očekivao od nove vla-sti mijenjanje agrarno-posjedovnih odnosa u njegovu korist. Ta očekivanja seljaka nova država je ispunila donošenjem saveznog Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji 23. avgusta 1945. godine

81

Broj 1Januar 2019.

Prema crnogorskom Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji, zemljišni posjedi iseljenika iz Crne Gore u druge federalne jedinice (koji su tamo dobili zemlju) nijesu potpadali pod udar. Pravo vlasništva nad zemljom

koju ostavlja u starom kraju iseljenik je imao za svog života, kao i njegovo potomstvo u muškoj lozi u prvom koljenu.

i republičkog Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji za teritori-ju Federalne Crne Gore. Između ova dva zakonska akta nije bilo bitnih razlika u tretiranju i sprovođenju agrarne reforme i kolo-nizacije. Usvojeni propisi su ozakonili načelo da zemlja pripada onima koji je obrađuju. Pošto zemlju nije mogao da posjeduje onaj ko je ne obrađuje, to je značilo ukidanje eksploatacije tuđeg rada na osnovu svojine na zemlju. Pod udar agrarne reforme došle su sljedeće kategorije posjeda: veleposjedi čija ukupna površina prelazi 45 hektara ili 25–35 hektara obradive zemlje, ako se ova zemlja daje u zakup ili se obrađuje najamnom radnom snagom; zemljišni posjedi banaka, preduzeća, akcionarskih društava, nov-čanih zavoda i drugih pravnih osoba; zemljišni posjedi crkava, manastira, vjerskih ustanova, svih zadužbina svjetovnih i vjer-skih preko maksimuma od 10 hektara. Vjerskim ustanovama koje su imale karakter istorijsko-nacionalnih spomenika ostavlje-ne su zemljišne površine do 30 hektara obradive zemlje i 30 ha šume. Po ovom zakonu oduzet je višak zemlje iznad 3–5 hektara licima kojima poljoprivreda nije bila glavno zanimanje i višak ze-mlje zemljoradnicima iznad određenog maksimuma od 25 do 30 hektara obradive zemlje. Za oduzimanje zemlje zemljoradnicima

iznad fiksiranog maksimuma od 35 hektara zakon je predvi-dio odštetu u visini jugoslovenskog prosječnog prinosa po

hektaru, a u ostalim slučajevima zemlja je oduzimana bez naknade, što je u stvari predstavljalo eksproprija-

ciju eksproprijatora. Prema crnogorskom Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji, zemljišni posjedi

iseljenika iz Crne Gore u druge federalne jedini-ce (koji su tamo dobili zemlju) nijesu potpadali

pod udar. Pravo vlasništva nad zemljom koju ostavlja u starom kraju iseljenik je imao za svog života, kao i njegovo potomstvo u muškoj lozi u prvom koljenu. Zemlja dobi-jena na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji dodjeljivana je bezemljašima, državnim poljoprivrednim dobrima i zeml-joradničkim zadrugama bez dugova, ali se

u roku od 20 godina nije mogla otuđiti, što je značilo trajno vezivanje korisnika za zemlju.

Zakon je privilegovao zemljoradnike učesnike rata, invalide i žrtve fašističkog terora koji nijesu imali

dovoljno zemlje ili je nijesu imali uopšte. Za sprovođenje agrarne reforme i kolonizacije u Crnoj Gori osnovani su uredbom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva NR Crne Gore sljedeći or-gani: Zemaljska poljoprivredna komisija, Zemaljski agrarni sud i pri svim sreskim narodnim odborima sreske poljoprivredne ko-misije od pet članova. Savjetodavni organi ovih komisija bili su mjesni odbori agrarnih interesenata od pet članova. U Crnoj Gori glad za zemljom i ovom prilikom se pokazala. Javilo se više inte-resenata da dobije zemlju nego što je bilo hektara u zemljišnom fondu. Odnos je bio 2.284 interesenta prema 2.130 hektara zemlje u fondu.

82

Broj 1 Januar 2019.

Crna Gora "2 u 1" destinacija Evrope

Lonely planet

Poznati američki turistički izdavač "Lonely Pla-net" objavio je članak u kojem navodi Crnu Goru kao jednu od destinacija za sve one koji

se ne mogu odlučiti između planina i mora.

"Od raftinga u planinama na sjeveru do mediteran-ske klime i morskih plodova u Kotoru" – naslovljen je dio članka vezan za Crnu Goru.

"Rafting je sinonim za tirkiznu rijeku Taru. Dođite u Nacionalni park Durmitor da vidite ovu vijugavu rijeku kako krivuda među planinama. Crno jezero na Žabljaku istovremeno je i dramatično i spokojno kao i prašuma nacionalnog parka Biogradska gora u blizini Kolašina. Istraživanje nacionalnih parkova i gradova je sve što vam je potrebno prije ulaska u vodu. Većina raftinga kreće sa Durmitora i dobijate veličanstven pogled na 1300 m visoke zidove kanjo-na Tara", piše u dijelu koji se odnosi na sjever naše zemlje.

Dalje, ono što je i preporučilo našu zemlju da se nađe u ovom tekstu je činjenica da se za samo nekoliko sati stiže do juga koji turistima nudi potpuno druga-čiji ugođaj.

"Na putu ćete primijetiti kako seoske kućice u obliku slova A, snijeg i zeleni brežuljci nestaju a pojavljuju se kamene zgrade popločane terakotom i svjetluca-vo plavo more. Provedite nekoliko noći u kotorskom starom gradu. Popnite se na vrh tvrđave, upoznajte kotorske mačke i probajte lignje na žaru, rižoto s plo-dovima mora i ostale specijalitete tipične za Medi-teran. Uz sve to, lako ćete uklopiti i razgledanje šar-mantnih sela duž Kotorskog zaliva: Perasta, Prčnja i predgrađa Dobrote", piše Christina Webb.

Ostale destinacije koje pružaju "dvostruku zabavu" prema "Lonely Planet" su: Maroko, Kenija, SAD i Au-stralija.