IZVJEŠTAJ O RADU TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA …tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/Izvjestaj_o_radu_Tuzilastva_2006-_bos.pdf · vladavine zakona u Bosni i Hercegovini kao preduslova

BOSNA I HERCEGOVINA БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА

Tužilaštvo – Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine

Тужилаштво Босне и Херцеговине

Sarajevo - Сарајево

Tužilastvo-Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo,Ul. Kraljice Jelene br. 88

Telefon: ++ 387 33 707 400; Fax ++ 387 33 707 463

e-mail: [email protected]

IZVJEŠTAJ O RADU TUŽILAŠTVA

BOSNE I HERCEGOVINE

ZA 2006 GODINU

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine

2

UVOD

Deklaracijom Vijeća za implementaciju mira iz 1998. godine (tzv. Madridska deklaracija) predviđeno

je osnivanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine kao posebnog tijela Bosne i Hercegovine u cilju uspostave vladavine zakona u Bosni i Hercegovini kao preduslova trajnog mira i samoodržive privrede u Bosni i Hercegovini.

Kao rezultat ovih nastojanja i potrebe da se utemeljenjem Tužilaštva Bosne i Hercegovine uspostavi

tijelo koje bi sprovodilo istražne radnje i gonilo počinioce krivičnih djela koja spadaju u nadležnost države Bosne i Hercegovine, odnosno Suda Bosne i Hercegovine i tako osigura efikasno ostvarivanje ovlaštenja države Bosne i Hercegovine i poštovanje ljudskih prava i zakonitosti na njenom teritoriju, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je 06. avgusta 2002. godine donio Odluku o proglašenju Zakona o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koji je kasnije usvojen u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine otpočelo je sa radom 27. januara 2003.g.

OVLAŠTENJA TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Ovlaštenja Tužilaštva Bosne i Hercegovine regulisanа su Zakonom o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom regulisano je, da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine :

- organ nadležan za sprovođenje istrage za krivična djela iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine i za gonjenje počinilaca tih krivičnih djela pred Sudom Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima,

- organ nadležan za primanje molbi za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, u skladu sa zakonima, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, uključujući i molbe za izručenje ili predaju traženih osoba od strane sudova ili organa na teritoriju Bosne i Hercegovine i drugih država, odnosno Međunarodnih sudova ili Tribunala,

- organ zadužen za izradu statističkog pregleda svojih aktivnosti (izvještaji o radu), te izradu informacije o stanju kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i ukazivanje na tendencije u njegovom kretanju. U zaključnom dijelu ove informacije glavni tužilac može iznijeti prijedloge zakonskih reformi.

Bez obzira što iz samog naziva proizilazi da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine najviša tužilačka instanca u Bosni i Hercegovini, ono je sui generis institucija, odnosno organ čija je krivična nadležnost propisana Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Isto tako, u sklopu tužilačke organizacije u Bosni i Hercegovini, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine egzistira kao samostalna i odvojena institucija koja nema ovlaštenja nad drugim tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, koja su organizirana u skladu sa postojećom političko-administrativnom organizacijom Bosne i Hercegovine


3

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Prema Zakonu o Tužilaštvu BiH i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH, na čelu Tužilaštva BiH je Glavni tužilac, koji predstavlja Tužilaštvo BiH i rukovodi njegovim radom, tri zamjenika Glavnog tužioca, dva domaća i jedan međunarodni tužilac, zatim trinaest tužilaca državljana Bosne i Hercegovine i određen broj međunarodnih tužilaca, te uprava tužilaštva koja osigurava administrativno-tehnički rad Tužilaštva BiH.

Šematski prikaz unutrašnje organizacije Tužilaštva BiH u 2006.g.

/uposlenici Tužilaštva BiH i Ureda registrara/

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine svoju funkciju ostvaruje kroz tužilačke odjele kojima rukovode zamjenici Glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine i to

- Odjel za opšti kriminal, međunarodnu pravnu saradnju i terorizam, - Posebni odjel za ratne zločine - Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju

Osim tužilačkih odjela u Tužilaštvu BiH, djeluje i administrativni odjel. Napomena: Radna mjesta označena crvenim slovima finansira Ured registrara

Glavni tužilac

Zamjenik GT (domaći tužilac)

OPŠTI ODJEL

2 domaća tužioca

3 stručna pravna saradnika (domaća)

Zamjenik GT (međunarodni tužilac)

POSEBNI ODJEL ZA ORGANIZIRANI KRIMINAL, EKONOMSKI KRIMINAL I

KORUPCIJU

4 domaća tužioca 3 međunarodna tužioca 1 Šef operacija (domaći)

7 domaćih pravnih saradnika 1 domaći stručni savjetnik

6 administrativnih asistenata (domaćih) 1 domaći istražitelj

3 međunarodna istražitelja

UKUPNO: 27 radnih mjesta

Zamjenik GT (domaći tužilac)

ODJEL ZA RATNE ZLOČINE 7 domaćih tužilaca

6 međunarodnih tužilaca 1 Rukovodilac Odjela za potporu (međunarodni)

1 domaći pravni savjetnik 1 međunarodni pravni savjetnik

3 domaća analitičara 2 međunarodna analitičara 6 domaćih pravnih saradnika

6 domaćih koordinatora predmeta 6 domaćih istražitelja

3 domaća službenika za unos podataka 1 domaći službenik za dokazni materijal

7 prevodilac 2 administrativna assistenta (domaća)

UKUPNO: 54 radna mjesta

Sekretar Tužilaštva ADMINISTRACIJA

30 administrativnih pozicija


4

UPOSLENICI TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE PREMA RASPOREDU RADNIH MJESTA SA 31.12.2006.GODINE

Red. Naziv radnog mjesta Broj uposlenih

broj 1 Glavni tužilac 1 2 Zamjenik glavnog tužioca 2 3 Tužilac 13 4 Sekretar 1 5 Tehnički sekretar 1 6 Stručni savjetnici/saradnici 7 7 Finansije i računovodstvo 2 8 Pisarna 4 9 Prijem,otprema pošte, kurir 2 / 2 10 Saradnici-daktilografi 11 11 Bibliotekar 1 12 Stručni saradnik-informatičar 1 13 Vozač 1 14 Ekonom, kopiranje dokumentacije, higijeničari 1 / 1/4 15 Pripravnici 2 UKUPNO _________ 57

UPOSLENICI TUŽILAŠTVA BIH PREMA NACIONALNOJ STRUKTURI

Nacionalna struktura (57) uposlenih (tužioci i administracija)

Bošnjaci....................(27) ili .......47,4 % Hrvati....................(13) ili ......22,6% Srbi.........................(17) ili ...........30% Ostali.................(0) ili ...........0%

Nacionalna struktura (16) Tužilaca

Bošnjaci.............(8)..... ili............50% Hrvati.................(3)......ili...........18,8% Srbi.....................(5)..... ili............31,2% Ostali................(0).....ili..............0%


5

URED REGISTARA I TRANZICIJA UREDA REGISTRARA U PRAVOSUDNE INSTITUCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Ured registara za Odsjek I i II Suda Bosne i Hercegovine i Posebne odjele Tužilaštva BiH (Posebni odjel za organizirani, privredni kriminal i korupciju i Posebni odjel za ratni zločin) uspostavljen je 2004. godine, međunarodnim Sporazumom, u namjeri osiguranja administrativne i logističke potpore procesuiranju i suđenju počiniocima krivičnih djela kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te krivičnih djela oganiziranog, privrednog kriminala i korupcije, a u skladu sa Zakonom o Sudu BiH i Zakonom o Tužilaštvu BiH, te upravlja procesom odabira i angažovanja, kako međunarodnih sudija Suda Bosne i Hercegovine, tako i međunarodnih tužilaca, koji se imenuju u posebne odjele Tužilaštva BiH, te upošljavanja i finansiranja dodatnog domaćeg i međunarodnog osoblja za potporu njegovog rada (pravno i administrativno osoblje). Troškovi Ureda registrara pokrivaju se iz donacija, dobrovoljnih priloga donatora i izdvajanjem sredstava iz budžeta institucija BiH.

Ovlaštenja Ureda registrara, prema ovom Sporazumu zaključenom između Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Visokog predstavnika za BiH, uspostavljenа su tako, da nakon perioda od pet (5) godina prisustva međunarodnih sudija u Sudu BiH i međunarodnih tužilaca u Tužilaštvu BiH, one pređu na domaće nadležne organe.

Tokom 2006. godine Ured registrara je osigurao direktno finansiranje za 80 uposlenika koji su

direktno uključeni u rad Tužilaštva BiH.

26. septembra 2006. godine Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zaključili su Sporazum o Uredu registrara i formiranju Tranzicijskog vijeća, čime se osigurao pravni temelj za proces tranzicije osoblja, resursa i sastava Ureda registrara u domaće pravosudne institucije, te je uspostavljen okvir u sklopu kojeg će Ured registrara nastaviti rad u skladu sa svojim mandatom do potpune integracije u institucije BiH.

Ovim Sporazumom predviđeno je, između ostalog:

- formiranje Tranzicijskog vijeća koje, kao savjetodavni organ, koordinira tranziciju Ureda registrara u domaće pravosudne institucije (Sud BiH i Tužilaštvo BiH) Tranzicijsko vijeće čine Predsjednik Suda BiH, Glavni tužilac Tužilaštva BiH, Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Ministar pravde BiH, Ministar finansija i trezora BiH, Direktor Direkcije za Europske integracije, te registrari.

- uspostavljanje posebnih funkcija registrara za Odjel I i II Suda BiH i registrara za Posebne odjele Tužilaštva BiH, a što odražava pravnu i operativnu odvojenost Suda BiH i Tužilaštva BiH,

- prenos odgovornosti za imenovanje međunarodnih sudija u Sud BiH i međunarodnih tužilaca u Tužilaštvo BiH, na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

- pripremanje Strategije integracije domaćeg osoblja finansiranog od Ureda registrara u

pravosudne institucije BiH (Sud BiH i Tužilaštvo BiH)


6

POSEBNI ODJEL ZA RATNI ZLOČIN

Polazeći od činjenice da je u Bosni i Hercegovini, do sada, oko 12.800 osoba prijavljeno zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo ratnog zločina, Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH, ima zahtjevan zadatak da adekvatno odgovori na očekivanja u pogledu uloge koju krivično-pravni sistem ima u procesuiranju ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i uklanjanju njihovih posljedica.

Nadležnost ovog odjela Tužilaštva Bosne i Hercegovine je otkrivanje i gonjenje počinilaca krivičnih

djela, djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, a koja su, stupanjem na snagu Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine od 01.03.2003. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu BiH, od 06.01.2005.g., u stvarnoj nadležnosti Suda BiH.( genocid (član 171 KZ BiH), zločini protiv čovječnosti (član 172 KZ BiH) ratni zločin protiv civilnog stanovništva (član 173 KZ BiH), ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika (član 184 KZ BiH), ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (član 185 KZ BiH), uništavanje kulturnih istorijskih i religijskih spomenika (član 183 KZ BIH) i dr.

Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH funkcionira u šest (6) tužilačkih timova, a isti djeluju

prema geografsko-regionalnoj strukturi BiH, od kojih jedan tim radi samo na otkrivanju i procesuiranju zločina počinjenih u Srebrenici. Tužilački timovi u svom sastavu imaju po jednog ili dva domaća tužioca, koji je ujedno i šef tima, međunarodnog tužioca, zatim pravne saradnike, istražitelje i ostalo osoblje koje pruža pomoć tužiocima u radu. Tužilačkim timovima logističku podršku pružaju: Odsjek za pravno savjetovanje; Odsjek za istraživanje i analitiku; Odsjek za istrage; Odsjek za koordinaciju predmeta; Odsjek za dokazni materijal i Odsjek za administraciju. Uspostavljanjem ovih odjela unaprijeđena je efikasnost istraga i procesuiranja predmeta ratnih zločina, automatizirana je koordinacija predmeta, dokaznog materijala i dokumentacije. Procesom automatizacije uspostavljena je sigurna mreža za elektronsko evidentiranje materijala iz spisa i dokaza, a postavljanjem sistema pravnog softvera (CaseLogistix) skenira se sav materijal iz spisa i dokazni materijal (pismeni, audio i video) koji se elektronski pohranjuju, te je pretraživanje moguće na engleskom i na jezicima Bosne i Hercegovine , te na oba pisma ( latinici i ćirilici).

Predmeti i rad po predmetima u Posebnom odjelu za ratni zločin

Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH, predmete o osumnjičenim osobama za ratne zločine zaprima iz pet izvora:

- Predmeti koji se po Pravilima 11 bis Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ, ustupaju Sudu Bosne i Hercegovine

- Predmeti u kojima Tužilaštvo MKSJ-a nije završilo istrage; - Predmeti dostavljeni Tužilaštvu MKSJ-a od strane entitetskih tužilaštava i istražnih agencija iz Bosne

i Hercegovine po dogovorenim mjerama iz Rimskog sporazuma (Pravila puta) - Sve istrage u predmetima ratnih zločina započete nakon 1. marta 2003.g., preuzima Tužilaštvo BiH - Predmeti dostavljeni Tužilaštvu MKSJ-a od strane entitetskih tužilaštava i istražnih agencija iz Bosne

i Hercegovine po dogovorenim mjerama iz Rimskog sporazuma (Pravila puta) a isti nisu pregledani od strane Jedinice puta MKSJ do 01. oktobra 2004. godine, kada je Jedinica prestala s radom.


7

KT-RZ predmeti U Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH, tokom 2006. godine, u radu je bilo (309) KT-RZ predmeta protiv (2.224) osobe, a tokom 2006. godine zaprimljeno je (211) predmeta protiv (1.125) osoba. Tužioci ovog Odjela, u 2006.g. donijeli su (133) naredbe o sprovođenju istrage protiv (332) osobe. U (61) predmetu, naredbe o sprovođenju istrage protiv (180) osoba donesene su tokom 2005.g., a tužioci su u istim, istrage nastavili u 2006.g. U (6) predmeta protiv (9) osoba donesene su naredbe o neprovođenju istrage, a u (4) predmeta protiv (6) osoba donesene su naredbe o obustavi istrage. U 2006. g., tužioci Posebnog odjela za ratne zločine su nakon sprovedenih istraga protiv (31) osobe podigli (21) optužnicu, od kojih je (20) optužnica protiv (30) osoba potvrđeno u 2006.g.. Od (21) podignute optužnice, (4) optužnice se odnose na predmete koje je Tužilaštvo MKSJ po Pravilu 11 bis ustupilo Sudu BiH, te je Tužilaštvo BiH ove optužnice prilagodilo Zakonu o krivičnom postupku BiH. Rješavajući po optužnicama ovoga odjela, Sud BiH je nakon provedenog postupka u (6) predmeta protiv (6) osoba donio prvostepene presude, a tužioci ovog odjela su protiv (4) presude uložili žalbe, od kojih je (1) žalba uvažene, (1) odbijena, a dvije žalbe još nisu razmatrane. Nakon rješavanja po žalbama Posebnog odjela za ratni zločin, Sud BiH je u (2) predmeta protiv (2) osobe donio drugostepene presude. Tokom 2006. godine, tužiocima Posebnog odjela dostavljeno je „na pregled“ (314) predmeta.

KTA-RZ predmeti

Tužioci Posebnog odjela tokom 2006.g. bili su zaduženi sa (1.158) KTA-RZ predmeta (iz 2004. godine prenesen (21) predmet, a iz 2005. godine (442) .predmeta, a u 2006. g. zaprimljeno je (695) predmeta od kojeg broja je riješeno (477) predmeta .

KTN-RZ predmeti

Takođe, tužioci Posebnog odjela su 2006. g. u radu imali (129) KTN-RZ predmeta (iz 2005. godine prenesena (2) predmeta , u 2006.godini zaprimljeno (127) predmeta ), od kojeg broja predmeta je riješen (31) predmet.

Po predmetima KT-RZ, KTA-RZ i KTN-RZ u 2006. godini u ovom Odjelu, u skladu sa zakonom utvrđenim ovlaštenjima, radilo je osam domaćih i pet međunarodnih tužilaca. Optužnice, žalbe, naredbe o sporovođenju istrage, naredbe o obustavi istrage, naredbe o nesprovođenju istrage, te okončani KTA-RZ i KTN-RZ predmeti, nisu jedini rezultati rada tužilaca Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Naime, tužioci Posebnog odjela su postupajući po naredbama za sprovođenje istrage tokom 2006.

godine u svojstvu svjedoka saslušali (817) osoba, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu podnijeli velik broj naredbi za preduzimanje istražnih radnji, izdali Državnoj agenciji za istrage i zaštitu više naredbi za lišenje slobode osoba osumnjičenih za krivična djela ratnog zločina, te Sudu BiH podnijeli (20) prijedloga za određivanje pritvora protiv (30) osumnjičenih. Pred Sudom Bosne i Hercegovine, u postupcima vođenim po optužnicama Posebnog odjela održano je u 2006. godini (279) glavnih pretresa.


8

Problemi s kojima se suačava Posebni odjel za ratni zločin Kao jedan od problema koji bitno utiče na rezultate rada, te efikasnost ovoga Odjela su dvojna državljanstva osoba osumnjičenih za krivična djela ratnog zločina. Naime, mnogi osumnjičeni za krivična djela ratnog zločina na teritoriji BiH, pored državljanstva Bosne i Hercegovine istovremeno posjeduju državljanstva susjednih država. Kako relevantne ustavne odredbe susjednih zemalja, onemogućavaju izručenje njihovih državljana, moguće je, a to se već i desilo u praksi, da osobe koje bi nakon sprovedene istrage bile optužene, ostanu nedostupne organima gonjenja Bosne i Hercegovine, jednostavnim prelaskom državne granice, te rad tužilaca po otvorenim istragama ostaje bez optužnice, kao konačnog rezultata, jer tužilac, bez saslušanja osumnjičene osobe ne može podići optužnicu.

Poseban odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH u svom radu suočava se sa velikim izazovima kada je u pitanju prikupljanje dokaza, a što takođe bitno utiče na rezultate rada tužilaca u ovom odjelu.

Naime, od izvršenja zločina proteklo je dosta vremena, sve je manje svjedoka koji su dostupni istražiteljima i koji su spremni da svjedoče, sve se teže dolazi do materijalnih dokaza na mjestu počinjena krivičnog djela ratnog zločina. Osim toga, zbog same prirode sukoba u Bosni i Hercegovini, veliki broj potencijalnih svjedoka i materijalnih dokaza, nalazi se u susjednim državama, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, što dodatno ograničava njihovu dostupnost. Velik problem, prilikom procesuiranja ovih krivičnih djela predstavljaju i svjedoci, koji su sve manje voljni da svjedoče, sve se manje sjećaju događaja, te često na glavnom pretresu mijenjaju iskaze date u istrazi. POSEBNI ODJEL ZA ORGANIZIRANI KRIMINAL, PRIVREDNI KRIMINAL I KORUPCIJU

Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju (“POOK”) uspostavljen je

formiranjem Tužilaštva BiH u 2003. godini odlukom Visokog predstavnika za BiH, te je rad odjela započeo sa međunarodnim tužiocima. Ispunjavajući ciljeve postavljene pred Tužilaštvo BiH, u skladu sa planom zamjene međunarodnog osoblja, u odjel su postepeno raspoređivani domaći tužioci, te su tokom 2006.g. u istom, pored 5 međunarodnih radila i 4 domaća tužioca.

U izvještajnoj godini, poslove rukovodilaca odjela obavljao je međunarodni tužilac David L. Upcher, koji je ujedno i jedan od tri Zamjenika Glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Mandat međunarodnog tužioca kao rukovodioca POOK-a, je pružanje pomoći domaćim tužiocima u neophodnom rukovodnom i tehničkom znanju koje će im omogućiti da istražuju i krivično gone počinilaca krivičnih djela iz oblasti organiziranog, privrednog kriminala i korupcije u skladu sa međunarodnim standardima i normama, a isto će im pružiti vodstvo, koje je neophodno za uspostavljanje i unapređenje domaćih kapaciteta. Organizirani kriminal, privredni kriminal i korupcija podrivaju javnu sigurnost i zakonitost tržišne razmjene i natjecanje koje je od suštinske važnosti za ekonomski život i razvoj u BiH i integriranje BiH u Europu, te je borba protiv ovih oblika kriminala veoma značajna u jačanju pravne države i jačanju ekonomske moći Bosne i Hercegovine .


9

Misija Posebnog odjela za organizirani, privredni kriminal i korupciju uključuje:

- borbu protiv organiziranog kriminala Zaštita javnosti i sprječavanje razvoja okruženja koje omogućava nastanak organiziranog kriminala primjenom zakona BiH čiji je cilj sprječavanje djela organiziranog kriminala, kao i sprovođenje istraga i procesuiranje počinilaca krivičnih djela organiziranog kriminala na način koji je rukovođen politički neutralnim međunarodnim standardima, zakonitim i djelotvornim istragama i krivičnim gonjenjenjem počinilaca tih djela;

- borbu protiv privrednog kriminala Istrage i kkrivično gonjenje počinilaca ovih krivičnih djela u BiH koji sprječavaju ekonomski razvoj i prikupljanje poreza i carinskih prihoda koji bi se inače koristili za povećanje životnog standarda građana;

- borbu protiv korupcije Istrage i krivično gonjenje počinilaca krivičnih djela korupcije, a koja krivična djela su počinjena od strane javnih službenika, značajno povećanje nivoa povjerenja u jačanje državnih institucija unutar okvira Europskog partnerstva s BiH i

- kampanja javnog informisanja Dizajniranje i implementacija kampanje javne spoznaje i informisanja kako bi obrazovali javnost o tome kako krivična djela organiziranog kriminala i korupcije negativno utiču na ekonomski razvoj, na stabilnosti domaće ekonomije i na život građana.

Postižući navedenu misiju POOK-a, sačuvat će se ekonomija u BiH od pogubnog organiziranog kriminala i korupcije, te osigurati sigurnost građana, sačuvati okruženje i omogućiti zakonito tržišno natjecanje koje će podići i osigurati ekonomski razvoj u BiH i integraciju BiH u Europu.

U POOK-u trenuto rade 4 domaća tužioca, 5 međunarodnih tužilaca, 2 međunarodna istražitelja, 1 rukovoditelj operacija (domaći državljanin), 7 pravnih saradnika (domaćih i stranih državljana), 7 administrativnih asistenata (domaći državljani), 2 pripravnika (domaćih i stranih državljana).

Organizaciona struktura POOK-a uspostavljena je po principu rada u 5 timova. Timovi u svom sastavu imaju po jednog domaćeg tužioca, koji je ujedno i šef tima, te jednog

međunarodnog tužioca, jednog ili dva pravna saradnika i jednog administrativnog asistenta. Svi timovi istražuju i procesuiraju krivična djela organiziranog kriminala, privrednog kriminala i korupcije, ali, Tim V, najvećim dijelom je fokusiran na krivična djela privrednog kriminala uključujući, ali i ne ograničavajući se na krivična djela porezne utaje, carinske prevare i druga krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH.

Međunarodni istražitelji pripremaju istražni plan zajedno sa tužiocem, istražuju navode, sarađuju i koordiniraju rad sa domaćim i međunarodnim agencijama za provođenje zakona, prikupljaju potrebne informacije, učestvuju i provode terenske aktivnosti, te obavljaju druge radnje na zahtjev tužioca.

Pravni saradnici pružaju pravne usluge domaćim i međunarodnim tužiocima na način da osiguravaju analize i istraživanja pravnih pitanja, pišu sažetke predmeta, prijedloge i podneske Sudu, pripremaju nacrte optužnica, zahtjeva, asistiraju u organiziranju predmeta za suđenje, prisustvuju ispitivanju osumnjičenih i svjedoka, prisustvuju suđenjima, te obavljaju druge zadatke na zahtjev tužioca. Pravno istraživanje uglavnom se odnosi na pitanja međunarodnog i humanitarnog prava, međunarodnog krivičnog prava, konvencija o ljudskim pravima, krivičnog prava i krivičnog postupka BiH. Administrativni asistenti pružaju administrativnu potporu timu, dok se pripravnici obučavaju za budući rad u tužilaštvima.


10

Struktura krivičnih djela u predmetima Odjela; broj predmeta, uključujući zaprimljene predmete, u radu i okončane predmete

Broj predmeta organiziranog kriminala, privrednog kriminala i korupcije koji su u nadležnosti POOK-u kontinuirano raste.

Najveći broj predmeta po kojima postupaju tužioci ovoga Odjela odnosi se na predmete koje Tužilaštvu

BiH prosljeđuju agencije za provođenje zakona u BiH, ali postoji i određeni broj predmeta koji su ustupljeni na nadležnost od strane drugih tužilaštava iz Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta, kao i predmeti koji su oformljeni na temelju usmenih ili pismenih prijava građana. Istrage koje provodi POOK postaju sve složenije jer se odnose na teška i složena krivična djela koja iziskuju značajno zalaganje u smislu vremena i angažiranja svih kapaciteta.

U 2006. godini POOK je radio po (263) predmeta protiv (633) poznata počinioca krivičnih djela iz svoje nadležnosti. Tokom 2006.g. evidentirano je novih (208) KT predmeta u odnosu na (474) poznate osobe. Većina predmeta koji su u radu ovoga odjela su veoma složeni i osjetljivi, a eventualni počinioci krivičnih djela su često visoko rangirani službenici i organizirane kriminalne grupe. Ovaj odjel Tužilaštva BiH tokom 2006. godine sprovodio je istrage za krivična djela iz svoje nadležnosti u 219 predmeta protiv 535 osoba, od kojih je na kraju godine 63% okončano, u 139 predmeta protiv 252 osobe.

Istrage su obustavljene u (25) predmeta protiv (30) osoba, naredbe o nesprovođenju istrage donesene su u odnosu na (252) osobe u (139) predmeta.

POOK je do kraja 2006.g. optužio (209) osoba u (104) predmeta, a Sud BiH je sve optužnice potvrdio. Od ukupnog broja podignutih, te potvrđenih optužnica, sa krivičnim nalogom podignute su u (35) predmeta protiv (40) osoba, a sporazumi o priznanju krivice zaključeni su sa (54) osobe.

Po optužnicama ovoga odjela, Sud BiH je donio presude u odnosu na (146) osoba, te je (131) osoba osuđena, (13) osoba je oslobođeno, a u odnosu na (2) osobe izrečene su odbijajuće presude.

Provodeći svoje aktivnosti u cilju sprječavanja, otkrivanja i krivičnog gonjenja počinilaca krivičnih djela, POOK redovno sarađuje sa domaćim i međunarodnim institucijama i organima, a posebno sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), Državnom graničnom službom (DGS), Upravom za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvom sigurnosti BiH, Interpolom, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, Federacije BiH, Kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova, Centrima javne bezbjednosti, policijom Brčko Distrikta, EUFOR-om, NATO-om, Terenskom kancelarijom ICTY, nadalje sa organima susjednih država, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, Specijalnim tužilaštvom za organizirani kriminal Republičkog tužilaštva Srbije, Kriminalističkom policijom MUP-a Republike Srbije i drugim nadležnim organima.

ODJEL ZA OPŠTI KRIMINAL, MEĐUNARODNU PRAVNU POMOĆ I

TERORIZAM

Unutrašnjom reorganizacijom Tužilaštva BiH, tačnije utemeljenjem Posebnog odjela za ratni zločin, početkom 2005. godine, ustanovljen je i Odjel za opšti kriminal, međunarodnu saradnju i terorizam .

Tokom 2006. godine u Odjelu za opšti kriminal, međunarodnu pravnu pomoć i terorizam radila su (3) tri tužioca domaća državljana, od kojih je jedan Zamjenik glavnog tužioca. U svojoj organizacijskoj strukturi i načinu ostvarivanja temeljne funkcije, a to je procesuiranje krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH koja ne spadaju u isključivu nadležnost Posebnih odjela Tužilaštva BiH, sistem organiziranja i funkcioniranja Odjela za opšti kriminal zadržao je tradicionalnu formu, kao većina tužilaštava u BiH, a što znači da tužilac funkcionira samostalno, bez tima.


11

Struktura krivičnih djela u predmetima Odjela; broj predmeta, uključujući zaprimljene, predmete u radu i okončane predmete

KT predmeti Odjel za opšti kriminal, međunarodnu pravnu pomoć i terorizam je tokom 2006. godine imao u radu (419) KT predmeta protiv (596) osoba, od kojih je 59% ili (245) predmeta protiv (333) osobe zaprimljeno u 2006. godini, dok su (174) predmeta protiv (263) osoba preneseni iz ranijih godina.

Po strukturi krivičnih djela, 53% ili (223) predmeta odnosi se na krivična djela krivotvorenja novca iz člana 205. KZ BiH, 16% ili (67) predmeta na krivična djela nedozvoljenog korištenjа autorskih prava iz člana 243. KZ BiH; 10% ili (40) predmeta na krivična djela krijumčarenja iz člana 214. KZ BiH i carinske prevare iz člana 216. KZ BiH; (18) predmeta na krivično djelo krijumčarenja osoba iz člana 189. KZ BiH; (24) predmeta na krivična djela pranja novca iz člana 209. KZ BiH i porezne utaje iz člana 210. KZ BiH; (7) predmeta na djela neovlaštenog prometa opojnim drogama iz člana 195. KZ BiH i neovlaštenog prometa oružjem i vojnom opremom iz člana 193. KZ BiH; (10) predmeta se odnosilo na djela davanje dara ili drugih oblika koristi iz člana 218. KZ BiH, primanje dara ili drugih oblika koristi iz člana 217. KZ BiH, zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz člana 220. KZ BiH itd., kao i krivična djela propisana entitetskim krivičnim zakonima, a uglavnom se radilo o poreskim utajama i falsifikatima dokumenata, i neovlaštenom držanju oružja, a koji predmeti su preuzeti u nadležnost Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine na temelju člana 2. stav 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine. Ovaj odjel je imao u radu i jedan predmet krivičnog djela terorizma iz člana 201. KZ BiH, kao i jedan predmet organiziranog kriminala. Postupajući po naprijed navedenim predmetima, a u skladu sa svojim pravima i obavezama u smislu člana 35. ZKP BiH, tužioci ovoga odjela su u 2006. godini vodili ukupno (165) istraga protiv 214 osoba. Od naprijed navedenog broja istraga tokom 2006. godine, doneseno je (116) naredbi o sprovođenju istrage protiv (146) osoba, dok je (49) istraga protiv (68) osoba vođeno po naredbama koje su tužioci donijeli u 2005.g.. Tužioci Odjela za opšti kriminal, međunarodnu saradnju i terorizam okončali su (107) istraga protiv (139) osoba, a na kraju 2006. godine ostalo je nezavršeno (58) istraga protiv (75) osoba.

Ovdje treba napomenuti da je Sud BiH na prijedlog Tužilaštva BiH u (5) predmeta, iz razloga nedostupnosti osumnjičenih osoba državnim organima i Tužilaštvu BiH, protiv istih raspisao potjernice. U ovim predmetima tužioci su proveli sve radnje dokazivanja, te će se optužnice moći podići nakon pronalaska i ispitivanja osumnjičenih. Od ukupnog broja (165) istraga u ovom odjelu, (5) istraga je trajalo preko (6) mjeseci, dok su ostale istrage okončane u roku od (6) mjeseci. U (59) predmeta protiv (72) osobe, tužioci odjela donijeli su naredbe o nesprovođenju istrage iz razloga nepostojanja osnova sumnje za sprovođenje istrage. Protiv ovih odluka, od strane podnositelja prijava i građana, uloženo je (6) pritužbi Uredu Glavnog tužioca u smislu člana 216. stav 4. ZKP-a BiH. Glavni tužilac je (2) pritužbe uvažio, te su otvorene istrage u ovim predmetima, dok su (3) pritužbe odbijene. Od ukupnog broja vođenih istraga u 2006. godini (10) istraga protiv (13) osoba obustavljeno je u skladu sa odredbom člana 224. KZ BiH iako je postojao osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo, ali tužioci nisu mogli prikupiti dokaze u cilju utvrđivanja postojanja osnovane sumnje i podizanja optužnice. Tokom 2006. godine, nakon završenih istraga, tužioci ovoga odjela podigli su (104) optužnice protiv (134) osobe i iste dostavili Sudu BiH na potvrđivanje. Do 31.12.2006.g. potvrđene su (94) optužnice protiv (121) osobe, od kojih je (17) optužnica sa predloženim krivičnim nalogom protiv (17) osoba, a (4) optužnice Sud BiH je odbacio. Preostalih (6) optužnica podneseno je u decembru 2006. godine, te Sud još nije odlučivao po istim.


12

Po naprijed navedenim potvrđenim optužnicama, u (23) predmeta protiv (27) osoba, tužioci ovog odjela su pregovarali o krivici sa optuženim. Tokom 2006. godine tužioci Odjela za opšti kriminal, međunarodnu saradnju i terorizam nisu odustali niti u jednom predmetu od krivičnog gonjenja nakon potvrđivanja optužnice.

Sud BiH je tokom izvještajnog perioda, po optužnicama Odjela za opšti kriminal, međunarodnu pravnu pomoć i terorizam donio (52) pesude, kojima je (49) osoba osudio, a (3) osobe oslobodio. Odbijajućih presuda nije bilo po optužnicama tužilaca ovog odjela.

Tužioci ovog odjela su protiv presuda Suda BiH izjavili i (7) žalbi, od kojih je (1) odbijena, i (4) uvažene. Mali broj žalbi koje su ulagali tužioci je uglavnom posljedica činjenice, da su tužioci od ukupnog broja optužnica, po kojima su vođeni postupci u (17) optužnica već predlagali krivičnim nalogom sankcije za koje su smatrali da su srazmjerne težini počinjenog djela, a u (16) predmeta sklopili sporazume sa optuženim.

Od ukupnog broja (49) osuđenih osoba, (17) osoba osuđeno je na kazne zatvora, dok su prema (22) osobe izrečene uslovne kazne, a (10) osoba osuđeno je na novčane kazne. Uslovne osude su izricane uglavnom do sada neosuđivanim osobama i za lakša krivična djela, a uz koje su na prijedlog tužilaca izricane i novčane kazne.

Na prijedlog tužilaca ovog odjela, Sud BiH presudama je oduzeo, odnosno kroz novčane kazne i novčane kazne kao sporedne dosudio je u korist budžeta Bosne i Hercegovine ukupno: 639.615,00 KM, te raznih predmeta i robe za koju je utvrđeno da su predmeti izvršenja predmetnih krivičnih djela .

Na kraju 2006. godine u ovom odjelu od ukupnog broja (419) KT predmeta protiv (596) osoba u radu je ostalo (195) predmeta protiv (310) osoba u kojima nisu otvorene istrage, mada su u pojedinim predmetima preduzimane radnje u pravcu utvrđivanja postojanja osnova sumnje i donošenja odluke o otvaranju istrage, a radi se uglavnom o predmetima u kojima su dostavljeni izvještaji o počinjenom djelu protiv određenih osoba bez ikakvih pratećih dokaza i dokumentacije.

KTA – predmeti

Odjel za opšti kriminal, terorizam i međunarodnu saradnju Tužilaštva Bosne i Hercegovine je u radu u 2006. godini imao ukupno (723) KTA predmeta, od kojih je u 2006. godini zaprimljeno (436) predmeta, dok je (287) predmeta preneseno iz ranijih godina. Tužioci ovog odjela su u 2006.g. završili ukupno (185) predmeta, a u radu je ostalo (538) neriješenih predmeta.

KTZ - predmeti Ovaj odjel je imao u radu (138) predmeta koji se odnose na postupke pružanja međunarodne pravne pomoći, izručenja osoba i izvršenja presuda inostranih sudova. U izvještajnoj godini zaprimljeno je (112) takvih predmeta, dok je (26) predmeta preneseno iz 2005. godine. Tokom 2006. godine u odjelu su riješena (92) predmeta dok je u radu ostalo neriješeno (46) predmeta.

KTM - predmeti Ovaj odjel je u radu imao i (21) predmet protiv maloljetnih izvršilaca krivičnih djela propisanih KZ BiH. Tokom godine riješeno je (7) predmeta, dok je u radu ostalo (14) predmeta.

KTN – predmeti

Protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela, odjel je u radu imao (212) predmeta. Od naprijed navedenog broja predmeta tužioci su u (54) predmeta zaključili da su poduzete sve radnje u cilju otkrivanja izvršilaca krivičnih djela, dok je (158) predmeta još uvijek u radu kod tužilaca u cilju otkrivanja nepoznatih


13

izvršilaca. Predmeti se uglavnom odnose na krivična djela krivotvorenja novca iz člana 205. KZ BiH, gdje su neidentifikovane osobe po prodavnicama i drugim objektima na prostoru cijele BiH stavljala u opticaj krivotvorene novčanice, za koje se tek nakon proteka određenog vremena utvrdilo da su krivotvorene, što je doprinijelo težem otkrivanju izvršilaca. Manji broj predmeta se odnosi na krivično djelo krijumčarenja iz člana 214. KZ BiH, gdje je krijumčarena roba pronalažena na teritoriji graničnog pojasa, te pored svih poduzetih radnji od strane DGS-a nisu se mogli identificirati izvršioci ovog krivičnog djela.

UKUPAN RAD TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Tokom 2006. godine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ukupno je u radu imalo (4.708) predmeta (KT; KT-RZ; KTA; KTA-RZ; KTN; KTN-RZ; KTM; KTZ), od kojih je 54%. ili (2.549) predmeta primljeno tokom 2006. godine. Od ukupnog broja predmeta u radu u 2006. godini, 27% ili (1.262) odnosi se na predmete sa poznatim počiniocima krivičnih djela, od kojih se 70% (884) predmeta odnosi na djela opšteg i privrednog kriminala, a 30% (378) predmeta na djela ratnog zločina. Tužilaštvu BiH u 2006. godini prijavljene su (1.932) poznate osobe kao počinioci krivičnih djela, od kojih je 58% (1.125) osoba, prijavljeno za djela ratnog zločina; 20% (378) osoba za djela privrednog kriminala, te (429) osoba ili 22% za djela opšteg kriminala. Obzirom da je, iz prethodnog perioda, ostalo neriješeno prijava protiv (1.521) poznatih osoba u (327) predmeta, a koji predmeti su prenijeti u 2006. godinu, Tužilaštvo BiH u 2006. godini radilo po prijavama protiv (3.453) osobe, od kojih se 64% prijavljenih (2.224 osobe), odnosi na krivična djela ratnog zločina, 17% (587 osoba) na krivična djela privrednog kriminala, te 19% prijava (642 osoba) prijavljenih za djela opšteg kriminala.

Na kraju izvještajnog perioda, prijave protiv (1.002) osoba u (469) predmeta su riješene, te je ostalo neriješeno prijava u (509) predmeta u odnosu na (2.451) osobe. Djelimično riješene prijave su u 26 predmeta.

Posmatrajući riješenost prijava, obzirom na vrstu krivičnih djela, 55% riješenih prijava se odnosi na djela privrednog kriminala, 48% na djela opšteg kriminala, te 17% na prijave dijela ratnog zločina. U 2006. godini, u Tužilaštvu BiH vođene su istrage protiv (1.261) osobe u (578) predmeta, od kojih je 64% istraga protiv (743) osobe u (371) predmetu, pokrenuto u izvještajnoj godini, a istrage protiv (518) osoba u (207) predmeta prenesene su iz prethodne godine i nastavljene u izvještajnom periodu.

Na kraju izvještajne godine, 34% istraga protiv (426) osoba u (265) predmeta je riješeno, a protiv (835) osoba u (308) predmeta, istrage su kao nezavršene prenesene u narednu godinu. Najveći broj (63%) riješenih istraga, odnosi se na djela opšteg kriminala, a najmanji broj okončanih istraga odnosi se na djela ratnog zločina što ukazuje na kompleksnost rada po predmetima iz oblasti ratnih zločina. Tužilaštvo BiH, u 2006. godini optužilo je (374) osobe evidentirane u (229) predmeta. Posmatrajući optužnice prema vrsti kriminala, 49% ili (184) osobe optužene su za krivična djela opšteg kriminala, 41% ili (159) osoba za djela privrednog kriminala, a (31) osoba za djela ratnog zločina. Postupajući prema optužnicama Tužilaštva BiH, Sud BiH do kraja 2006. godine potvrdio je 95% optužnica u odnosu na (367) optužene osobe, a optužnice prema (9) osoba je odbio.

Od ukupnog broja optužnica, optužnice sa krivičnim nalogom podignute su protiv (57) osoba u (52) predmeta, a Sporazumi o priznanju krivice zaključeni su sa (81) osobom u (52) predmeta. Sporazumi o priznanju krivice zaključeni su sa (36) osoba optuženih za krivična djela privrednog kriminala, a sa (45) osoba za krivična djela opšteg kriminala.


14

Obzirom na strukturu krivičnih djela, 23% Spоrazuma o priznanju krivice zaključeni su sa optuženim osobama za krivično djelo krivotvorenja novca, 22% sa optuženim za djelo pranja novca. Ostali Sporazumi su zaključeni sa osobama optuženim za krijumčarenje robe, krijumčarenje osoba, neovlašteni promet opojnim drogama i djelima zaštite autorskih prava. U izvještajnom periodu, po optužnicama Tužilaštva BiH, Sud BiH izrekao je presude u odnosu na (204) osobe u (149 ) predmeta. Od navedenog broja, 91% presuda su osuđujuće, 8% osoba je oslobođeno, a u odnosu na 1% osoba izrečene su odbijajuće presude. Posmatrajući presude prema vrsti kriminala, za krivična djela opšteg kriminala osuđeno je (112) osoba, a (7) osoba je oslobođeno, za krivična djela privrednog kriminala, (68) osoba je osuđeno, a (9) oslobođeno. Za krivična djela ratnog zločina u odnosu na (6) osoba su izrečene osuđujuće presude. U pogledu osuđujućih presuda pored kazne zatvora su izrečene i novačane kazne prema (44) osobe, a uslovne osude su izrečene za (89) osoba. U pogledu novčanih kazni, ukupno je, na ime istih kao glavnih ili sporednih izrečeno 1.367.550,00 KM.

Rad Tužilaštva BiH po ostalim predmetima

KTA i KTA-RZ predmeti: U ovim predmetima se evidentira prijava događaja ili situacija za koje nije utvrđeno da je krivično djelo počinjeno, odnosno iz prijavljenog materijala ne proizilaze osnovi sumnje da je djelo učinjeno. Ove vrste predmeta je bilo u radu 2.681 ili 56% od ukupnog broja predmeta u radu. Na kraju izvještajnog perioda 41% (1.101) predmet je riješen.

KTN i KTN-RZ predmeti:

U ovim predmetima se evidentiraju prijave o učinjenom krivičnom djelu i postojanju osnova sumnje da je krivično djelo učinjeno, ali je počinilac nepoznat, te je tokom 2006. godine u radu bilo 522 predmeta od kojih je riješeno 257 ili 50%.

Pružanje međunarodne pravne pomoći, izručenja i izvršenja presuda inozemnih sudova, koje je u nadležnosti ovoga Tužilaštva , evidentirano je u 207 KTZ predmeta, a u 36 KTM predmeta, evidentirane su prijavе protiv maloljetnih izvršilaca krivičnih djela.


15

STRUKTURA KRIVIČNIH DJELA IZ NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTVA BiH - Krivična djela iz Glave XVII protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim

pravom Osnov inkriminacije iz Glave XVII KZ BiH, nalazi se u međunarodnim konvencijama, poveljama i aktima, te većina ovih djela ima blanketnu dispoziciju („ ...ko kršeći pravila međunarodnog prava...“ i sl.) koja upućuje na primjenu odgovarajućih međunarodnih konvencija i drugih akata. Vrijednosti koje su ovim inkriminacijama zaštićene i koje međunarodna zajednica podiže na nivo opšteljudskih vrijednosti su u isto vrijeme vrijednosti svake pojedine zemlje.

Članovi 171-183 KZ BiH

U određivanju krivičnih djela iz čl.171 do čl.183 Glave XVII KZBiH, zakonodavac se rukovodio Statutom Međunarodnog suda za krivično gonjenje osoba za teška kršenja međunarodnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine kršenja zakona i običaja ratovanja. Pojedine inkriminacije iz ove Glave KZ BiH određene su skoro istovjetno kao što je učinjeno u Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda. Kako, kod većeg broja krivičnih djela iz ove skupine, posebno zakonsko obilježje čini vrijeme izvršenja djela, (rat ili oružani sukob) ista se podvode pod zajednički naziv „djela ratnog zločina“. Kako je već izneseno, Tužilaštvu BiH, tokom izvještajnog perioda, prijavljene su (2.224) osobe kao počinioci krivičnih djela ratnog zločina. Najveći broj, (1.291) osoba, prijavljeno je za počinjena krivična djela čl. 173. /ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te (831) osoba za djela iz čl. 172. /zločini protiv čovječnosti/, zatim (32) osobe za krivično djelo iz čl. 171 /genocid/ i (70) osoba za djela čl. 175. /zločini protiv ratnih zarobljenika/. Rješavajući prijave, za gore navedena krivična djela, vođene su istrage protiv (512) osoba, te je u svojstvu svjedoka saslušano (817) osoba. Po ovim krivičnim djelima, tokom 2006. godine (32) osobe su optužene. Sud BiH je, po okončanju postupka, osudio (6) osoba, kao počininioce djela ratnog zločina, na dugogodišnje kazne zatvora.


Tužilaštvo BiH je u izvještajnom periodu radilo na prijavama protiv (214) osoba osumnjičenih za počinjenje krivičnih djela: zasnivanja ropskog odnosa; trgovine ljudima; međunarodnog vrbovanjа radi prostitucije; krijumčarenje osoba; ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom, neovlašteni promet oružjem i neovlašteni promet opojnim drogama.

Najveći broj, 81% prijava za gore pobrojana krivična djela odnosi se na djela trgovine ljudima (čl.186 KZBiH) i krijumčarenje ljudi (čl.189 KZBiH).

Temeljem navedenih prijava, vođene su istrage protiv (126) osoba, te je optuženo (46) osoba, a Sud BiH je sve optužnice potvrdio.

Po navedenim optužnicama osuđene su (34) osobe, a (4) osobe su oslobođene. Za ostale optužene osobe iz ovih krivičnih djela postupci su u toku.

Presudama Suda BiH izrečeno je (18) zatvorskih kazni i (16) uslovnih. Tužioci Tužilaštva BiH su protiv presuda Suda BiH za ova krivična djela, izjavili (8) žalbi, te su (3)

žalbe uvažene a (5) žalbi je odbijeno.


16

- Krivična djela iz Glave XVIII protiv privrede i jedinstva tržišta i krivična djela iz oblasti carina


U ovoj Glavi Krivičnog zakona BiH, pored klasičnih djela protiv privrede i jedinstva tržišta, zakonodavac je predvidio krivično djelo pranja novca kao novo u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, usklađujući odredbe domaćeg zakonodavstva sa preuzetim međunarodnim obavezama, a prije svega sa Konvencijom Vijeća Evrope o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju predmeta stečenih krivičnim djelima. U ovoj Glavi su takođe propisana i tzv. carinska djela (krijumčarenje, udruživanje radi krijumčarenja, carinske prevare). Od (659) prijava u radu po navedenim djelima, 49% prijava se odnosi na djela krivotvorenja novca; 23%, (149 osoba) na djela krijumčarenja robe veće vrijednosti, zatim, (82) osobe su prijavljena za djela pranja novca, (54) osobe za djelo porezne utaje, (31) osoba za djelo carinskih prevara, te ostale (23) osobe za djela neplaćanja poreza, carinskih prevara, te udruživanja radi činjenja krijumčarenja ili rasturanja neocarinjene robe.

Tužilaštvo BiH je, po navedenim prijavama za ova krivična djela, vodilo istrage protiv (376) osoba, te je u toku 2006.g. optužilo (193) osobe za pobrojana djela. Sud BiH je do kraja 2006.g., potvrdio 96% optužnica. Nakon provedenog postupka, (82) osobe su osuđene, (2) oslobođene, a optužnice u odnosu na (2) osobe su odbijene. Kaznama zatvora osuđeno je (19) osoba, novčane kazne su izrečene u odnosu na (14), a uslovne osude su izrečene prema (49) osoba. Na presude Suda BiH po ovim krivičnim djelima uloženo je (6) žalbi, te su (4) žalbe uvažene, a (2) su odbijene. - Krivična djela iz Glave XIX , djela korupcije i djela protiv službene i druge odgovorne funkcije


Ova djela spadaju u kategoriju kriminaliteta sa izrazito visokim stepenom opasnosti za društvo koja

se ogleda, ne samo u materijalnim posljedicama koje vršenjem ovih djela nastaju, već i u razaranju i remećenju tokova društvenog života kroz napad na moralne vrijednosti društva.

U pogledu ovih djela, tokom 2006. godine u radu su bile ukupno (42) prijave, od kojih se 59% (25 osoba) odnose na krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz čl.220 KZ BiH. Na krivično djelo davanja dara i drugih oblika koristi odnosi se (12) prijava, te na ostala djela iz ove Glave KZ BiH, (primanje dara i drugih oblika koristi; nesavjestan rad u službi; krivotvorenje službene isprave ) odnosi se (5) prijava. U izvještajnom periodu, po prijavama za ova krivična djela vođeno je (18) istraga, te podignuto (11) optužnica. Sud BiH je do kraja 2006.g., za krivična djela iz ove Glave KZ BIH (5) osoba osudio i izrekao uslovne osude, a ostali postupci su u toku.


17

- Krivična djela iz Glave XX , protiv pravosuđa


Temeljni cilj propisanih inkriminacija je osiguranje i zaštita neovisnosti pravosuđa i zakonitog rada pravosudnih i drugih tijela. Značaj ove skupine djela ogleda se u tome što su propisane neke inkriminacije koje do sada u zakonodavstvu BiH nisu bile predviđene, kao npr. pomoć osobi optuženoj pred Međunarodnim sudom u Hagu, neprijavljivanje osoba optuženih od Međunarodnog krivičnog suda, otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka.

Prijava zbog činjenja ove vrste krivičnih djela, u radu je bilo ukupno (6), vođene su (2) istrage, te su podignute (2) optužnice.

Po optužnicama za ova krivična djela, Sud BiH je (1) osobu osudio na zatvorsku kaznu, a (1) osobu oslobodio.

- Krivična djela iz Glave XXI , povrede autorskih prava


Ovim djelima krivičnopravno se štite, kako moralna tako i imovinskopravna prava autora i prava umjetnika izvođača, prava proizvođača zvučnih snimki i prava u vezi sa radio difuzijskim emisijama. U 2006. godini, Tužilaštvo BiH je radilo na (86) prijava, od kojih 94% odnosi na djelo nedozvoljenog korištenja autorskih prava. Za krivična djela iz ove Glave KZ BiH vođene su (72) istrage. Podignuto je (48) optužnica, a Sud BiH je do kraja izvještajnog perioda, (39) osoba osudio. Novčane kazne su izrečene prema (30) osoba, a uslovne osude prema (9) osoba. - Krivična djela iz Glave XXII , dogovor, pripremanje, udruživanje i organizirani kriminal

Organizirani kriminal u današnje vrijeme predstavlja najopasniji vid kriminaliteta, kako u međunarodnim razmjerama, tako i na nacionalnom nivou. Sudjelovanje više osoba u vršenju krivičnih djela predstavlja opasnost za društvo.

Udruživanje radi činjenja krivičnih djela, kao samostalno djelo, obuhvata djelatnost stvaranja kriminalnih udruženja.

Iz ove Glave KZ BiH, Tužilaštvo BiH je u izvještajnom periodu imalo ukupno (65) prijava za krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela i za djela organiziranog kriminala, te su vođene istrage protiv (62) osobe, a do kraja izvještajnog perioda (42) osobe su optužene.

Sud BiH je (12) osoba osudio dok su ostali postupci u toku. U pogledu izrečenih kazni, (5) osoba je osuđeno na zatvorske kazne, a (7) osoba na uslovne kazne.


18

OSTALA PODRUČJA DJELOVANJA I AKTIVNOSTI TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

RAD TUŽILAŠTVA KROZ AKTIVNOSTI UDARNIH GRUPA

Udarne grupe su samostalna tijela čiji je rad transparentan u mjeri u kojoj ne može štetiti interesima istraživanja u borbi protiv trgovine ljudima, ilegalne imigracije i borbe protiv terorizma. Udarne grupe su formirane Odlukama Vijeća ministara na privremenoj osnovi. Udarne grupe će prestati sa radom u trenutku kada Državna agencija za istrage i zaštitu postane u cjelosti operativna i preuzme mandat i odgovornosti Udarnih grupa. Udarne grupe o svom radu izvještavaju Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine.

UDARNA GRUPA ZA BORBU PROTIV TERORIZMA I JAČANJA

SPOSOBNOSTI ZA BORBU PROTIV TERORIZMA

Udarna grupa za borbu protiv terorizma i jačanja sposobnosti za borbu protiv terorizma, utemeljena je 2004.g. Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, te radi pod vođstvom Tužilaštva Bosne i Hercegovine i nadzorom Ministarstva sigurnosti BiH. Mandat ove Udarne grupe je unapređenje saradnje i koordinacije rada na najvišem nivou između državnih, te entitetskih i organa Brčko Distrikta (Tužilaštvo BiH; Federalno tužilaštvo FBiH; Republičko tužilaštvo Republike Srpske, Organi unutrašnjih poslova, MUP Republike Srpske, MUP Federacije BiH, Policija Brčko Distrikta, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Porezne uprave Republike Srpske, Federacije BiH, Državna granična služba). Utemeljenjem Udarne grupe za otkrivanje krivičnih djela terorizma, institucionalizirana je borba protiv terorizma u Bosni i Hercegovini.

Aktivnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine, u ovom segmentu, ogledale su se prvenstveno na otkrivanju mreže koja osigurava finansijsku i svaku drugu potporu osobama za koje se sumnja da su povezane sa pojedincima, pravnim osobama ili udruženjima čije djelovanje ukazuje na krivična djela terorizma.

Tužilaštvo Bosne u Hercegovine, kroz sudjelovanje u radu ove Grupe, zalaže se za sveobuhvatan pristup problemu terorizma na način da se, u sredini kakva je savremena bosansko-hercegovačka realnost, moraju procijeniti potencijalna žarišta iz kojih bi mogle proisteći djelatnosti, koje su i razlog utemeljenja ove Grupe.

Uspješan rad Tužilaštva BiH kroz aktivnosti ove Udarne grupa ogleda se kroz otkrivanje, gonjenje, te procesuiranje članova terorističke grupe u BiH (predmet Bektašević i drugi.)

UDARNA GRUPA ZA BORBU PROTIV TRGOVINE LJUDIMA I ORGANIZIRANE ILEGALNE IMIGRACIJE

Krivična djela trgovine ljudima, krijumčarenje ljudima, /ilegalna imigracija/ te vrbovanje zbog

međunarodne prostitucije su djela koja su u Krivičnom zakonu BiH koncipirana u skladu sa pojmom trgovine ljudima određenim u članu 3 Protokola za sprečavanje, zaustavljanje i kažnjavanje trgovine ljudima, a istim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Tužilaštvo BiH, od početka svoga rada kontinuirano poduzima procesne aktivnosti u otkrivanju i gonjenju počinilaca krivičnih djela „trgovine ljudima“ i „krijumčarenja ljudima“ koja, pored privrednog kriminala i trgovine narkoticima, predstavljaju glavni oblik organiziranog kriminala i kao takva su prijetnja vladavini zakona, demokratiji i ljudskim pravima.


19

Aktivnosti Tužilaštva BiH u otkrivanju i gonjenju počinilaca navedenih krivičnih djela, ostvaruju se i kroz rad Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i organizirane ilegalne imigracije kao oblika organiziranog kriminala.

Udarna grupa osigurava saradnju između državnih, entitetskih i organa Brčko Distrikta, posebno kroz rad operativnih istražnih timova. Predstavnici organa koji čine Udarnu grupu: Tužilaštvo BiH, Federalno Tužilaštvo, Republičko tužilaštvo Republike Srpske, Javno tužilaštvo Brčko Distrikta, Organi unutrašnjih poslova, MUP Republike Srpske , MUP Federacije BiH, Policija Brčko Distrikta, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Porezne uprave RS-a, FBiH, Državna granična služba. SARADNJA TUŽILAŠTVA BiH SA TUŽILAŠTVOM MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA

ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU (MKSJ)

Saradnja Tužilaštva Bosne i Hercegovine sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju je veoma značajna i odvija se kroz razne oblike i na nekoliko različitih nivoa. Intenzivna saradnja postoji od uspostavljanja Posebnog odjela za ratne zločine i svakodnevno se se unapređuje.

Tokom 2004. g. održan je određeni broj radnih sastanaka u sjedištu MKSJ-a u Hagu. Ovi sastanci su sazvani na zahtjev Glavnog tužioca Bosne i Hercegovine da bi se koordinirale aktivnosti na uspostavi Posebnog odjela za RZ, da bi se omogućio proces ustupanja predmeta pravila 11 bis „Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a“ i da bi se ustupili predmeti kategorije “2” (predmeti u kojima je istraga djelimično sprovedena). Ovi sastanci su takođe organizirani da bi Tužilaštvo BiH moglo preuzeti odgovornost za proces „Pravila puta MKSJ-a“. Tokom ovih koordinacijskih sastanaka, osoblje Tužilaštva BiH se sastalo sa predstavnicima Tužilaštva MKSJ-a (u daljem tekstu: Tužilaštvo MKSJ-a), Ureda registrara i Suda. Teme sastanaka su prvenstveno bile tužilačke strategije. Sredinom 2004. godine vodili su se razgovori sa Tužilaštvom MKSJ-a o prenosu svih predmeta u elektronskom obliku iz „Jedinice Pravila puta“. Dana 27. augusta 2004.g., Glavna tužiteljica gđa. Carla del Ponte uputila je pismo Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u kojem ih je informirala da MKSJ od 1. oktobra 2004. više neće moći pregledati predmete prema „Sporazumu Pravila puta“ i da će proces pregleda preuzeti Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Ovaj proces je završen krajem 2004. godine, a 28. decembra 2004.g., Tužilaštvo BiH je donijelo „Pravilnik o pregledu predmeta ratnih zločina“ i „Orjentacione kriterije za osjetljive predmete Pravila puta“. U zadnjoj četvrtini 2004.g., predstavnici Tužilaštva BiH, kao članovi radnih grupa, koji su bili uključeni u pripremu izmjena i dopuna Krivičnog zakona, Zakona o krivičnom postupku i Zakona o zaštiti ugroženih svjedoka i svjedoka pod prijetnjom, te novog Zakona o ustupanju predmeta iz MKSJ-a, blisko su sarađivali sa Tužilaštvom MKSJ-a, Uredom registrara i Sudom, da bi se koordinirala pitanja vezana za izmjene i dopune zakona koje su bile neophodne da bi se omogućilo ustupanje predmeta, dokaza i materijala koji su u posjedu MKSJ-a.

Početkom 2005.g., Tužilaštvo BiH je održalo nove sastanke sa Tužilaštvom MKSJ-a o ustupanju predmeta „Pravila 11 bis“ i predmeta kategorije “2”. Zajedno sa predstavnicima MKSJ-a, Glavni tužilac Tužilaštva BiH je pripremio strategiju o načinu na koji će biti uspostavljen Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH, o organizacionoj strukturi, te o načinu buduće saradnje. Rezultat ovih sastanaka je bio „Memorandum o razumijevanju“ zaključen između Tužilaštva BiH i Tužilaštva MKSJ-a 25. augusta 2005.g.

Razgovori sa Tužilaštvom MKSJ-om, koji su uslijedili nakon potpisivanja „Memoranduma“ prvenstveno su se fokusirali na njegovu implementaciju, a u vezi pristupa dokaznom materijalu MKSJ-a, molbama za pomoć i ustupanju predmeta. Dogovoreno je da će sva zvanična komunikacija biti u pismenom obliku između Glavnog tužioca Tužilaštva BiH i Glavne tužiteljice MKSJ-a. Pored ovakvog formalnog oblika saradnje, uspješno su uspostavljeni neformalni kontakti između Tužilaštva BiH i Tužilaštva MKSJ-a, kojim se razmjenjuju informacije između tužilaca koji rade na predmetima. Od sredine do kraja 2005.g.,


20

održavani su koordinacijski sastanci i u Hagu i u Sarajevu. Cilj ovih sastanaka su bili susreti tužilaca sa njihovim kolegama iz MKSJ-u, obuka iz oblasti međunarodnog humanitarnog prava i prakse MKSJ-a, a razgovaralo se i o određenim predmetima sa tužiocima MKSJ-a, prije njihovog ustupanja. Razgovori o ustupanju predmeta su se vodili i o predmetima „Pravila 11 bis“ i predmetima kategorije “2”. Saradnja i radni sastanci sa Tužilaštvom MKSJ-a o ustupanju predmeta i dokaznom materijalu se i dalje nastavljaju. Komunikacija sa Tužilaštvom MKSJ-om odvija se svakodnevno.

Saradnja Tužilaštva BiH sa Tužilaštvom MKSJ-a u vezi sa hapšenjem haških optuženika

U pogledu saradnje sa MKSJ-om u vezi sa hapšenjem optuženika koji se nalaze u bjekstvu, Tužilaštvo BiH koordinira rad sa Tužilaštvom MKSJ-a, EUFOR-om, NATO-om i domaćim agencijama za provođenje zakona. Sve vrste informacija i saznanja koje su Tužilaštvu BiH dostupne, Tužilaštvo BiH ustupa Tužilaštvu MKSJ-a. Tužilaštvo BiH koordinira svoj rad sa međunarodnim i domaćim agencijama za provođenje zakona, te sve operacije se izvode zajednički.

Postupanje Tužilaštva BiH u vezi osoba za koje se sumnja da pružaju potporu optuženim za ratni zločin

Provođenje istraga i procesuiranja osoba koje su osumnjičene da pružaju potporu glavnim optuženicima za ratne zločine, u nadležnosti su Tužilaštva BiH. U toku je određeni broj istraga i one se vode u bliskoj saradnji sa Tužilaštvom MKSJ-a, EUFOR-om, NATO-om i domaćim agencijama za provođenje zakona.

Rezultati dosadašnje saradnje Tužilaštva BiH i Tužilaštva MKSJ-a

U oktobru 2004. godine, proces pregleda predmeta ratnih zločina, koji je do 01. oktobra obavljao MKSJ, na osnovu dogovorenih mjera „Pravila puta“ uspostavljenih „Rimskim sporazumom“, prebačen je na vlasti Bosne i Hercegovine.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, odnosno Posebni odjel za ratni zločin, preuzeo je odgovornost pregleda predmeta ratnih zločina koje je do tada obavljala „Jedinica pravila puta“. Tokom 2005.g., Posebni

odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH izvršio je pregled i ocjenu navedenih predmeta u skladu sa

„Pravilnikom o pregledu predmeta ratnih zločina“ i „Orjentacionim kriterijima“ za osjetljive predmete

„Pravila puta“. Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH, izvršio je pregled (746) predmeta sa

standardnom oznakom „A“. Od tog broja, (202) predmeta su ocijenjena kao „vrlo osjetljivi“ i isti su

zadržani u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH radi daljeg procesuiranja, a već je protiv 14

osoba podignuto 13 optužnica.

Tužilaštvo BiH na ovaj način, odlučno je usmjerilo svoje aktivnosti na radnje pregleda predmeta, ali u isto vrijeme i vođenje istraga po predmetima. To sve je rezultiralo povećanjem broja podignutih optužnica za krivična djela ratnog zločina pred Sudom BiH

Osim predmeta koji se ustupaju prema „Pravilu 11 bis“, MKSJ predviđa, u sklopu svoje Strategije okončanja rada, da će Tužilaštvu BiH ustupiti jedan broj djelimično istraženih predmeta (predmeta kategorije “2”). Prvi od ovih predmeta je ustupljen u posljednjem kvartalu, a ostali predmeti, njih oko (20) će biti ustupljeni tokom 2007.g. Ovi predmeti se po svojoj složenosti i ozbiljnosti mogu porediti sa predmetima koji se ustupaju prema „Pravilu 11 bis“.


21

Pravni propisi koje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine primjenjuje u svojoj saradnji sa MKSJ su: Krivični zakon Bosne i Hercegovine (2003.g.), Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (2003.g.), Rimski sporazum (1996.g.), Zakon o ustupanju predmeta od strane MKSJ Tužilaštvu BiH i korištenju

dokaza pribavljenih od MKSJ u postupcima pred sudovima u BiH (2004.g.), Memorandum o

razumijevanju između Tužilaštva BiH i Tužilaštva MKSJ (2005.g.), Sporazum između Visokog

predstavnika za BiH i Predsjedništva BiH o uspostavljanju Ureda registrara (2004.g.) i Izmijenjeni

Sporazum (2006.g.) Poglavlje VII Povelje Ujedinjenih nacija; Rezolucija 1503 i 1534 Vijeća sigurnosti

Ujedinjenih nacija.

Tužilaštvo BiH može istaći da je, dosadašnji uspješan rad na procesuiranju predmeta ratnih zločina, postignut u velikoj mjeri zahvaljujući kontinuiranoj i uspješnoj saradnji sa Tužilaštvom MKSJ.

SARADNJA TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE NA REGIONALNOM NIVOU

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, od utemeljenja u 2003.g., u kontinuitetu nastavlja doprinositi saradnji tužilaca zemalja regije u borbi protiv svih vrsta kriminala.

Doprinos Tužilaštva Bosne i Hercegovine u razvijanju saradnje na međunarodnom, regionalnom nivou, ogleda se naročito u okviru međunarodne savjetodavne grupe tužilaca zemalja Jugoistočne Europe-SEEPAG, regionalne Inicijative za saradnju zemalja Jugoistočne Evrope-SECI, u okviru projekta regionalne saradnje po Memorandumu o saradnji tužilaca Zapadnog Balkana u okviru CARDS programa, kao i europskog programa saradnje tužilaca Europe (CPGE), zatim preko mreže za saradnju pravosuđa Europske unije EUROJUST.

Saradnja sa tužilaštvima Jugoistočne Europe/Zapadnog Balkana U procesu saradnje zemalja regije, zaključivanjem „Memoranduma o razumijevanju“ iz 2005. godine, između Ureda Javnog tužioca Republike Makedonije, Ureda Javnog tužioca Republike Albanije, Ureda Glavnog tužioca Bosne i Hercegovine, Ureda Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda Republičkog tužioca Republike Srbije, Ureda Javnog tužioca Republike Crne Gore“ kao zemalja Zapadnog Balkana u okviru CARDS projekta, tokom izvještajnog perioda, Tužilaštvo BiH je u kontinuitetu aktivno sudjelovalo u unapređenju saradnje u borbi protiv svih oblika kriminala.

Potpisnici „Memoranduma o razumijevanju“, saglasili su se o saradnji u suzbijanju, provođenju istraga i krivičnog gonjenja počinilaca krivičnih djela iz oblasti organiziranog kriminala, kriminalnih grupa i zločinačkih organizacija. Saradnja se ostvaruje kroz razmjenu podataka, dokumenata i dokaza koji se odnose na sve oblike organiziranog kriminala. Potpisnici, nadalje, sarađuju s ciljem sprečavanja i suzbijanja korupcije i drugih mogućih oblika organiziranog kriminala. Potpisnice su se obavezale da će procijeniti svoje nacionalne propise i praksu radi poboljšanja zakonskih okvira i mehanizama u borbi protiv organiziranog kriminala. U okviru dogovorene saradnje, regulisane „Memorandumom o razumijevanju“, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je određeno za domaćina regionalne konferencije tužilaca zemalja zapadnog Balkana, koja prema planu treba da se održi 5-6. marta 2007.g. u Sarajevu. Tužilaštvo BiH je u mjesecu septembru 2006.g. pristupilo pripremama ove veoma značajne konferencije. Saradnja sa zemljama regije ostvaruje se takođe kroz provođenje pojedinačno zaključenih Sporazuma o saradnji sa tužilaštvima zemalja najbližeg okruženja: „Memorandum o saglasnosti u ostvarivanju i unapređenju saradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala između Republičkog javnog tužilaštva, Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije i Tužilaštva


22

Bosne i Hercegovine“; „Protokol o saglasnosti u ostvarivanju međusobne saradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala zaključen između Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore i Tužilaštva Bosne i Hercegovine“; „Protokol o saglasnosti u ostvarivanju međusobne saradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala zaključen između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužilaštva Bosne i Hercegovine“; „Sporazum o saglasnosti u ostvarivanju međusobne saradnje u borbi protiv svih oblika teškog kriminala zaključen između Ureda Javnog tužilaštva Republike Makedonije i Tužilaštva Bosne i Hercegovine“.

TUŽILAŠTVO BiH U SVJETSKIM ASOCIJACIJAMA U BORBI PROTIV KRIMINALA

Međunarodna asocijacija agencija za borbu protiv korupcije (IAACA) Međunarodna asocijacija agencija za borbu protiv korupcije (IAACA) utemeljena je na Međunarodnoj konferenciji institucija za borbu protiv korupcije u oktobru 2006.g. održanoj u Pekingu, NR Kina. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je pozvano na navedenu konferenciju, te je na istoj i učlanjeno u ovu međunarodnu asocijaciju. Na konferenciji u Pekingu, predstavnici tužilaštava, policija i agencija za provođenje zakona, iz preko 120 zemalja svijeta, prezentirali su podatke i procjene prisutnosti korupcije različitim zemljama, te razgovarali o pronalаsku kvalitetnih zakonskih modaliteta za procesuiranje ovih krivičnih djela.

EDUKACIJA TUŽILACA TUŽILAŠTVA BiH

Uspostavljanjem Centara za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici

Srpskoj, isti su postali ravnopravni članovi Lisabonske mreže institucija koja djeluje u oblasti edukacije sudija i tužilaca u državama članicama Vijeća Europe, a obaveza svakog tužioca, prema entitetskim Zakonima o Centrima za edukaciju, je provođenje minimalne edukacije od četiri dana godišnje.

U 2006. godini, tužioci Tužilaštva BiH (državljani Bosne i Hercegovine) pored pohađanja obaveznih zakonom propisanih seminara, aktivno su se uključili i u ostale procese edukacija tužilaca, a isto tako bili su angažirani kao edukatori, te su prenosili svoja znanja i iskustva sudionicima seminara.

U organizaciji i entitetskih centara za edukacije, te UNDP-ia, tužioci Tužilaštva BiH svoje znanje su proširivali na seminarima i konferencijama na slijedeće teme: Ratni zločin; Vođenje teških postupaka-vještine iznošenja i prezentiranje slučajeva; Praktična primjena zakona o zaštiti svjedoka; Tehnike savladavanja stresnih situacija u sudnici; Istražni postupak; Postupak optuživanja i glavni pretres; Djelovanje pravosuđa i žrtve; Etika i stručna praksa; Finansijska policija, budžetski revizori i inspekcija; Postupak u slučaju neuračunljivosti; Trgovina ljudima; Krivična djela korupcije; Sudska psihologija i psihologija sudnice; Krivična djela u vezi carina i poreza i novi sistemi oporezivanja; DNK-tehnologija u procesu identifikacije nestalih osoba u BiH; Droga-izazov modernog društva; Upoznavanje sa sistemom sudske i tužilačke organizacije vladinih i nevladinih institucija; Europska konvencija o ljudskim pravima; Vještine zastupanja; Unaprijeđenje efikasnog provođenja menadžmenta i drugih poslova iz nadležnosti glavnog tužioca; Redovni i vanredni pravni lijekovi; Priznanje krivice, sporazumi o priznanju krivice i krivični nalog; Vođenje i komunikacija u sudovima i tužilaštvima; Trening za tužioce u procesuiranju ratnih zločina; Savjetovanje u krivičnoj oblasti - Zaštita ljudskih prava u krivičnom zakonu; Trening za primjenu proceduralnih mjera zaštite svjedoka i drugi.


23

STANJE KRIMINALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI

Federacija Bosne i Hercegovine

U 2006. godini, tužilaštva, sa područja mjesne nadležnosti Federalnog tužilaštva Federacije BiH, (10

kantonalnih tužilaštava) u radu su imala 28.228 predmeta u odnosu na (39.900) osoba, od kojih je (20.751) osoba, kao izvršilac krivičnih djela prijavljena tokom 2006. g. a što je za (819) osoba više od broja prijavljenih u 2005. godini.

Posmatrajući strukturu predmeta koji su bili u radu u tužilaštvima u FBiH, (26.308) ili 93% predmeta se odnose na djela opšteg kriminala, (1.733) predmeta na djela privrednog kriminala i djela ratnog zločina su zastupljena u (187) predmeta u odnosu na (483) osobe.

U tužilteljstvima u FBiH, vođene su istrage protiv (27.776) osoba, s tim da je 58 % istraga protiv (16.061) osoba pokrenuto tokom 2006. godine, a ostale istrage, protiv (11.715) osoba, pokrenute su ranijih godina i nastavljene u izvještajnoj godini. U (1.663) predmeta protiv (2.376) osoba, istrage su obustavljene, a u odnosu na (2.583) osobe tužilaštva su donijela naredbe o nesprovođenju istraga. Do kraja 2006. godine, od ukupnog broja vođenih istraga, 60% istraga protiv (16.805) osoba je okončano.

Na osnovu vođenih istraga, protiv (15.252) osobe podignute su optužnice. Od ukupnog broja optuženih, 97% % ili (14.749) osoba, optuženo je kao počinioci krivičnih djela opšteg kriminala, (85) osoba za djela ratnog zločina i (418) osoba za krivična djela privrednog kriminala. Oprtužnica sa krivičnim nalogom podignuto je protiv (5.823) osobe. Tužilaštva u Federaciji BiH, tokom 2006. godine, zaključila su Sporazume o priznanju krivice sa (1.315) optuženih osoba, a nadležni sudovi su prihvatili sporazume za (1.228) osoba ili 93% od ukupnog broja zaključenih sporazuma. Po optužnicama tužilaštava, nadležni sudovi u Federaciji BiH presudili su u (9.977) predmeta protiv (12.868) optuženih osoba, te je izrečeno (11.437) osuđujućih presuda, (458) osoba je oslobođeno, a u odnosu na (360) osoba izrečene su odbijajuće presude. Prema izvještajima tužilaštava u Federaciji BiH, (13.384) predmeta u odnosu na (20.002) prijavljene poznate osobe, ostalo je neriješeno. Pored gore navedenih predmeta, koji se odnose na punoljetne poznate počinioce krivičnih djela, tužilaštva u Federaciji u 2006. godini, radila su u predmetima u kojima su počinioci maloljetne osobe. Ovih predmeta bilo je ukupno (2.144) protiv (2.803) maloljetnih izvršilaca krivičnih djela, od kojih je (2.097) prijava zaprimljeno u izvještajnoj godini, što u odnosu na (2.064) prijave u 2005. godini, predstavlja stagnaciju prijavljenih maloljetnih izvršilaca krivičnih djela. Od ukupnog broja predmeta u radu protiv maloljetnih izvršilaca, tužilaštva u Federaciji BiH. rješavajući predmete protiv maloljetnih izvršilaca, donijela su (830) odluka o nepokretanju postupka, izdato je ukupno (539) prijedloga za izricanje odgojnih mjera , od kojih zavodskih (32) i vanzavodskih (507), te (5) prijedloga za izricanje kazni maloljetničkog zatvora. Nadležni sudovi u F BiH donijeli su ukupno (396) odgojnih mjera, (27) zavodskih, (369) vanzavodskih mjera i (2) kazne maloljetničkog zatvora. Nadalje, tužilaštva u F BiH, tokom 2006. godine, radila su po raznim izvještajima i informacijama (KTA predmeti), te je ove vrste predmeta, ukupno u radu bilo (24.229) s tim da je (10.415) zaprimljeno u izvještajnoj godini. Pored navedenih predmeta, tužilaštvima u Federaciji BiH u 2006. godine, dostavljene su (22.023) prijave protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela, te je ukupan broj ove vrste predmeta (KTN) iznosio (99.796) što predstavlja povećanje od 9% u odnosu na 2005. godinu.


24

Republika Srpska

U 2006. godini, tužilaštva sa područja mjesne nadležnosti Republičkog tužilaštva Republike Srpske, imala su u radu (12.938) predmeta u odnosu na (18.853) osobe, od kojih su (12.083) osobe, kao izvršioci krivičnih djela, prijavljene u 2006. godini, što je za (225) osoba manje, od prijavljenih osoba u 2005.g.

Od ukupnog broja predmeta u radu, na djela opšteg kriminala se odnosi (11.410) predmeta ili 88%, na djela privrednog kriminala (1.334) predmeta u odnosu na (2.084) osobe, te djela ratnog zločina (194) predmeta u odnosu na (1.468) osoba. Tužioci u tužilaštvima u Republici Srpskoj, vodili su istrage u (10.236) predmeta protiv (14.364) osobe. Istrage su vođene za djela opšteg kriminala protiv (12.237) osoba, u (9.328) predmeta. Za djela privrednog kriminala protiv (1.113) osoba u (739) predmeta, te istrage protiv (1.014) osoba, u (169) predmeta osumnjičenih za djela ratnog zločina. Od ukupnog broja vođenih istraga, 50% istraga pokrenuto je tokom 2006.g., protiv (8.575) osoba u (6.835) predmeta, dok su istrage protiv (5.789) osoba u (3.401) predmetu pokrenute u prethodnom periodu. Istrage su obustavljene u (1.667) predmeta protiv (2.261) osobe, dok su odnosu na (1.432) osobe u (1.168) predmeta, tužioci Republike Srpske donijeli naredbe o nesprovođenju istraga. Do kraja 2006. godine, od ukupnog broja vođenih istraga, protiv (4.882) osobe u (2.849) predmeta, istrage su ostale neriješene.

Tužilaštva u Republici Srpskoj, optužila su (7.230) osoba u (6.019) predmeta. Od navedenog broja optuženih osoba, sa prijedlogom za izdavanje krivičnog naloga, optužene su 3.882 osobe u 3.340 predmeta. Od ukupnog broja podignutih optužnica, od strane nadležnih sudova u Republici Srpskoj, potvrđeno je 85%, protiv 6.128 osoba u 5.031 predmetu. Potvrđivanje optužnica odbijeno je u odnosu na 1.144 osobe u 500 predmeta.

Tužilaštva u Republici Srpskoj tokom 2006.g. zaključila su Sporazume o priznanju krivice sa (1.013) optuženih osoba u (860) predmeta, a nadležni sudovi su prihvatili 81% predloženih sporazuma zaključenih sa (821) optuženom osobom. Broj zaključenih sporazuma o priznanju krivice je, u odnosu na 2005.g. manji za (310) osoba. Po optužnicama tužilaštava, nadležni sudovi u Republici Srpskoj izrekli su presude u odnosu na (7.202) osobe, u (6.191) predmetu. Osuđeno je (6.162) osoba u (5.105) predmeta, (426) osoba je oslobođeno, u odnosu na (183) osobe donesene su odbijajuće presude a protiv (430) osoba postupci su obustavljeni.

Pored gore navedenih(KT) predmeta koji se odnose na punoljetne poznate počinitelje krivičnih djela, tužilaštva u Republici Srpskoj, u 2006. godini imala su u radu (897) (KTM) predmeta u kojima su evidentirane (1.344) maloljetne osobe kao počinioci krivičnih djela. Od ukupnog broja predmeta, u kojima se evidentiraju maloljetni počinioci krivičnih djela, (706) predmeta u odnosu na (1.034) maloljetnika, primljena su tokom 2006. godine, što je za (92) maloljetna izvršioca više nego u 2005.g. Od ukupnog broja predmeta u radu protiv maloljetnih izvršilaca, tužilaštva u Republici Srpskoj, rješavajući predmete protiv maloljetnih izvršilaca, donijela su (75) odluka o nepokretanju postupka, izdato je ukupno (361) prijedlog za izricanje odgojnih mjera od kojih je zavodskih (8) i vanzavodskih (353), te (5) prijedloga za izricanje kazni maloljetničkog zatvora. Nadležni sudovi u Republici Srpskoj donijeli su ukupno (293) odgojne mjere, (5) zavodskih, (288) vanzavodskih mjera i (6) kazni maloljetničkog zatvora. Nadalje, tužilaštva u RS-u, tokom 2006. godine, radila su po raznim izvještajima i informacijama (KTA predmeti), te je ove vrste predmeta, ukupno u radu bilo (9.565), s tim da je (6.585) predmeta zaprimljeno u izvještajnoj godini. Pored navedenih predmeta, tužilaštvima u Republici Srpskoj u 2006. godini, dostavljeno je (6.585) prijava protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela, te je ukupan broj ove vrste predmeta (KTN) iznosio (45.254), što je za (4.212) predmeta više u odnosu na 2005.g.


25

Brčko Distrikt

U 2006. godini, Javno tužilaštvo Brčko Distrikta, imalo je u radu (520) predmeta u odnosu na (694)

poznate osobe. Sve osobe prijavljene su u 2006.g., te u odnosu na broj prijavljenih osoba u 2005.g. (1.235 osoba) može se konstatirati pad u broju prijavljenih osoba od 56%. Od ukupnog broja predmeta u radu, (36) predmeta u odnosu na (71) osobu, odnose se na djela privrednog kriminala, djela ratnog zločina su sadržana u (2) predmeta protiv (5) osoba, te najveći broj predmeta, (482) ili 93% protiv (618) osoba, odnose se na djela opšteg kriminala. Javno tužilaštvo Brčko Distrikta vodilo je istrage protiv (1.111) osoba, s tim da je 61% istraga, protiv (679) osoba pokrenuto tokom 2006. godine, a preostali broj se odnosi na istrage iz prethodnog perioda. Od ukupnog broja vođenih istraga, u (101) predmetu protiv (158) osoba, istrage su obustavljene. Do kraja 2006. godine, od ukupnog broja vođenih, okončano je 60% istraga u (481) predmetu protiv (661) osobe. Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH nije donijelo niti jednu naredbu o neprovođenju istrage. Temeljem vođenih istraga, protiv (476) osoba u (381) predmetu, podignute su optužnice, od kojih je 97% potvrđeno. Tokom 2006. godine, Javno tužilaštvo Brčko Distrikta, Sporazume o priznanju krivice zaključilo je sa (90) optuženih osoba, a nadležni Sud Brčko Distrikta sve predložene sporazume je prihvatio. Po optužnicama Javnog tužilaštva, Sud Brčko Distrikta, presudio je u (360) predmeta protiv (466) osoba

Pored predmeta koji se odnose na punoljetne poznate počinioce krivičnih djela, u Javnom tužilaštvu Brčko Distrikta, u 2006. godini, bilo je ukupno u radu (40) predmeta prema (58) maloljetnih izvršilaca krivičnih djela. Javno tužilaštvo Brčko Distrikta, donijelo je prema (12) maloljetnika odluke o nepokretanju postupka, (3) prijedloga za obustavu postupka, (21) prijedlog za izricanje vanzavodskih odgojnih mjera. Nadležni Sud Brčko Distrikta je izdao (14) vanzavodskih mjera. Pored navedenih predmeta, tokom 2006. godine, Tužilaštvu Brčko Distrikta, dostavljene su (1.204) prijave protiv nepoznatih izvršilaca krivičnih djela, te je ukupan broj ove vrste predmeta (KTN) iznosio (5.734).


26

STRATEŠKI PLAN TUŽILAŠTVA BiH 2006-2009.g.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je institucija koja postoji tri godine. To je institucija koja je u

proteklom periodu od četvero prvoimenovanih domaćih tužilaca i nekolicine pratećeg osoblja, narasla do institucije u kojoj, trenutno radi 16 domaćih i 10 međunarodnih tužilaca, te veći broj drugog osoblja. To je takođe institucija koja je zavidno opremljena u svakom pogledu, te raspolaže sa izuzetnim uslovima za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti.

Napornim radom Tužilaštvo BiH uspjelo je okončati jedan od najvećih slučajeva organiziranog kriminala u kojem je ukupna izrečena kazna zatvora veća od 50 godina. To je prva takva presuda u Bosni i Hercegovini, a cijeli postupak je okončan za manje od jedne godine. Cijeli postupak je vodio domaći tužilac, uz potporu domaćeg osoblja i pred domaćim tročlanim vijećem Suda Bosne i Hercegovine. Ovaj proces je omogućen uz potporu međunarodne zajednice i zapravo pokazuje da su naše domaće institucije u potpunosti sposobne da ispune očekivanja koja su pred njima uz daljnju potporu međunarodne zajednice.

Treba istaknuti da je najznačajniji uspjeh postignut uspostavom Posebnog odjela za ratne zločine

Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Iako pravilo 11bis Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ o ustupanju optužnica koje je podiglo Tužilaštvo MKSJ postoji od 17. juna 2004. godine, prvi predmet ustupljen nekoj od zemalja bivše Jugoslavije proslijeđen je upravo ovom tužilaštvu. Brojni predmeti uspješnog procesuiranja za krivična djela trgovine ljudima doprinijeli su da Bosna i Hercegovina ne bude više sigurno utočište za trgovce ljudima i mjesto najtežih oblika seksualne eksploatacije žrtava trgovine putem prostitucije.

Samo, bez potpore međunarodne zajednice i zemalja donatora, Tužilaštvo BiH kao dio pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine ne bi uspjelo u ovako kratkom vremenu osnovati institucije koje su za ovaj posao nužne. To uključuje zapošljavanje potrebnog domaćeg i međunarodnog osoblja, primjenu automatiziranog sistema i izgradnju odgovarajućeg prostora.

Međutim, ovaj proces još uvijek nije završen. Pred svima nama je period u kome je potrebno osigurati da proces tranzicije uspostavljenih kapaciteta i funkcija, bezbolno pređe sa Ureda registrara na Tužilaštvo BiH. To nije nimalo jednostavan proces, niti nešto što se može dogoditi preko noći. Mnogi aspekti ove tranzicije će biti implementirani u periodu 2006-2007, a dalja potpora međunarodne zajednice će pomoći da se osigura neometana tranzicija. Konačni cilj Tužilaštva BiH jeste uspostaviti potpuno funkcionalnu i održivu domaću instituciju koja će, u dogledno vrijeme, biti spremna i sposobna ispunjavati zadaće iz svoje nadležnosti za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.


27

MJERE ZA OSTVARENJE CILJEVA U PERIODU 2006-2010 Strateški cilj 1. Dosljedno zalaganje na uspostavi vladavine prava, uz punu primjenu načela pravde i pravičnosti, uvažavajući najviše standarde primjene i zaštite ljudskih prava. Mjere:

- Implementacija najviših etičkih i profesionalnih standarda u radu tužilaca i drugih uposlenika - Kontinuirana edukacija tužilaca i drugih uposlenika. - Aktivno sudjelovanje u procesu reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, uključujući

aktivno sudjelovanje kod predlaganja i izmjene zakonskih i drugih propisa koji uređuju ovu oblast. -

Strateški cilj 2. Dosljedan i beskompromisan pristup krivičnom gonjenju i procesuiranju svih krivičnih djela iz svoje nadležnosti, a naročito u oblastima procesuiranja krivičnih djela ratnih zločina, te krivičnih djela organiziranog kriminala, privrednog kriminala i korupcije. Čvrsto insistiranje na izradi novih i primjeni postojećih zakonskih rješenja u cilju onemogućavanja da učinitelji krivičnih djela zadrže nezakonito stečenu korist. Mjere:

- Povećanje broja istraga za najteža krivična djela uz kontinuirano povećanje kvaliteta i profesionalnih standarda, kako u toku istrage tako i u toku suđenja.

- Aktivno sudjelovanje Tužilaštva u koordiniranju aktivnosti svih agencija za provođenje zakona na teritoriju Bosne i Hercegovine u cilju otkrivanja i suzbijanja najtežih krivičnih djela.

- Aktivno sudjelovanje Tužilaštva u kreiranju kriminalne politike u Bosni i Hercegovini, kroz sudjelovanje u izradi temeljnih dokumenta poput strategija za borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije, terorizma, procesuiranje ratnih zločina i slično.

- Aktivno sudjelovanje u procesu reforme policijskog sistema u Bosni i Hercegovini, uključujući aktivno sudjelovanje kod predlaganja i izmjene zakonskih i drugih propisa koji uređuju ovu oblast.

- Aktivno sudjelovanje u procesu uspostavljanja efikasnih mehanizama i procedura za oduzimanje nezakonito stečene i koristi, te racionalnog upravljanja i raspolaganja oduzetom imovinom, uključujući aktivno sudjelovanje kod predlaganja i izmjene zakonskih i drugih propisa koji uređuju ovu oblast.

- Strateški cilj 3. Izgradnja povjerenja javnosti u Tužilaštvo i druge pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini, uključujući izgradnju povjerenja i razumijevanja javnosti u način rada pravosudnih i policijskih organa, te razvijanje osjećaja građana Bosne i Hercegovine da su pravosudne institucije u njihovoj službi i u funkciji zaštite njihovih prava i sloboda i primjene zakona na pravičan, nepristrasan i profesionalan način. Mjere:

- Podizanje svijesti javnosti putem sredstava javnog informisanja o ulozi i nadležnostima Tužilaštva kao i drugih pravosudnih institucija

- Podizanje svijesti javnosti o načinima na koji oni mogu uticati na rad pravosudnih institucija. - Redovno izvještavanje o postignutim rezultatima u radu i stanju kriminaliteta. - Olakšavanje pristupa javnim dokumentima i informacijama u posjedu Tužilaštva, a naročito putem

Internet stranice Tužilaštva. - Razvijanje saradnje sa sredstvima javnog informisanja i sudjelovanje u edukaciji novinara koji

izvještavaju i prate krivično pravosuđe. - Redovno praćenje javnog mnijenja i analiziranje rezultata. - Aktivnosti na edukaciji građana putem medija, predavanja, letaka i slično o njihovim pravima i

slobodama


28

Strateški cilj 4. Izgradnja efikasnih kapaciteta Tužilaštva u organizacijskom smislu uz ostvarenje principa isplativosti uloženih sredstava, uz konstantne napore usmjerene ka povećanju motiviranosti uposlenih u obavljanju svojih poslova. Mjere:

- Usklađivanje zakonskih propisa kojima se reguliše rad Tužilaštva u skladu sa nadležnostima, strukturom i obimom poslova Tužilaštva.

- Donošenje i primjena internih dokumenata o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju Tužilaštva. - Kadrovsko popunjavanje visokostručnim osobljem. - Osiguranje dosljedne primjene zakonskih propisa kojima se reguliše područje oduzimanja nezakonito

stečene dobiti u krivičnim postupcima.

Strateški cilj 5. Identifikacija, planiranje i osiguranje potrebnih materijalnih i finansijskih sredstava za nesmetan rad Tužilaštva u okviru zakonom propisanih nadležnosti. Mjere:

- Osiguranje materijalno-finansijskih uslova za nesmetan rad u skladu sa utvrđenim strateškim ciljevima. - Omogućavanje nesmetanog procesa tranzicije kapaciteta i funkcija sa Ureda registrara na Tužilaštvo, te

postepen prenos obaveza međunarodne zajednice na domaće institucije. - Planski, sistematski i činjenično utemeljni nastup prema institucijama Bosne i Hercegovine nadležnim

za osiguranje sredstava za finansiranje pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Strateški cilj 6. Ustrajnost na kontinuiranom praćenju primjene i poboljšanju zakonskih rješenja koja određuju djelokrug rada Tužilaštva, kao i opredijeljenost za izgradnju što efikasnijih modaliteta saradnje sa drugim pravosudnim institucijama i agencijama za provođenju zakona, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Mjere:

- Dosljedna primjena postojećih okvira za saradnju sa drugim pravosudnim institucijama i agencijama za provođenju zakona.

- Primjena međunarodnih multilateralnih i bilateralnih ugovora o saradnji. - Iniciranje uspostavljanja novih mehanizama za saradnju uz unaprijeđenje postojećih. - Kontinuirane analize rezultata rada i primjene zakonskih propisa kojima se uređuje nadležnost

Tužilaštva i sveobuhvatna borba na sprječavanju i suzbijanju kriminala. Strateški cilj 7. Zalaganje za uvođenje i primjenu novih tehnoloških dostignuća u radu Tužilaštva, a naročito u pogledu uvođenja sistema za automatsku obradu i upravljanje predmetima, kao i korištenje IT tehnologija. Mjere:

- Uvođenje i korištenje Interneta i elektronske pošte u svakodnevnom radu. - Uvođenje informacionog sistema za automatsku obradu i upravljanje predmetima Tužilaštva. - Uvođenje sistema elektronskog pohranjivanja i čuvanja dokaza i drugih materijala u krivičnom

postupku. - Korištenje analitičkog software-a za analizu dokaza i drugih materijala, te izradu analitičkih i

kriminalističko-obavještajnih izvještaja.


29

FINANSIJSKII IZVJEŠTAJ TUŽILAŠTVA BiH za 2006.g

Odobreni budžet za Tužilaštvo BiH za 2006. godinu iznosio je 3.000.000,00 KM, a struktura odobrenog budžeta bila je:

- tekući izdaci .............................................................................................2.850.000,00 KM, - kapitalni izdaci ............................................................................................100.000,00 KM, - program posebne namjene – međunarodna suradnja..............................50.000,00 KM,

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, tokom 2006.g. ostvarilo je ukupne troškove u iznosu od 2.566.621,00

KM ili 86% odobrenog budžeta za 2006.godinu. Sredstva Programa posebne namjene Tužilaštvo je koristilo u svrhe za:

- isplate putnih troškova međunarodnih tužilaca, - isplate troškova svjedoka i vještaka koji su angažovani od strane međunarodnih tužilaca, - nabavke manjeg dijela uredskog materijala za potrebe Posebnog odjela za organizirani, privredni

kriminal i korumpiranost Tužilaštva BiH, - plaćanje troškova nastalih posjetama Tužilaštvu BiH od strane međunarodnih delegacija

TABELARNI PREGLED

Period izvještaja: od 01.01.2006. do 31.12.2006. godine

Red. broj

Vrsta Rashoda

Ekonom. Kod

Proračun za 2006.

PRESTRU KTUIRANJE

Ostvarenje

31.12.2006.

Razlika (4-5)

Indeks (5/4)

1 2 3 4 5 6 7

I Tekući izdaci 2.850.000 2.439.48

7 410.513 0,86

1. Plaće uposlenih 611100 2.041.939 1.964.426 77.513 0,96

2. Naknade troškova uposlenih 611200 268.061 146.186 121.875 0,55 3. Putni troškovi 613100 80.000 44.594 35.406 0,56 4. Izdaci za PTT usluge 613200 60.000 50.000 39.072 10.928 0,65 5. Izdaci za kom.usl.i energ. 613300 60.000 70.000 63.237 6.763 1,05 6. Nabavka materijala 613400 60.000 30.328 29.672 0,51 7. Izdaci za usl. prevoza i goriva 613500 20.000 14.528 5.472 0,73 8. Unajmljivanje imovine i opreme 613600 5.000 5.000 0,00 9. Izdaci za tekuće održavanje 613700 40.000 23.343 16.658 0,58 10. Izdaci za osiguranje 613800 15.000 2.858 12.142 0,19 11. Ugovorene usluge 613900 200.000 110.916 89.084 0,55 III Kapitalni izdaci 100.000 99.783 217 1,00 1. Nabavka građevina 821200 2. Nabavka opreme 821300 100.000 99.783 217 1,00 3. Nabavka ostalih stalnih sreds. 821400

IV U K U P N O : 2.950.000

2.539.270 410.730 0,86


30

PROGRAM POSEBNE NAMJENE - MEĐUNARODNA SARADNJA

1 Putni troškovi 613110 5.550 0 5.550 0,00 2 Tekuće održavanje 613700 2.250 1.005 1.246 0,45

4 Nabavka materijala 613.400 10.000 15.003 -5.003 1,50 7 Prevoz i gorivo 613500 3.400 3.400 0,00 8 Ugovorene usluge 613915 28.800 11.344 17.456 0,39 9 821000 0 10 U K U P N O : 50.000 27.351 22.649 0,55

11 U K U P N O ZA PRORAČUN 3.000.000 2.566.621 433.379 0,86

Z B I R N O

Izvršenje budžeta sa 31.12.2006.godine

Red Vrsta Ekonom.

Proračuna PRESTRU Razlika Indeks

broj Rashoda kod za 2006. KTUIRANJE

Ostvarenje

31.12.2006. (4-5) (6/5)

1 2 3 4 5 6 7 8

I Tekući izdaci 2.900.000 2.466.83

8 433.162 0,85

1. Plaće uposlenih 611100 2.041.939 0 1.964.426 77.513 0,96 2. Naknade troškova uposlenih 611200 268.061 0 146.186 121.875 0,55 3. Putni troškovi 613100 85.550 0 44.594 40.956 0,52 4. Izdaci za PTT usluge 613200 60.000 50.000 39.072 10.928 0,65 5. Izdaci za kom.usl.i energ. 613300 60.000 70.000 63.237 6.763 1,05 6. Nabavka materijala 613400 70.000 0 45.330 24.670 0,65 7. Izdaci za usl. prevoza i goriva 613500 23.400 0 14.528 8.872 0,62

8. Unajmljivanje imovine i opreme 613600 5.000 0 0 5.000 0,00

9. Izdaci za tekuće održavanje 613700 42.250 0 24.347 17.903 0,58 10. Izdaci za osiguranje 613800 15.000 0 2.858 12.142 0,19 11. Ugovorene usluge 613900 228.800 0 122.259 106.541 0,53 KAPITALNI IZDACI 100.000 99.783 217 1,00 9 U K U P N O : 3.000.000 2.566.621 433.379 0,86


31

PLANIRANJE BUDŽETA U 2007.G. Pri izradi projekcije budžeta za 2007.g. Tužilaštvo BiH imalo je krajnje restriktivan pristup prilikom

utvrđivanja pojedinih kategorija troškova, vodeći računa o izvršenju budžeta za 2006. godinu, i planiranim parametrima glede daljnjeg razvoja i nastavka započetog procesa reforme ove institucije u narednom periodu. Povećanje budžeta u 2007.g. je rezultat povećanja broja uposlenih (prenos nadležnosti sa Ureda registrara - prijem u radni odnos novih tužilaca, stručnih savjetnika, saradnika i administrativnih radnika), što se direktno reflektovalo na poziciju plaće i naknade troškova uposlenih i za posljedicu imalo srazmjerno povećanje materijalnih troškova, kao i porast sredstava na poziciji kapitalni izdaci. Plaće su korektno i precizno izračunate, u skladu:

- Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudskim i pravosudnim institucijama na nivou BiH;

- Odluci o načinu obračuna plaća i ostalih materijalnih prava uposlenika u Tužilaštvu BiH, broj A-314/04 od 01.06.2004. godine.

Materijalni troškovi su projicirani na bazi historijskog troška koji je uvećan srazmjerno povećanju broja uposlenika u Tužilaštvu – Tužiteljstvu BiH. Predviđen broj uposlenika je 118, od kojih je 25 tužilaca i ukupno 93 djelatnika (stručni savjetnici, stručni saradnici i administrativni radnici), pri čemu su korišteni iskustveni normativi koji prate ovu vrstu djelatnosti.

Povećanje pozicije ugovorene usluge, rezultat je stvarnih potreba, a odnosi se na enormno povećanje broja i složenosti predmeta, kao i primjene ZKP-u, po kome tužilaštva imaju plaćati sve troškove koje stvore od početka primjene ZKP-u.

TUŽILAŠTVO BiH GLAVNI TUŽILAC Marinko Jurčević


32

SADRŽAJ

UVOD 2

OVLASTI TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE 2

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE 3

URED REGISTRARA I TRANZICIJA UREDA REGISTRARA U PRAVOSUDNE INSTITUCIJE BIH 5

UKUPAN RAD TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE 13

STRUKTURA KAZNENIH DJELA IZ NADLEŽNOSTI TUŽILAŠTVA BIH 15

OSTALA PODRUČJA DJELOVANJA I AKTIVNOSTI TUŽILAŠTVA BIH 18

RAD TUŽILAŠTVA KROZ AKTIVNOSTI UDARNIH GRUPA 18

SARADNJA TUŽILAŠTVA BIH SA MKSJ 19

SARADNJA TUŽILAŠTVA BIH NA REGIONALNOJ RAZINI 22 TUŽILAŠVO BIH U SVJETSKIM ASOCIJACIJAMA U BORBI PROTIV KRIMINALA 23

EDUKACIJA TUŽILACAA TUŽILAŠTVA BIH 23

STANJE KRIMINALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI 24

STRATEŠKI PLAN TUŽILAŠTVA BIH 2006-2009.g 27

MJERE ZA OSTVARENJE CILJEVA U PERIODU 2006-2010 28

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ TUŽILAŠTVA BIH ZA 2006.g 29

PLANIRANJE BUDŽETA U 2007.g 31

Documents

IZVJEŠTAJ O RADU TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA …tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/Izvjestaj_o_radu_Tuzilastva_2006-_bos.pdf · vladavine zakona u Bosni i Hercegovini kao preduslova