Nabavka sirovina, materijala i sitnog inventara

1.Uvod

U toku svog kolovanja u Ekonomsko hemijskoj koli nauila sam mnogo toga vezano za knjigovodstvo preduzea, ali takoer sam nauila da je dobro voenje knjiga i praenje promijena u preduzeu jedan od vanih faktora uspjenog poslovanja preduzea.Moj maturski rad sadri odreenu temu iz knjigovodstva iji je naziv Nabavka sirovina, materijala i sitnog inventara Knjigovodstvo je oblik privredne evidencije o stanju i kretanju imovine, kapitala, obaveza, prihoda, rashoda i finansijskog rezultata preduzea u skladu sa zakonom o raunovodstvu, raunovodstvenim standardima i aktima preduzea.

2. Pojam materijala

U bilansima svih zemalja, materijal je istaknut kao pozicija aktive i ubraja se u grupu obrtnih sredstava. Poto se ubraja u obrtnu imovinu, materijal je predmet rada koji po svojoj prirodi i namjeni, ne ostaje trajnije u preduzeu, ve je potreban za obavljanje procesa proizvodnje. U proizvodnji i u proizvodnim preduzeima, materijal se troi da bi se, kao rezultat tog troenja, dobio nov proizvod. Osnovna karakteristika materijala je da se jednokratno upotrebljava tj. utroi se u jednokratnoj upotrebi i da time prenosi cijelu svoju vrijednost u vrijednost novog proizvoda. U najirem smislu pod materijalom se pored sirovina, osnovnog i pomonog materijala tj. predmeta rada podrazumijevaju i pomoni neproizvodni materijal, gorivo i mazivo, sitan inventa, ambalaa, auto gume i otpaci.

Sirovine su sredstva koja se nabavljaju sa prvenstvenim ciljem troenja u procesu proizvodnje ili pri pruanju usluga. Nabavka i utroak zaliha sirovina, repromaterijala i ostalog pomonog materijala se evidentira u materijalnom knjigovodstvu, najee primjenom adekvatnog softvera koji omoguava automatski obraun po FIFO ili metodi prosjenog ponderisanog troka.

Osnovni materijal su proizvodi preraivake industrije koji zajedno sa sirovinama ine osnovnu sadrinu nekog proizvoda.

Pomoni proizvodni materijal ulazi u sastav novog proizvoda, ali ne ini njegovu osnovnu sadrinu. U ovu vrstu materijala moemo kao primjer navesti boju, lijepak, lak ...

Pomoni neproizvodni materijal su materijali koji ne ulaze u sastav novog proizvoda ali omoguavaju normalno odvijanje procesa proizvodnje i poslovne aktivnosti u cjelini.

Gorivo takoe ubrajamo u materijal koji je shvaen u irem smislu definicije i koji moe biti tehnoloko, energetsko i gorivo za ogrjev.Sitan inventar ine sva ona sredstva za rad iji je vijek trajanja krai od jedne godine ili im je pojedinana nabavna vrijednost manja od propisanog limita.

Ambalaa predstavlja materijal ali i stvari koje slue za pakovanje proizvoda radi ouvanja njihovog kvaliteta i kvantiteta kako pri skladitenju tako i pri transportu. Sa gledita funkcije moe se podjeliti na: ambalau koja ima karakter osnovnog sredstva i ambalau koja ima karakter obrtnog sredstva.Na kontima grupe 10 se evidentiraju zalihe svih sirovina i materijala, kao i zalihe rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalae, auto-guma i slinih zaliha. Na kontima grupe 1 se iskazuje: Obraun troka nabavke ( konto 100) Sirovine i materijal ( konto 101) Rezervni dijelovi ( konto 102 ) Autogume i ambalaa ( konto 103 ) Alat i sitan inventar ( konto 104 ) Odstupanje od cijena ( konto 108 ) Ispravka vrijednosti sitovina, materijala, dijelova i inventara ( konto 109 )Pored sirovina i materijala koji se direktno troe u procesu proizvodnje, na kontima grupe 10 se iskazuje i zalihe pogonskog i pomonog materijala, materijala za ienje i odravanje, goriva i maziva, kancelarijskog i drugog potronog materijala i sl.

Po pitanju naina knjigovodstvenog evidentiranja zaliha, moemo razlikovati: Knjienje nabavke zaliha uz potrebu konta 100. Obraun trokova nabavke, ili direktno na odgovarajua konta prema vrstama zaliha Koritenje stvarnih cijena zaliha, ili koritenje stalnih cijena zaliha uz upotrebu konta 108- odstupanja od cijena.Zalihe se vrednuju po nioj od sljedee dvije vrijednosti: Nabavnoj vrijednosti ( cijeni kotanja ) Neto prodajnoj vrijednosti Nabavna vrijednost / cijena kotanja zaliha obuhvata sve trokove nabavke, trokove proizvodnje i druge trokove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje stanje. Trokovi nabavke zaliha obuhvataju fakturnu cijenu, uvozne carine i druge pristrojbe ( osim onih koje pravno lice moe kasnije povratit od poreznih vlasti ), trokove prevoza, trokove rukovanja i druge trokove koji se mogu direktno pripisati konkretnoj nabavci robe, materijala i usluga. Neto ostvariva (utriva) vrijednost je procijenjena prodajna cijena u redovnom toku poslovanja umanjena za procijenjene trokove dovrenja i procijenjene trokove koji su neophodni da se obavi prodaja.

Bez obzira na to kako se vrednovale zalihe u poslovnim knjigama, po nabavnoj vrijednosti, prodajnoj vrijednosti ili planskoj, sve te vrijednosti se u finansijskim izvjetajima svode na nabavnu vrijednost, jer su ukalkulisani RUC, ukalkulisani PDV i odstupanje od cijena (u sluaju vrednovanja po prodajnoj ili planskoj vrijednosti ) korektivna konta koja se upisuju u kolonu 6 Ispravka vrijednosti.

3. Nabavka materijalaNa raunu 510 iskazuje se nabavka materijala u korist rauna grupe 43 obaveze iz poslovanja, kada se podaci o stanju, nabavci i trokovima materijala vode na raunu 910 Materijal, u okviru obrauna trokova i uinaka. U tom sluaju na kraju obraunskog perioda odobrava se raun 510 uz zaduenje svih rauna iz grupe 51 za iznos trokova i zaduenja, ili se odobrava raun grupe 10 Zalihe materijala za promjenu vrijednosti zaliha na kraju obraunskog perioda. Kada se evidencija o kretanjima zaliha vodi samo u finansijskom knjigovodstvu, u okviru grupe 10- sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar, tada se ne upotrebljava konto 510 Nabavka sirovina, materijala, rezervnih dijelova i inventara. Konto 510 je vezan iskljuivo za evidentiranje zaliha u okviru klase 9 Obraun trokova i uinaka.Primjer: Nabavljen je materijal od domaeg dobavljaa nabavne vrijednosti 12 000,00 KM,sa zaraunatim PDV-om u iznosu 2 040,00 KM.

R.brOpisKontoIznos

DugujePotrauje

1.Nabavka materijalaUlazni PDVDobavljai u zemljiZa nabavku materijala51012 000,002 040,00

55 588,00

14 040,00

55 588,00

270

432

2.Zalihe materijalaKonto za preuzimanje nabavkiZa preuzimanje nabavke materijala910

901

Za knjienje na ovom raunu najneposrednije bi se mogli primenjivati sljedei meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja : MRS 2 Zalihe, koji regulie priznavanje, vrednovanje i objelodanjivanje u vezi sa robom.MRS 3 Trokovi pozajmljivanja koji se primenjuje u sluaju da se preduzee opredijelilo za doputeni alternativni postupak za kapitalizovanje trokova pozajmljivanja.

Nabavku materijala prati slijedea osnovna dokumantacija:1. Faktura isporuioca2. Faktura prevoznika 3. Skladina primka

Raun ( faktura ) je pismeni obraun isporuene robe ili izvrene usluge koji sastavlja isporuilac i alje kupcu. Dobavlja ispostavlja fakturu u vie primjeraka a najmanje u 2 od ega je po jedan za svaku ugovorenu stranu. Iz sadraja fakture vidi se na osnovu ega je roba otpremljena. To moe da bude ugovor, a moe biti usmena, pismena, telefonska, telegrafska ili telex narudba. Iz fakture se vidi kako je roba otpremljena (kamionom, vozom, brodom..).Jedna od klauzula u fakturi je ko snosi prevozne trokove. Za tu svrhu postoji izraz franco ( FCO ) to znai osloboen od plaanja. Uz ovaj izraz postoji i mjesto to znai da do tog mjesta dobavlja snosi trokove prevoza a dalje ih snosi kupac.Svi elementi fakture (koliina, cijena, nain otpreme, rok plaanja, klauzula o prevoznim trokovima i sl ) sadrani su ve u samom ugovoru odnosno zakljunici a u fakturi se ponovo navode da bi se izbjegli nesporazumi. Faktura je dokument na osnovu koje se vri knjienje isporuke na raunu kupca i raunu dobavljaa. Skladina primka je dokument koji ispostavlja skladite nakon kvalitativnog i kvantitavnog prijema materijala. Ona nije unificirani obrazac jer njen oblik i sadraj svako preduzee prilagoava svojim potrebama. Primku ispisuje skladitar u nekoliko primjeraka to zavisi od organizacije materijalno-finansijskog poslovanja u konkretnom preduzeu ali najmanje u 2 primjerka. Jedan primjerak koji su potpisala odreena lica, skladitar dostavlja nabavnoj slubi, a drugi primjerak ostaje u bloku kod skladitara. Nabavna sluba sastavlja kalkulaciju na posebnom listu i kompletnu dokumentaciju dostavlja likvidaturi. Materijal se moe nabavljati pod dvije cijene, i to : 1. STVARNA CIJENA MATERIJALA2. PLANSKA CIJENA MATERIJALA

Stvarna nabavna cijena se utvruje na osnovu fakture dobavljaa i stvarnih zavisnih trokova nabavke. Kao jedno od nedostataka ovog naina evidencije materijala navodi se potreba ekanja pratee dokumantacije pa tek onda knjienje.Planska ili stalna cijena je unaprijed utvrena kako bi se olakala evidencija materijala. Na taj nain stvara se mogunost evidencije materijala bez ekanja dokumentacije pomou koje se utvruje stvarna vrijednost materijala Ukoliko se javi odstupanje u cijeni koristi se konto 108 odstupanje od cijene, i njegova uloga je da plansku cijenu pretvori u stvarnu.

4. Knjienje nabavke materijala po stvarnoj cijeni

Kada se nabavlja vie vrsta materijala, a eli se obraunati pojedinana nabavna cijena radi analitike evidencije zaliha, potrebno je razlikovati trokove koji se mogu dijeliti prema koliini i trokove koji se obraunavaju prema vrijednosti zaliha.Trokovi prevoza, utovara, istovara, skladitenja i slino se vezuju za teinu nabavljanih zaliha i tako se ( srazmjerno koliini) i rasporeuju, dok trokovi koji se obraunavaju i zavise od vrijednosti ( kao to su porezi, carine, osiguranje i druge dadbine, gdje je fakturna vrijednost i osnovica obrauna pojedinanih trokova ) dijele prema srazmjeri pojedinanih fakturnih vrijednosti.Materijalno knjigovodstvo kao sluba duno je da obraunava stvarnu nabavnu cijenu materijala na osnovu dokumentacije vezane za fakturu dobavljaa, kao i dokumentacije vezane za zavisne trokove nabavke (ZTN).

STVARNA NABAVNA CIJENA JE JEDNAKA: FAKTURNA CIJENA MATERIJALA + ZAVISNI TRO.NABAVKE (ZTN)

Ako se materijal vodi po stvarnoj cijeni, onda nabavka materijala ide po stvarnoj nabavnoj cijeni.Meutim, kod troenja materijala javlja se problem koju cijenu obraunati kada materijal izlazi iz magacina, odnosno, materijalnog knjigovodstva (ako su nabavne cijene materijala razliite)Da bi rijeili ovaj problem postoji vie metoda: FIFO METOD (first in, first out ) tj. Prva ulazna- prva izlazna

LIFO METOD ( last in, first out ) tj. Posljednja ulazna- prva izlazna

METOD PROSJENIH CIJENA ( weight average cost )

Primjer : Knjienje nabavke materijala po stvarnim cijenamaPo fakturi broj 18/98 izvrena je nabavka materijala od 4000,00 KM + PDV. Primljena je faktura peditera za utovar i istovar materijala na 1000,00 KM + PDV. Izmirene su obaveze prema dobavljaima. Izvriti obraun nabavke.

Rd/brOPISKontoDugujePotrauje

1.1Obraun trokova nabavkeUlazni PDV Dobavljai u zemlji faktura br. 18/981002704324000,00680,00

1000,00170,00

4680,00

1170,00

1.2Obraun trokova nabavkeUlazni PDVDobavljai u zemlji

Trokovi prevoza100270432

5850,00

5850,00

1.3 Dobavljai u zemlji iro-raun

Po fakturi peditera

4322000

5000,00

5000,00

1.4 Sirovine i materijalObraun trokova materijala

Za obraun nabavke

101100

FIFO METOD zahtjeva da se sa zaliha ( konto 101 ) u proizvodnju isknjii najprije materijal koji je ( ili cijena koja je ) prvi evidentiran na zalihi, zatim slijedei potujui redoslijed cijena sve dok se ne ispune zahtjevi trebovanja materijala za potrebe proizvodnje. To znai da FIFO metod zahtjeva da se trokovi materijala priznaju po principu prva ulazna cijena treba biti prva izlazna i sve tako redom dok se ne postigne koliina iz trebovanja. U uslovima inflacije (porasta cijena materijala)- posljedica je nii trokovi materijala, vei periodini rezultat i vie zalihe materijala.

DatumOPISKoliina u kgCijena KMVrijednost

UlazIzlazStanjeDug.Potr.Saldo

1.2.3. 4.5.Po prijemnici brPo prijeminici br. Izdatnica br. Po prijemnici br.Izdatnica br.2.0004.000

1.000

3.000

2.0002.0006.0003.0004.0002.0001012

11

20.00048.000

11.000

32.000

24.00020.00068.00036.00047.00023.000

7.0005.0002.00079.00056.00023.000

Prvi utroak materijala evidentiran je na temelju slijedeeg obrauna : Prva nabavka ( cijela ) 2.000 kg po 10,00 KM = 20.000 KMDio druge nabavke 1.000 kg po 12 KM = 12.000 KM Svega utroka : 32.000 KMDrugi utroak evidentiran je tako to je uzeta cijena druge nabavke ( 12 KM ), poto je iz druge nabavke ostalo neutroeno 3.000 kg materijala.Kao to se vidi, ovaj metod je dosta sloen jer jedno izdavanje materijala treba nekad obraunati po dvije, pa ak i vie cijena.Primjenom ove metode trokovi proizvodnje su nii kada cijene materijala na tritu rastu, jer se uzima nia cijena, odnosno trokovi su vii kada postoji tendencija pada cijena materijala, jer se obraun vri na osnovu prethodne, vie cijene. Posljedica primjene ove metode je obraunavanje povoljnijeg rezultata u prvom sluaju, odnosno nepovoljnijeg u drugom sluaju.

LIFO METOD je zahtjev da se u proizvodnju izdaje najprije onaj materijal koji je nabavljen posljednji, zatim njemu prethodni i sve tako redom dok postoje zahtjevi trebovanja materijala. Naravno to podrazumijeva praenje redoslijeda cijena u priznavanju trokova materijala po principu posljednja ulazna cijena je prva izlaznaUzima se isti primjer koji je obraen kod metode FIFO:

DatumOPISKoliina u kgCijena KMVrijednost

UlazIzlazStanjeDug.Potr.Saldo

1.2.3. 4.5.Po prijemnici brPo prijeminici br. Izdatnica br. Po prijemnici br.Izdatnica br.2.0004.000

1.000

3.000

2.0002.0006.0003.0004.0002.0001012

11

20.00048.000

11.000

36.000

23.00020.00068.00032.00043.00020.000

7.0005.0002.00079.00056.00020.000

Prvi utroak materijala obraunat je po cijeni posljednje nabavke od 12 KM u cijelosti, poto je prvi izlaz materijala koliinski manji ( 3.000 kg ) od zadnjeg ulaza (4.000kg ).

Drugi utroak materijala obraunat je tako to je uzeta: Posljednja nabavka 1.000 kg po 11 KM = 11.000 KM Ostatak druge nabavke 1.000 kg po 12 KM = 12.000 KM

Svega utroak : 23.000 KMOstalo je da se utroi prva nabavka od 2.000 kg po cijeni od 10 KM. Primjenom ove metode u sluaju porasta cijena zalihe su iskazane po cijenama niim od dnevnih. U uslovima opadanja cijena materijala ova metoda dovodi do precjenjivanja zaliha, to moe imati loe posljedice, jer su zalihe prikazane nerealnom vrijednou, po ranijim viim cijenama.

METOD PROSJENIH CIJENA zahtjeva da se svaki put poslije nabavke obrainava prosjena vrijednost zaliha po jedinici i da se ta prosjena cijena u momentu izdavanja mnoi sa trebovanom koliinom i tako izvri isknjiavanje zaliha u upotrebi.Neto varijanta = Ukupna vrijednost materijala na zalihi / Ukupna nabavljena koliinaBruto varijanta - djeljenjem iznosa koji predstavlja promet dugovne strane analitikog rauna sa prometom kolone ulaz analitikog rauna.

DatumOPISKoliina u kgCijena KMVrijednost

UlazIzlazStanjeDug.Potr.Saldo

1.2.3. 4.5.Po prijemnici brPo prijeminici br. Izdatnica br. Po prijemnici br.Izdatnica br.2.0004.000

1.000

3.000

2.0002.0006.0003.0004.0002.000101211,331111,2520.00048.000

11.000

33.990

22.50020.00068.00034.01045.01022.510

7.0005.0002.00079.00056.49022.510

Postavlja se pitanje koju metodu primjeniti, kao i zbog ega se opredijeliti ba za odreenu metodu. To svakako spada u domen voenja politike trokova, ali vodei rauna i o rokovima trajanja zaliha, kako ne bismo zbog metoda doveli do vee greke da otpisujemo zalihe koje zastarijevaju ekajui redoslijed potronje po odabranom metodu.

5.Knjenje nabavke materijala po planskim cijenama

Meutim, ukoliko preduzee vodi materijal po planskim ( stalnim cijenama ) onda se stvarna vrijednost vodi na dva konta i to na kontu 101 sirovine i materijal, po planskim cijenama, i na kontu 108 odstupanja od cijena. Ukoliko ovaj konto ima dugovan saldo onda je stvarna vrijednost materijala vea od planske, a ukoliko ovaj korektivni konto ima potraan saldo onda je vea planska od stvarne cijene. Bez obzira da li se materijal knjigovodstveno obuhvata po stvarnim ili planskim ( stalnim ) cijenama, trokove uvijek treba teretiti za stvarnu vrijednost utroenog materijala.

Ukoliko se zalihe materijala vode po planskim cijenama trokovi se terete za plansku vrijednost utroenog materijala ( da bi se mogle razduiti zalihe materijala na skladitu), a odobravaju zalihe materijala. Nakon toga se obraunava odgovarajui dio odstupanja od planskih cijena koji se odnosi na utroeni materijal. Za ovaj dio se poveavaju ili smanjuju trokovi utroenog materijala. Na taj nain se trokovi terete za stvarnu vrijednost utroenog materijala. Kod obraunavanja utroaka materijala treba voditi rauna o odstupanjima od planske cijene na kontu 108 odstupanje od cijena.

Prednost voenja materijala po planskim cijenama ogleda se : U aurnosti voenja materijalnog knjigovodstva U lakem planiranju ekonominosti privreivanja U lakem utvrivanju uteda u materijalu

Primjer: Knjienje nabavke materijala po planskim cijenama Ukoliko pretpostavimo da je stanje zaliha materijala na kontu 101 sirovine i materijal 72.000 KM a potrani saldo na kontu 108 odstupanje od cijena ( planska vrijednost vea od stvarne ) 2.106 KM a da je utroeni osnovni materijal po mjesenom obraunu 18.000 KM, onda bi odstupanje od stalnih cijena koji se odnosi na utroeni materijal izraunali na slijedei nain : Prosjena stopa odstupanja = saldo konta 108 / dugovna strana konta 101 * 100 Prosjena stopa odstupanja = 2160 / 72,000 = 0,03 * 100 = 3% Prema tome odstupanje od planskih cijena je u apsolutnom iznosu 2,160 KM, a prosjena stopa odstupanja je 3%.

Prosjenu stopu odstupanja treba primjeniti na iznos utroenog materijala. Dio odstupanja koji se odnosi na utroeni materijal = utroeni materijal * % / 100Dio odstupanja = 18.000 *3 / 100 = 540 KMS obzirom da se trokovi materijala terete za plansku vrijednost utroenog materijala ( u naem sluaju 18.000KM ) tu vrijednost treba umanjiti ( radi toga jer je planska vrijednost vea od stvarne ) za 540,00 KM.

Rd/brOPISKontoDugujePotrauje

1.Trokovi materijala Sirovine i materijal

Za plansku vrijednost utroenog mat. 51110118,000

540,0018,000

540,00

1.2Odstupanja od cijena Odstupanje od cijena utroenog mat.

Za odgovarajui dio odstupanja od stalnih cijena 5195190

7. Zakljuak

Na kraju moemo zakljuiti da bi poslovanje jednog preduzea bilo potpuno apsurdno bez konstantne nabavke sirovina, materijala ili sitnog inventara o kakvog god preduzeu da je rije. Sva ta obrtna imovina nema trajni karakter ali je u velikoj mjeri bitna za proces proizvodnje.Kako se produzea razlikuju po tome ta proizvode tj. koje usluge vre, tako se i njihovo knjigovodstvo razlikuje.Nain nabavke obrtne imovine, i njihovo knjigovodstveno evidentiranje odreuje samo preduzee.

Nabavka sirovina, materijala i sitnog inventara

4

LITERATURA:

1. Prof. Dr Murat Sinanagi Finansijsko raunovodstvo Prof. Dr Muhamed Pamuki

2. Sinanagi dr. Murat Raunovodstvo 2

3. Mehmed dr. JahiRaunovodstvo primjena kontnog plana

4. Sinanagi dr. Murat Knjigovodstvo 2

5. Sinanagi dr. Murat Raunovodstvo

6. Sinanagi dr. Murat Raunovodstvo 1 Rakovi dr. Milenko

7. Sinanagi dr. MuratRaunovodstvo za menaderePamuki dr. Muhamed