1

NADOGRADNJA SEAP-a u SECAP s ciljem INTEGRIRANIH KLIMATSKIH

MJERA: Kratki vodič

2

Broj Compete4SECAP D5.4

Autor Eleanor Chapman, George Stiff (ICLEI Europe)

Razina distribucije Javna

Datum 5. 9. 2019.

Pregled Marika Rošā (Ekodoma)

José Pablo Delgado, Pilar Meseguer (EuroVértice)

Carsten Rothballer, Giorgia Rambelli, Alis-Daniela Torres (ICLEI Europe)

Dizajn

Izgled

Rebekka Dold (www.rebekkadold.de)

Valeria Eirin (ICLEI Europe)

Status Konačni

3

Sadržaj

Ključne definicije 4

Kratice 6

1. Uvod 7

Zajedno prema integriranim klimatskim aktivnostima 7

Čemu služi ovaj vodič? 8

Kome je ovaj vodič namijenjen? 8

Kako se koristiti ovim vodičem? 8

2. Od SEAP-a do SECAP-a: na prvi pogled 9

Što je novo? 9

Što sve treba navesti u SECAP-u? 12

3. Opsežno planiranje i provedba klimatskih aktivnosti 14

Izazovi integracije aktivnosti prilagodbe i ublažavanja 14

Ciklus planiranja i provedbe 16

Uspostava (ili prilagodba) organizacijske strukture za vaš SECAP 19

Određivanje prioriteta aktivnosti 24

Financiranje 26

4. Praćenje i izvješćivanje o vašem SECAP-u 28

Zašto izvješćivati? 28

5. Što je sljedeće? 31

Alati i resursi 31

Dodatni izvori 32

Bilješke 33

4

Ključne definicije Većina definicija navedenih u nastavku preuzeta je iz rječnika razvijenog za potrebe projekta „RESIN – Gradovi i infrastrukture otporni na klimatske promjene“ (eng. Climate Resilient Cities and Infrastructures), financiranog iz sredstava programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava br. 653522. Originalna verzija dostupna je na mrežnoj stranici projekta: www.resin-cities.eu/resources/deliverables.

Sposobnost prilagodbe (Adaptive capacity)

Mogućnost sustava, institucija, ljudi i ostalih vrsta da se prilagode potencijalnoj šteti, da iskoriste mogućnosti ili da odgovore na posljedice1.

Referentni inventar emisija (Baseline Emission Inventory)

Referentni inventar emisija (BEI) kvantificira količinu CO2 (i ekvivalentnih emisija) ispuštenih zbog potrošnje energije na teritoriju potpisnika Sporazuma. Omogućuje utvrđivanje glavnih izvora emisija i njihovog potencijala smanjenja2. Kako bi se pratio napredak prema smanjenju potrošnje energije i emisija, Referentni inventar emisija (BEI) trebalo bi nadopuniti redovnim Kontrolnim inventarima emisija (MEI). Potpisnici Sporazuma obvezni su to činiti najmanje svake četiri godine, iako se preporučuju godišnji Kontrolni inventari emisija (MEI).

Projekcija klimatskih promjena (Climate projection)

Simulacija projekcije klimatskog sustava sa scenarijem buduće emisije ili koncentracije stakleničkih plinova i aerosola, uglavnom dobiven pomoću računalnih klimatskih modela3.

Uzajamne koristi (Co-benefits)

Pozitivni učinci koje bi politika ili mjera usmjerene na jedan cilj mogli imati na druge ciljeve, bez obzira koliko njihov neto učinak ima na cjelokupnu društvenu dobrobit. Uzajamne koristi često podliježu nesigurnosti i ovise o lokalnim okolnostima i praksama provedbe, između ostalih čimbenika. Uzajamne koristi također se nazivaju dodatne koristi4.

Energetsko siromaštvo (Energy poverty)

Nemogućnost kućanstva da održava usluge grijanja, hlađenja, rasvjete i ostalih energetskih usluga koje su sigurne, primjerene potrebama kućanstva i cjenovno pristupačne . Opservatorij za energetsko siromaštvo Europske unije definirao je četiri primarna pokazatelja energetskog siromaštva: samoprijavljenu nemogućnost pravovremenog plaćanja računa za režije, samoprijavljenu nemogućnost održavanja grijanja u kućanstvu, značajno niski udio troškova kućanstva za energiju (ispod polovine nacionalnog medijana, također poznato kao „skriveno energetsko siromaštvo” jer bi moglo ukazivati na nedostatnu potrošnju energije) i vrlo veliki udio troškova kućanstva za energiju (više od dvostrukog iznosa nacionalnog medijana, iako se neki autori zalažu za alternativni pokazatelj od 10 %5)6. Energetsko siromaštvo može biti posljedica niskog prihoda kućanstva, visokih cijena energije, nedostatne energetske učinkovitosti u zgradama ili kombinacija svih triju faktora.

Izloženost (Exposure)

Prisutnost ljudi, nužnih dobara, vrsta ili ekosustava, ekoloških usluga i resursa, infrastrukture ili gospodarske, društvene ili kulturne imovine u područjima koja su podložna štetnim utjecajima7.

Opasni događaj (Hazard)

Potencijalna pojavljivanje prirodnog ili ljudski potaknutog fizičkog događaja ili trenda, ili fizičkog učinka, koji može prouzročiti gubitak života, ozljedu ili neki drugi oblik učinka na zdravlje te oštećenje i gubitak imovine, infrastrukture, dobara, pružanja usluga i prirodnih resursa (...) Izraz opasni događaj obično se odnosi na fizičke događaje ili trendove povezane s klimatskim promjenama ili njihove fizičke učinke8.

5

Učinak (Impact)

Izraz „učinak“ u prvom se redu odnosi na učinke ekstremnih vremenskih uvjeta i događaja te klimatskih promjena na prirodne i ljudske sustave. Učinci se uglavnom odnose na učinke na živote ljudi, dobra, zdravlje, ekosustave, ekonomiju, društva, kulture, usluge i infrastrukturu zbog interakcije klimatskih promjena opasnih klimatskih događaja unutar određenog vremenskog razdoblja i ranjivosti društva ili sustava. Napomena: Učinci se ponekad nazivaju i posljedicama ili ishodima9.

Mapa učinka (Impact chain)

Mapa učinka prikazuje strukturu odnosa uzroka i posljedica između pokretača i/ili inhibitora koji utječu na ranjivost sustava. Mapa učinka omogućuju vizualizaciju međusobnih odnosa i povratnih informacija, pomažu utvrditi ključna učinke, na kojoj se razini pojavljuju i koji klimatski signali bi mogli dovesti do njih. Dodatno pomažu razjasniti i/ili potvrditi ciljeve i opseg procjene ranjivosti i predstavljaju koristan alat za uključivanje dionika10.

Nemogućnost prilagodbe (Mal-adaptation)

Aktivnosti koje bi mogle dovesti do povećanog rizika od nepovoljnih ishoda povezanih s klimatskim promjenama, povećane ranjivosti klimatskim promjenama ili smanjene dobrobiti, sada ili u budućnosti11.

Otpornost (Resilience)

Sposobnost socio-ekološkog sustava da se nosi s opasnim događajem ili poremećajem, odgovarajući ili reorganizirajući se na načine da zadrži svoju osnovnu funkciju, identitet i strukturu, a pritom također zadrži sposobnost prilagodbe, učenja i transformacije12. Dok se otpornost često usko povezuje s prilagodbom na klimatske promjene, ona ima važne posljedice i na ublažavanje učinaka klimatskih promjena: smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i unapređenje energetskih sustava da se mogu lakše oduprijeti budućim udarima (kao npr. značajno iscrpljivanje prirodnih resursa) važni su dijelovi otpornog društva.

Rizik (Risk) Potencijalna mogućnost za posljedice u slučajevima kad je ulog nešto prilično vrijedno, a ishod neizvjestan, uz prepoznavanje raznolikosti vrijednosti. Kao dio Procjene rizika i ranjivosti (za SECAP), rizik se često predstavlja kao vjerojatnost pojave opasnih događaja ili trendova pomnožena s učincima ako se ti događaji ili trendovi pojave. Rizik je rezultat interakcije ranjivosti, izloženosti, i opasnog događaja13..

Scenarij (Scenario)

Uvjerljiv opis načina na koji bi se budućnost mogla odviti na temelju jasnog i interno dosljednog seta pretpostavki o ključnim pokretačkim snagama (npr. stopa tehnološke promjene, cijene) i odnosima 14.

Osjetljivost (Sensitivity)

Stupanj do kojega na neki sustav ili vrstu mogu djelovati klimatska varijabilnost ili promjena, bilo pozitivno ili negativno. Učinak može biti izravan ili neizravan15.

Trendovi (Stressor)

Događaji i trendovi koji često nisu povezani s klimatskim promjenama, koji imaju važan učinak na izloženi sustav i mogu povećati rizik povezan s klimatskim promjenama16.

Ranjivost (Vulnerability)

Sklonost ili predispozicija prema negativnim učincima. Ranjivost obuhvaća niz koncepata uključujući osjetljivost na štetne učinke i nedostatak sposobnosti za nošenje s njima i prilagodbu 17.

Stupanj ranjivosti (Vulnerability index)

Mjerna jedinica koja označava ranjivost sustava. Stupanj ranjivosti na klimatske promjene obično se dobiva kombinirajući, sa ili bez ponderiranja, nekoliko pokazatelja za koje se pretpostavlja da predstavljaju ranjivost.18.

6

Kratice BEI: Referentni inventar emisija

EnM(S): (Sustav) upravljanja energijom

(G)CoM: (Globalni) Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju

GHG: Staklenički plinovi

IPCC: Međuvladin panel o klimatskim promjenama

JRC: Zajednički istraživački centar

MEI: Kontrolni inventar emisija

RVA: Procjena rizika i ranjivosti

SEAP: Akcijski plan energetski održivog razvitka

SECAP: Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka

7

1. Uvod Zajedno prema integriranim klimatskim aktivnostima

Poznato je da rješavanje pitanja klimatskih promjena zahtijeva usklađene napore globalne zajednice u dva glavna područja. Dok su smanjenje i ublažavanje emisija stakleničkih plinova bitni za usporavanje globalnog zatopljenja, učinci klimatskih promjena već su prisutni u obliku povećanog broja događaja ekstremnih vremenskih uvjeta i ostalih zabrinjavajućih trendova, te je potrebno uvesti odgovarajuće mjere za prilagodbu. Aktivnosti ublažavanja i prilagodbe međusobno se preklapaju na mnogim mjestima, no ta dva područja klimatskih aktivnosti su se dosad razvila uvelike nezavisni jedan od drugog, a preklapanja između njih nisu dovoljno istražena. Imajući to na umu, jedan je od ciljeva ovog vodiča potaknuti vas da sami istražite njihova preklapanja u svrhu integriranih aktivnosti u vašoj zajednici.

Povezano s time, globalni Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju (GCoM), uključujući sve njegove globalne regije, razvio je novi globalni Zajednički okvir izvješćivanja koji objedinjuje planiranje, praćenje i izvješćivanje o ublažavanju i prilagodbi u jedinstvenom formatu i uvodi treće područje, fokusnu točku (ili „stup”) koja se bavi pitanjem energetskog siromaštva. Te promjene imaju potencijal pružanja podrške gradovima potpisnicima Sporazuma gradonačelnika u prelasku na integriraniji pristup razvoju i provedbi akcijskih planova o klimatskim promjenama. Europski potpisnici sada se suočavaju s izazovom nadogradnje svojih Akcijskih planova energetski održivog razvitka (SEAP-ova), čiji je cilj bio smanjenje emisija, i njihovog pretvaranja u Akcijske planove energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP), usklađivanjem s novim ciljevima smanjenja emisija i vremenskim okvirima te integrirajući mjere prilagodbe i.

Raniji potpisnici europskog Sporazuma gradonačelnika koji su se bavili samo pitanjem energije i ublažavanjem učinaka klimatskih promjena obvezali su se pripremiti i provesti svoje Akcijske planove energetski održivog razvitka (SEAP-ove) do 2020. godine. Međutim, od 2015. potpisnici se obvezuju pripremiti, provoditi, pratiti i izvješćivati o Akcijskim planovima energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP), uključujući sljedeće glavne sastavne dijelove:

• Okvir za smanjenje emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova (GHG) za najmanje 40 % do 2030.ii.

• Strategija prilagodbe na učinke klimatskih promjena koje pogađaju područje.

• Opsežan lokalni akcijski plan koji objedinjuje prethodno navedene smjernice navodeći integrirane mjere, jasne odgovornosti, financiranje itd. za njihovo postizanje.

• Jasni planovi praćenja i izvješćivanja kako bi se osigurala učinkovita provedba.

Napomena: Raniji potpisnici koji su se obvezali na prethodne ciljeve Sporazuma gradonačelnika za 2020. trebali bi nastaviti pratiti i izvješćivati o svom napretku do 2020., i bez obzira na to započeti s izvješćivanjem o ciljevima za 2030., koristeći se jednakom referentnom godinom utvrđenom za ciljeve za 2020.

i Dosada aktivnost prilagodbe u Europi zaostaje za aktivnosti ublažavanja. Od 2018. godine 8 800 potpisnika europskog Sporazuma gradonačelnika razvilo je 5 900 akcijskih planova – koji sadrže više od 232 000 aktivnosti ublažavanja, ali samo 1 340 aktivnosti prilagodbe. ii Valja napomenuti da gradovi mogu odrediti ambicioznije i/ili dugoročnije ciljeve ovisno o svojim lokalnim realnostima. Od presudne su važnosti za utvrđivanje odgovarajućih ciljeva mjerljivost, pouzdani lokalni podaci i opravdana znanstvena osnova.

8

Čemu služi ovaj vodič? Svrha ovog vodiča jest pomoći gradovima i regijama koji žele nadograditi Akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP) u Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP). Vodič pruža kratak i dostupan pregled dijelova Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-a), u širem kontekstu integracije aktivnosti prilagodbe i ublažavanja u procese planiranja održive energije i klimatskih aktivnosti.

Kome je ovaj vodič namijenjen? Ovaj je vodič u prvom redu namijenjen stručnjacima iz jedinica lokalne samouprave, gradova i općina potpisnicima europskog Sporazuma gradonačelnika, te konzultantima koji im pružaju potporu. Posebno se bavi pitanjima s kojima se suočavaju gradovi koji već imaju na snazi Akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP) i moraju prijeći na Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP). No bez obzira na to, ovaj bi vodič o integriranim klimatskim aktivnostima mogao biti koristan svim gradovima potpisnicima koji počinju od samog početka, kao i gradovima koji nisu potpisnici, uključujući stručnjake koji surađuju s njima, posebno 3. i 5. dio vodiča.

Kako se koristiti ovim vodičem? Ovaj je vodič podijeljen na savjete za potpisnike europskog Sporazuma gradonačelnika (2. i 4. dio) i općenitije savjete o planiranju i provedbi integriranih klimatskih aktivnosti (3. i 5. dio). Usklađen je s najnovijim globalnim Zajedničkim okvirom izvješćivanja globalnog Sporazuma gradonačelnika i predstojećim obrascem za izvješćivanje europskog Sporazuma gradonačelnika koji se trenutačno sastavlja (za vrijeme pisanja objava je tek planirana).

Stavljamo poseban naglasak na aktivnosti prilagodbe, s obzirom na novosti u odnosu na stariji pristupu Sporazumu gradonačelnika usmjerenom na ublažavanje, te je stoga zadobio manje pozornosti. Razvoj Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) složeni je pothvat i jedna od ključnih poruka jest ta da su komunikacija i suradnja između odjela od temeljne važnosti, posebno uzimajući u obzir to da su se pitanja ublažavanja i prilagodbe u mnogim gradovima do danas često rješavala u „izoliranim sustavima” (odnosno odvojeno u različitim odjelima koji uglavnom rade nezavisno bez obzira na zajedničke ciljeve). Usklađivanje planiranja ublažavanja i prilagodbe ima smisla, no kako bi se to provelo u praksi, korisno je sagledati na koji način intervencije za svako područje ostvaruju međusobnu interakciju i utječu jedne na druge. Iz tog razloga, primjeri sinergija između aktivnosti ublažavanja i prilagodbe iz europskih gradova prikupljeni su i navedeni kroz čitav vodič, zajedno s originalnim izvorom koji pruža više informacija.

Ovaj vodič vrlo vjerojatno neće odgovoriti na sva vaša pitanja. Umjesto toga da ga se smatra jednim mjestom na kojem je sve dostupno, trebalo bi ga se smatrati početnom točkom nadogradnje u Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-a) unutar jedinice lokalne samouprave, ili osnovom kojom se vanjski konzultanti mogu koristiti za pružanje potpore timu u gradu/općini. Naveli smo reference na izvore iz raznih dijelova Europe – kao što su online alati, metode, dodatni vodiči i studije slučaja kao potpora – kako biste mogli dodatno istražiti teme i područja koji su ovdje predstavljeni.

9

2. Od SEAP-a do SECAP-a: na prvi pogled Što je novo? Novi Zajednički okvir izvješćivanja za Sporazum gradonačelnika na globalnoj i regionalnoj razini temelji se na tri stupa za opsežnije i participativne klimatske aktivnosti:

• Ublažavanje: smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) od prirodnih procesa i procesa koje su uzrokovali ljudi na najmanju razinu (obavezno)

• Prilagodba: priprema za svladavanje posljedica klimatskih promjena (obavezno)

• Energetsko siromaštvo: osiguranje pouzdanog pristupa sigurnoj, cjenovno pristupačnoj i održivoj energiji (dobrovoljno u vrijeme pisanja ovog dokumenta)

U nastavku navodimo novosti iz svakog od tih područja.

Ublažavanje Smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG), bilo kroz mjere energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije ili druge mjere ublažavanja, već je bilo temelj Akcijskih planova energetski održivog razvitka (SEAP), i ostaje središnjim fokusom Akcijskih planova energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP). Novost je ta da se gradovi potpisnici europskog Sporazuma gradonačelnika od 2015. obvezuju na smanjenje od najmanje 40 % emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. (u usporedbi s prijašnjim ciljem od 20 % do 2020.). Zahtjevi za dio Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) koji se odnosi na ublažavanje ostaju gotovo isti kao oni u usporedbi s Akcijskim planom energetski održivog razvitka (SEAP) – stoga poznati koncepti kao što su Referentni inventar emisija (BEI)/Kontrolni inventar emisija (MEI) i dalje vrijede, a obrazac za izvješćivanje sličan je prijašnjem. Ključne razlike uključuju dodatak podsektora, uvođenje nacionalnih (i regionalnih) emisijskih faktora, i razliku između kupnje i prodaje zelene električne energije. No bez obzira na to, zbog višeg cilja smanjenja stakleničkih plinova (GHG) i dalje se snažno preporučuje da gradovi revidiraju/zamijene postojeće mjere ublažavanja, ili čak dodaju nove mjere, kako bi:

• na učinkovit način doprinijeli tim višim ciljevima ostvarujući veće uštede stakleničkih plinova (GHG),

• uskladili postojeće okvire politika o energiji i klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Europske unije,

• osigurali vlastitu prihvatljivost za uspostavljene i nove mehanizme financiranja te programe potpore,

• iskoristili najbolje dostupne tehnologije i instrumente ulaganja (npr. zelene obveznice) i

• izbjegli potrebu za nadogradnjama ubrzo nakon što se projekti provedu.

Zakonodavstvom Europske unije donesenim 2018. godine posebno su definirani dodatni (dobrovoljni) ciljevi: poboljšanje energetske učinkovitosti za 32,5 % i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora na 32 % do 2030., u usporedbi sa scenarijem „business as usual“19. U isto vrijeme, strategija Europske unije za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. daje dodatni poticaj gradovima da usvoje još ambicioznije mjere20.

10

SAVJET: Ambiciozne mjere smanjenja emisija koje valja razmotriti uključuju:

• opsežnu energetsku obnovu zgrada, uključujući standard zgrada pozitivne energije,

• optimizaciju i/ili automatizaciju kontrolnih sustava,

• integraciju gradskih četvrti u pametne mreže,

• osiguranje opskrbe grijanja i hlađenja iz obližnjih obnovljivih izvora energije i/ili izvora otpadne topline (npr. tvornica, podatkovnih centara, postrojenja za obradu otpadnih voda, podzemnih stanica itd.),

• sustavno širenje pješačkih zona i uvođenje brzih biciklističkih prometnica,

• široko rasprostranjenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila (EV) kako bi se nadopunila infrastruktura javnog prijevoza,

• inovativno planiranje korištenja zemljišta, orijentirano na ublažavanje, koje se odnosi na ponore ugljika, šume i poljoprivredu,

• kaptiranje bioplina iz postrojenja za obradu otpada i otpadnih voda.

Prilagodba Dok se Akcijski planovi energetski održivog razvitka (SEAP-ovi) nisu uopće morali baviti pitanjem prilagodbe klimatskim promjenama, Akcijski planovi energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-ovi) moraju to uključivati. Za razliku od ublažavanja, prilagodba nema ni jedinstvene ciljeve, ni kvantitativne ciljne vrijednosti jer će odgovarajuće aktivnosti uvelike ovisiti o lokalnim uvjetima. No, slično ublažavanju, temeljni smjer aktivnosti jest uspostava referentne vrijednosti, posebno kroz Procjenu rizika i ranjivosti (RVA).

Kao dio Procjene rizika i ranjivosti, gradovi potpisnici moraju utvrditi relevantne opasnosti od klimatskih promjena kao i razinu rizika i očekivane promjene u smislu intenziteta i učestalosti. Predloženi pokazatelji koji se odnose na ranjivost i učinke već su navedeni u okviru trenutačnog obrasca za izvješćivanje, koji također uključuje ploču s rezultatima za samoprocjenu napretka prema vašim ciljevima iii.

Nakon Procjene rizika i ranjivosti, proceduralni zahtjevi za Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) slični su onima za ublažavanje, uz ciljeve koje treba definirati za prilagodbu, zajedno s odgovarajućim mjerama (npr. program održivog razvoja grada) i vremenskim okvirima (kratkoročnim, srednjoročnim ili dugoročnim) te redovnu procjenu napretka. Za razliku od ublažavanja, gdje je vremenski okvir za aktivnosti definiran do 2030., vremenski okviri za aktivnosti prilagodbe nisu toliko precizno propisani i trebalo bi ih definirati na temelju lokalnih okolnosti i u kontekstu svake predmetne mjere. Odgovarajući vremenski okviri za vaš kontekst mogu ovisiti o ciljevima više razine, npr. u odnosu na Nacionalno utvrđene doprinose (NDC-ove), postojeće planove i strategije i vremensko razdoblje potrebno kako bi određena mjera dokazano ostvarila željeni ishod iv.

SAVJET: Alat „Urban Adaptation Support Tool” sadrži opsežne upute o svim fazama planiranja prilagodbe, u skladu s europskim Sporazumom gradonačelnika. Alat predstavlja zajedničku inicijativu europskog Sporazuma gradonačelnika i Europske agencije za okoliš, dio platforme Climate-ADAPT.

iii Napominjemo da je alat za izvješćivanje trenutačno podvrgnut reviziji i nova se verzija očekuje početkom 2020. iv Vremenske okvire za aktivnosti ne bi trebalo miješati s vremenskim okvirima za izvješćivanje (navedenim u Dijelu 4. ovog vodiča).

11

Energetsko siromaštvo U skoroj će budućnosti svi potpisnici Sporazuma gradonačelnika biti obavezni definirati aktivnosti koje se bave pitanjem pružanja pravičnog pristupa sigurnoj, cjenovno pristupačnoj i održivoj energiji, odnosno izbjegavanjem energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo može se definirati kao nedostatak pristupa koje kućanstvo ima energetskim uslugama koje su sigurne za korištenje, primjerene njihovim potrebama i razumne cijene21. Cjenovna pristupačnost može se ocijeniti na temelju različitih pokazatelja, npr. na temelju potrošnje više od 10 % prihoda kućanstva na podmirenje računa za energiju ili potrošnje više od dvostrukog iznosa nacionalnog medijana22 (vidjeti Definicije). U 2016. godini procijenjeno je da više od 44 milijuna osoba u Europi nije bilo u mogućnosti osigurati primjereno grijanje svojeg doma; što je jednako 8,7 % ukupnog broja kućanstava23. Dok se većina istraživanja koje se odnose na europsko energetsko siromaštvo dosad fokusirala na rasvjetu, grijanje, hlađenje i korištenje kućanskih aparata, u posljednje su vrijeme zabilježene inicijative koje se odnose i na mobilnost, kao što je blizina javnog prijevoza24.

Rješavanje pitanja energetskog siromaštva od ključne je važnosti za postizanje „pravedne tranzicije”25 kako je navedeno u Pariškom sporazumu i 7. cilju održivog razvoja: Svima osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji po pristupačnoj cijeni. Prijelazom s „ekonomije iscrpljivanja“ na ekonomiju koja je niskougljična i otporna na klimatske promjene mora se izbjeći dovođenje potencijalno ugroženih ili već ugroženih skupina u još nepovoljniji položaj. To su prije svega siromašne osobe, starije osobe ili kućanstva sa samohranim roditeljem, koja predvode žene. Prijelaz bi trebao biti prilika da se isprave postojeće nejednakosti. U tu svrhu, Europska komisija pokrenula je svoju „Platformu za rudarske regije u tranziciji”26 2017. godine, promičući dijalog o budućnosti više od 40 regija diljem Europe koje aktivno sudjeluju u eksploataciji ugljena kako bi se osiguralo da te zajednice ne ostanu zarobljene u ciklusima energetskog siromaštva. Slično tome, ICLEI je osnovao Savez za urbane tranzicije (eng. Urban Transitions Alliance)27 i Platformu europskih održivih gradova (eng. European Sustainable Cities Platform) kako bi aktivno podržao prijelaze na razinama gradova i regija, uključujući relevantne poveznice između pitanja koja se tiču energije, siromaštva i društva.

U kontekstu razvoja Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-a), gradove i regije poziva se da utvrde prisutnost energetskog siromaštva, i gdje je to relevantno, da sastave strategiju za rješavanje problema, utvrđujući na koga ono utječe i koje će se aktivnosti poduzeti kako bi im se pomoglo. U svrhu olakšavanja rada potpisnika prema integraciji aktivnosti povezanih s energetskim siromaštvom u njihovim Akcijskim planovima energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-ovima), služba Europske komisije zadužena za znanost i znanje, Zajednički istraživački centar (JRC), postavlja vlastima sljedeća tri pitanja:

• Procjena energetskog siromaštva – Je li moja općina zahvaćena energetskim siromaštvom?

• Utvrđivanje ugroženih skupina – Tko su najugroženije skupine u mojoj općini?

• Osmišljavanje aktivnosti – Na koji način mogu kreirati učinkovite aktivnosti koje se odnose na energetsko siromaštvo?

SAVJET: U vrijeme pisanja ovog dokumenta, pristup europskog Sporazuma gradonačelnika koji se odnosi na operativni dio stupa energetskog siromaštva u sklopu globalnog Sporazuma gradonačelnika još uvijek se razvija. Ured europskog Sporazuma gradonačelnika stavit će na raspolaganje dodatan vodič s pojedinačnim koracima kao prilog priručniku „How to develop a SECAP” (Kako razviti SECAP).

U međuvremenu, općenite informacije o toj temi dostupne su na mrežnoj stranici europskog Sporazuma gradonačelnika ili se možete obratiti Europskom opservatoriju za energetsko siromaštvo – Energy Poverty Observatory (EPOV) Europske komisije za detaljnije izvore kojima biste se mogli služiti prilikom mjerenja i praćenja energetskog siromaštva, i strategije za rješavanje tog pitanja, uključujući priručnik.

12

Što sve treba navesti u SECAP-u? Iako ne postoji točno određeni format Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-a), ako jeste (ili želite postati) potpisnik Sporazuma gradonačelnika, svakako vrijedi uskladiti vaš Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) s obrascem za izvješćivanje europskog Sporazuma Gradonačelnika, kako biste olakšali vaše buduće obveze izvješćivanja. Obrazac uključuje sljedeće dijelove:

Odjeljak Sadržaj

Strategija Obuhvaća cjelokupnu strategiju, brojke o dodjeli osoblja i financijskim mogućnostima te identifikaciju prepreka provedbi (prethodnih) aktivnosti.

Inventar emisija stakleničkih plinova (GHG)

Obuhvaća količinu krajnje potrošnje energije i povezanih emisija stakleničkih plinova (GHG) po izvoru energije i sektoru u godini praćenja, uključujući rezultate procesa obračuna emisija stakleničkih plinova, na temelju postojećih metodologijav.

Emisije stakleničkih plinova (GHG) moraju se prijaviti u odnosu na najmanje tri glavna sektora, odnosno stacionarnu energiju, prijevoz i otpad. Emisije stakleničkih plinova (GHG) iz sektora industrijskih procesa i korištenja zemljišta (IPPU) te sektora poljoprivrede, šumarstva i ostalog korištenja zemljišta (AFOLU) (ako su bitni) također bi trebale biti prijavljene. Konačno, emisije stakleničkih plinova (GHG) iz „upstream” aktivnosti, kao što su vađenje materijala, ili drugih izvangraničnih izvora, mogu se prijaviti28.

Postavljanje ciljeva Uključuje definirane ciljeve smanjenja emisija diljem gradova, na temelju osam parametara: 1) granica (geografsko pokriće, sektori i staklenički plinovi (GHG)); 2) vrsta cilja; 3) godina cilja; 4) referentna godina; 5) ambicija; 6) jedinice; 7) uporaba prenosivih emisija i 8) uvjetovanost29.

Procjena rizika i ranjivosti

Obuhvaća informacije koji su dosada prikupljene o klimatskoj ranjivosti, opasnim događajima i učincima klimatskih promjena, zasebno navedene prema sektoru.

Izvješćivanje o napretku: aktivnosti ublažavanja i prilagodbe

Izvješća o statusu provedbe ključnih aktivnosti ublažavanja i prilagodbe. Europski Sporazum gradonačelnika zahtijeva da se u odnosu na prilagodbu dostave najmanje tri provedene aktivnosti ili aktivnosti koje su u tijeku kao „Mjerilo izvrsnosti”vi. Izvješćivanje također uključuje opciju tablice s rezultatima za samo-procjenu u odnosu na korake ciklusa planiranja i provedbe za prilagodbu.

Plan za energetsko siromaštvo

Obuhvaća plan za energetsko siromaštvo ili pristup energiji (napomena: opcionalno u vrijeme pisanja).

Tablica 1.: Sadržaj Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) – Praćenje i izvješćivanje.

Izvor: Prilagođeno na temelju Tablice 1. – Sadržaj Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) i obrazaca praćenja (str. 5.), u Smjernicama izvješćivanja Sporazuma gradonačelnika (CoM Reporting Guidelines) (srpanj 2016.). Dostupno na: www.covenantofmayors.eu/IMG/pdf/Covenant_ReportingGuidelines.pdf

v Na primjer, Vodič za inventar emisija „Emission Inventory Guidance”, kojim se koristi europski Sporazum gradonačelnika i/ili „Global Protocol for Community-Scale Greenhouse Gas Emission Inventories (GPC)”, kojim se koristi globalni Sporazum gradonačelnika. Oba se odnose na Smjernice IPCC-a iz 2006. godine o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova. Više je pojedinosti dostupno u Zajedničkom okviru izvješćivanja globalnog Sporazuma gradonačelnika iz 2018., na www.globalcovenantofmayors.org/our-initiatives/data4cities/common-global-reporting-framework vi Mjerila izvrsnosti primjeri su završenih inicijativa ili inicijativa u tijeku koje bi potpisnici Sporazuma, koordinatori i podržavatelji poduprli kao korisne radi reprodukcije od strane ostalih lokalnih ili regionalnih tijela.

13

Zajednički istraživački centar (JRC) sastavio je predloženi prikaz sadržaja učinkovitog Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-a). Prilagodili smo ga i istaknuli nove elemente koji se prethodno nisu zahtijevali u SEAP-ovima (obojeni tekst) u korist onih gradova koji su upoznati s SEAP-ovima i vrše nadgradnju na SECAP-ove (vidjeti Tablicu 2.). NAPOMENA: Tablica 2. služi samo kao smjernica. Nisu je potvrdili ni Sporazum gradonačelnika ni Zajednički istraživački centar (JRC) i ne može je se izravno uskladiti s budućim obrascem za izvješćivanje Sporazuma gradonačelnika (čiji je razvoj u tijeku u vrijeme pisanja).

Naziv odjeljka Sadržaj

(a) Informativni sažetak SECAP-a (b) Strategija 1. Vizija

2. Obveze za ublažavanje i prilagodbu: a. U odnosu na ublažavanje, u SECAP dokumentu trebao bi jasno naznačiti cilj smanjenja emisija do 2030. (moguće i kasnije) i jasno navesti godinu Referentnog inventara ispuštanja (BEI) i vrstu cilja smanjenja (npr. apsolutno smanjenje ili smanjenje po stanovniku)7 b. U odnosu na prilagodbu, SECAP bi trebao uključivati određeni broj ciljeva prilagodbe usklađenih s utvrđenim ranjivostima, rizicima i opasnostima.

3. Kreirane/dodijeljene koordinacijske i organizacijske strukture 4. Dodijeljen kapacitet osoblja 5. Uključenost dionika i građana 6. Ukupni proračun za provedbu i izvori financiranja 7. Provedba i proces praćenja/izvješćivanja 8. Procjena opcija prilagodbe 9. Strategija u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta

(c) Referentni inventar emisija (BEI) 1. Godina inventara 2. Broj stanovnika u godini inventara 3. Vrsta emisijskih faktora (standardni ili LCA (procjena životnog ciklusa)) 4. Jedinica za izvješćivanje o emisijama (CO2 ili ekvivalent CO2) 5. Odgovorno tijelo/odjel (i glavne kontakt osobe) 6. Detaljni rezultati Referentnog inventara emisija (BEI) u smislu krajnje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova (GHG) Ako je relevantno, također navedite: 7. Uključivanje dodatnih sektora i izvora 8. Iznesene pretpostavke te reference ili korištene alate 9. Upućivanje na izvješće o Referentnom inventaru emisija (BEI)

(d) Procjena rizika i ranjivosti od klimatskih promjena (RVA)

1. Očekivane opasnosti od vremenskih uvjeta i klimatskih promjena posebno relevantne za lokalno područje i/ili širu regiju 2. Ranjivost lokalnog područja i/ili šire regije 3. Očekivani klimatski utjecaji unutar lokalnog područja i/ili šire regije 4. Imovina, procesi i ljudi kojima prijeti rizik od učinaka klimatskih promjena

(e) Aktivnosti i mjere ublažavanja i prilagodbe za vrijeme čitavog trajanja plana (2030.). Aktivnosti ublažavanja trebale bi biti usklađene s ishodima Referentnog inventara emisija (BEI) grada i obuhvaćati najmanje dva od četiri ključna sektora: općinski, tercijarni, stambeni i transportni. (Industrijski i poljoprivredni sektor te sektor ribarstva i dalje su opcionalni sektori.) Aktivnosti prilagodbe trebale bi biti usklađene s ishodima Procjene rizika i ranjivosti (RVA) grada.

Za svaku mjeru/aktivnost, navedite (ako je moguće): 1. Sektor 2. Naslov 3. Opis 4. Odgovoran odjel, (vanjsku) organizaciju i/ili posebnu osobu kao kontakt osobu 5. Vremenski okvir (datume početka/završetka i glavne etape) 6. Uključene dionike i/ili savjetodavnu skupinu 7. Procjenu troška (unaprijed plaćena ulaganja i dugoročnije tekuće troškove) 8. Pokazatelje za potrebe praćenja/izvješćivanja (razlikovat će se za ublažavanje ili prilagodbu) 9. Aktivnost koja utječe na prilagodbu, ublažavanje, ili oboje? Vrstu (vrste) učinka? Za ublažavanje: Procijenjene uštede energije i/ili povećanu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, po ciljnoj godini Procijenjeno smanjenje stakleničkih plinova (GHG), po ciljnoj godini Za prilagodbu: Očekivani učinci, riješena pitanja ranjivosti i rizika

(f) Energetsko siromaštvo Uključiti kvalitativne i kvantitativne informacije o: 1. Procjena energetskog siromaštva – Je li moja općina zahvaćena energetskim siromaštvom? 2. Utvrđivanju ugroženih skupina – Koje su skupine unutar moje općine najugroženije u smislu energetskog siromaštva? 3. Osmišljavanje aktivnosti – Na koji način mogu kreirati učinkovite aktivnosti koje se odnose na energetsko siromaštvo?

Tablica 2.: Predložena struktura i sadržaj SECAP-a

Izvor: Prilagođeno iz vodiča ‘How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP)’ – Part 1 (JRC, 2018). Dostupno na: http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC112986/jrc112986_kj-na-29412-en-n.pdf. 7 Cilj apsolutnog smanjenja temeljen na emisijama u referentnoj godini čini jednostavan način za početak. Međutim, ako su dostupne pouzdane projekcije stanovništva, i ako one ukazuju na značajnu promjenu stanovništva do 2030., tada bi trebalo definirati cilj smanjenja po stanovniku kako bi se povećala preciznost. Više pojedinosti dostupno je u odjeljku 2.4.5. vodiča 'How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP)' – Part 2 (JRC, 2018). Dostupno na: http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC112986/jrc112986_kj-nb-29412-en-n.pdf

Što je novo? NOVO: SEAP-ovi su zahtijevali jedino obveze

ublažavanja. Ciljevi prilagodbe, predložene mjere („opcije”) i strategija u slučaju ekstremnih

vremenskih uvjeta od sada su potrebni za SECAP-ove

NOVO: Prijašnji je cilj bio smanjenje stakleničkih plinova (GHG) za 20 % do 2020., a sada se do 2030.

očekuje 40 %

Što je novo? NOVO: Procjena rizika i ranjivosti

ključan je prekursor razvoja strategije prilagodbe i ključan novi element koji

nije dio SEAP-ova

Što je novo? NOVO: Najmanje tri aktivnosti moraju biti

definirane za prilagodbu, a njihove interakcije s aktivnostima ublažavanja

trebale bi biti primjereno istražene kako bi se otkrile sinergije, uzajamne koristi i/ili

kompromisi

Što je novo? Uskoro dostupno!

14

SAVJET: o razini detalja u opisu svake mjere/aktivnosti za ublažavanje i za prilagodbu odlučuju lokalne vlasti u skladu s očekivanim rezultatima i dostupnosti/kvaliteti podataka. Međutim, imajte na umu da je SECAP istovremeno:

• radni dokument kojeg valja koristiti tijekom provedbe (barem tijekom sljedećih nekoliko godina),

• sredstvo komunikacije prema dionicima kojim se objavljuju namjere grada, i

• dokument oko kojeg su se na političkoj razini usuglasile razne strane na dužnosti unutar lokalne vlasti – stoga bi detalji trebali biti dostatni kako bi se izbjegla dodatna rasprava na sjednici Gradskog vijeća oko točnog značenja i opsega raznih mjera.30

3. Opsežno planiranje i provedba klimatskih aktivnosti

Izazovi integracije aktivnosti prilagodbe i ublažavanja Iako postoji mnogo dobrih razloga za međusobnu integraciju planiranja aktivnosti prilagodbe i ublažavanja, nekoliko je prepreka i dalje prisutno. Jednu prepreku čine različite razine na kojima su vidljivi učinci i koristi. Što se tiče ublažavanja, smanjenje emisija zahtijeva kolektivno djelovanje na svim državnim razinama, s tim da smanjene emisije u jednoj zemlji potencijalno donose korist drugima, dok se koristi od aktivnosti prilagodbe znaju gomilati na lokalnoj razini kao odgovor na lokalne intervencije. Druga su prepreka različite ulazne točke i uključeni okviri politika – aktivnosti ublažavanja mogu se lakše kontrolirati u planovima za upravljanje energijom, dok se prilagodba bolje shvaća kao međusektorsko područje koje treba „usmjeriti” ili integrirati u planove diljem niza sektora31.

Ublažavanje učinaka klimatskih promjena već je neko vrijeme uspostavljeno kao područje aktivnosti i njegov je opseg relativno dobro definiran i uspostavljenviii, uz svojstveni sektorski fokus (na proizvodnju energije i potrošnju). Budući da su emisije stakleničkih plinova (GHG) mjerljive, napredak prema njihovom smanjenju također je relativno lako pratiti. Prilagodba klimatskim promjenama, s druge strane, novije je područje aktivnosti (službeno uspostavljeno u Europi 2013. kroz usvajanje Strategije EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama) koja se inherentno proteže kroz sektore. Na razini grada to znači da nudi veliki potencijal za integraciju jer učinkovita aktivnost prilagodbe zahtijeva uključenost mnogo različitih odjela i disciplina. Međutim, prilagodba također obuhvaća veliki stupanj nesigurnosti s obzirom na to da se bavi projiciranim rizicima i izbjegavanjem negativnih posljedica. To otežava mjerljivost učinaka.

Konačno, unutar gradske administracije, odgovornosti za ublažavanje i prilagodbu vrlo vjerojatno pripadaju osoblju u različitim odjelima. To znači da disciplinske izolirane sustave treba premostiti kako bi se povezalo dva područja, što bi moglo zahtijevati promjene dinamike i radnih procesa unutar odjela. Razumijevanje oba područja aktivnosti kao dijelova ciklusa zajedničkog, iterativnog planiranja može podržati pristup koji se temelji na povećanoj suradnji, u okviru kojeg se planiranje i provedba ne razmatraju odvojeno već se ulažu napori kako bi ih se aktivno uskladilo. Time se povećava vjerojatnost da će interakcije između strategija za prilagodbu i strategija za ublažavanje biti preuzete i zajednički razmotrene tijekom planiranja – bilo u obliku kompromisa, sukoba, uzajamnih koristi ili sinergija – pritom povećavajući učinkovitost konačnog integriranog klimatskog plana i demonstrirajući mogućnosti za postizanje višestruke političke dobrobiti.

viii Na primjer, „Global Protocol for Community-Scale Greenhouse Gas Emission Inventories (GPC)” postoji od 2011. kao

globalni standard za izvješćivanje koji pomaže gradovima i zajednicama da dosljedno mjere i prijavljuju emisije stakleničkih plinova (GHG). Više informacija dostupno na http://old.iclei.org/activities/agendas/low-carbon-city/gpc.html

15

PRIMJER 1.: PRILAGODBA VODOVA DALEKOVODNE MREŽE ZBOG POVEĆANIH TEMPERATURA, UK

Regija: 55 500 km2 područja u UK-u Instrumenti politike: Javna nabava; standardi projektiranja Sektori: Smanjenje rizika od katastrofa; energetski sektor

Pozadina: Rastuće temperature predstavljaju prijetnju prijenosu energije i distribucijskim operaterima, djelujući na električne vodove tako što smanjuju njihovu termalnu oznaku (npr. maksimalna struja dopuštena pri određenoj temperaturi) i uzrokuju širenje i popuštanje vodova. To može dovesti do prekida napajanja električnom energijom, gubitaka prihoda i povećane vjerojatnosti kontakta sa susjednim elementima (uz povećanja rizika od usmrćivanja električnom strujom i požara). Zahvaljujući studiji koju je proveo UK Met Office (koji je identificirao učinke klimatskih promjena u smislu proizvodnje, prijenosa i distribucije energije), ključni sudionici iz područja distribucije energije i energetskih mreža pristupili su rješavanju tog pitanja povećavajući standard nazivne projektne temperature kontaktnih vodova. Fotografija: Stephan Köhler

Aktivnosti: • Povećati visinu stupova koji podržavaju električne vodove (za 0,5 metara kako bi se maksimizirala

troškovna učinkovitost mjere). • Postavljanje vodiča s radnim ograničenjima više temperature. • Implementacija niskoprovjesnih vodiča (low sag).

Rezultati: • Nazivna projektna temperatura drveta korištenog u novopostavljenim stupovima kontaktnih vodova

povećana je s 50°C na 55°C. • Mjere su poduzete bez ikakvih povećanja troškova za korisnike. • Očekuje se da će navedeno ulaganje poboljšati sveukupnu otpornost mreže uz minimalne troškove. • Implementacija novih standarda projektiranja je proaktivan kontinuirani proces.

Troškovi i financiranje: • Troškovi nabave 0,5 metara viših drvenih stupova za kontaktne vodove ovise o visini izvornog stupa,

no moglo bi biti riječ o otprilike 11 eura po stupu. Interakcije između ublažavanja i prilagodbe: • Mjere prilagodbe izravno primijenjene na energetsku infrastrukturu mogu dovesti do smanjenja

opasnosti, kao što su usmrćivanje električnom energijom i požar, kao i do smanjenja slučajeva nestanka energije i manjih ekonomskih gubitaka.

Izvori: https://climate-adapt.eea.europa.eu/metadata/case-studies/adapting-overhead-lines-in-response-to-increasing-temperatures-in-uk/#challenges_anchor www.ouranos.ca/publication-scientifique/Case-Study-9-AN-final.pdf

16

Ciklus planiranja i provedbe U vrijeme pisanja, obrazac za izvješćivanje i priručnik europskog Sporazuma gradonačelnika ne uključuju integrirani ciklus planiranja koji obuhvaća i ublažavanje i prilagodbu, iako prati širi ciklus triju faza primjenjivih na oba područja (vidjeti Sliku 1.).

Slika 1.: Ciklus provedbe, praćenja i izvješćivanja SECAP-a europskog Sporazuma gradonačelnika

Izvor: Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju – europski ured.

Također valja istaknuti ICLEI-ov okvir „Green Climate Cities™ (GCC)” koji promovira razvoj integriranih planova klimatskih aktivnosti (uključujući SECAP-ove) kroz ciklus koji se sastoji od devet koraka (vidjeti Sliku 2.). Dok GCC ciklus uključuje više koraka nego Sporazum gradonačelnika, oni su u širem smislu međusobno kompatibilni i na mnogo se načina preklapaju, kako je navedeno u nastavku na Slici 3.

17

Slika 2.: Ciklus planiranja „Green Climate Cities™”

Izvor: ICLEI World Secretariat. Ovaj je proizvod licenciran od strane ICLEI-ja na temelju međunarodne Creative Commons licence CC BY-NC-ND 4.0

Kazalo pojmova ACT = DJELOVATI ACCELERATE = UBRZATI ANALYZE = ANALIZIRATI a) Commit and mobilize = a) Obvezati se i mobilizirati b) Research and assess = b) Istražiti i procijeniti c) Analyze and set baseline = c) Analizirati i odrediti polazište d) Develop integrated climate action plan = d) Razviti integrirani akcijski plan o klimatskim promjenama e) Detail and finance projects = e) Detaljno navesti i financirati projekte f) Implement and monitor = f) Provoditi i pratiti g) Integrate and collaborate = g) Integrirati i surađivati h) Review and upscale = h) Revidirati i unaprijediti i) Report, inspire, advocate = i) Izvješćivati, poticati, zagovarati

18

Slika 3.: Usporedba europskog Sporazuma gradonačelnika s ciklusom GCC Kazalo pojmova EU-CoM planning and implementation cycle = Ciklus planiranja i provedbe europskog Sporazuma gradonačelnika Phase 1: Initiation and baseline review = Faza 1: Pokretanje i osnovni pregled Define ambitions = Definirati ambicije Phase 2: Implementation, monitoring and reporting = Faza 2: Provedba, praćenje i izvješćivanje Deliver practical actions = Osigurati praktične aktivnosti Phase 3: Evaluation and feedback = Faza 3: Evaluacija i povratne informacije Review progress, readjust priorities = Revidirati napredak, ponovno odrediti prioritete Green Climate Cities™ planning cycle = Ciklus planiranja Green Climate Cities™ Phase 1: Analyse = Faza 1: Analizirati 1. Commit and mobilize = 1. Obvezati se i mobilizirati 2. Research and assess = 2. Istražiti i ocijeniti 3. Analyze and set baseline = 3. Analizirati i odrediti polazište Phase 2: Act = Faza 2: Djelovati 4. Develop integrated climate action plan = 4. Razviti integrirani akcijski plan o klimatskim promjenama 5. Design and finance projects = 5. Kreirati i financirati projekte 6. Implement and monitor = 6. Provoditi i pratiti Phase 3: Accelerate = Faza 3: Ubrzati 7. Integrate and collaborate = 7. Integrirati i surađivati 8. Review and upscale = 8. Revidirati i unaprijediti 9. Report, inspire, advocate = 9. Izvješćivati, poticati, zagovarati

19

Bez obzira na to koja se metodologija koristi, koordinirana aktivnost ostaje od ključne važnosti kako bi se osiguralo da napori u jednom odjelu ili sektoru slučajno ne naruše napore u drugom. No stvarnost je takva da nije realno da će sve osobe iz svih odjela surađivati u svakom trenutku te bi moglo imati više smisla da se sve strane okupe samo u ključnim trenucima razvoja plana. Iz tog razloga u nastavku navodimo dva ključna trenutka za učinkovitu suradnju, od kojih se svaki može jasno pronaći u oba prethodno navedena ciklusa (Sporazuma gradonačelnika i GCC-a):

1) uspostava organizacijske strukture za vaš Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) i

2) određivanje prioriteta aktivnosti (dio 4. koraka GCC-a i 1. faze Sporazuma gradonačelnika).

Uspostava (ili prilagodba) organizacijske strukture za vaš SECAP Polazište uspješnog i održivog Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP-a) jest utvrditi jasne organizacijske uloge i odgovornosti. Naravno može se uspostaviti nova struktura, iako bi se korisnom mogla pokazati i prilagodba već postojeće organizacijske strukture kreirane za povezanu svrhu (npr. tim za upravljanje energijom, jedinica za upravljanje okolišem, ili lokalna koordinacijska skupina za Agendu 21) kako bi se osigurali učinkovit razvoj i provedba SECAP-a. Ako vaša organizacija već ima Akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP), vjerojatno već imate formirane relevantne upravljačke i radne skupine koje bi se moglo ponovno aktivirati. Međutim, njihov sastav, opseg rada i vodstvo možda je potrebno unaprijediti kako bi se poboljšala integracija procesa ublažavanja i prilagodbe. Stoga bi moglo biti korisno razmotriti sljedeće32:

1. Je li imenovan interni voditelj SECAP-a zadužen za pružanje podrške procesu? Voditelj SECAP-a trebao bi biti osoba s određenim iskustvom u području klimatskih aktivnosti, s vještinama vođenja, komunikacije i interdisciplinarnog povezivanja jer će biti odgovorna za komunikaciju s odgovarajućim odjelima. Dok je energetski menadžer ili slično mogao voditi razvoj i provedbu vašeg Akcijskog plana energetski održivog razvitka (SEAP), širi opseg Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) zahtijeva da te osobe prošire svoj nadzor i opseg rada ili da im podršku pruža druga osoba (npr. savjetnik, uz odgovarajuću stručnost u području prilagodbe i ublažavanja – iako to možda neće biti izvedivo u manjim općinama s vrlo ograničenim resursima). Te osobe moraju imati podršku lokalnih političkih vođa (npr. odluku Vijeća kojom se odobrava/prihvaća imenovanje) kao i vještine, vrijeme i resurse potrebne za izvršavanje dužnosti, uključujući osoblje za delegirane zadatke.

2. Je li već formiran Upravljački odbor za klimatsku politiku? Upravljački odbor vjerojatno bi se sastojao od donosioca odluka (vijećnici, gradonačelnik) i voditelja upravnih odjela. Njegova bi misija trebala biti osiguranje strateškog usmjerenja i potrebne političke potpore procesu, kao i usmjeravanje politike o klimatskim promjenama kroz različite upravne odjele, ili čak s odgovarajućim vanjskim organizacijama.

3. Postoji li već radna skupina? Ako već postoji radna skupina (stalna ili privremena) koja koordinira aktivnosti i ulazne informacije dionika vezano uz upravljanje energijom i praćenje smanjenja emisija, imalo bi smisla da ona nastavi s radom. Međutim, njezin fokus mora se proširiti kako bi uključivao dimenziju prilagodbe. Osim praćenja emisija, ta bi skupina također radila na razumijevanju ranjivosti grada na klimatske promjene iz više sektorskih perspektiva i pružanju odgovarajućih podataka. U idealnim bi uvjetima također težila „usmjeravanju” (ili integraciji) aktivnosti prilagodbe u druge postojeće politike, planove i općinske ciljeve.

To znači da članovi radne skupine prijašnjeg Akcijskog plana energetski održivog razvitka (SEAP) moraju proširiti svoje znanje kako bi uključivali one pokretače prilagodbe, učinke i rizike povezane s njihovim područjima stručnosti o energiji i ublažavanju, te napraviti mjesta za kolege iz drugih odjela (kao što su urbanističko planiranje, parkovi i rekreacija, javne usluge ili upravljanje kriznim situacijama) kako bi se pridružili skupini i doprinijeli svojim uvidima.

20

Slika 4.: Organigram moguće organizacijske strukture za integriranu klimatsku aktivnost.

4. Treba li izmijeniti interne radne procese radi uspostave suradnje? Upravljački odbor i radna skupina koja djeluje kroz više odjela trebaju zasebne vođe, no presudno je da oni redovito komuniciraju i surađuju u ključnim trenucima. Svaka skupina treba jasno definirane ciljeve i odgovornosti, kao i raspored redovnih, koordiniranih sastanaka te sustav izvješćivanja. Isto vrijedi i ako je potrebno više od jedne radne skupine kako bi se upravljalo dijelovima plana u skladu s posebnim područjima stručnosti.

Radna skupina (prilagodba i ublažavanje) Predstavnici iz ključnih relevantnih odjela, npr. urbanističkog planiranja, parkova i rekreacije, prijevoza, energetskog sektora, otpada, voda,

upravljanja kriznim situacijama

Odjeli (npr. urbanistički razvoj,

komunikacije, policija, stanovanje, turizam, javno zdravstvo, itd.)

Upravljački odbor (donosioci odluka i voditelji

odjela i viši upravitelji)

Voditelj (ili suvoditelji, stručni u području

ublažavanja i prilagodbe)

21

5. Koje su pripreme potrebne za uključivanje prave kombinacije osoblja i vještina?

Ne postoji jedinstvena formula za sastavljanje vaše radne skupine, no u idealnim bi okolnostima ona odražavala raznolikost vještina i iskustva koja postoji u jedinici lokalne samouprave kao cjelini, uključujući predstavnike iz različitih odjela. Mogla bi čak uključivati vanjske predstavnike ako oni rade u suradnji s gradom ili na drugi način imaju izravnog utjecaja na politiku (vidjeti Tablicu 3. u nastavku za predložene odjele i vanjske skupine). Što je više osoba u vašoj skupini, to će opsežniji biti vaš doneseni Akcijski plan energetskog i klimatski održivog razvitka (SECAP), no imajte na umu da to također povećava izazove utvrđivanja rasporeda i vođenja sastanaka.

Odjeli i ostali dionici Vanjska skupina

Poljoprivreda i šumarstvo Akademske ustanove Strateško planiranje i razvoj Poslovni sektor Komunikacija Susjedne jedinice lokalne samouprave Gospodarstvo Mreže Energetika Neprofitne organizacije Javna nabava Regionalna i/ili nacionalna vlast Upravljanje kriznim situacijama Stanovnici i zajednica Zaštita okoliša i gospodarenje otpadom Znanstveni savjetnici Financije i administracija Komunalno gospodarstvo Socijalna zaštita Gradska imovina Kultura i društvene djelatnosti Prostorno uređenje, izgradnja, graditeljstvo Zdravstvo Promet

Obrazovanje Turizam Lučka uprava Policija Vatrogasci

Tablica 3.: Potencijalni sudionici vašeg SECAP tima.

Izvor: Changing Communities: Changing Climate - Guide and Workbook for Municipal Climate Adaptation. (ICLEI Canada, n.d.) Dostupno na: www.icleicanada.org/resources/item/3-changing-climate-changing-communities

22

Formiranje središnjeg tima trebalo bi biti dio šireg procesa mapiranja dionika, na primjer, koristeći pristup „Sfere utjecaja” (vidjeti Sliku 5.). Razmislite o sljedećim pitanjima:

• Koje su vam informacije potrebne? Tko ima te informacije?

• Koja su područja pod vašim utjecajem?

• Tko je izravno odgovoran za odluke u odgovarajućim područjima?

• Tko može spriječiti donošenje odluke ako nije uključen?

Ključnim općinskim sudionicima trebalo bi, koliko god je to moguće, dodijeliti posebne odgovornosti/uloge kako bi se osiguralo snažno vlasništvo procesa SECAP-a. Priprema dijagrama i navođenje raznih interakcija između odjela i sudionika mogli bi biti korisni za utvrđivanje svih korekcija koje bi mogle poboljšati suradnju.

Slika 5.: Sfere utjecaja od Šire zajednice, neizravnih dionika, izravnih do središnjeg tima. ix.

Izvor: RAMSES Transition Handbook and Training Package (itself adapted from ICLEI Canada’s Changing Climate, Changing Communities : Guide and Workbook for Municipal Climate Adaptation).

Strategija komunikacije i participativnosti omogućila bi da se identificiraju ključne osobe ili organizacije čiji bi doprinos mogao biti koristan za plan. Moglo bi se utvrditi nedostatke u smislu vještina ili resursa pri čemu bi vanjska potpora mogla biti korisna, kao što je potpora od lokalne ili regionalne energetske agencije, partnerstva s obližnjim sveučilišnim odjelom ili od imenovanog teritorijalnog koordinatora Sporazumom gradonačelnika.

SAVJET: Paket RAMSES Transition Handbook and Training Package sadrži niz od sedam radnih listova namijenjenih za potporu razvoja plana prilagodbe. Radni list br. 1 uključuje „mapiranje i uključenost dionika” koji se zapravo primjenjuje na širi kontekst SECAP-a, uključujući područje ublažavanja, a ne samo na planiranje prilagodbe.

ix Zajedno s nekoliko kolega možete iskoristiti ovaj pristup kako biste razmislili o potencijalnim dionicima. Stavite se u središte

dijagrama i radite prema van. Osobe i skupine koje biste stavili u unutarnji krug, npr. na mjestu gdje postoji odnos izravnog utjecaja/učinka s vama i vašim odjelom, nalaze se one osobe koje vrlo vjerojatno trebate u vašem timu – druge osobe možda možete uključiti na različite načine i/ili ne toliko često.

23

PRIMJER 2.: NAKNADNA UGRADNJA BRANE HIDROELEKTRANE S CILJEM UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA, FRANCUSKA

Regija: Alpsko područje; Sredozemlje Instrumenti politike: Podizanje razine svijesti; javna nabava Sektori: Energetski sektor; vode, civilna zaštita i krizne situacije

Pozadina: Hidroenergija je važan dio energetskog miksa u Francuskoj, i obuhvaća oko 20 % ukupno postavljenih kapaciteta. Istovremeno, sve veći intenzitet oborina i uzastopnih (ekstremnih) poplava može oštetiti infrastrukturu hidroenergetskih postrojenja i predstavljati prijetnju ljudima i okolišu nizvodno. „Piano Key (PK)” brana (tako nazvana jer nalikuje na tipke klavijature) izgrađena je na brani Malarce kako bi se povećao kapacitet maksimalnog istjecanja, time štiteći i izvor energije od oštećenja i obližnja naselja od poplava.

Fotografija: Pexels.com / Frans Van Heerden Aktivnosti:

• Od 2003. do 2005. velika francuska komunalna kompanija EDF u suradnji sa stručnjacima hidroenergetike razvila je novi sustav („PK” ustava) kao niz ulaznih i izlaznih spremnika za povećanje površine toka vode, a time i smanjenje posljedica učestalih/ekstremnih poplava.

• 2012. Malarce je bila šesta brana u Francuskoj koja je uvela ovu nepatentiranu tehnologiju (s ciljem da je koriste i ostale brane diljem svijeta).

• Sustav PK ustava nema izraženi negativni učinak, jer čini samo manji dio ukupnog dizajna brane. Sudjelovanje dionika nije presudno za implementaciju.

Rezultati: • Povećanje maksimalnog kapaciteta istjecanja za otprilike 600 m3/s na ukupno 4600 m3/s. • 10 brana u Francuskoj sad imaju PK ustave, diljem svijeta još je dodatnih 30 brana s takvim sustavima, uz

izgradnju novih kako bi se iskoristio njihov potencijal zaštite infrastrukture i zajednice. • Niska razina održavanja i uglavnom neovisnost o dodatnom ljudskom radu čine je idealnim rješenjem za

smanjenje rizika od kriznih situacija. Troškovi i financiranje: • Troškovi ovise o nizu čimbenika (npr. strukturi postojeće brane, lokaciji, rasponu toka voda i pristupačnosti),

iako bi troškovi postavljanja mogli biti između 200 000 i nekoliko milijuna eura. No bez obzira na to, smatra se relativno jeftinom mjerom prilagodbe uz nekoliko velikih zahtjeva za održavanjem. Pa ipak, faze koje se odnose na odobrenje, implementaciju i izgradnju mogu biti dugi procesi, djelomično zbog toga što ne postoji aktualno zakonodavstvo/potpora financiranju za tehnologiju PK ustava i stoga ona ovisi o vlasnicima brana.

Interakcije između ublažavanja i prilagodbe: • Brana Malarce je obnovljiv izvor energije, od vitalnog značaja za električnu mrežu regije koja sad ima bolje

mehanizme za borbu s poplavama do kojih dolazi zbog intenzivnih oborina i klimatskih promjena, te smanjuje rizike za ljude i okoliš koji se nalaze nizvodno.

Izvori: https://climate-adapt.eea.europa.eu/metadata/case-studies/fd www.hydropower.org/blog/climate-resilience-case-study-piano-key-weirs

24

Određivanje prioriteta aktivnosti Dostupne su mnoge različite metodologije za procjenu i određivanje prioriteta mogućih aktivnosti ublažavanja i prilagodbe. Važno je, koja god se metoda koristi (i kako je već naglašeno), pristupiti integrirano, uzimajući u obzir učinak aktivnosti na oba područja.

Jedna od mogućnosti je korištenje rezultata Procjene rizika i ranjivosti (RVA) u svrhu utvrđivanja prioriteta – ne samo za prilagodbu nego i za ublažavanje. Kvantitativna Procjena rizika i ranjivosti (RVA), čiji su rezultat karte distribucije rizika i ranjivosti, iznimno je vrijedan skup podataka za prostorno lociranje žarišta rizika i njihov ciljani odabir za aktivnost u bilo kojem od područja. Vezano za mjere ublažavanja, takav alat mapiranja usmjeren na prilagodbu također se može učinkovito spojiti sa sličnim alatom usmjerenim na ublažavanje (odnosno Peta platformom za grijanje i hlađenjex) i služi za utvrđivanje ključne energetske infrastrukture ili (potencijalnih) izvora opskrbe kojima prijeti rizik i kojima treba zaštita.

Lokalne vlasti koje su razvile Sustav upravljanja energijom (EnMS), kao što su one uključene u projekt Compete4SECAP, već će imati utvrđenu ključnu energetsku imovinu (npr. mrežu javne rasvjete, vozila u vlasništvu općine, javne zgrade i čak energetska postrojenja u vlasništvu grada)33. S implementiranim učinkovitim Sustavom upravljanja energijom (EnMS), moguće je lakše utvrditi onu javnu imovinu kojoj su najnužnije intervencije u smislu energetske obnove i/ili koja je najkritičnija u operativnom smislu, i stoga bi se trebala smatrati prioritetom kako bi se izbjegli rizici od klimatskih promjena.

SAVJET: U okviru projekta Compete4SECAP razvijen je Priručnik „Energy Management System (EnMS) Guidebook for Local Authorities” koji je dostupan na Internetu kao dio popisa izvora projekta. Ovaj praktični priručnik sadrži postepeni prikaz načina na koji grad može primijeniti međunarodnu normu za Sustav upravljanja energijom (EnMS) (ISO 50001), koji je izvorno namijenjen za industrijsku i komercijalnu upotrebu te ga prilagoditi kontekstu jedinice lokalne samouprave. U okviru SECAP-a, Sustav upravljanja energijom (EnMS) može pružiti podršku planiranju i određivanju prioriteta mjera SECAP-a, pomoći s naknadnim praćenjem u obliku alata za procjenu energetskog učinka, i trebao bi se i dalje ažurirati nakon što stupi na snagu kako bi se osigurale dugoročne energetske uštede i utvrdila preklapanja s prilagodbom.

Navedeni priručnik dostupan je na Internetu (na engleskom i osam drugih jezika).

Iako je prostorno utvrđivanje distribucije rizika važno kako bi se odredilo gdje treba djelovati, također je potrebno donijeti odluke o određivanju prioriteta aktivnosti. Mnogo će kontekstualnih čimbenika utjecati na te odluke i kako bi ih se uzelo u obzir, potrebno je utvrditi lokalno prilagođene kriterije. Kriteriji bi trebali biti što jednostavniji, mjerljiviji, dostupniji i relevantniji, kako bi se postigli željeni ciljevi. Određivanje kriterija mogao bi biti jednostavan postupak prolaženja kroz popis stavki ili složenija analiza odluka temeljenih na više kriterijaxi istražujući različite „scenarije” za klimatske mjere. Koja god da se metoda koristi, učinak određene aktivnosti na ishode ublažavanja i/ili prilagodbe trebao bi biti jedan od kriterija, s obzirom na to da vjerojatno ima smisla odrediti prioritete aktivnosti koje donose sinergije i uzajamne koristi u oba područja, npr. poboljšanje sposobnosti infrastrukture obnovljivih izvora energije i prometa da se odupru djelovanjima nepovoljnih vremenskih uvjeta, ili ulaganje u urbane šume koje djeluju kao ponori ugljika i istovremeno smanjuju toplinske otoke u urbanim sredinama.

SAVJET: AMIA alat mreže C40 omogućuje gradovima da utvrde različite vrste potencijalnih interakcija između mjera prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja učinaka klimatskih promjena, ističući mogućnosti za sinergije i korištenje postojeće infrastrukture, kao i upozoravajući na kompromise i moguća loša ulaganja. Alat je najkorisniji nakon što već imate sastavljen popis mogućih aktivnosti koje želite dodatno istražiti.

x Peta (Pan-European Thermal Atlas), koju je objavio Heat Roadmap Europe, besplatna je platforma za mapiranje dostupna na Internetu s korisnim informacijama o potražnji i opskrbi diljem Europe. Dostupno ovdje: www.heatroadmap.eu/peta4 xi Analiza odluka temeljenih na više kriterija uključuje procjenu problema u skladu s više (potencijalno konfliktnih) kriterija kako bi se došlo do preferiranog rješenja.

25

PRIMJER 3.: MASTER PLAN POŠUMLJAVANJE S CILJEM POVEĆANJA OTPORNOSTI I PONORA UGLJIKA: BARCELONA, ŠPANJOLSKA

Stanovništvo: 1,615 milijuna (2016.) Regije: Jugozapadna Europa; Sredozemlje Instrumenti politike: Podizanje razine svijesti/edukacija; javna nabava; standardi u građevinarstvu; prostorni planovi uređenja Sektori: Biološka raznolikost; javno zdravstvo; planiranje korištenja zemljišta

Pozadina: Posljedice klimatskih promjena su rastuće temperature, suša i sve jači toplinski valovi u Barceloni čije mnogobrojno stanovništvo, gusta urbanistička struktura i geografska lokacija svaki na svoj način povećavaju efekt toplinskog otoka i otežavaju stvaranje novih zelenih površina. Dok Barcelona ima relativno malo parkova i vrtova, u gradu se pod upravom Vijeća nalazi 311 000 stabala. Barcelona trenutačno u koordinaciji s Planom za zelenu infrastrukturu i biološku raznolikost za 2020. (eng. Green Infrastructure and Biodiversity Plan 2020) provodi plan „Stabla za život, Barcelona, Master plan pošumljavanja 2017.-37.”.

Aktivnosti: Gradsko vijeće Barcelone sastavilo je 20-godišnji plan za planiranje, upravljanje i očuvanje svoje urbane šume. Ključni su ciljevi: • Procjena cjelokupne populacije stabala u odnosu na

usluge i korisne učinke, ali i na nedostatke kao što su alergije i stvaranje otpada;

• Korištenje računalnog modela za učinke urbane šume kako bi se statistički kvantificiralo strukture urbane šume i njihove koristi;

• Procjena stabala iz kulturne, ekološke, klimatske i ekonomske perspektive;

• Obrazovanje i podrška za suradnju privatnih/javnih organizacija i građana, posebno djece, u smislu baštine i usluga stabala; i

• Nove uredbe za zaštitu stabala. Fotografija: Dreamstime.com / Assignments

Planirani rezultati: • Povećati pokrivenost grada stablima s 5 % na 30 %. • Posaditi više stabala otpornih na klimatske promjene, povećanje urbanog šumskog fonda s 30 % na 40 %. • Povećati biološku raznolikost stabala kako ni jedna vrsta ne bi obuhvaćala više od 15% urbane šume.

Troškovi i financiranje: • Procijenjeni proračun plana iznosi 9,6 milijuna eura/godišnje od čega je 8,3 milijuna eura/godišnje

rezervirano za gospodarenje zelenim površinama. • Proračun ne poziva na velike promjene nego ističe područja u koja je potrebno dodatno ulagati.

Interakcije između ublažavanja i prilagodbe: • Populacije stabala djeluju kao ponor ugljika i upijaju emisije stakleničkih plinova (GHG) iz atmosfere. • Stabla također imaju izravne koristi za grad držeći temperature na umjerenim razinama, smanjujući

troškove za hlađenje, poboljšavajući kvalitetu zraka i štiteći građane od nepovoljnih učinaka klimatskih promjena.

Izvori: https://climate-adapt.eea.europa.eu/metadata/case-studies/barcelona-trees-tempering-the-mediterranean-city-climate https://ajuntament.barcelona.cat/ecologiaurbana/sites/default/files/Pla-director-arbrat-barcelona-ENG.pdf

26

Financiranje Dostupni mehanizmi financiranja za ublažavanje i prilagodbu Nakon što se utvrde prioritetne aktivnosti, važno je razmotriti financiranje – ne samo u smislu inicijalnih troškova nego i tekućih troškova u dugoročnom smislu.

Aktivnosti Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) također se mogu financirati kroz proračun grada ili općine, bilo putem proračunskih linija namijenjenih posebnoj aktivnosti ili kao dio širih radnih programa, no to nije jedina opcija. Štoviše, određene mjere mogu učinkovitije provesti drugi (lokalni) dionici i/ili se mogu financirati kroz vlastite proračune (npr. proširenje mreže daljinskog grijanja). Ostale opcije variraju od nešto tradicionalnijih (npr. povlašteni bankovni krediti) do inovativnijih (npr. mjere uštede energije financirane kroz račune potrošača za režije). Dobra početna točka za gradove koji žele istražiti (nove) mogućnosti financiranja je Interaktivni vodič o financiranju europskog Sporazuma gradonačelnika.

Također vrijedi istražiti mogućnosti izvan financiranja na lokalnoj razini. Mnoge zemlje imaju relevantne i/ili nacionalne mehanizme financiranja koji podržavaju klimatske i energetske mjere bilo općenito ili kroz fokus na određene mjere.

SAVJET: Projekt Compete4SECAP također radi na uspostavi sekcije u bazi literature, a odnosi se na popis izvora namijenjen pružanju potpore lokalnim vlastima pri istraživanju i razumijevanju mogućnosti financiranja. Time se neće samo prikupiti korisni materijali i poveznice iz drugih inicijativa nego će biti uključen i niz Informativnih članaka o mogućnostima financiranja ističući posebne (gradske/općinske) slučajeve koji su uspješno primijenili neke od najrelevantnijih, inovativnijih mehanizama financiranja koji se mogu reproducirati, npr.:

• financiranje na temelju računa, • povoljni krediti, • sinergije sa društveno odgovornim poduzećima, • zadruge građana, • grupno financiranje (crowd-funding), • ugovaranje energetskog učinka, • programi dodjele bespovratnih sredstava EU-a i posebni fondovi, • međunarodne banke.

Projektni informativni članci i drugi relevantni izvori dostupni su na mrežnoj stranici projekta Compete4SECAP, u dijelu Financiranje i mogućnosti financiranja (eng. Financing and Funding Opportunities).

27

PRIMJER 4.: ZELENI KROVOVI: BASEL, ŠVICARSKA

Stanovništvo: 171 017 (2017.) Regija: Alpsko područje Instrumenti politike: Bespovratna sredstva/subvencije; standardi u građevinarstvu; podizanje razne svijesti/edukacija Sektori: zgrade; javno zdravstvo; energetski sektor

Pozadina: U Švicarskoj je između 1970. i 2007. zabilježeno povećanje temperature od 1,5°C, uz buduće klimatske projekcije koje pokazuju moguće daljnje povećanje temperature od 2-2,5°C u Švicarskoj i Alpama. Zabrinutosti vezane uz učinak toplinskog otoka i ekstremnije oborine potaknule su mjere prilagodbe kako bi se krenulo u borbu protiv tih učinaka klimatskih promjena. Basel, stoga, od 1990-ih provodi inicijative zelenih krovova kako bi povećao uštede energije za svoje građane, istovremeno težeći smanjenju učinaka klimatskih promjena u gradu. Fotografija: Dreamstime.com / | Fermate / Maren-Winter

Aktivnosti: • Basel je 1990-ih uveo zakon kojim se podržavaju mjere uštede energije. • 2002. godine uvedena je izmjena baselskog Zakona o gradnji, prema kojoj treba pozeleniti nove i obnovljene

ravne krovove. • Osigurane su relevantne smjernice o projektiranju. • Poticajni programi i subvencije za postavljanje zelenih krovova (1996.-1997. i 2005.-2006.). • Kombinacija financijskih poticaja i građevinskih propisa.

Rezultati: • 1 711 opsežnih projekata zelenih krovova i 218 intenzivnih zelenih krovova u Baselu. • 23 % ravnih krovova u Baselu je pozelenjeno (oko 2006). • Dobro uspostavljene prakse gradnje zelenih krovova. • Postavljanje zelenih krovova sada je dobra praksa lokalnih poduzetnika i oni nemaju prigovora na njihovo

postavljanje od samog početka. • Basel sada ima najveći postotak područja zelenih krovova po stanovniku na svijetu.

Troškovi i financiranje: • Od 1990-ih 5 % potrošačkih računa za energiju odvaja se u Fond za uštedu energije kojim se podržavaju

kampanje i mjere za uštedu energije, uključujući zelene krovove.

Interakcije između ublažavanja i prilagodbe: • Zeleni krovovi smanjuju učinak urbanog toplinskog otoka i smanjuju energetske potrebe za hlađenje ljeti. • Dodatno, zeleni krovovi usporavaju priljev oborinskih voda, povećavaju biološku raznolikost i čine oblik

sekvestracije ugljika.

Izvor: Climate ADAPT web-mjesto https://climate-adapt.eea.europa.eu/metadata/case-studies/green-roofs-in-basel-switzerland-combining-mitigation-and-adaptation-measures-1

28

4. Praćenje i izvješćivanje o vašem SECAP-u Zašto izvješćivati? SECAP bi trebao biti živi dokument – ne sakupljati prašinu na polici! – što znači da se s napretkom i on mora razvijati i uključivati nova znanja, tehnološke mogućnosti i mogućnosti financiranja kako oni budu dostupni34. Iako se praćenje i izvješćivanje o napretku u odnosu na vaše obveze u okviru Sporazuma gradonačelnika mogu činiti kao opterećenje, oni su ipak temeljna komponenta svakog uspješnog plana kako bi se osigurale njegova dugovječnost i važnost i u budućnosti.

Štoviše, ovu fazu ne treba smatrati značajnim teretom za gradove nego ključnom fazom ciklusa integriranog upravljanja potrebnog za učinkovit razvoj grada u kontekstu klimatskih promjena/energije. Nadalje, valja podsjetiti da uspostava sveobuhvatnog Sustava upravljanja energijom (EnMS) može gradovima pružiti neprocjenjiv alat za značajno usmjeravanje učinkovitog praćenja i izvješćivanja o postignućima SECAP-a (vidjeti odjeljak „Određivanje prioriteta aktivnosti”). Čak i ako odlučite da nećete koristiti Sustav upravljanja energijom (EnMS), možete i dalje imati na umu da su praćenje i izvješćivanje sami za sebe korisni za vaš rad jer vam omogućuju da35:

• Usporedite predviđene učinke iz faze planiranja sa stvarnim postignućima, u smislu ušteda energije, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) i napora u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama, kao i ostalih uzajamnih koristi u odnosu na kvalitetu zraka, buku, zdravlje, smanjenje rizika, zaštitu okoliša, gospodarsku i društvenu dodanu vrijednost itd.;

• Prepoznate potrebu i olakšate utvrđivanje korektivnih mjera koje valja provesti, u slučaju da pojedine aktivnosti ne ostvaraju očekivane rezultate;

• Pomognete utvrditi uzroke neuspjeha u smislu provedbe određenih mjera i time shvatite i savladate prepreke koje sprečavaju njihovo postignuće;

• Utvrdite nove mogućnosti za aktivnosti, bilo mjere naknadnog praćenja ili inovativne mjere;

• Otkrijete i dokumentirate priče o uspjehu (koje se mogu reproducirati), uključujući uzajamne koristi koje proizlaze iz vaših aktivnosti, koje valja podijeliti s vašom lokalnom zajednicom i drugim gradovima kako bi se potaknulo njihovo usvajanje u drugim kontekstima.

U postojećem obrascu za izvješćivanje Sporazuma gradonačelnika postoji prostor za (opcionalno) izvješćivanje o aktivnostima prilagodbe koje imaju i pozitivan učinak na ublažavanje učinaka klimatskih promjena. U skladu s globalnim zajedničkim okvirom izvješćivanja, ubuduće će izvješćivanje zahtijevati utvrđivanje sinergija, kompromisa i uzajamnih koristi aktivnosti ublažavanja i prilagodbe36.

29

Novi globalni zajednički okvir izvješćivanja sadrži sljedeće vremenske okvire za izvješćivanje o SECAP-u:

Element izvješćivanja Obveza pridruživanja

globalnom Sporazumu

gradonačelnika (godina 0)

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

Inventar emisija stakleničkih plinova

Dostaviti najkasnije do 2. godine *

Procjena rizika i ranjivosti

Dostaviti najkasnije do 2. godine

Ciljevi (ublažavanje i prilagodba)

Dostaviti najkasnije do 2. godine

Akcijski plan(ovi) klimatskih promjena (plan ublažavanja i prilagodbe, ili integrirani plan)

Dostaviti najkasnije do 3. godine

Plan pristupa energetskim uslugama

Potrebno utvrditi

Izvješće o napretku *

*Svake dvije godine nakon podnošenja akcijskog plana klimatskih promjena

Tablica 4.: Vremenski okvir za izvješćivanje o SECAP-u, prema globalnom zajedničkom okviru izvješćivanja.

Izvor: Ured globalnog Sporazuma gradonačelnika. (2018). Zajednički okvir izvješćivanja globalnog Sporazuma gradonačelnika: verzija 6.1.

SAVJET: Razmotrite sljedeće dobre prakse kao podršku vašeg procesa praćenja i izvješćivanja37:

• Dodijelite osobu koja će posebno koordinirati proces praćenja i izvješćivanja, i ako bude potrebno, formirajte tim osoba ili odbor koji će se periodički sastajati.

• Točno utvrdite precizne podatke koje valja prikupiti i dosljedne metode za prikupljanje podataka.

• Utvrdite izvore podataka, uključujući točne odjele/pojedince i vanjske dionike koji će vam moći osigurati podatke koji su vam potrebni.

• Odredite odgovarajuću učestalost praćenja (u idealnim uvjetima najmanje godišnje) kao potporu izvješćivanja.

• Neka prikupljeni podaci budu pouzdani i usporedivi tijekom vremena.

• Odredite pokazatelje praćenja i posebne referentne vrijednosti za usporedbu njihove učinkovitosti.

• Sastavite plan komunikacije i uključenosti za suradnju i komunikaciju s kreatorima politika i drugim dionicima, i prilagođavajte informacije publici.

• Uspostavite snažne poveznice između rezultata izvješća o praćenju i ciklusa planiranja općinskog proračuna kako bi se sve prilagodbe vašeg akcijskog plana mogle uključiti po potrebi i na najusklađeniji način.

• Uvedite Sustav upravljanja energijom (pogledajte 3. dio i saznajte više na web-mjestu Compete4SECAP).

30

PRIMJER 5.: ENERGIJA IZ POSTROJENJA ZA OBRADU OTPADNIH VODA: ALMADA, PORTUGAL Stanovništvo: 174 030 (2011.) Regija: Sredozemlje Instrumenti politike: Strateški plan (dugoročna lokalna strategija i akcijski plan za vode/otpadne vode); javna nabava (kriteriji odabira ponuditelja projektiranja zahtijevaju dobivanje energije iz bioplina) Sektori: Energetski sektor; upravljanje vodama i otpadnim vodama

Pozadina: Obalni grad Almada ima razvijenu službu za obradu otpadnih voda koja preuzima gotovo svu otpadnu vodu proizvedenu u gradu, kao dio ciklusa „zatvorene vodene petlje”. Postrojenje za obradu otpadnih voda Portinho da Costa ima ključnu ulogu u ovom cjelokupnom sustavu i služi ciljevima lokalne strategije Almade koja se odnosi na klimatske promjene.

Aktivnosti: • Izgrađen je sustav za anaerobnu obradu kako bi se

bioplin proizvodio iz mulja (nusproizvoda primarne i sekundarne faze obrade otpadnih voda).

• Bioplin je koristan pri konverziji u termalnu i električnu energiju koja pokreće kogeneracijski sustav na lokaciji.

• Dvije vrste obrade – fizikalno-kemijska i biološka – omogućuju fleksibilnost i redundantnost, povećavajući otpornost sustava.

Fotografija: Pixabay.com / 后园 卓 Rezultati: • Kogeneracijski sustav osigurava gotovo 40 % energetskih potreba postrojenja (oko 550MWh/godišnje), što

je jednako smanjenju emisija stakleničkih plinova (GHG) od 40 % (180 tona CO2). • Zbog visokog udjela metana u bioplinu njegovo otpuštanje u atmosferu u suprotnom bi bilo izuzetno štetno,

uz potencijal globalnog zatopljenja oko 21 puta veći od CO2. Stoga njegovo korištenje u smislu energije nije samo učinkovito nego i znatno smanjuje štetne emisije.

• Ciklus zatvorene vodene petlje također štiti obližnji estuarij Tagus koji predstavlja važno stanište i pruža druge koristi ekosustava.

Troškovi i financiranje: • Sustav je financiran bespovratnim sredstvima dobivenim od Europske investicijske banke i Europske

agencije za okoliš. • Očekuje se da će se 10 milijuna eura uloženih u nabavu i postavljanje opreme vratiti unutar životnog vijeka

opreme. • Uštede operativnih troškova zbog smanjene uporabe energije iz prirodnog plina i elektrodistribucijske

mreže (u 2011. ukupna ušteda od 55 322 eura) dodatno opravdavaju ovakvo ulaganje.

Interakcije između ublažavanja i prilagodbe: • Pažljivo upravljanje vodnim resursima i očuvanje biološke raznolikosti u obližnjem estuariju Tagus

unapređuju sposobnost područja da bude otpornije na učinke klimatskih promjena kao što su poplave, suša i plimni valovi, dok obrada otpadnih voda smanjuje vjerojatnost budućih smanjenja zaliha vode.

• Povezana proizvodnja energije iz bioplina izravno smanjuje emisije stakleničkih plinova (GHG) i potrošnju neobnovljivih izvora energije.

Izvor: http://old.iclei.org/fileadmin/PUBLICATIONS/Case_Studies/ICLEI_cs_189_Almada_UrbanLEDS_2016.pdf

31

5. Što je sljedeće? Ovim je vodičem ukratko predstavljen razvoj SECAP-a, uz poseban naglasak na nadogradnju sa SEAP-a. Alati i resursi navedeni u nastavku sadrže dodatne informacije i inspiraciju, i također su dostupni na popisu izvora Compete4SECAP-a.

Alati i resursi Naslov Fokus Sažetak

Priručnik ‘How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP)’ – dijelovi 1,2 i 3

Razvoj SECAP-a Priručnik Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) „How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP)” detaljan je vodič o kreiranju SECAP-a koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio obuhvaća cjelokupni proces, drugi dio pokriva procjene grada/općine (npr. emisija i rizika), a treći dio obuhvaća tehnička pitanja, mjere, politike i financijske mehanizme.

Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju - smjernice za izvješćivanje

Razvoj SECAP-a Europski Sporazum gradonačelnika sastavio je Smjernice za izvješćivanje koje sadrže savjete u koracima: prvi korak obuhvaća ispunjavanje obrazaca, drugi korak se odnosi na prenošenje dokumenata na mrežu (uploading), a treći korak objašnjava sustav provjere za dijelove ublažavanja.

Toolbox of Methodologies - Climate and Energy

Prilagodba i ublažavanje

ICLEI-ov Toolbox of Methodologies - Climate and Energy sadrži, u formatu koji se može pretraživati, brojne izvore o energiji i klimatskim promjenama (na mnogim jezicima) iz mnogobrojnih projekata, posebno o ublažavanju.

Dobra praksa Prilagodba i ublažavanje

Sporazum gradonačelnika predstavlja Dobru praksu o klimatskim aktivnostima koje su proveli potpisnici, koordinatori i podržavatelji, kao i primjere odobrenih akcijskih planova iz cijele Europe.

AMIA (analiza integracije prilagodbe i ublažavanja)

Prilagodba i ublažavanje

Alat AMIA tool koju je razvila skupina C40 omogućuje gradovima da sustavno utvrđuju potencijalne interakcije između prilagodbe klimatskim promjenama i mjera ublažavanja učinaka klimatskih promjena, ističući mogućnosti i sukobe, zajedno s pratećim studijama koje vode proces donošenja odluka.

Urban Adaptation Support Tool

Prilagodba Alat ClimateADAPT-a Urban Adaptation Support Tool sadrži sve korake potrebne za razvoj i provedbu strategije isključivo za prilagodbu uz pozivanje na materijale i alate sa smjernicama.

European Climate Risk Typology

Prilagodba Karta European Climate Risk Typology je interaktivna karta dostupna na Internetu koja služi kako bi se opisali, usporedili i analizirali rizici od klimatskih promjena diljem Europe, a posebno je korisna tijekom ranih faza Procjene rizika i ranjivosti.

IVAVIA (analiza učinaka i ranjivosti za kritične infrastrukture i izgrađena područja)

Prilagodba IVAVIA je metodologija od 7 modula za procjenu rizika povezanih s klimatskim promjenama i njihovim učincima. Pruža smjernice o načinu prikupljanja i strukturiranju podataka za vaše ocjenjivanje; o kvantificiranju i kombiniranju pokazatelja ranjivosti; o ocjenjivanju rizika i o predstavljanju ishoda.

Adaptation Options Library Prilagodba Adaptation Options Library je pretraživa baza podataka ključnih mjera prilagodbe u svrhu omogućavanja jednostavnog pregleda dostupnih opcija ili detaljnijeg istraživanja pomoću čitave baze podataka.

Resilience Maturity Model Prilagodba Resilience Maturity Model je baza podataka politika koja služi kao pomoć pri definiranju faze „zrelosti” otpornosti grada. Može se koristiti tijekom višestrukih faza procesa izgradnje otpornosti, od osnovnog pregleda do izvješćivanja, i posebno je korisna za uključivanje raznih dionika.

C40 Cities Climate Change Risk Assessment Guidance

Prilagodba Priručnik skupine C40 Cities Climate Change Risk Assessment Guidance pomaže gradovima u provedbi procjene rizika od klimatskih promjena u skladu s globalnim Sporazumom gradonačelnika i Okvirom za planiranje klimatske aktivnosti skupine C40. Sadrži metodologiju i komponente njihovog pristupa procjeni.

32

Dodatni izvori Adaptation Sub-Committee. (2011). Chapter 3: Land use planning, and Chapter 5: Designing and renovating buildings. In Adapting to Climate Change in the UK. Dostupno na: https://www.theccc.org.uk/publication/adapting-to-climate-change-in-the-uk-measuring-progress-2nd-progress-report-2011/

Bertoldi, P. (Ed.). (2018a). Guidebook ‘How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP) – Part 1 - The SECAP process, step-by-step towards low carbon and climate resilient cities by 2030. Luxembourg: Publication Office of the European Union. Dostupno na: https://doi.org/10.2760/68327

Bertoldi, P. (Ed.). (2018b). Guidebook ‘How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP) – Part 2 - Baseline Emission Inventory (BEI) and Risk and Vulnerability Assessment (RVA). Luxembourg: Publication Office of the European Union. Dostupno na: https://doi.org/10.2760/118857

Bertoldi, P. (Ed.). (2018c). Guidebook ‘How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP) – Part 3 – Policies, key actions, good practices for mitigation and adaptation to climate change and Financing SECAP(s). Luxembourg: Publication Office of the European Union. Dostupno na: https://doi.org/10.2760/58898

C40 Cities, & Arup. (2015). City climate hazard taxonomy. Dostupno na: http://www.c40.org/researches/city-climate-hazard-taxonomy

Carter, J., & Connelly, A. (2016). RESIN Glossary. Dostupno na: http://www.resin-cities.eu/fileadmin/user_upload/D1_2_Glossary_UNIMAN_2016_01_29.pdf

Covenant of Mayors & Mayors Adapt Offices. (2016). The Covenant of Mayors for Climate and Energy Reporting Guidelines. Dostupno na: https://www.covenantofmayors.eu/IMG/pdf/Reporting_Guidelines_Final_EN.pdf

Global Covenant of Mayors for Climate and Energy. (2018). Global Covenant of Mayors Common Reporting Framework. Dostupno na: https://www.globalcovenantofmayors.org/wp-content/uploads/2019/04/FINAL_Data-TWG_Reporting-Framework_website_FINAL-13-Sept-2018_for-translation.pdf

ICLEI Canada. (n.d.). Changing Climate, Changing Communities: Guide and Workbook for Municipal Climate Adaptation. Dostupno na: http://www.icleicanada.org/resources/item/3-changing-climate-changing-communities

ICLEI European Secretariat; SOGESCA. (n.d.). Fifty thousand and one energy solutions: Final Report of the most important results achieved through the 50000&1 SEAPs project. Dostupno na: http://www.50001seaps.eu/resources/publications/

IPCC. (2018). Annex 1: Glossary. In Matthews, R. (Ed.), Global warming of 1.5°C. An IPCC Special Report on the impacts of global warming of 1.5°C above pre-industrial levels and related global greenhouse gas emission pathways, in the context of strengthening the global response to the threat of climate change. Dostupno na: https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/2/2019/06/SR15_AnnexI_Glossary.pdf

Laukkonen, J.et al. (2009). Combining climate change adaptation and mitigation measures at the local level. Habitat International, 33(3), 287–292. https://doi.org/10.1016/j.habitatint.2008.10.003

Patzer, B., & Lee, J. (2017). C40 Infrastructure Interdependencies and Cascading Climate Impacts Study. Dostupno na: https://resourcecentre.c40.org/resources/assessing-risks-in-cities

Thomson, H. & Bouzarovski, S. (2019). Addressing Energy Poverty in the European Union: State of Play and Action. Preuzeto iz https://www.energypoverty.eu/sites/default/files/downloads/publications/18-08/paneureport2018_final_v3.pdf

Watkiss, P. & Klein, R. (2018). Linking Mitigation and Adaptation in Long-Term Strategies. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH: Bonn. Dostupno na: https://www.weadapt.org/knowledge-base/synergies-between-adaptation-and-mitigation/linking-mitigation-and-adaptation

33

Bilješke 1 IPCC (2014). Annex II: Glossary [Mach, K.J., S. Planton and C. von Stechow (eds.)]. In: Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Core Writing Team, R.K. Pachauri and L.A. Meyer (eds.)]. IPCC, Geneva, Switzerland, pp. 117-130.

2 Vidjeti https://www.covenantofmayors.eu/support/faq.html#answer-21

3 IPCC (2013). Annex III: Glossary [Planton, S. (ed.)]. In: Climate Change 2013: The Physical Science Basis. Contribution of Working Group I to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Stocker, T.F., D. Qin, G.-K. Plattner, M. Tignor, S.K. Allen, J. Boschung, A. Nauels, Y. Xia, V. Bex and P.M. Midgley (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA.

4 Allaby, M. (2004). A Dictionary of Ecology. OUP Oxford.

5 Schuessler, R. (2014). Energy Poverty Indicators: Conceptual Issues Part I: The Ten-Percent-Rule and Double Median/Mean Indicators. Dostupno na http://ftp.zew.de/pub/zew-docs/dp/dp14037.pdf

6 EU Energy Poverty Observatory (2019). Indicators and Data. Dostupno na: https://www.energypoverty.eu/indicators-data

7 IPCC (2014).

8 IPCC (2014).

9 Prilagođeno iz IPCC (2014).

10 BMZ (Federal Ministry for Economic Cooperation and Development) (2014). The Vulnerability Sourcebook. Concept and guidelines for standardised vulnerability assessments. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Bonn and Eschborn. Dostupno na: https://gc21.giz.de/ibt/var/app/wp342deP/1443/wp-content/uploads/filebase/va/vulnerability-guides-manuals-reports/Vulnerability_Sourcebook_-_Guidelines_for_Assessments_-_GIZ_2014.pdf

11 IPCC (2014).

12 IPCC (2014).

13 IPCC (2014).

14 IPCC (2013).

15 Prilagođeno iz IPCC (2014).

16 Prilagođeno iz Oppenheimer, M. et al. (2014). Emergent risks and key vulnerabilities. In: Climate Change 2014: Impacts, Adaptation, and Vulnerability. Part A: Global and Sectoral Aspects. Contribution of Working Group II to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Field, C.B., V.R. Barros, D.J. Dokken, K.J. Mach, M.D. Mastrandrea, T.E. Bilir, M. Chatterjee, K.L. Ebi, Y.O. Estrada, R.C. Genova, B. Girma, E.S. Kissel, A.N. Levy, S. MacCracken, P.R. Mastrandrea, and L.L. White (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA, pp. 1039-1099.

17 IPCC (2014).

18 IPCC (2014).

19 Vidjeti https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-strategy-and-energy-union/clean-energy-all-europeans

20 Vidjeti https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2050_en

21 Vidjeti https://www.energypoverty.eu/about/what-energy-poverty

22 Schuessler, R. (2014).

34

23 Vidjeti https://www.energypoverty.eu/sites/default/files/downloads/publications/18-08/paneureport2018_final_v3.pdf

24 Vidjeti https://www.eumayors.eu/support/energy-poverty.html

25 Vidjeti http://www.ilo.org/global/topics/green-jobs/publications/WCMS_432859/lang--en/index.htm

26 Vidjeti https://ec.europa.eu/energy/en/topics/oil-gas-and-coal/coal-regions-in-transition

27 Vidjeti https://urbantransitions.org/

28 Vidjeti https://www.globalcovenantofmayors.org/our-initiatives/data4cities/common-global-reporting-framework/

29 Vidjeti https://www.globalcovenantofmayors.org/our-initiatives/data4cities/common-global-reporting-framework/

30 Tekst prilagođen iz vodiča 'How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP)' – Part 1 (JRC, 2018, p25).

31 Watkiss, P. & Klein, R. (2018). Linking Mitigation and Adaptation in Long-Term Strategies. Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH: Bonn.

32 Tekst prilagođen iz priručnika 'How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP)' – Part 1 (JRC, 2018, p31).

33 Cosenza et al. (2018). Energy Management System (EnMS) Guidebook for Local Authorities: Compete4SECAP D2.4. Dostupno na: http://compete4secap.eu/resources/energy-management-systems/

34 Vidjeti priručnik 'How to develop a Sustainable Energy and Climate Action Plan (SECAP)' – Part 1 (JRC, 2018, p59).

35 Popis preuzet od ureda Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju. (2014). Quick Reference Guide - Monitoring SEAP implementation.

36 Vidjeti https://www.globalcovenantofmayors.org/our-initiatives/data4cities/common-global-reporting-framework/

37 Popis prilagođen iz ureda Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju. (2014). Quick Reference Guide - Monitoring SEAP implementation.