Najvažnije u prvim Najvažnije u prvim danimadanimaMilan StanojevićKlinička bolnica “Sv. Duh” ZagrebKlinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u ZagrebuOdjel neonatologije

UNICEF

Pohađanje trudničkih Pohađanje trudničkih tečajevatečajeva30% parova pohađa trudničke tečajeve70% nema informacije o tome što će se

događati tijekom poroda i u rodilištuNedostatak informacija, nerealna

očekivanja nemoguće je nadoknaditi radom zdravstvenih djelatnika u rodilištu

Rodilište mora biti mjesto koje je prijateljski naklonjeno prema majci i djetetu

Anketa – provođenje BFHI u Anketa – provođenje BFHI u K.B. Sv. Duh u prvih 6 K.B. Sv. Duh u prvih 6 mjeseci 2012. godinemjeseci 2012. godineUkupno je anketu ispunilo 828 žena što je obuhvat od 50,8%50,8%

Način poroda je bio:◦vaginalni porod 84,2%◦Carski rez 12,7%◦Vakuum ekstrakcija 3,1%

Vrijeme proteklo od poroda Vrijeme proteklo od poroda do dolaska na odjel do dolaska na odjel babinjačababinjača

81,5%

Koliko je proteklo od dolaska Koliko je proteklo od dolaska na odjel babinjača do na odjel babinjača do dobivanja djetetadobivanja djeteta

Sjećate li se sestre koja je Sjećate li se sestre koja je donijela dijete?donijela dijete?

One koje su rodile carskim rezom da One koje su rodile carskim rezom da li su ostvarile kontakt koža koža i li su ostvarile kontakt koža koža i koliko dugokoliko dugo

Jesu li sestre obavijestile Jesu li sestre obavijestile kada je dijete spremno za kada je dijete spremno za sisanjesisanje

Da li je pružena pomoć kada Da li je pružena pomoć kada je dijete bilo spremno za je dijete bilo spremno za dojenje?dojenje?

Dojite li svoje dijete?Dojite li svoje dijete?

Da li ste zadovoljni s pomoći Da li ste zadovoljni s pomoći kod prvog podoja u kod prvog podoja u rađaonici?rađaonici?

Da li ste zadovoljni s pomoći Da li ste zadovoljni s pomoći kod prvog podoja na odjelu kod prvog podoja na odjelu babinjača?babinjača?

Da li ste zadovoljni s pomoći Da li ste zadovoljni s pomoći tijekom sljedećih dana do tijekom sljedećih dana do otpusta?otpusta?

Što vam je savjetovano kako Što vam je savjetovano kako dugo i kako često valja dojiti dugo i kako često valja dojiti dijete?dijete?

Da li je dijete hranjeno nečim Da li je dijete hranjeno nečim drugim osim majčinim drugim osim majčinim mlijekom?mlijekom?

Da li je dijete hranjeno Da li je dijete hranjeno bočicom s dudom?bočicom s dudom?

Da li je imalo dudu varalicu u Da li je imalo dudu varalicu u rodilištu?rodilištu?

Da li je bilo razdoblja kada Da li je bilo razdoblja kada vaše dijete nije bilo s vama?vaše dijete nije bilo s vama?

Zašto su vas razdvojili?Zašto su vas razdvojili?

Da li ste dobili informaciju kome se Da li ste dobili informaciju kome se obratiti nakon otpusta u slučaju obratiti nakon otpusta u slučaju poteškoća s dojenjem?poteškoća s dojenjem?

Što je rečeno - kome da se Što je rečeno - kome da se javitejavite

Načini na koji majka Načini na koji majka stimulira plodstimulira plod

Vestibulo-kohlearna stimulacija (promjene položaja tijela)

Kemosenzorna(mirisi-okusi) stimulacija

Slušna stimulacija

Taktilna stimulacija

Psihovegetativna stimulacija

Endokrina stimulacija

Bio-ritam

Razvoj fRazvoj fetaletalnihnih osjetaosjeta

GestaGestacijskacijska dobdob uu tjednimatjednima

7 40

Čitava kožaČitava koža

Lice, tabani, dlanovi

Dod

ir/to

plin

a

20

Moro

Vestibularn

i

susta

vOra

lno/

naza

lni k

emor

ecep

tori

DozrijevanjDozrijevanje osjetae osjeta

Sluh

VidVid

30

J.P.Lecanuet,B.Schaal,2002

The period between 20-30 weeks is a uniquely vulnerable time, since the pain system is fully established, yet the higher level pain-modifying system has barely begun to develop.

www.gargaro.com/fetalpain.html Osjetljivo razdoblje: neslaganje između razvijene sposobnosti otkrivanja osjeta boli i doživljaja boli zbog nerazvijenosti modifikacijskog sustava boli koji se tek počinje razvijati

Izolirana antefleksija i Izolirana antefleksija i retrofleksija glaveretrofleksija glave

Otvaranje očijuOtvaranje očiju

Mrštenje, grimaseMrštenje, grimase

Pućenje ustaPućenje usta

Otvaranje očiju, pokušaji Otvaranje očiju, pokušaji gledanjagledanja

Otvaranje očijuOtvaranje očiju

Plač u maternici?Plač u maternici?

Smijanje

Plakanje

KONTAKT KOŽA NA KONTAKT KOŽA NA KOŽUKOŽUZAŠTO JE VAŽAN?ZAŠTO JE VAŽAN?

ljubaznošću dr.sc. ANITE PAVIČIĆ BOŠNJAK, dr.med., IBCLCKlinička bolnica Sveti Duh Zagreb

KORAK 4. OD 10 INICIJATIVE UNICEF-A I KORAK 4. OD 10 INICIJATIVE UNICEF-A I SZO “BOLNICA PRIJATELJ DJECE” SZO “BOLNICA PRIJATELJ DJECE” KONTAKT KOŽA NA KOŽU (KNK) I RANI KONTAKT KOŽA NA KOŽU (KNK) I RANI POČETAK DOJENJA POČETAK DOJENJA

ostvarivanje kontakta koža na kožu majke i djeteta odmah nakon porođaja u trajanju od najmanje jednoga sata

PUZANJE PREMA DOJCIPUZANJE PREMA DOJCI – – UROĐENO UROĐENO PONAŠANJE NOVOROĐENČETAPONAŠANJE NOVOROĐENČETA

Kada se neposredno nakon rođenja novorođenče stavi u kontakt koža na kožu ono će dopuzati do dojke i spontano započeti sisati za oko 60 minuta.

Widstrom et al. Acta Paediatr Scand 1987;76:566-72.

Righard L, Alade MO. Lancet 1990;336:1105-7.

COCHRANE COCHRANE SUSTAVNI PREGLED O SUSTAVNI PREGLED O KONTAKTU KOŽA NA KOŽU KONTAKTU KOŽA NA KOŽU

30 istraživanja; zdrava, donošena novorođenčad i njihove majke (N=1925)Djeca

◦ imaju bolju regulaciju tjelesne topline◦ manje plaču◦češće ostvaruju interakciju sa majkom ◦sklonija su dojiti, trajanje dojenja je dulje ◦ imaju bolji rani odnos sa svojom majkom

Moore ER, Anderson GC, Bergman N. CochraneDatabase of Systematic Reviews 2007, Issue 3. CD003519.

UČINCI KONTAKTA KOŽA NA KOŽU UČINCI KONTAKTA KOŽA NA KOŽU

Smiruje majku i dijete, te se tako stabilizira srčana akcija i disanje djeteta

Pomaže pri metaboličkoj adaptaciji i stabilizaciji razine glukoze u djeteta

Novorođenče manje plače, pa štedi energijuKolonizacija majčinim nepatogenim

bakterijamaStimulacija osjeta mirisa, okusa, dodira

UČINAK KONTAKTA KOŽA UČINAK KONTAKTA KOŽA NA KOŽU NA NA KOŽU NA NOVOROĐENČENOVOROĐENČE

KONTAKT KOŽA NA KOŽU: UČINAK NA KONTAKT KOŽA NA KOŽU: UČINAK NA DOJENJEDOJENJE

Righard L, Alade O. Effect of delivery room routines on success of first breastfeed. Lancet 1990;336:1105-1107.

63%

21%

KONTAKT KOŽA NA KOŽU – KONTAKT KOŽA NA KOŽU – NOVOROĐENČE PREPOZNAJE MIRIS MLIJEKA NOVOROĐENČE PREPOZNAJE MIRIS MLIJEKA VLASTITE MAJKE VLASTITE MAJKE

Zdrava, donošena novorođenčad (N=60) slučajnim odabirom svrstana u skupinu KNK odnosno kontrolnu skupinu

1. i 4. dan nakon rođenja novorođenčad iz skupine KNK drugačije je reagirala na mlijeko vlastite majke u usporedbi s reakcijom na mlijeko druge majke, tvornički pripravak mlijeka, vodu, voćni sok.

Dojenčad iz skupine KNK dojena je 1,9 mjeseci duže od kontrolne skupine

Mizuno K et al. Acta Paediatr 2004;93:1640-45.

Kontakt koža na kožu: Kontakt koža na kožu: učinak na majkuučinak na majku

Povećava razinu oksitocina i njegovo pulzatilno otpuštanje

Povećava varijacije u kožnoj temperaturi Smanjuje krvni tlak Smanjuje koncentraciju kortizola Smanjuje anksioznost Opušta majku Poboljšava socijalno ponašanje majke

Nissen et al. 1998; Uvnäs-Moberg et al.1990, Morelius et al. 2005

Kad ne može majka dobar Kad ne može majka dobar je tataje tata

Važnost kontakta koža na Važnost kontakta koža na kožukožu

Svi intrapartalni i postnatalni protokoli moraju se zasnivati na principima neodvajanja novorođenčadi od njihovih majki i obitelji

Nedonoščad i novorođenčad male porodne težine treba promatrati kao fetuse koji žive izvan maternice i kojima je za poticanje dozrijevanja potreban kontakt koža na kožu

Acta Pædiatrica 2010;99; 820–826.

Petar (1100g 25+5/7) – Koža Petar (1100g 25+5/7) – Koža koža1200g 27 danakoža1200g 27 dana

Nika 880g koža koža stabilna Nika 880g koža koža stabilna i na respiratorui na respiratoru

Učinak učestalosti dojenja tijekom prva 24 Učinak učestalosti dojenja tijekom prva 24 sata života na broj novorođenih koji će sata života na broj novorođenih koji će

imati bilirubin veći od 256 imati bilirubin veći od 256 mol/L 6. dana mol/L 6. dana života u japanske novorođenčadiživota u japanske novorođenčadi

0

5

10

15

20

25

30

0 do 2 3 do 4 5 do 6 7 do 8 9 do 11Broj podoja tijekom prva 24 sata

% n

ovoro

đen

čad

i s

% n

ovoro

đen

čad

i s

bilir

ub

inom

bilir

ub

inom

> 2

56

> 2

56

mol/

l 6.

dan

živ

ota

mol/

l 6.

dan

živ

ota

Pediatrics 1990;86:171

Zbog čega novorođenčadi sa Zbog čega novorođenčadi sa žuticom ne treba davati vodu žuticom ne treba davati vodu (glukozu, infuziju,čaj)(glukozu, infuziju,čaj)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Voda Glukoza Bez ičega

Bili

rubin

m

ol/L

Acta Paediatr Scand 1982;71:759.

UNICEF

Kako poboljšati obaviještenost Kako poboljšati obaviještenost roditelja prije dolaska u roditelja prije dolaska u rodilište?rodilište?

Povećati obuhvat roditelja trudničkim tečajevima Dati informacije što ih očekuje u rodilištu Objasniti ponašanje novorođenčeta i pripremiti ih na

komunikaciju s njime Objasniti kakve potrebe ima novorođenče Boriti se s predrasudama: baka, majki, zdravstvenog

osoblja Objasniti važnost zajedničkog boravka u rodilištu Dati argumentirane razloge zbog čega ne treba davati

dude, dohranu, bočice – sada je preveliki pritisak na sestre i “dohranu na zahtjev majke”

Smanjiti mistifikaciju oko roditeljske uloge i povećati njihovo samopouzdanje da su se kadri brinuti za svoje dijete

U cijelom procesu zdravstveni djalatnici moraju veću važnost pridavati roditeljskim potrebama, a manje isticati vlastitu važnost