Trgovačka škola – Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 4 MŽSV, 15. rujna 2012.

Dubravka Liebl, mag. oec.

Najvažnija pitanja:

Jesu li pedagoški ciljevi za nastavni sat jasni? Vode li ciljevi dovoljno računa o učeničkim potrebama,

posebno o njihovim sposobnostima, interesima, motivaciji? Je li izbor sadržaja određen prema ishodima koje učenici

trebaju ostvariti? Jesu li sadržaji primjereno povezani s prethodnim nastavnim

jedinicama? Hoće li sadržaji i odabrane aktivnosti (npr. izlaganje, rad u

skupinama…) te ustroj nastavnog sata održati učeničko zanimanje i motivaciju?

Kakvi se učenički rezultati mogu očekivati na satu? Jesu li pripremljeni svi potrebni materijali i oprema? Jesu li učenici dovoljno pripremljeni za taj nastavni sat i jesu

li upozoreni da nešto ponove ili pripreme?

! Jedna od najopasnijih zamki poučavanja je nedovoljno

promisliti o pedagoškim ciljevima i ishodima učenja i planiranje smatrati pukom organizacijom aktivnosti.

! Nastavnik se mora upitati nakon svakog nastavnog sata

što su učenici zapravo naučili.

Najvažnija pitanja:

Počinje li nastavni sat bez zapinjanja i uspostavlja li pozitivan mentalni okvir za ono što slijedi?

Jesu li nastavne aktivnosti primjerene predviđenim ishodima učenja i pedagoškim rezultatima?

Vode li nastavne aktivnosti dovoljno računa o učeničkim sposobnostima, interesima i potrebama te o njihovom prošlom i budućem znanju?

Jesu li predviđene raznovrsne aktivnosti? Jesu li upute, tumačenja i pitanja razumljiva i primjerena

učeničkim potrebama? Prati li se pomnjivo tijek nastavnog sata i učenički

napredak kako bi nastavne aktivnosti uspješno promicale predviđene obrazovne rezultate?

! Jedno od najvećih umijeća poučavanja uskladiti aktivnosti

(vrstu učenja) s razinom sposobnosti, interesa i potreba svakog učenika u razredu.

! Uskladiti aktivnosti znači odrediti koliko učenici mogu napredovati na pojedinom nastavnom satu i tada osmisliti nastavu tako da se postigne optimalni napredak za koji su

učenici sposobni.

Najvažnija pitanja:

Pobuđuje li i održava ustroj nastavnog sata učeničku pozornost, zanimanje i motivaciju?

Održava li se ritam i tijek nastavnog sata na odgovarajućoj razini i jesu li prijelazi između aktivnosti glatki?

Prati li se pomnjivo rad učenika tako da se djelotvornost nastavnog sata održava pomoću individualnog rada s učenicima ili prilagodbama ili promjenama tijeka nastavnog sata, prema potrebi?

Daju li se učenicima razumljive upute o tome što se od njih očekuje za vrijeme svake aktivnosti?

Potiču li povratne informacije koje se prenose učenicima daljnji napredak?

Završava li nastavni sat uspješno – na vrijeme i uz primjereni zaključak?

! Poučavanje u mnogo čemu sliči varijetetskoj točki kad artist

mora istodobno vrtjeti nekoliko tanjura na nekoliko štapova da bi mu to uspjelo, mora zavrtjeti nove tanjure, a

povremeno ponovo zavrtjeti i one koji su usporili vrtnju i koji bi mogli pasti .

! Jednako tako, uspješan tijek nastavnog sata traži da

prebacujete pozornost i djelovanje između nekoliko aktivnosti kako bi održali učeničko sudjelovanje u radu cijeli

sat.

Najvažnija pitanja:

Jesu li nastavne aktivnosti poticajne i omogućuju li stvarne izglede za uspjeh?

Prenosi li nastavnik svojim ponašanjem pozitivna očekivanja?

Koriste li se uspješno i unutarnji i vanjski izvori učeničke motivacije?

Uzima li se u obzir utjecaj razrednog sastava (različite sposobnosti) na način na koji se najlakše uspostavlja pozitivan razredni ugođaj?

Pokazuje li nastavnik osobno zanimanje za napredak svakog učenika?

Pridonose li komentari i informacije o napretku učenika razvitku njihove samosvijesti i samopoštovanja?

Temelje li se odnosi s učenicima na uzajamnom poštovanju i razumijevanju?

!Razredni ugođaj koji najbolje potiče učenike na učenje je onaj

koji se opisuje kao svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen.

! Taj se ugođaj uglavnom temelji na implicitnim

vrijednostima koje prožimaju nastavu, a to je – da su učenici i njihovo učenje silno važni.

Najvažnija pitanja:

Je li se disciplina i red uglavnom temelje na pozitivnom razrednom ugođaju?

Je li se red i nadzor uglavnom osiguravaju umješnim održavanjem učeničkog sudjelovanja u radu u razredu?

Jesu li pravila i očekivanja o učeničkom ponašanju razumljiva i dosljedna?

Promatra li nastavnik pomnjivo ponašanje učenika i pokušava li spriječiti neposluh?

Izbjegavaju li se sukobi i napete situacije vješto smiruju? Uključuje li pedagoški rad i razlikovanje uzroka učeničkog

neposluha? Je li kritika usmjerena na ponašanje učenika a ne na njihovu

osobnost?

! Za postizanje potrebnog reda u učionici važnija su umijeća

djelotvornog poučavanja nego vaš odnos prema učeničkom neposluhu.

Ako su nastavne aktivnosti:

dobro isplanirane i pripremljene, poticajne i održavaju učeničku pozornost, zanimanje i

sudjelovanje, izazovne i pružaju realističke izglede za uspjeh, temeljene na uzajamnom poštovanju i razumijevanju,

tada će se učenički neposluh svesti na najmanju mjeru.

! Rješavanje problema učeničkog neposluha nije samo

pitanje discipline nego je povezano s našim pedagoškim obvezama.

Najvažnija pitanja:

Primjenjuju li se razne ocjenjivačke aktivnosti i načini ocjenjivanja, formalno (pomaže učenikovom razvitku) i sumarno (evidentira postignuća)?

Postoje li razne vrste evidencije o napretku? Jesu li povratne informacije učenicima dovoljno brze,

temeljite, konstruktivne i korisne? Je li ocjenjivanje učeničkog rada služi nastavniku da

odredi: koja su to problematična područja, koliko je poučavanje bilo uspješno, je li uspostavljen čvrst temelj za daljnji napredak?

Jesu li i učenici potaknuti da sami ocjene svoj rad i napredak?

Ocjenjivanje učeničkog rada tijekom i poslije nastave je

praćenje napretka i davanje brze korektivne povratne informacije.

! Cilj povratnih informacija o ocjenama nije samo ispraviti i

ukazati na problem, nego i potaknuti učenika da se trudi i da ne izgubi samopouzdanje pomaže učenikovom

razvitku.

!Nastavni se satovi evaluiraju zbog budućeg planiranja i rada.

!Nastavnik mora biti sposoban izvući korist iz prakse i osvrta

na vlastiti rad, a mora biti i motiviran za to.

!

Chris Kyriacou:“Temeljna nastavna umijeća”

Educa, Zagreb, 2001.