NARODNE NOVINE - zzohbz.ba · le za nošenje oružja). II - NABAVA, DRŽANJE I NOŠENJE ORUŽJA I STRELJIVA 1. Nabavka oružja i streljiva Članak 12. Vatreno, plinsko i zračno oružje

SKUPŠTINA HERCGBOSANSKE ŽUPANIJE

*** 231. ZAKON o nabavci, držanju i nošenju

oružja i streljiva.....................................326 232. ZAKON o zdravstvenoj zaštiti .............342 233. ZAKON o poljoprivrednom zemljištu..365 234. REBALANS PRORAČUNA

Hercegbosanske županije za 2005. godinu....................................................376

235. ODLUKA o odobravanju izdavanja garancije općini Glamoč za kredit namijenjen za izradu projekta urbane infrastrukture i pružanja usluga.........417

236. ODLUKA o odobravanju izdavanja garancije općini Tomislavgrad za kredit namijenjen za izradu infrastrukture na prostoru Poslovno industrijske zone BOBARA - VUČILOV BRIG .........417

237. ODLUKA o odobravanju izdavanja garancije općini Kupres za kredit namijenjen razvojnom kreditu .............. 418

238. ODLUKA o davanju suglasnosti na Ugovor broj: 02-05-1131/05................. 418

239. ODLUKA o stopi doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti……………..421

240. ZAKLJUČAK ..................................... 421

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 241. ODLUKA o davanju suglasnosti na Plan

utroška sredstava prikupljenih po osnovu naknade za ceste za razdoblje od 30. 06. 2005. godine do 31. 12. 2005. godine (šest mjeseci) ................................................ 422

242. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava iz Proračuna Hercegbosanske županije ................................................ 422

243. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava iz Proračuna Hercegbosanske županije ................................................ 423

244. ODLUKA o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu

NARODNE NOVINEHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Službeno glasilo

GODIŠTE X BROJ 11 LIVNO, 20. PROSINCA 2005. godine

PREGLED SADRŽAJA

Str. 326 - Broj 11 NARODNE NOVINE 20. prosinca 2005.

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

rada Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije ......................423

245. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu.......................424

246. ODLUKA o subvencioniranju kamata na investicijske kredite u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu....................................................424

247. ODLUKA o imenovanju članova školskog odbora Gimnazije Livno .......................425

248. RJEŠENJE o imenovanju zamjenika predsjednika Upravnog vijeća Zavoda za upošljavanje Hercegbosanske županije .425

249. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava za osiguranje uvjeta za stvaranje održivih timova civilne zaštite za deminiranje i uklanjanje neeksplodiranih ubojitih sredstava u Hercegbosanskoj županiji..................................................426

250. ODLUKA o odobravanju financijskih sredstava iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu.......................426

MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA,

SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH 251. RJEŠENJE o razrješenju člana Komisije

za prijem prostora, medicinsko-tehničke opreme i kadra za obavljanje dopunske ili privatne djelatnosti u zdravstvu.............427

252. RJEŠENJE o imenovanju člana Komisije za prijem prostora, medicinsko-tehničke opreme i kadra za obavljanje dopunske ili privatne djelatnosti u zdravstvu.............427

253. RJEŠENJE...........................................427

***

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju članka 26. točka e. Ustava Her-

cegbosanske županije ("Narodne novine Herceg-bosanske županije", broj 3/96) i članka 98. Pos-lovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Na-rodne novine Hercegbosanske županije" broj 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 26. listopada 2005.godine donosi

ZAKON o nabavci, držanju i nošenju oružja i streljiva

I - TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Nabavka, držanje i nošenje oružja i streljiva, način postupanja sa oružjem i streljivom, promet oružja i streljiva, popravke i prepravke oružja, prijevoz oružja i streljiva, nadzor nad prometom, smještajem, držanjem, nošenjem i čuvanjem oruž-ja i streljiva i vođenje propisanih evidencija obav-lja se pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

Odredbe ovog Zakona u pogledu nabavke, dr-žanja i nošenja oružja i streljiva odnose se na dr-žavljane BiH koji imaju prebivalište na području Hercegbosanske županije i strane državljane, od-nosno osobe bez državljanstva koje stalno žive na teritoriju Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Županija) ili imaju odobrenje za boravak duži od jedne godine; ukoliko ovim Zakonom to nije drugačije određeno.

Ovaj Zakon se ne primjenjuje na pripadnike oružanih snaga Federacije Bosne i Hercegovine, službenike Ministarstva unutarnjih poslova Kan-tona 10 Livno (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kazneno" popravnih ustanova, kad drže i nose o-ružje i streljivo u službi ili neposredno u svezi sa službom, odnosno po propisima svoje službe.

Članak 2.

Oružje prema ovom Zakonu je:

- vatreno oružje - zračno oružje - plinsko oružje - rasprskavajući oružje - oružje s tetivom - hladno oružje Oružjem u smislu ovog Zakona smatraju se

naprave koje su ovim Zakonom utvrđene kao oružje.

Članak 3.

Vatreno oružje su. sve vrste pušaka, pištolja i

revolvera, kao i sve vrste naprava iz kojih se po-moću potisnutog djelovanja barutnih plinova iz-bacuje kroz cijev zrno, kugla, sačma, strelica ili drugi projektil.

Vatreno oružje iz stavka 1. ovog članka kratko je ili dugačko vatreno oružje koje može biti s re-

20. prosinca 2005. NARODNE NOVINE Str. 327 - Broj 11


petirajući mehanizmom, poluautomatsko ili auto-matsko.

Kratko vatreno oružje jest oružje čija cijev ni-je duža od 30 cm, a ukupna dužina ne prelazi 60 cm.

Dugačko vatreno oružje jest oružje čija je ci-jev duža od 30 cm, a ukupna dužina prelazi 60 cm.

Oružje s repetirajući mehanizmom je oružje kod kojeg je nakon ispaljivanja svakog metka, potrebno ručno, preko mehanizma ubaciti metak u cijev.

Poluautomatsko oružje je oružje koje je nakon ispaljivanja svakog metka ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je iz cijevi jednokratnim pritiskanjem obarača moguće ispaljivati samo po jedan metak.

Automatsko oružje je oružje kod kojeg je jed-nokratnim pritiskom na obarač moguće ispaliti više metaka.

Članak 4.

Zračno oružje su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i druge naprave koje snagom stlačenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu ili druge projektile.

Članak 5.

Plinsko oružje su sve vrste pištolja i revolvera te drugih naprava koje potisnom energijom barut-nog punjenja ili st1ačenog plina usmjereno raspr-šuju ili izbacuju neškodljive nadraž1jive plinske tvari koje na ljudsko zdravlje imaju kratkotrajan učinak.

Članak 6.

Rasprskavajući oružje su sve vrste bombi, mi-na, granata i drugih naprava opremljenih s eksplo-zivnom tvari ili detonatorom kod kojih pod pogo-dnim vanjskim ili unutarnjim djelovanjem (težina, udar, potez, trenje, kemijska reakcija, električna energija i sl.) dolazi do oslobađanja energije i nje-govog rasprskavanja.

Članak 7.

Oružje s tetivom su lukovi, samostreli, praćke

i druge naprave koje snagom napete tetive potis-kuju strijelu ili drugi projektil.

Članak 8.

Hladno oružje su bokseri, bodeži, kame, mačevi, sablje, bajunete, buzdovani (topuzi) i drugi predmeti kojima je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda.

Hladnim oružjem u smislu ovog Zakona smat-raju se i predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se nose na javnim i vjerskim okupljanjima, ugostiteljskim objektima i drugim sličnim mjesti-ma.

Članak 9.

Oružjem prema ovom Zakonu smatraju se i bitni dijelovi oružja.

Bitni dijelovi oružja su cijevi s ležištem met-ka, cijevni umeci, zatvarač, navlaka, te bubanj kod revolvera i drugi dijelovi koji su označeni tvor-ničkim brojem.

Članak 10.

Zabranjena je nabavka, držanje i nošenje, uko-liko ovim Zakonom nije drugačije određeno:

1. svih vrsta automatskog oružja, poluauto-matskog i repetirajućeg dugačkog vatrenog oružja s užlijebljenom cijevi s kapacitetom spremnika većim od 5 metaka ili s fiksnim bajunetom, odnosno mogućnošću montaže bajuneta, oružja s ugrađenim integralnim prigušivačem, prigušivača namijenjenih oružju, dugačkog oružja bez fiksnog kun-daka, sa sklapajućim kundakom ili kunda-kom kraćim od 25 cm, oružja koje izbacuje projektile s eksplozivnim ili plinskom tva-rima kao i drugog oružja namijenjenog is-ključivo za vojne ili policijske svrhe (u daljnjem tekstu: vojno i policijsko oružje);

2. rasprskavajućeg oružja;

3. hladnog oružja;

4. streljiva čija je osnovna namjena probija-

nje oklopa, streljiva s eksplozivnim i zapa-ljivim projektilima, streljiva s projektilima punjenim tvarima opasnim za ljudsko zdravlje, kao i drugih streljiva koja su na-mijenjena isključivo za vojne i policijske svrhe;

5. naprava koje koriste trenutni udar visoko-

naponske struje u svrhu privremenog ones-posobljavanja ljudi i oružja koje je skrive-no u predmetima svakodnevne uporabe, ta-



ko da po svom vanjskom izgledu nije pre-poznatljivo kao oružje;

6. naprava koje služe označavanju i osvjetlja-

vanju cilja, te aktivnih i pasivnih nišanskih i drugih uređaja za noćno gađanje ako su namijenjeni oružju, kao i dijelova tih nap-rava.

Na prijedlog ministra unutarnjih poslova Vlada

Hercegbosanske županije utvrdit će posebnim propisom vrstu oružja i streljiva koje je isključivo namijenjeno za policijske svrhe.

Oružje i streljivo koje je isključivo namijenje-no za vojne svrhe regulirat će se posebnim propi-som.

Članak 11.

Pojedini pojmovi rabljeni u ovom Zakonu i-maju ova značenja:

1. lovačko oružje jest repetirajuće vatreno oružje različitih kalibara s užlijebljenim ili ne užlijebljenim cijevima ili kombinacijom tih cijevi, dugačko poluautomatsko vatreno oružje čiji spremnik ne može primiti ili je blokiran tako da ne može primiti više od 3 metka, kratko vatreno oružje čija cijev nije kraća od 10 cm, te drugo oružje s kojim je propisima o lovstvu dopušten lov;

2. športsko oružje čine pištolji i revolveri ve-

likog kalibra, podešeni za korištenje u športske svrhe, malokalibarske puške i ma-lokalibarski pištolji kalibra 5,6 mm sa ivič-nim paljenjem, puške sa olučenim i neolu-čenim cijevima, poluautomatsko oružje, uz uvjet da je posebno izrađeno ili prilagođe-no za športsko streljaštvo, zračne puške i zračni pištolji, te oružje s tetivom, kao i sve ostalo oružje koje se koristi u športskim di-sciplinama;

3. oružje za samoobranu je kratko vatreno i

plinsko oružje;

4. snajper je optički nišan za pušku,

5. staro oružje je oružje koje ima povijesnu vrijednost, oružje koje čini sastavni dio na-rodne nošnje, oružje koje se pali kreme-nom, fitiljem ili kapislom, te drugo vatreno oružje, osim vojnog i policijskog oružja koje je dotrajalo ili neuporabljivo,

6. oružje za uspomenu je ono oružje koje

pravnom nasljedniku ostane iza umrle oso-be, kao i oružje iz prošlih ratova koje osobi služi kao uspomena, a onesposobljeno je za uporabu.

7. registriranje oružja jest unos podataka o

oružju i vlasniku, odnosno korisniku oružja u službene evidencije, propisane ovim za-konom i propisima donesenim na temelju ovog zakona, uz izdavanje odgovarajuće isprave (oružanog lista, odobrenja za drža-nje oružja, potvrde o prijavi oružja, dozvo-le za nošenje oružja).

II - NABAVA, DRŽANJE I NOŠENJE ORUŽJA I STRELJIVA 1. Nabavka oružja i streljiva

Članak 12.

Vatreno, plinsko i zračno oružje čije zrno ima kinetičku energiju veću od 7,5. džula ili brzinu veću od 150 m/sec. smije se nabavljati samo na temelju odobrenja nadležne policijske postaje.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oružja podnosi se na propisanoj tiskanici policij-skoj postaji prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta podnositelja zahtjeva.

Sadržaj i izgled tiskanice iz stavka 2. ovog članka propisat će ministar unutarnjih poslova.

Dijelovi za oružje iz stavka 1. ovog članka označeni tvorničkim brojem mogu se nabaviti sa-mo na temelju odobrenja nadležne policijske pos-taje i to samo za oružje za koje je izdan oružni list ili odobrenje za držanje oružja.

Članak 13.

Fizičkim osobama se može izdati odobrenje za nabavku oružja u svrhu osobne zaštite, lova i športskog streljaštva.

U svrhu osobne zaštite može se odobriti na-bavka samo oružja za samoobranu.

Odobrenje za nabavku lovačkog oružja može se izdati fizičkoj osobi koja je položila lovački ispit i član je lovačke organizacije.

Članak 14.



Nabavka oružja za samoobranu može se odob-riti radi držanja, a lovačkog i športskog oružja i radi držanja i nošenja.

Iznimno se fizičkim osobama u .svrhu osobne zaštite može odobriti nabavka oružja za samoob-ranu i radi držanja i nošenja, ako zbog poslova koje obavljaju ili zbog drugih opravdanih razloga postoji potreba za držanjem i nošenjem oružja izvan poslovnog ili stambenog prostora na kojem imaju pravo vlasništva ili korištenja.

Članak 15.

Agencijama za zaštitu ljudi i imovine može se izdati odobrenje za nabavku oružja u svrhu zaštite ljudi i imovine koju te Agencije štite, a tijelima državne uprave, poduzećima, organizacijama i drugim pravnim osobama (u daljnjem tekstu: pravne osobe) može se izdati odobrenje za nabav-ku oružja u svrhu zaštite vlastite imovine, imovine na kojoj imaju pravo korištenja (u daljem tekstu: zaštite imovine), kao i svrhu lova, športskog stre-ljaštva, te obavljanja druge djelatnosti određene ovim Zakonom.

U svrhu zaštite imovine, pravnim osobama iz stavka 1 ovog članka može se odobriti nabavka samo kratkog vatrenog oružja.

Agencijama za zaštitu ljudi i imovine, može se odobriti nabavka samo one vrste oružja koja je propisana odredbama važećeg Zakona o agenci-jama za zaštitu ljudi i imovine.

Članak 16.

Nabavka vatrenog ili zračnog oružja s projek-tilom napunjenim omam1jujućom tvari, radi priv-remenog omamljivanja životinja, može se odobriti znanstvenim institucijama, tijelima državne upra-ve i drugim pravnim osobama radi znanstvenog istraživanja i prikupljanja stručnih podataka o ži-votinjskim vrstama, zaštite životinja, kao i u dru-gim opravdanim slučajevima koji ulaze u njihovu redovitu djelatnost, a odnose se na zaštitu prirode.

Članak 17.

Samo streljačkim organizacijama i njihovim članovima može se izdati odobrenje za nabavku i držanje športskog oružja i streljiva za ovo oružje.

Sve pravne i fizičke osobe kod kojih je iz bilo kojih razloga prestala potreba za daljnjim drža-njem oružja i streljiva, obavezne su u roku od 30 dana o tome obavijestiti i to oružje i streljivo pre-

dati nadležnoj policijskoj postaji kod koje se oruž-je vodi u evidenciji.

S oružjem iz prethodnog stavka postupat će se po odredbama članka 56,57,58,59. ovog Zakona.

Članak 18.

Odobrenje za nabavku oružja ili streljiva neće se izdati:

1. maloljetnoj osobi,

2. osobi koja je zdravstveno nesposobna za držanje, odnosno za držanje i nošenje oruž-ja i streljiva,

3. osobi koja je osuđena za kazneno djelo,

kao i za vrijeme dok se protiv nje vodi is-traga ili kazneni postupak, osim za kaznena djela protiv sigurnosti prometa propisanih kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, koja su počinjena iz nehata,

4. osobi koja je. u posljednjih pet godina ka-

žnjena za prekršaj iz oblasti javnog reda i mira, odnosno protiv koje se vodi postupak za takav prekršaj, a koji ukazuje na to da bi oružje moglo biti zlouporabljeno,

5. ako postoje druge okolnosti koje ukazuju

na to da bi oružje moglo biti zlorabljeno, a osobito češće i prekomjerno uživanje alko-hola, uporaba opojnih narkotika, teže po-remećeni obiteljski odnosi, susjedski odno-si ili odnosi na radnom mjestu, disciplinske povrede propisa o lovstvu ili športskom streljaštvu i sl.,

6. ako osoba nema opravdani razlog za na-

bavku oružja,

Nadležna policijska postaja odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oružja ili streljiva ako se učini vjerojatnim koja od okolnosti propi-sanih u stavku 1. točka 1, 2, 3, 4, 5 i 6. ovog član-ka.

Nadležna policijska postaja odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku oružja ili streljiva ako smatra da nema opravdanih razloga da podno-sitelj zahtjeva drži takvo oružje ili streljivo i ako svojim postupcima ukazuje na mogućnost zloupo-rabe oružja.

U rješenju kojim se odbija zahtjev za izdava-nje odobrenja za nabavku oružja ili streljiva po odredbi prethodnog stavka, nadležna policijska


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE postaja mora navesti razloge kojima se rukovodila u donošenju takvog rješenja.

Članak 19.

Odobrenje za nabavku oružja i streljiva oduzet će se ako poslije izdavanja tog odobrenja nastupi koji od slučajeva iz stavka 1. točke 2, 3, 4 i 5. i stavka 3. članka 18. ovog Zakona.

Oružni list neće se izdati ako poslije izvršene nabavke oružja nastupi koji od slučajeva iz stavka 1. točke 2, 3, 4, 5. i stavka 3. članka 18. ovog Za-kona.

Članak 20.

Osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odo-brenja za nabavku oružja obvezna je prilikom po-nošenja zahtjeva priložiti uvjerenja o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti.

Osobe koje posjeduju oružje s oružnim listom obvezne su se svakih 10 godina podvrgnuti redo-vitom kontrolnom zdravstvenom pregledu, radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje ili držanje i nošenje oružja.

Kontrolni zdravstveni pregledi mogu biti i iz-vanredni.

Članak 21.

Zdravstvene preglede iz prethodnog članka obavljaju organizacije zdravstva koje odredi Mi-nistarstvo.

Uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za nabavku, držanje i nošenje oružja izdaje orga-nizacija zdravstva iz prethodnog stavka, na teme-lju pregleda u kojem pored liječnika specijaliste neuropsihijatra sudjeluje liječnik specijalista opće medicine ili medicine rada i liječnik specijalista za očne bolesti.

Članak 22.

Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled upućuje se osoba za koju se opravdano posumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposobna da drži i nosi oružje.

Na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled iz stavka 1. ovog članka osobu upućuje policijska postaja kod koje se vodi u evidenciji oružja.

U rješenju kojim se upućuje osoba na izvanre-dni kontrolni zdravstvem pregled, kako je predvi-đeno u stavku 1. ovog članka, određuje se organi-zacija zdravstva u koju se osoba koja posjeduje oružje upućuje radi pregleda, razlog zbog kojeg se

upućuje i rok u kojem je se osoba koja posjeduje oružje obvezna podvrgnuti kontrolnom zdravstve-nom pregledu.

Žalba protiv rješenja ne odlaže njegovo izvr-šenje.

Protiv konačnog rješenja o upućivanju na iz-vanredni kontrolni zdravstveni pregled može se voditi upravni spor.

Članak 23.

Osobe iz stavka 1. članka 22. ovog Zakona same snose troškove izvanrednog kontrolnog zdravstvenog pregleda, a ako se izvanrednim kon-trolnim zdravstvenim pregledom utvrdi da su spo-sobne za držanje i nošenje oružja troškove pregle-da snosi Ministarstvo.

Članak 24.

Organizacija zdravstva koja obavlja zdrav-stveni pregled osoba koje nabavljaju oružje, osoba koje se podvrgavaju redovitom ili su upućene na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled, obvezna je da vodi posebnu evidenciju o obavljenim preg-ledima i izdanim uvjerenjima o duševnoj i tjeles-noj sposobnosti za nabavljanje, držanje i nošenje oružja.

Ako se prilikom zdravstvenog pregleda utvrdi da osoba koja želi da nabavi oružje ili drži i nosi nabavljeno oružje, nije duševno i tjelesno sposob-na za nabavku, držanje i nošenje oružja, organiza-cija zdravstva u kojoj je pregled obavljen obvezna je da o tome u roku od 8 dana od dana obavljenog pregleda obavijesti policijsku postaju na čijem području osoba ima prebivalište.

Članak 25.

Nadležna policijska postaja izdat će pravnoj osobi odobrenje za nabavku oružja ako ima:

1. opravdani razlog za nabavku oružja; 2. prostor za siguran smještaj i čuvanje

oružja. Odobrenje za nabavku oružja u svrhu zaštite

imovine izdat će se pravnoj osobi koja osim uvjeta iz stavka 1. ovog članka ima djelatnike koji ispu-njavaju uvjete iz članka 18. ovog zakona, i ospo-sobljeni su za rukovanje oružjem, a Agencijama za zaštitu ljudi i imovine ukoliko njihovi djelatnici pored naprijed navedenih uvjeta imaju i certifikat za obavljanje poslova zaštite ljudi i imovine.

Članak 26.



Odobrenje za nabavku oružja izdaje policijska

postaja s rokom valjanosti šest mjeseci od dana izdavanja.

Agencijama za zaštitu ljudi i imovine, odob-renje za nabavku oružja izdaje nadležna policijska postaja uz suglasnost Federalnog ministarstva

Odobrenje za nabavku oružja koje nije iskoriš-teno u roku iz prethodnog stavka mora se vratiti policijskoj postaji u roku od osam od isteka roka valjanosti.

Rok valjanosti odobrenja iz stavka 1. ovog članka ne može se produžavati i za dobivanje no-vog odobrenja provodi se ponovni postupak u ci-jelosti.

Nabavka oružja na temelju isteklog odobrenja smatrat će se kao nabavka oružja bez odobrenja i sa nabavljenim oružjem postupit će se prema od-redbi članka 60. ovog Zakona.

Sadržaj i izgled tiskanice odobrenja za nabav-ku oružja propisat će ministar unutarnjih poslova.

Članak 27.

Po zahtjevima pravnih i fizičkih osoba za na-bavku oružja postupak provodi nadležna komisija policijske postaje.

Komisiju iz stavka 1. ovog članka imenuje za-povjednik policijske postaje.

Članak 28.

Policijska postaja odbit će zahtjev za izdava-nje odobrenja za nabavku oružja ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete za nabavku oružja propisane ovim Zakonom.

Protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za iz-davanje odobrenja za nabavku oružja, odnosno dijelova oružja podnositelj zahtjeva može podnije-ti žalbu ministru unutarnjih poslova Protiv konač-nog rješenja kojim se odlučuje o zahtjevu za izda-vanje odobrenja za nabavku oružja i streljiva, od-nosno dijelova oružja može se voditi upravni spor kod nadležnog suda.

Članak 29.

Streljivo prema ovom zakonu je cjelovit me-tak, kapisla i barut.

Streljivo za športsko, lovačko oružje sa neu-ž1ijebljenim cijevima i drugo oružje, građani mo-gu nabaviti na temelju oružnog lista, a pravne o-sobe na temelju odobrenja za držanje oružja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 30.

Streljivo za pištolje, revolvere i lovačko oruž-je sa užlijebljenim cijevima može se nabaviti sa-mo na temelju odobrenja nadležne policijske pos-taje.

Fizičkim osobama za pištolje i revolvere, te za lovačko oružje sa užlijebljenim cijevima može se odobriti nabavka 50 komada metaka godišnje.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavku streljiva iz stavka 1. ovog članka podnosi se nad-ležnoj policijskoj postaji na propisanoj tiskanici.

Odobrenje za nabavku streljiva važi 6 (šest) mjeseci od dana izdavanja.

Sadržaj i izgled tiskanice iz stavka 1. i 3. ovog članka propisat će ministar unutarnjih poslova.

Članak 31.

Oružje i streljivo smije se prodati ili predati samo onome tko ga prema odredbama ovog Za-kona može posjedovati.

Fizičke i pravne osobe koje posjeduju registri-rano oružje dužne su u slučaju prodaje, odnosno predaje oružja odjaviti to oružje kod nadležne po-licijske postaje u roku osam dana od dana prodaje, odnosno predaje.

Nadležna policijska postaja će oružje iz stavka 2. ovog članka registrirati na novog vlasnika samo pod uvjetom da je prethodni vlasnik u roku propi-sanom u stavku 2. ovog članka odjavio oružje i predočio dokaz o prethodnoj odjavi oružja. 2. Izdavanje oružnih listova i odobrenja za dr-žanje oružja

Članak 32.

Za oružje koje je nabavljeno na temelju odob-renja mora se podnijeti zahtjev za registriranje oružja nadležnoj policijskoj postaji u roku osam dana od dana nabave.

Prilikom podnošenja zahtjeva iz prethodnog stavka ovog članka podnositelj je dužan donijeti oružje nadležnoj policijskoj postaji na uvid.

Za oružje koje je nabavljeno na temelju odob-renja građanima se izdaje oružni list, a pravnim osobama odobrenje za držanje oružja.

Sadržaj i izgled tiskanica oružnih listova i o-dobrenja za držanje oružja propisat će ministar unutarnjih poslova.

Članak 33.



Oružni list izdaje se za držanje oružja ili za držanje i nošenje oružja na neodređeno vrijeme.

Oružni list izdaje se na ime vlasnika, odnosno sukorisnika oružja.

Izdavanje oružnog lista ne. može se odbiti o-sobi kojoj je izdano odobrenje za nabavku oružja, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Za lovačko oružje može se izdati oružni list za najviše tri osobe (sukorisnici oružja).

Članak 34.

Način i uvjete registriranja darovanog oružja propisat će ministar unutarnjih poslova, posebnim propisom, sukladno odredbama ovog Zakona.

Način i uvjete zamjene inozemnog oružnog lista stranim državljanima propisat će ministar unutarnjih poslova, posebnim propisom, sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 35.

Pravne osobe koje posjeduju oružje na temelju odobrenja za držanje oružja smiju ga davati na korištenje samo djelatnicima koji obavljaju poslo-ve zaštite njihove imovine, kao i drugim osobama, ako djelatnost pravne osobe podrazumijeva koriš-tenje oružja, koji ispunjavaju uvjete za nabavku oružja predviđene ovim Zakonom, a agencije za zaštitu ljudi i imovine samo djelatnicima kojima je izdana službena iskaznica.

Djelatnicima iz stavka 1. ovog članka nadlež-na policijska postaja, po sjedištu pravne osobe, izdaje dozvolu za nošenje oružja, a djelatnicima agencije za zaštitu ljudi i imovine izdaje se služ-bena iskaznica sukladno odredbama Zakona o a-gencijama za zaštitu ljudi i imovine.

Dozvola za nošenje oružja izdaje se na dvije godine.

Rok valjanosti dozvole za nošenje oružja pro-dužit će se ako osoba na koju ta dozvola glasi i ubuduće ispunjava uvjete za nabavku oružja iz članaka 18. ovog Zakona.

Sadržaj i izgled tiskanice dozvole za nošenje oružja propisat će ministar unutarnjih poslova.

Članak 36.

Policijska postaja odbit će izdati oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, ko-je prije stavljanja u promet nije označeno žigom ili obilježeno sukladno propisima o prokušavanju, označavanju žigom i obilježavanju ručnog vatre-nog oružja, kao i u slučaju kada se u postupku

registriranja utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za nabavku oružja.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka oduzet će se oružje i odobrenje za nabavku oružja. Policijska postaja odbit će zahtjev za izdavanje dozvole za nošenje oružje ako djelatnik koji će obavljati poslove zaštite imovine ne ispunjava uvjete za nabavku oružja.

Ako za osobu kojoj je povjereno oružje na ču-vanje, držanje i nošenje nastupi koja smetnja iz članka 18. ovoga Zakona, nadležna policijska pos-taja će rješenjem zabraniti toj osobi daljnje drža-nje i nošenje oružja i streljiva. . 3. Sakupljanje oružja

Članak 37.

Staro oružje se može nabavljati bez odobrenja i držati i nositi bez oružnog lista. Osoba koja se bavi sakupljanjem starog oružja mora imati odob-renje za sakupljanje oružja od nadležne policijske postaje.

Zabranjeno je koristiti staro oružje kao oružje i za ovo oružje nabavljati, spravljati i držati stre-ljivo.

Vlasnik starog oružja iz stavka 1. ovog članka dužan je to oružje prijaviti nadležnoj policijskoj postaji.

Članak 38.

Osoba koja dobije odobrenje za sakupljanje oružja smije sakupljati pored starog oružja i hlad-no oružje, kao i automatsko, poluautomatsko i repetirajuće vojno i policijsko oružje koje više nije u naoružanju oružanih snaga F BiH ili polici-je, a trajno je onesposobljeno za uporabu.

Oružje je trajno onesposobljeno za uporabu ako je cijev trajno zatvorena cijelom svojom duži-nom ili je ležište metka trajno zatvoreno. Ukoliko se radi o oružju kod kojeg se cijev može izmijeniti bez uporabe alata, cijev mora biti pored trajnog zatvaranja i trajno povezana s kućištem. Vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu u smislu prethodnog stavka ne smije se osposob-ljavati za uporabu. 4. Oružje s obvezom prijavljivanja i slobodne nabavke

Članak 39.

Osobe starije od 18 godina smiju bez odobre-nja policijske postaje nabavljati, držati i nositi sa-mostrel i zračno oružje čije zrno ima kinetičku



energiju manju od 7,5 džula ili brzinu manju od 150 m/sec.

Osobe koje nabave oružje iz stavka 1. ovog članka dužne su ga prijaviti nadležnoj policijskoj postaji u roku osam dana od dana nabavke. za isto oružje može se izdati potvrda za najviše tri osobe.

O prijavljenom oružju izdaje se potvrda. Zračnim oružjem iz stavka 1. ovog članka

smiju se koristiti i osobe mlađe od 18 godina na športskim strelištima i na drugim mjestima odre-đenim i uređenim za vježbe gađanja ili korištenja takvog oružja i pod nadzorom stručne osobe.

Sadržaj i izgled tiskanice potvrde iz stavka 4. ovog članka propisat će ministar unutarnjih poslo-va.

Članak 40.

Bez odobrenja ili prijave mogu se nabaviti:

1. oružja, odnosno naprave namijenjene is-ključivo alarmiranju, signaliziranju, spaša-vanju, pneumatski pištolj, naprave za ubi-janje stoke i druge slične naprave namije-njene za industrijske ili tehničke svrhe, ako su prokušani sukladno propisima o proku-šavanju i označavanju žigom, odnosno obi-lježavanju ručnog vatrenog oružja i; stre-ljiva;

2. oružja koja se nabavljaju i drže kao suveni-

ri i reprodukcije oružja koje služe u deko-rativne svrhe iz kojih se ne može ispaljivati streljivo ili ih se ne može preinačiti za ispa-ljivanje streljiva;

3. imitacije oružja i predmeti namijenjeni igri

iz kojih se mogu ispaljivati samo streljiva koja ne postižu veću kinetičku energiju od 0,5 džula, čepovi koji uzrokuju prasak i tomu slično;

4. podvodne puške i drugi predmeti koji sna-

gom opruge, napete gume ili st1ačenog plina izbacuju osti ili harpun koji su isklju-čivo namijenjeni ribolovu (podvodna oruž-ja);

5. oružje s tetivom, osim samostrela.

Članak 41.

Tijela vlasti, poduzeća, organizacije i druge

pravne osobe, kao i fizičke osobe koje nabave

snajper obvezni su da ga prijave nadležnoj policij-skoj postaji u roku od 8 dana od dana nabavljanja.

Tijela vlasti, poduzeća, organizacije i druge pravne osobe, kao i fizičke osobe obvezni su pri-javiti prodaje otuđenje, nestanak ili gubitak snaj-pera u roku od 8 dana od dana otuđenja, nestanka ili gubitka, odnosno od dana kada su saznali za nestanak odnosno gubitak snajpera.

Nadležna policijska postaja vodi evidenciju o snajperima koje imaju tijela vlasti, poduzeća, or-ganizacije i druge pravne osobe, kao i fizičke oso-be iz stavka 1. i 2. ovog članka.

Bliže propise o vođenju evidencije iz prethod-nog stavka donosi ministar unutarnjih poslova. III - NAČIN POSTUPANJA S ORUŽJEM I STRELJIVOM 1. Čuvanje oružja i streljiva

Članak 42.

Oružje i streljivo moraju se čuvati tako da bu-du nedostupni osobi koja nije ovlaštena posjedo-vati ga, zaključani i odvojeni, osim ako se čuvaju u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene upora-be.

Oružje i streljivo moraju se čuvati u stambe-nom ili poslovnom prostoru koji se nalazi u mjes-tu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika, odnos-no korisnika oružja i streljiva.

Vlasnik oružja, odnosno sukorisnik oružja koji oružje drži na temelju oružnog lista ili odobrenja za držanje oružja obvezan je da na poziv nadležne policijske postaje donese oružje na pregled.

Članak 43.

Vlasnik oružja koje se prema ovom Zakonu može držati na temelju oružnog lista ili potvrde o prijavi koji odlazi u inozemstvo na vrijeme duže od 60 dana, a oružje i streljivo ne nosi sa sobom, dužan ga je predati na čuvanje policijskoj postaji. Policijska postaja izdat će za primljeno oružje i streljivo potvrdu vlasniku oružja, te oružje i stre-ljivo pohraniti na odgovarajuće mjesto. 2. Korištenje oružja

Članak 44.

Vlasnik oružja dužan je oružje održavati u is-pravnom stanju, te pravilno i pozorno rukovati s njim.



Oružje vlasnik ne smije nositi bez odgovara-juće isprave o oružju (oružni list, dozvola za no-šenje oružja, potvrda o prijavi oružja) i isprave o identitetu.

Članak 45.

Zabranjeno je nošenje i uporaba vatrenog, zra-čnog i drugog oružja na javnim mjestima, škola-ma, školskim dvorištima, vrtićima, zdravstvenim i javnim ustanovama, tijelima državne službe, ugostiteljskim objektima i prostorijama koje se koriste za pružanje ugostiteljskih usluga, javnim i vjerskim okupljanjima i mjestima gdje se može ugroziti sigurnost ljudi i gdje je to posebnim zna-kom zabranjeno.

Odredbe prethodnog stavka ne odnose se na športsko oružje u slučaju kad se ono nosi radi ta-kmičenja u gađanju.

Lovačko oružje ne smije se rabiti izvan loviš-ta, strelišta ili drugih mjesta određenih za vježbe gađanja.

Športsko oružje ne smije se rabiti izvan stre-lišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja. Iznimno, zračno oružje i oružje streljivom smije se rabiti i na, mjestima koja po svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može ugroziti sigurnost ljudi.

Lovačko i športsko oružje mora se izvan lo-višta, odnosno strelišta nositi zatvoreno u odgova-rajućim navlakama ili kovčezima i nenapunjeno.

Oružje se ne smije pokazivati na javnim mjes-tima na način kojim se uznemiruju građani.

Članak 46.

Zabranjeno je pištolje i revolvere davati na poslugu drugoj osobi.

Članak 47.

Lovačko i zračno oružje može se posuditi sa-

mo osobi koja ima oružni list za istu vrstu oružja, odnosno potvrdu o prijavi oružja.

Članak 48.

Streljačke organizacije mogu davati na upora-

bu oružje i streljivo samo svojim članovima i to za vrijeme dok vrše vježbe gađanja ili se takmiče u gađanju na strelištu i na drugom terenu određe-nom za vršenje vježbe gađanja, odnosno takmiče-nja u streljaštvu.

Članak 49.

Organizacija koja posjeduje lovište može uz prethodnu suglasnost nadležne policijske postaje, radi odstrela divljači, članovima domaćih ili ino-zemnih lovačkih organizacija dati na poslugu lo-vačko oružje i streljivo, najduže 8 dana i to samo za lov na određenom lovištu.

Za oružje i streljivo dano na poslugu u smislu prethodnog stavka ovog članka, organizacija koja posjeduje lovište izdaje potvrdu za nošenje oružja i streljiva o čemu se vodi evidencija.

Sadržaj i izgled potvrde, kao i način vođenja evidencije iz prethodnog stavka propisuje ministar unutarnjih poslova.

Osoba kojoj je dano oružje i streljivo na pos-lugu prema odredbama stavka 1. i 2. ovog članka ne smije iznositi oružje i streljivo izvan lovišta koje posjeduje organizacija iz stavka 1. ovog član-ka.

Članak 50.

U svrhu .zaštite imovine koja se nalazi u nase-ljenim mjestima pravne osobe smiju držati samo kratko vatreno oružje.

Oružje pravnih osoba koje je dano na korište-nje djelatnicima koji obavljaju poslove zaštite i-movine smije se nositi samo za vrijeme obavljanja tih poslova i unutar objekta ili područja koje se osigurava.

Iznimno od stavka 2. ovog članka oružje se smije iznositi izvan čuvanog objekta ili područja, ukoliko se radi o prijevozu ili prijenosu novca, drugih dragocjenosti ili predmeta koji se osigura-vaju.

Članovi streljačkih organizacija koji koriste športsko oružje organizacije čiji su članovi, za nošenje takvog oružja i pripadajućeg streljiva mo-raju imati potvrdu te organizacije.

Nošenje oružja iz članka 16. ovog Zakona smije se povjeriti samo osobi koja ima oružni list za nošenje lovačkog oružja na temelju pismenog ili usmenog naloga rukovoditelja pravne osobe koja takvo oružje ovlašteno posjeduje.

Pravne osobe iz članka 35. ovog Zakona duž-ne su odrediti osobu koja se posebno brine o ču-vanju, izdavanju, preuzimanju i korištenju oružja i streljiva, te utrošku streljiva.

Članak 51.

Osobe koje posjeduju oružje na temelju oruž-nog lista za držanje oružja ne smiju takvo oružje iznositi izvan stambenog ili poslovnog prostora na



kojem imaju pravo vlasništva ili korištenja, izuzev kada se isto prenosi iz jednog stambenog ili pos-lovnog objekta u drugi, a koji se nalaze u vlasniš-tvu tih osoba.

Iznimno, osobe koje posjeduju oružje na te-melju oružnog lista za držanje oružja smiju nositi takvo oružje samo radi popravljanja ili prepravlja-nja, te korištenja na strelištu, nenapunjeno i zatvo-reno u odgovarajućoj navlaci ili kovčegu i bez streljiva.

Streljivo se može prenositi samo odvojeno od oružja zaključano u posebnoj kutiji ili drugom odgovarajućem spremištu.

Članak 52.

Strani državljani koji na teritoriju Županije dolaze radi lova mogu sa sobom donijeti lovačko oružje koje se sukladno propisima Županije može registrirati. Po izlasku sa teritorija Županije dužni su sa sobom ponijeti i oružje koje su unijeli.

Način korištenja oružja, uvjete unosa oružja i postupak prijave tog oružja, kao i sve drugo u svezi ovog pitanja regulirat će se posebnim propi-som. 3. Gubitak i krađa oružja

Članak 53.

Fizičke. i pravne osobe koje posjeduju oružje

dužni su odmah prijaviti gubitak ili kradu tog oru-žja.

Prijava iz stavka 1. ovog članka podnosi se policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saz-nanja o gubitku ili kradi oružja.

U slučaju da policijska postaja pronađe oružje iz stavka 1. ovog članka dužna ga je vratiti vlasni-ku, sukladno Zakonu. 4. Promjene prebivališta i sjedišta

Članak 54.

Kada fizička ili pravna osoba koja posjeduje oružje na temelju oružnog lista, odnosno odobre-nja za držanje oružja, odobrenja za držanje oružja kao uspomene, odobrenja za sakupljanje oružja ili potvrde o prijavljenom oružju promjeni prebivali-šte, odnosno sjedište, dužna je u roku 30 dana od dana promjene prebivališta, odnosno sjedišta da prijavi tu promjenu nadležnoj policijskoj postaji na čijem području je novo prebivalište te osobe ili sjedište pravne osobe, radi upisa u službene evi-dencije nadležne policijske postaje i u ispravu za

držanje ili nošenje oružja, uz prethodnu odjavu oružja u policijskoj postaji gdje je to oružje bilo ranije registrirano.

5. Postupak u slučaju smrti vlasnika oružja

Članak 55.

U slučaju smrti vlasnika oružja supružnik, od-nosno punoljetni član njegovog obiteljskog ku-ćanstva dužan je u roku 30 dana od dana njegove smrti, a na zahtjev nadležne policijske postaje i prije isteka tog roka predati na čuvanje oružje, streljivo i oružni list nadležnoj policijskoj postaji.

O predanom oružju policijska postaja izdaje potvrdu.

Nasljedniku oružja, na njegov zahtjev, nadle-žna policijska postaja će izdati oružni list za drža-nje ili za držanje i nošenje oružja, ako ispunjava uvjete za nabavku oružja.

Nasljedniku oružja koji oružje želi zadržati kao uspomenu može se na njegov zahtjev izdati oružni list za držanje oružja kao uspomene ukoli-ko ispunjava uvjete iz čl. 18. stavak 1. točke 1,2,3,4 i 5. ovog Zakona.

Članak 56.

Ako zahtjev za izdavanje oružnog lista iz stavka 3. prethodnog članka bude odbijen, nadlež-na policijska postaja oduzet će oružje i streljivo i sa istim postupiti na način propisan člankom 59. ovog Zakona. 6. Oduzimanje oružja, streljiva i isprava za nabavku, držanje i nošenje oružja

Članak 57.

Nadležna policijska postaja rješenjem će odu-zeti oružje, streljivo, oružni list, dozvolu za noše-nje oružja i odobrenje za sakupljanje starog oruž-ja, ako nastupi neki od slučajeva iz članka 18. sta-vak 1. točka 2,3,4 i 5. ovog Zakona.

U slučajevima iz članka 18. stavak 1. točka 2,3,4 i 5. ovog Zakona može se oduzeti oružje koje se drži kao uspomena, kao i odobrenje za držanje oružja kao uspomene, te uporabljivo staro oružje.

Oduzet će se oružje, oružni list, odnosno doz-vola za nošenje oružja, osobi koja se ne podvrgne redovitom ili izvanrednom kontro1nom liječnič-kom pregledu predviđenom u članku 20. stavak 1. i 2. ovog Zakona.



Oružje, streljivo, oružni list, dozvola za noše-nje oružja, odobrenje za nabavku oružja i streljiva, odobrenje za sakupljanje starog oružja, odobrenje za držanje oružja kao uspomene, mogu se privre-meno oduzeti i prije okončanja postupka, ako se radi o poduzimanju žurnih mjera radi zaštite prav-nog poretka, koje se ne mogu odlagati, a činjenice na kojima treba biti utemeljeno rješenje utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnim.

Policijska postaja izdat će potvrdu o oduzetom oružju, streljivu, oružnom listu, dozvoli za noše-nje oružja, odobrenju za nabavku oružja i odobre-nju za sakupljanje oružja.

O provedenom postupku iz stavka 1. ovog članka nadležna policijska postaja odlučuje rješe-njem.

Žalba protiv rješenja iz stavka 4. ovog članka ne odgoda izvršenje rješenja.

Protiv konačnog rješenja kojim se oduzima oružje i streljivo po odredbama prethodnog stavka može se voditi upravni spor.

Članak 58.

Oduzeto oružje i streljivo čuvaju se kod poli-cijske postaje na čijem području se vodi postupak.

Policijska postaja iz stavka 1. ovog članka mora brižljivo čuvati oduzeto oružje i streljivo.

Članak 59.

Oružje i streljivo za koje je u upravnom, prek-ršajnom ili kaznenom postupku riješeno da se oduzima, a za to oružje je njihov vlasnik imao oružni list, odobrenje za držanje oružja, odobrenje za sakupljanje oružja, kao i odobrenje za držanje oružja kao uspomene, može njihov vlasnik prodati u roku dva mjeseca od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i streljiva.

Ako vlasnik oduzetog oružja i streljiva ne proda oružje i streljivo u roku iz stavka 1. ovog članka, nadležna policijska postaja predat će oružje i streljivo ovlaštenoj trgovini oružjem, radi prodaje.

Oružje i streljivo iz stavka 2. ovog članka mo-gu biti izloženi prodaji najviše tri (3) mjeseca od dana predaje ovlaštenoj trgovini oružjem.

Za prodano oružje i streljivo vlasniku oružja i streljiva pripada naknada u iznosu koji je dogovo-rio s ovlaštenom trgovinom oružjem.

Ako ovlaštena trgovina oružjem ne proda oru-žje i streljivo u roku iz stavka 3. ovog članka, vra-tit će ih nadležnoj policijskoj postaji.

Članak 60. Oružje i streljivo koje ne bude prodano ili

predano ni nakon šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju te oružje i streljivo oduzeto u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kazne-nom postupku nadležna policijska postaja dostavit će Ministarstvu unutarnjih poslova u sjedištu na daljnje raspolaganje.

Članak 61.

O načinu raspolaganja s oružjem i streljivom iz prethodnog članka odlučuje komisija Ministar-stva unutarnjih poslova koju imenuje ministar u-nutarnjih poslova.

Komisija iz stavka 1. ovog članka može odlu-čiti da se oružje i streljivo preuzme u fond naoru-žanja policije, proda putem ovlaštene trgovine oružjem ili uništi.

Za oružje i streljivo iz prethodnog stavka vla-sniku ne pripada naknada.

Članak 62.

Nadležna policijska postaja rješenjem će odu-zeti oružje i streljivo od fizičkih i pravnih osoba koje nabave' oružje i streljivo bez propisanog o-dobrenja za nabavku ili držanje, odnosno držanje i nošenje oružja i streljiva bez oružnog lista, odnos-no bez propisanog odobrenja za držanje.

Oružje i streljivo iz prethodnog stavka oduzi-maju se bez prava na naknadu.

Sa oružjem i streljivom iz stavka 1. ovog članka postupit će se po odredbama članka 61. ovog Zakona.

Protiv konačnog rješenja o oduzimanju oružja iz stavka 1. ovog članka može se voditi upravni spor.

Članak 63.

Nadležna policijska postaja će rješenjem odu-zeti oružje, streljivo i oružni list od sukorisnika oružja, ako oružje i streljivo sukorisnik drži i nosi protivno odredbama ovog Zakona.

Sa oružjem i streljivom iz stavka 1. ovog članka postupat će se po odredbama članka 59., 60. i 61. ovog Zakona.

Protiv konačnog rješenja iz stavka 1. ovog članka može se voditi upravni spor.

Članak 64.

Nadležna policijska postaja rješenjem će odu-zeti oružje i streljivo i oružni list sukorisniku oružja, ako nastupi smetnja iz članka 18. stavak 1.



točka 2. ovog Zakona ili ako to nalažu interesi javnog reda i mira i interesi sigurnosti.

U slučaju iz prethodnog stavka oružje će se vratiti vlasniku oružja.

Protiv konačnog rješenja iz stavka 1. ovog članka može se voditi upravni spor. IV - PROMET ORUŽJA I STRELJIVA

Članak 65.

Poduzeća za promet oružja i streljiva na malo mogu osnovati pravne i fizičke osobe pod uvjeti-ma utvrđenim zakonom, koje za obavljanje takve djelatnosti dobiju prethodnu suglasnost Ministar-stva unutarnjih poslova radi registracije ista djela-tnosti kod nadležnog suda.

Registrirana poduzeća iz prethodnog stavka obvezna su da u roku od 8 dana od dana registri-ranja pismeno obavijeste Ministarstvo unutarnjih poslova da su registrirana kao poduzeće za promet oružja i streljiva ili da im je jedna od djelatnosti promet oružja i streljiva.

Članak 66.

Pod prometom oružja i streljiva, prema ovom Zakonu, smatra se pribavljanje oružja i streljiva radi prodaje, smještaja i čuvanja oružja i streljiva i njihova prodaja na malo i veliko.

U poduzećima iz članka 65. ovog Zakona pos-love i zadatke prometa oružja i streljiva može o-bavljati samo osoba koja ispunjava uvjete iz član-ka 18. ovog Zakona.

Poduzeća iz članka 65. ovog Zakona moraju pribaviti odobrenje za obavljanje djelatnosti pro-meta oružja i streljiva na malo od Ministarstva unutarnjih poslova.

Skladišta u kojima se obavlja promet oružja i streljiva moraju ispunjavati uvjete koji su zako-nom ili propisima donesenim na temelju zakona utvrđeni za smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari.

Članak 67.

Poduzeća iz članka 65. ovog Zakona mogu prodavati oružje i streljivo, za koje je ovim Zako-nom određeno da se može nabaviti samo uz odob-renje nadležne policijske postaje, pravnim i fizič-kim osobama koja to odobrenje dobiju.

Poduzeća iz članka 65. ovog Zakona obvezna su da prilikom prodaje oružja i streljiva iz pretho-dnog stavka ovog članka zadrže jedan primjerak odobrenja za nabavku oružja i streljiva, a na drugi

primjerak stave zabilješku o izvršeno prodaji i ovjere pečatom i potpisom odgovorne osobe i da u roku od 8 dana od dana prodaje o tome obavijeste nadležnu policijsku postaju koja je izdala odobre-nje za nabavku oružja i streljiva.

Članak 68.

Poduzeća iz članka 65. ovog Zakona mogu osobama koje imaju oružni list ili odobrenje. za držanje oružja prodavati oružje za koje ovim Za-konom ne treba odobrenje za nabavku.

Poduzeća iz članka 65. ovog Zakona obvezna su da vode evidenciju o nabavljenom i prodanom oružju i streljivu.

Članak 69.

Bliže propise o postupku za izdavanje odobre-nja za promet oružja i streljiva, posebnim uvjeti-ma za uređenje poslovnih prostorija za promet oružja i streljiva, o vođenju evidencija o prometu oružja i streljiva donosi ministar unutarnjih poslo-va. V - POPRAVKE I PREPRAVKE ORUŽJA

Članak 70.

Poduzeća za popravke i prepravke oružja mo-gu osnovati pravne i fizičke osobe pod uvjetima utvrđenim zakonom koje za obavljanje takve dje-latnosti dobiju prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova radi registracije iste djelatnosti kod registracijskog suda.

Popravljanjem oružja smatra se otklanjanje kvarova na oružju i zamjena ili ugradnja original-nih dijelova oružja, a prepravljanjem oružja smat-ra se skraćivanje oružja, prilagođavanje oružja drugom streljivu, zamjena ili ugradnja neoriginal-nih vitalnih dijelova oružja i drugi zahvati na oru-žju kojima se utječe na njegovo funkcioniranje ili na tehnička svojstva.

Poduzeća iz stavka 1. ovog članka obvezna su da u roku od 8 dana od dana registriranja pismeno obavijeste Ministarstvo da su registrirana kao po-duzeće za popravke i prepravke oružja.

Poduzeća iz stavka 1. ovog članka moraju pri-baviti odobrenje za obavljanje takve djelatnosti od Ministarstva unutarnjih poslova.

U poduzećima iz stavka 1. ovog članka pop-ravke i prepravke oružja može obavljati samo o-soba koja ispunjava uvjete iz članka 18. ovog Za-kona.



Članak 71.

Prepravljeno oružje podliježe obvezatnom prokušavanju i označavanju žigom. Poduzeća koja su registrirana za popravke i prep-ravke oružja smiju primiti na popravak, odnosno prepravak samo registrirano oružje.

O prepravkama oružja kojima je izvršena promjena kalibra, tehničkih ili balističkih svojsta-va oružja, poduzeće koje je registrirano za: obav-ljanje takve djelatnosti mora izvijestiti nadležnu policijsku postaju u roku osam dana od dana prep-ravke.

Vlasnici prepravljenog oružja iz stavka 3. o-vog članka, kao i vlasnici popravljenog oružja na kojem su. zamijenjeni, odnosno ugrađeni origi-nalni dijelovi oružja koji imaju utisnut tvornički broj, obvezni su u roku od 8 dana od dana poprav-ljanja, odnosno prepravljanja oružja prijaviti pop-ravku ili prepravku oružja nadležnoj policijskoj postaji i zatražiti izdavanje novog oružnog lista, odnosno odobrenja za držanje oružja.

Oružje koje je primljeno radi popravke ili prepravke ne smije se iznositi iz prostorija odre-đenih za rad do njegove predaje vlasniku, osim ako je to potrebno radi popravljanja, prepravljanja ili ispitivanja oružja.

Članak 72.

Poduzeća koja se bave popravkom ili preprav-kom oružja obvezna su voditi evidenciju o pop-ravljenom i prepravljenom oružju.

Bliže propise o načinu vođenja evidencije o popravljenom i prepravljenom oružju donosi mi-nistar unutarnjih poslova. VI - PRIJEVOZ ORUŽJA I STRELJIVA

Članak 73.

Za prijevoz oružja potrebno je odobrenje koje

u unutarnjem prometu na području Županije izda-je policijska postaja s čijeg područja započinje prijevoz, a za prijevoz preko granice Županije, odobrenje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.

Za prijevoz manjih količina oružja za vlastite potrebe nije potrebno odobrenje.

Članak 74.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijevoz oružja sadrži:

1. naziv i adresu pošiljatelja,

2. naziv i adresu primatelja, 3. naziv i adresu proizvođača oružja, 4. vrstu, marku, tvornički broj, kalibar, koli-

činu i način pakiranja oružja, 5. naznaku vrste i oznaku prijevoznog sred-

stva, 6. datum i približan sat početka prijevoza,

smjer kretanja i odredište 7. naziv ulaznog i izlaznog graničnog prijela-

za i vrijeme kada će se oružje prevesti pre-ko graničnog prijelaza,

8. mjere sigurnosti za vrijeme prijevoza oruž-ja.

Nadležno tijelo za izdavanje odobrenja za pri-

jevoz oružja, može, prema potrebi, zapovjediti poduzimanje i posebnih mjera sigurnosti prilikom prijevoza oružja (smjer kretanja, pratnja pošiljate-lja ili prijevoznika, pratnja policije i dr.).

Članak 75.

Za prijevoz streljiva na odgovarajući se način primjenjuju propisi o prijevozu eksplozivnih tvari. VII - NADZOR

Članak 76.

Ministarstvo unutarnjih poslova i nadležne po-licijske postaje obavljaju neposredni nadzor nad prometom, držanjem i nošenjem oružja i streljiva, nad čuvanjem, smještajem oružja i streljiva od strane poduzeća koja se bave nabavkom oružja i streljiva, streljačkih organizacija, poduzeća koja se bave popravkom i prepravkom oružja, nad oru-žjem i streljivom namijenjenim za osiguranje i-movine pravnih osoba, kao i nadzor nad vođenjem propisanih evidencija o nabavljenom oružju i stre-ljivu, o prometu oružja i streljiva, o popravljenom i prepravljenom oružju i o oružju i streljivu danom na poslugu.

Članak 77.

U obavljanju nadzora ovlaštene osobe Minis-tarstva i nadležne policijske postaje imaju ovlasti da:

1. pregledaju skladišta oružja i streljiva i dru-ge prostorije gdje se popravlja ili preprav-lja, obavlja promet i čuva oružje i strelji-vo,. izvrše pregled propisanih evidencija i ostale dokumentacije u svezi s popravlja-



njem ili prepravljanjem, prometom, čuva-njem oružja i streljiva i zapovjede da se utvrđene nepravilnosti otklone u određe-nom roku;

2. zabrane daljnje bavljenje prometom, pop-ravkom ili prepravkom oružja i streljiva, ako utvrde da su u obavljanju te djelatnosti učinjeni teži propusti u poduzimanju zašti-tnih i drugih sigurnosnih mjera ili druge te-že kažnjive radnje, ukoliko je prestao pos-tojati neki od uvjeta pod kojima je odobre-nje izdano ili ako se ne postupi po nalogu ovlaštene osobe;

3. zabrane rukovanje oružjem i streljivom o-sobama koje ne ispunjavaju uvjete iz član-ka 18.

4. ovog Zakona; 5. nalože poduzimanje i drugih propisanih

mjera. VIII - EVIDENCIJE

Članak 78.

Nadležna policijska postaja vodi evidencije o izdanim odobrenjima za nabavku oružja i strelji-va, izdanim oružnim listovima i odobrenjima za držanje oružja, odobrenjima za držanje oružja kao uspomene, izdanim dozvolama za nošenje oružja, prijavljenom oružju i izdanim potvrdama o prijav-ljenom oružju, izdanim odobrenjima za sakuplja-nje oružja, te o oduzetom, nađenom i predanom oružju.

Članak 79.

Pravne osobe koje su oružje i streljivo nabav-

ile i registrirale radi obavljanja svoje djelatnosti, odnosno zaštite vlastite imovine dužne su o tom oružju i streljivu, te o oružju i streljivu koje daju na korištenje voditi evidenciju.

Fizičke osobe kojima je izdano odobrenje za sakupljanje oružja dužne su voditi evidenciju o sakupljenom oružju.

Članak 80.

Sadržaj, izgled tiskanica i način vođenja evi-dencija propisanih člancima 78. i 79. ovog Zakona propisat će ministar unutarnjih poslova. IX -KAZNENE ODREDBE

Članak 81.

Novčanom kaznom od 500,00 KM do

1.000,00 KM ili kaznom zatvora do 60 dana, kaz-nit će se za prekršaj tko neovlašteno nabavi, drži, nosi, proda, razmjeni ili ustupi drugom oružje, streljivo ili druge naprave čija je nabavka, držanje, nošenje, prodaja, razmjena ili ustupanje drugom zabranjeno (članak 10. stavak 1.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka, osim predviđene novčane kazne ili kazne zatvora, izriče se zaštitna mjera oduzimanja oružja, streljiva i drugih naprava.

Članak 82.

Novčanom kaznom od 300,00 KM do 700,00 KM ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj:

1. tko bez odobrenja nabavi, drži ili nosi oru-žje ili dijelove oružja označene tvorničkim brojem za čiju je nabavku potrebno odob-renje (članak 12. stavak 1. i 4.);

2. tko postupi protivno odredbi članka 17. stavak 2. ovog Zakona;

3. tko nabavi oružje na temelju isteklog odo-brenja za nabavku oružja (članak 26. sta-vak 4.);

4. tko nabavi ili drži streljivo za oružje za ko-je ne posjeduje oružni list odnosno odobre-nje za držanje oružja (članak 29. stavak 2.);

5. tko bez odobrenja nabavi streljivo za čije je nabavljanje potrebito odobrenje, odnos-no tko nabavi streljivo za oružje za koje ne posjeduje oružni list (članak 29. stavak 2. i članak 30. stavak 1.);

6. tko proda ili preda oružje i streljivo onome tko ga prema odredbama ovog Zakona ne može posjedovati (članak 31. stavak 1.);

7. tko sakuplja oružje bez odobrenja (članak 37. stavak 2.);

8. tko staro oružje i oružje koje se drži na te-melju odobrenja za sakupljanje oružja nosi, uporabljuje kao oružje ili za njega nabav-lja, drži ili pravi streljivo (članak 37. sta-vak 3.);

9. tko osposobi za uporabu onesposobljeno oružje (članak 38. stavak 3.);

10. tko oružje s obvezom prijavljivanja da na korištenje malodobnoj osobi izvan šport-skih strelišta ili mjesta određenih za vježbe gađanja bez nadzora stručne osobe (članak 39. stavak 5.);

11. tko oružje i streljivo ne čuva sukladno s odredbama članka 42;



12. tko ne preda svoje oružje i streljivo kada odlazi u inozemstvo (članak 43. stavak 1.);

13. tko ne održava oružje u ispravnom stanju ili s njim nepravilno ili nepažljivo rukuje (članak 44. stavak 1.);

14. tko uporabljuje oružje protivno odredbi članka 45;

15. tko daje pištolje i revolvere na poslugu drugoj osobi, (članak 46. );

16. tko posudi oružje osobi koja nema oružni list, odnosno potvrdu o prijavi takvog oruž-ja (članak 47.);

17. tko postupi protivno odredbama članka 48. i 49. stavak 1.;

18. tko neovlašteno popravlja i prepravlja oru-žje (članak 70. stavak 4.);

19. tko ne vodi evidenciju o sakupljenom oružju (članak 79. stavak 2.).

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, osim

predviđene novčane kazne ili kazne zatvora, izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva.

Članak 83.

Novčanom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM kaznit će se za prekršaj:

1. tko ima oružje sa oružnim listom, a ne po-dvrgne se kontrolnom zdravstvenom preg-ledu ( članak 20. stavak 2. i 3.);

2. tko u propisanom roku ne vrati neiskoriš-teno odobrenje za nabavku oružja (članak 26. stavak 2.);

3. tko u propisanom roku ne odjavi oružje (članak 31. stavak 2.);

4. tko u propisanom roku ne podnese zahtjev za registriranje oružja (članak 32. stavak 1.);

5. tko u propisanom roku ne prijavi oružje (članak 39. stavak 2.);

6. tko u propisanom roku ne prijavi nabavku snajpera (članak 41. stavak 1.)

7. tko u propisanom roku ne prijavi prodaju, otuđenje, nestanak ili gubitak snajpera (čl. 41. st.2)

8. tko nosi oružje bez isprave o oružju i is-prave o identitetu (članak 44. stavak 2.);

9. tko lovačko i športsko oružje nosi protivno odredbi članka 45. stavak 6;

10. tko oružje za samoobranu pokazuje na jav-nom mjestu ili ga nosi na način vidljiv dru-gim osobama (članak 45. stavak 7.);

11. tko postupi protivno odredbi članka 49. stavak 4.;

12. tko nosi oružje koje mu je dano na korište-nje u vrijeme kada ne obavlja službu ili iz-van objekata ili područja koje osigurava (članak 50. stavak 2.);

13. tko oružje i streljivo športske (streljačke) organizacije nosi bez potvrde te organiza-cije (članak 50. stavak 4.):

14. tko odmah ne prijavi gubitak ili krađu oru-žja (članak 53. stavak 1.);

15. tko u propisanom roku ne prijavi promjenu prebivališta (članak 54.);

16. tko u propisanom roku ne preda oružje na-kon smrti vlasnika oružja (članak 55. sta-vak 1.);

17. tko ne postupi po odredbi članka 70. sta-vak 4.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka uz novča-

nu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzima-nja oružja i streljiva.

Članak 84.

Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj:

1. pravna osoba koja nabavi ili drži oružje ili streljivo čija je nabavka ili držanje zabra-njeno (članak 10. stavak 1.);

2. pravna osoba koja bez odobrenja nabavi i drži oružje odnosno dijelove oružja za čiju je nabavku potrebno odobrenje (članak 12. stavak 1.);

3. ovlašteno poduzeće za promet oružja i streljiva koje proda ili preda oružje ili stre-ljivo osobi koja ga prema odredbama ovog Zakona ne može posjedovati (članak 31. stavak 1.);

4. pravna osoba koja da na korištenje oružje osobi koja ne obavlja poslove zaštite nji-hove imovine ili osobi koja nema dozvolu za nošenje oružja u te svrhe (članak 35. stavak 1.);

5. pravna osoba koja oružje s obvezom pri-javljivanja da na korištenje maloljetnoj o-sobi izvan športskih strelišta ili mjesta od-ređenih za vježbe gađanja i bez nadzora stručne osobe (članak 39. stavak 5.);

6. poduzeće koje ne postupi po odredbama članka 44. stavak 1.;

7. pravna osoba koja radi zaštite imovine ko-ja se nalazi u naseljenom mjestu drži oruž-je koje ne bi trebalo držati (članak 50. sta-vak 1.);



8. pravna osoba koja oružje za privremeno omamljivanje životinja povjeri osobi koja nema oružani list za nošenje lovačkog oru-žja ili koja takvo oružje nosi bez naloga rukovoditelja pravne osobe (članak 50. sta-vak 5.);

9. pravna osoba koja u propisanom roku ne prijavi promjenu sjedišta (članak 54);

10. poduzeće koje poslove i zadatke prometa oružja i streljiva povjeri osobi koja ne is-punjava uvjete (članak 66 stavak 2); .

11. poduzeće koje se neovlašteno bavi prome-tom oružja i streljiva (članak 66. stavak 3.);

12. ovlašteno poduzeće za promet oružja i streljiva ako u propisanom roku ne obavi-jesti o prodaji oružja (članak 67. stavak 2.);

13. poduzeće koje ne postupi po odredbi član-ka 70. stavak 3.

14. poduzeće koje neovlašteno popravlja i pre-pravlja oružje (članak 70. stavak 4.);

15. poduzeće koje poslove i zadatke popravke i prepravke oružja povjeri osobi koja ne is-punjava uvjete (članak 70. stavak 5.);

16. poduzeće koje prepravljeno oružje ne pre-da na pokušavanje i označavanje žigom (članak 71. stavak 1.);

17. poduzeće koje primi na popravku ili prep-ravku neregistrirano oružje (članak 71. sta-vak 2.);

18. poduzeće koje u propisanom roku nadlež-nu policijsku postaju ne obavijesti o prep-ravci oružja (članak 71. stavak 3.);

19. prijevoznik koji prevozi oružje bez odob-renja ili protivno nalozima određenim u odobrenju (članak 73. stavak 1. i članak 74. stavak 2.);

20. pravne osobe koje ne vode propisanu evi-denciju iz članka 24. stavak 1., članka 49. stavak 2.,članka 68. stavak 2.,članka 72. stavak 1. i članka 79. stavak 1.

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka kaznit će

se novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka uz nov-čanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti prometa, popravka i prep-ravka oružja. X-PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 85.

Osobe koje posjeduju oružje čija je nabavka, držanje i nošenje prema odredbama ovog zakona

zabranjena, dužne su to oružje i streljivo predati policijskoj postaji najkasnije u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Protiv osoba koje postupe prema stavku 1. ovog članka neće se voditi kazneni niti prekršajni pos-tupak.

Osobama koje su kao pripadnici oružanih sna-ga Federacije BiH i BiH oružje iz stavka 1. ovog članka stekli kao ratni plijen (trofejno oružje) mo-že se iznimno na njihov zahtjev na temelju odluke ministra obrane, izdati odobrenje za držanje tak-vog oružja kao uspomene.

Članak 86.

Osobama koje u roku od godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Zakona prijave nadležnoj policijskoj postaji da bez oružnog lista posjeduju oružje koje se prema odredbama ovog Zakona može posjedovati samo na temelju oružnog lista, nadležna policijska postaja će izdati oružni list za takvo oružje, uz uvjet da navedeno oružje ne pot-ječe iz kaznenog djela i nije predmet potrage, uz ispunjenje uvjeta iz članka 18. ovog Zakona.

Protiv osoba iz stavka 1. ovog članka neće se voditi prekršajni postupak

Članak 87.

Osobe koje imaju oružje koje se prema odred-bama ovog Zakona smije držati na temelju potvr-de o prijavi oružja moraju takvo oružje prijaviti nadležnoj policijskoj postaji u roku iz članka 85. stavak 1. ovog Zakona.

Članak 88.

Pravne osobe koje radi zaštite imovine posje-duju oružje koje prema odredbama ovog Zakona ne smiju posjedovati u te svrhe, dužne su ga pre-dati nadležnoj policijskoj postaji u roku šest mje-seci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 89.

Osobe koje posjeduju oružje na temelju oruž-nog lista ili odobrenja za držanje trofejnog oružja kao uspomene, a pravne osobe na temelju odobre-nja za držanje oružja, moraju ove isprave zamije-niti za nove isprave u roku jedne godine od dono-šenja propisa za izvršenje ovog Zakona kojim će se urediti sadržaj i izgled tiskanica novih isprava.

Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se po ovom Zakonu.

Članak 90.



Pravne osobe ovlaštene za promet, popravke i prepravke oružja i streljiva obvezne su u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona usk-laditi svoju organizaciju sa odredbama ovog Za-kona i zatražiti odobrenje za obavljanje svoje dje-latnosti od Ministarstva.

Ukoliko u navedenom roku ne podnesu zah-tjev rješenjem će im se zabraniti obavljanje djela-tnosti.

Članak 91.

Propise za izvršenje ovog. Zakona donijet će ministar unutarnjih poslova, u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Ministar unutarnjih poslova rješenjem utvrđu-je cijenu tiskanica odobrenja za nabavku oružja, oružnih listova, odobrenja za držanje oružja, odo-brenja za držanje oružja kao uspomene, odobrenja za sakupljanje oružja, dozvole za nošenje oružja, potvrde o prijavljenom oružju i drugih tiskanica koje snosi podnositelj zahtjeva.

Članak 92.

Do donošenja propisa za izvršenje ovog Za-kona primjenjivat će se odgovarajući zatečeni propisi ako su u suglasnosti s ovim Zakonom.

Članak 94.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona pres-taje da važi Zakon o nabavci, držanju i nošenju oružja i streljiva (" Narodni list HR H-B", broj 13/94).

Članak 95.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-77.2/05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine

Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac v.r.

***

Na temelju članka 26.stavak e) Ustava Her-cegbosanske županije ("Narodne novine Herceg-bosanske županije" broj:3/96, 9/00) članka III.2.b i članka III.3. (3) Ustava F Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH" broj: 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 18/03, 33/04 ) te članka 98. Poslovnika Skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ" broj: 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05 ) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 26. listopada 2005. godine donosi

ZAKON o zdravstvenoj zaštiti

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom se uređuju načela, način or-ganizacije i provedbe zdravstvene zaštite.

Zdravstvena zaštita građana, u smislu ovog Zakona, je skup mjera, aktivnosti i postupaka na promicanju, čuvanju i poboljšavanju zdravlja lju-di, koje poduzima Hercegbosanska županija (u daljnjem tekstu: Županija), općine, zdravstvene ustanove, zdravstveni djelatnici, poduzeća, druge pravne osobe i građani.

Članak 2.

Zdravstvenu zaštitu u okviru zdravstvenih us-tanova, pružaju zdravstveni djelatnici i zdravstve-ni suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka, tehnologija i praćenjem postignuća u razvoju medicinske znanosti.

Članak 3.

Svi su građani dužni starati se o svojemu zdravlju. Nitko ne smije ugrožavati zdravlje dru-gih.

Građanin je obvezatan sudjelovati u svim pre-ventivno-zdravstvenim djelatnostima koje se pro-vode na mjestima življenja i rada, a usmjerene su na promicanje i čuvanje zdravlja i sprječavanja bolesti.

Građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja sukladno odredbama ovog Zakona i Za-kona o zdravstvenom osiguranju.

Svaki je građanin dužan ukazati prvu pomoć unesrećenoj ili bolesnoj osobi sukladno svome



znanju i mogućnostima, te joj omogućiti pristup do najbliže zdravstvene ustanove.

Hercegbosanska županija mjerama gospodar-ske i socijalne politike stvara uvjete za provođenje zdravstvene zaštite kao i uvjete za zaštitu i očuva-nje te poboljšanje zdravlja stanovništva te uskla-đuje djelovanje i razvoj na svim područjima zdravstva u cilju osiguranja ostvarivanja zdrav-stvene zaštite.

Članak 4.

Vlasnici i ravnatelji poduzeća i drugih pravnih osoba, odgovorni su za primjenu mjera zdravstve-ne zaštite i zaštite čovjekova okoliša, odnosno radne sredine u kojoj obavljaju djelatnost.

Dužnosti i odgovornosti iz stavka 1. ovog članka imaju građani koji obavljaju djelatnosti osobnim radom sredstvima u svojini građana i građani koji osobnim radom samostalno, u vidu zanimanja, obavljaju umjetničku ili drugu kul-turnu, odvjetničku ili drugu profesionalnu djelat-nost (udaljenjem tekstu: građani koji obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost) kao i organizatori javnih priredbi i masovnih skupova u odnosu na zaštitu od zaraznih bolesti i povreda.

Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, putem nastavnih planova i programa, uz suglasnost mjerodavnih ministarstava zdravstva Županije (u daljnjem tekstu: ministarstvo zdrav-stva) osigurava zdravstveni odgoj i provođenje obrazovanja za zdravstvenu samozaštitu predškol-ske djece i đaka.

Članak 5.

Zdravstvena djelatnost što je obavljaju zdrav-stvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privat-noj zdravstvenoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: privatna praksa) pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, je djelatnost od interesa za Župa-niju.

Članak 6.

Zdravstvena se djelatnost organizira i provodi kao primarna, specijalističko konzultativna bol-nička zdravstvena zaštita.

Primarna zdravstvena zaštita obuhvaća: - djelatnost obiteljskog doktora medicine (u

daljnjem tekstu obiteljski liječnik), - djelatnost opće medicine, - školsku medicinu, - higijensko - epidemiološku zaštitu, - zubno - zdravstvenu zaštitu,

- hitnu medicinsku pomoć, - medicina rada, - specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika, - zaštitu žena i djece, - dijagnostičku, - ljekarničku djelatnost i - patronažna zdravstvena zaštita Specijalističko - konzultativna zdravstvena za-

štita obuhvaća sustav mjera, aktivnosti i postupa-ka u svrhu dijagnosticiranja, liječenja i medicin-ske konzultacije oboljelih, kada po prirodi bolesti, s obzirom na druge okolnosti, nije potrebno podu-zimanje bolničkog liječenje.

Bolnička zdravstvena djelatnost obuhvaća sus-tav mjera, aktivnosti i postupaka koje se poduzi-maju u svrhu dijagnosticiranja, liječenja i medi-cinske rehabilitacije oboljelih u odgovarajućim stacionarnim medicinskim ustanovama.

Članak 7.

Županija, sukladno pravima i obavezama utvrđenim Ustavom Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Ustav) i zakonom:

1. donosi zakone iz nadležnosti županije, 2. vodi zdravstvenu politiku tako da potiče i

razvija zdrave životne navike kod pučan-stva.

Članak 8.

Županija ostvaruje svoje zadatke s područja

zdravstvene zaštite, tako: - što osigurava higijensko-epidemiološku

djelatnost, zdravstveno-statistički informa-cijski sustav, hitnu medicinsku pomoć, te djelatnost socijalne medicine na svom pod-ručju;

- što osigurava ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju;

- što osigurava sredstva za izgradnju i opre-manje te osnivanje zdravstvenih ustanova za provedbu primarne, specijalističko-konzultativne, bolničke i javno zdravstvene zaštite;

- što osigurava mrtvozorničku službu. II NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Članak 9.

Zdravstvena zaštita građana u Županiji provo-di se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranos-ti, dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj, a


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzultativnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

Članak 10.

Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite osigurava obuhvat svih građana Županije u odgovarajućim mjerama zdravstvene zaštite sukladno Zakonu.

Članak 11.

Kontinuiranost zdravstvene zaštite postiže se ukupnim organiziranjem zdravstva, osobito na razini primarne zdravstvene zaštite, koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu pučanstvu kroz sve životne dobi radi osiguravanja kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Župa-niji treba biti međusobno funkcionalno povezan i usklađen.

Članak 12.

Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika na području Županije koji će građanima omogućiti približno jednake uvjete zdravstvene zaštite, naročito u primarnoj zdrav-stvenoj zaštiti.

Članak 13.

Načelo cjelovitog pristupa primarne zdravst-vene zaštite osigurava se putem slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije, koji kod građana provode mjere za unapređenje zdrav-lja i preventivu bolesti, te liječenje i rehabilitaciju do radne sposobnosti.

Članak 14.

Načelo specijaliziranog pristupa osigurava se organizacijom i razvijanjem posebnih specijalizi-ranih kliničkih, javno-zdravstvenih postignuća i znanja, te njihovu primjenu u praksi. III MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Članak 15.

Mjere zdravstvene zaštite su: - otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja,

odnosno sprječavanje i suzbijanje posljedi-ca bolesti, povreda te njihovih posljedica;

- liječenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duševno oštećenih i povrijeđenih osoba;

- mjere posebnog zdravstvenog nadzora nad pučanstvom starijim od 65 godina života;

- osiguranje cjelovite (preventivne, kurativ-ne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži, te zaštita žena u svezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođa-jem i majčinstvom;

- opskrba lijekovima i drugim medicinskim sredstvima za zdravstvenu zaštitu;

- organiziranje dragovoljnog prikupljanje krvi;

- provođenje zdravstvenog odgoja i prosvje-ćivanja sa svrhom podizanja duševne i tje-lesne sposobnosti građana;

- pregled umrlih.

Članak 16.

Mjere zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita djelatnika) koje moraju osiguravati poduzeća, druge pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu poslodavci) su:

- pravodobno obavješćivanje o opasnosti po zdravlje na radu, savjetovanje o zdravlju sigurnosti i higijeni rada;

- mjere sprječavanja i otkrivanja profesio-nalnih bolesti, sprječavanja ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće pomoći;

- mjere za utvrđivanje zdravlja djelatnika koji su na radnom mjestu izloženi poseb-nim opasnostima po zdravlje.

Pored mjera iz stavka 1. ovog članka poduzeća i poslodavci provode posebne mjere zaštite na radu sukladno Zakonu.

Članak 17.

Mjere zdravstvene zaštite iz članka 15. ovog Zakona provode se na. temelju plana i programa što ga donosi ministarstvo zdravstva, na prijedlog županijskog Zavoda za javno zdravstvo i pri-bavljeno mišljenje nadležne komore. IV ORGANIZACIJA I PROVEDBA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Članak 18.

Zdravstvena zaštita provodi se u jedinstvenom sustavu zdravstvene djelatnosti primjenom mjera primarne, specijalističko-konzultativne i bolničke zaštite. Podjela poslova između primarne, specija-lističko-konzultativne i bolničke zdravstvene zaš-tite, obavlja se ovisno od poslova i zadataka, slo-ženosti medicinskih postupaka, specijalnosti



zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, opreme, te specifičnosti pojedinih područja.

Članak 19.

Primarna zdravstvena zaštita obuhvaća: - rano otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje

uzroka oboljenja i povreda; - sudjelovanje u podizanju i održavanju psi-

hofizičke i zdravstvene sposobnosti djelat-nika;

- skrb za očuvanje zdravlja i liječenje svih članova obitelji;

- provedba mjera zdravstvene zaštite i stara-nje o zdravstvenom stanju i unapređenju zdravlja učenika, studenata, mladeži, spor-taša i ocjeni njihove sposobnosti za školo-vanje i rad, kao i mjere zdravstvene zaštite i staranje o zdravstvenom stanju pučanstva starijeg od 65 godina, invalida i drugih o-soba;

- zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i specifi-čnih plućnih bolesti;

- praćenje higijensko-epidemiološke situaci-je u životnom i radnom okolišu uz podu-zimanje potrebnih mjera;

- provedbu edukacije zdravstvenih djelatni-ka.

- Primarna zdravstvena zaštita naročito pro-vodi:

- mjere zdravstvene zaštite djece predškol-skog uzrasta, skrb o njihovom zdravstve-nom stanju i unapređivanju zdravlja i podi-zanju psihofizičke sposobnosti;

- skrb o zdravstvenoj zaštiti žena za vrijeme trudnoće, porođaja i nakon porođaja, te o drugim zdravstvenim problemima žena;

- mjere za promociju prirodne ishrane do-jenčeta - dojenja;

- ispitivanje nepovoljnog utjecaja okoliša na zdravstveno stanje i zdravstvenu sposob-nost djelatnika i drugih građana;

- hitnu medicinsku pomoć; - liječenje u ordinaciji, odnosno u stanu gra-

đanina; - kurativne i rehabilitacijske mjere; - mjere preventive, liječenja i saniranja usta

i zuba; - opskrbu lijekovima i drugim sredstvima za

liječenje; - upućivanje pacijenata na specijalističko-

konzultativne preglede, na bolničko i drugo liječenje te provedbu post-hospitalnih pos-tupaka;

- koordinaciju i provedbu nužnih dijagnos-tičkih i terapeutskih postupaka.

Članak 20.

Primarna zdravstvena zaštita provodi se i or-

ganizira u timskom radu u kojem sudjeluju doktor medicine i medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehničar.

Poslove primarne zdravstvene zaštite obavlja doktor medicine, doktor stomatologije i magistar farmacije, obiteljski liječnik, specijalist opće i medicine rada, pedijatar, specijalist iz oblasti jav-nog zdravstva, specijalisti ginekologije, školske medicine, specijalist pulmolog i specijalist medi-cinske biokemije ili diplomirani inženjer medicin-ske biokemije, sa svojim suradnicima.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti sudjeluje specijalist, pedijatar u zdravstvenoj zaštiti djece i ginekolog u zdravstvenoj zaštiti u svezi s trudno-ćom, porođajem, majčinstvom, planiranjem obite-lji i ranim otkrivanjem raka.

Doktor stomatologije sa svojim suradnicima provodi poslove iz članka 19. stavak 2. točka 8. ovog Zakona, a magistri farmacije sa svojim sura-dnicima provode poslove iz članka 19. stavka 2. točka 9. ovog Zakona.

U provedbi pojedinačnih mjera primarne zdravstvene zaštite, a posebno u zdravstvenoj zaš-titi djelatnika, djece predškolskog i školskog uz-rasta sudjeluje psiholog, logoped, defektolog i socijalni djelatnik, odnosno drugi stručnjaci za pojedina pitanja te zaštite.

Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstve-noj zaštiti u timskom radu surađuju s doktorima medicine i drugih specijalnosti u specijalističko-konzultativnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstve-noj zaštiti svojim radom potiču i usmjeravaju mje-re samozaštitne aktivnosti građana, kao i aktivnos-ti i mjere organizacija i tijela državne uprave. ..

Članak 21.

Specifična zdravstvena zaštita djelatnika, kao dio primarne zdravstvene zaštite, obuhvaća prven-stveno preventivne poslove u svezi sa stvaranjem i održavanjem sigurne i zdrave radne sredine, koja omogućuje optimalno fizičko i mentalno zdravlje na radu i prilagođavanje uvjeta rada sposobnosti-ma djelatnika.

Specifična zdravstvena zaštita djelatnika obuh-vaća:



- liječnički pregled radi utvrđivanja zdrav-stvene sposobnosti;

- praćenje zdravstvenog stanja djelatnika u odnosu na rad;

- identifikaciju i procjenu rizika štetnih po zdravlje na radnom mjestu;

- sistematske kontrolne preglede djelatnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te poja-vu profesionalnih bolesti, ozljeda. na radu, te kroničnih bolesti;

- davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higi-jeni rada, organizaciji te o osobnim i kolek-tivnim zaštitnim sredstvima;

- preventivne sanitarne preglede djelatnika koji se obvezno provode radi zaštite okoli-ša, zaštite potrošača, odnosno korisnika i druge obvezne zdravstvene preglede;

- organiziranje i pružanje prve pomoći i hit-nih intervencija na licu mjesta u procesu rada;

- sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti;

- kontinuiranu skrb o boljoj prilagođenosti uvjeta rada djelatnicima;

- suradnju u izvješćivanju, stručnom ospo-sobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i organizacije rada;

- ocjenjivanju uvjeta rada na pojedinom rad-nom mjestu (djelovanje prašine, buke, ra-svjete, zračenja i dr.) radi zaštite od profe-sionalnih bolesti;

- zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje djelatnika;

- ocjenjivanje potrebe za upućivanje djelat-nika na medicinski programiran aktivni odmor radi poboljšanja zdravstvene sposo-bnosti djelatnika za rad;

- provedbu medicinski programiranog od-mora;

- sudjelovanja u mjerama rehabilitacije dje-latnika.

Članak 22.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnici os-

tvaruju na temelju ugovora između poslodavca i doma zdravlja, odnosno druge zdravstvene usta-nove, koja u svom sastavu ima djelatnost medici-ne rada ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.

Za potrebe praćenja, proučavanja i unapređe-nja djelatnosti specifične zdravstvene zaštite, mo-že se osnovati županijski Zavod za medicinu rada,

odnosno zdravstvena ustanova za specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika.

Troškove specifične zdravstvene zaštite djela-tnika snosi poslodavac.

Članak 23.

Specijalističko-konzultativna i bolnička zdravstvena zaštita obuhvaća:

1. specijalističko-konzultativnu zdravstvenu zaštitu u okviru koje se:

- pruža konzultativna zdravstvena zaštita po zahtjevu primarne zdravstvene zaštite;" vr-ši dijagnostika i liječenje povrijeđenih i oboljelih primjenom standardnih dijagnos-tičkih i terapeutskih postupaka;

- vrši potpuna medicinska rehabilitacija. 2. bolnička zdravstvena zaštita, u okviru koje

se: - vrši stacionarno liječenje primjenom stan-

dardnih dijagnostičkih i terapeutskih pos-tupaka, tijekom 24 sata;

- vrši konzultativna zaštita uz sudjelovanja konzilija zdravstvenih djelatnika različitih specijalnosti;

- vrši zdravstveno prosvjećivanje pacijenata; - vrši stručno-metodološka pomoć; - vrši stručno osposobljavanje i obrazovanje

svih profila i razina stručnosti; - vrši zdravstveno-istraživački rad. Poslove i zadatke zdravstvene zaštite iz stavka

1. ovog članka obavljaju specijalisti i subspecija-listi svih grana medicine, pojedinačno ili timski, a vrše se u specijalističkim ordinacijama, poliklini-kama ili bolnicama. V PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Članak 24.

U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaki gra-đanin ima pravo na:

- pristupačnu zdravstvenu uslugu standardne kakvoće i jednakog sadržaja, utvrđenu pra-vilima zdravstvenog osiguranja;

- naknadu štete koja mu je nanesena pružan-jem neodgovarajuće zdravstvene usluge, u slučaju dokazane stručne pogreške;

- slobodan izbor obiteljskog liječnika, dok-tora medicine i doktora stomatologije suk-ladno odredbama ovog Zakona i pravilima zdravstvenog osiguranja;

- hitnu, neodgodivu, medicinsku pomoć u trenutku kada mu je ona potrebna;



- točno obavješćivanje i poduku o svim pi-tanjima koja se tiču njegova zdravlja;

- odbijanje da bude predmet znanstvenog is-traživanja, bilo kojeg drugog pregleda ili medicinskog tretmana bez svoje suglasnos-ti;

- izbor između više mogućih oblika medi-cinskih intervencija koje mu ponudi doktor medicine, odnosno doktor stomatolog ije, osim u slučaju neodgodive intervencije, či-je bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdrav-lje građanina i izazvalo trajna oštećenja;

- tajnost svih podataka koje se odnose na stanje njegova zdravlja;

- odbijanje pregleda i liječenja od strane doktora medicine, odnosno doktora stoma-tolog ije zbog gubljenja povjerenja;

- odbijanje kirurške i druge medicinske in-tervencije ako je pri svijesti i sposoban za rasuđivanje, ukoliko mu je liječnik ukazao na štetne posljedice po njegov život i zdravlje u slučaju odbijanja takve interven-cije. Za osobe koje nisu pri svijesti ili nisu sposobne za rasuđivanje ovu suglasnost da-ju roditelji, staratelji, supružnik, ili drugi bliži rođaci, osim u slučaju kad postoji o-pasnost po život oboljelog ili ozlijeđenog, a zbog žurnosti nije moguće pravodobno pribaviti suglasnost;

- ishranu u skladu sa svjetonazorom za. vri-jeme boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, koja nije u suprotnosti s propisa-nom medicinskom dijetom;

- obavljanje vjerskih obreda za vrijeme bo-ravka u stacionarnoj ustanovi, u za to pred-viđenoj prostoriji, uključujući i pravo op-remanja u mrtvačnicu u slučaju smrti, uz primjenu vjerskih obreda odvojeno po kon-fesijama.

Članak 25.

Građani na području Županije imaju pravo na

zaštitu od opasnosti po zdravlje ili život izazvane zagađivanjem životne sredine biološkim, fizičkim i kemijskim agensima u vodi, zraku, tlu, hrani, predmetima opće uporabe ili lijekovima.

Građani imaju pravo i na zaštitu od štetnih djelovanja ionizirajućih, odnosno neionizirajućih zračenje, buke i vibraciju kao i. zaštitu od štetnog djelovanja proizvoda odobrenih za javnu uporabu koji zbog grešaka u izradi mogu izazvati oštećenje zdravlja.

Građani koji pretrpe zdravstveno oštećenje zbog djelovanja od činitelja iz stava 1. i 2. ovog

članka imaju pravo na naknadu štete od poduzeća, drugih pravnih osoba ili građana koji obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost sukladno zakonu.

Članak 26.

Pod pravom građanina na zdravstvenu uslugu Standardne kakvoće i jednakog sadržaja podra-zumijeva se usuglašenost pružene zdravstvene zaštite sa suvremenim medicinskim saznanjima tehnologijom i utvrđenim standardima, sukladno pravilima zdravstvenog osiguranja.

U kakvoću zdravstvene usluge ulazi tehnološki prihvatljiv način pružanja te zdravst-vene usluge i sigurnost pružene usluge za građan-ina.

Radi trajnog osiguranja kakvoće zdravstvenih usluga njihova se kakvoća mora trajno kontrolirati mjerama interne stručne kontrole, mjerama in-spekcije i pravom građanina na reklamiranje kak-voće i njegovim pravom za pokretanje postupaka za osnivanje liječničkog konzilija, sukladno od-redbama ovog Zakona, uključujući tu i pravo na naknadu štete zbog neodgovarajuće pružene zdravstvene usluge u slučaju dokazane stručne pogreške.

Troškove konzilijarnog pregleda snosi građa-nin, ako je zahtjev za osnivanje liječničkog konzi-lija neutemeljen, odnosno doktor medicine koji ga je liječio ako je zahtjev utemeljen.

Ministarstvo zdravstva Županije pravilnikom će propisati postupak i način rada liječničkog konzilija.

Članak 27.

Građanin ima pravo-neposredno ili pismenim putem-od ravnatelja zdravstvene ustanove, odnos-no zdravstvenog djelatnika koji obavlja privatnu praksu zatražiti zaštitu svojih prava s obzirom na kakvoću, sadržaj, vrstu zdravstvene usluge i na odnos prema njemu u procesu pružanja zdravstve-nih usluga.

Ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno zdravstveni djelatnik koji obavlja privatnu praksu, dužan je bez odlaganja ispitati opravdanost zah-tjeva građanina i u roku od tri dana od dana prije-ma donijeti rješenje i dostaviti ga građaninu.

Građanin koji nije zadovoljan rješenjem zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog dje-latnika koji obavlja privatnu praksu, ima pravu zaštitu svojih prava tražiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, kod nadležnog ministra.



Protiv konačnog akta nadležnog ministra, gra-đanin može tražiti zaštitu svojih prava kod nadle-žnog suda, sukladno zakonu.

Članak 28.

U postupku nadoknade štete pravni odnos građanina i zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasništva, reguliraju se po načelima odgovornosti sukladno zakonu.

Zaštitu svojih prava građanin može zatražiti od nadležnog inspekcijskog tijela i nadležnog tije-la zdravstvenog osiguranja, sukladno zakonu.

Članak 29.

Građani su dužni svoja prava na zdravstvenu zaštitu koristiti sukladno zakonu i naputcima o liječenju koja im daje obiteljski liječnik, odnosno doktor medicine i doktor stomatologije, a osobito su odgovorni ako se ne pridržavaju ovih naputaka.

Članak 30.

Ako obiteljski liječnik, odnosno doktor medi-

cine posumnja da se radi o zaraznoj bolesti opas-noj po zdravlje drugih, on će provesti odgovara-juće dijagnostičke i terapijske postupke bez sug-lasnosti građanina.

Članak 31.

Osobe oboljele od duševne bolesti koja preds-

tavlja opasnost po njihov život, život građanina ili imovinu, u žurnim slučajevima smjestit će se na privremeno bolničko liječenje u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.

Osobe iz stavka 1. ovog članka upućuje, u od-govarajuću zdravstvenu ustanovu, obiteljski liječ-nik odnosno doktor medicine - uz odgovarajuću pratnju.

Ako takve osobe prilikom upućivanja pružaju fizički otpor zdravstvenom djelatniku će do smješ-taja u odgovarajuću ustanovu pomoć pružiti ovlaš-teni službenik nadležnog tijela unutarnjih poslova.

Zdravstvena ustanova koja je primila osobu oboljelu od duševne bolesti dužna je o tomu, bez odlaganja, izvijestiti obitelj oboljelog ukoliko ona o tome nije upoznata:

- općinski sud i tijela starateljstva prema mjestu posljednjeg prebivališta odnosno boravišta primljene osobe;

- ako je prebivalište, odnosno, boravište ne-poznato treba obavijestiti sud i tijela stara-

teljstva prema mjestu sjedišta zdravstvene ustanove.

Članak 32.

Zdravstveni djelatnici dužni su čuvati, kao

profesionalnu tajnu, sve što znaju o zdravstvenom stanju bolesnika.

Na čuvanje profesionalne tajne obavezni su i drugi djelatnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti, te studenti i đaci sred-njih škola zdravstvenog usmjerenja.

Povreda čuvanja profesionalne tajne je teža povreda pravila kodeksa medicinske etike. VI OSNIVANJE I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Članak 33.

Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene

ustanove koje osniva Federacija Bosne i Hercego-vine (u daljnjem tekstu Federacija), Županija, op-ćina te domaće i strane fizičke odnosno pravne osobe na temelju suglasnosti iz članka 37. Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Herce-govine (u daljem tekstu federalni Zakon).

Županija može biti osnivačem: poliklinike, županijske bolnice, specijalne bolnice, opće bol-nice, lječilišta i zavoda, odnosno županijskog za-voda za javno zdravstvo, županijskog zavoda za medicinu rada, doma zdravlja i ustanove za zdrav-stvenu njegu u domu.

Županija može, zajedno s drugim županijama, osnivati ustanove od zajedničkog interesa i to: klinike kao samostalne zdravstvene ustanove, kli-ničke bolnice, kliničko bolničke centre, kliničke centre, posebne međužupanijske zavode.

Općina može biti osnivačem: doma zdravlja, područne ambulante, ustanove za zdravstvenu njegu u domu, ljekarne, lječilišta, opće i specijalne bolnice.

Domaće strane i fizičke osobe mogu biti osni-vačima: poliklinike, opće bolnice, specijalne bol-nice, lječilišta, ljekarne, ustanove za zdravstvenu njegu u domu i zavoda kao specijalizirane ustanove u svim oblicima svoji ne.

Članak 34.

Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu

Županije je županijska Skupština. Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu

općine je općinsko vijeće.



Članak 35.

Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je pučanstvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć, uključujući i hitni prije-voz.

Članak 36.

Mrežu zdravstvene djelatnosti za obavljanje primarne zdravstvene zaštite na prijedlog ministra zdravstva, a po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za jav-no zdravstvo, a nakon konzultacija sa nadležnim komorama, utvrđuje Skupština Županije.

Članak 37.

Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja ra-spisuje natječaj za popunjavanje mreže zdravstve-ne djelatnosti za obavljanje primarne, specijalis-tičko-konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača do-nosi županijski Zavod zdravstvenog osiguranja - uz pribavljenu suglasnosti županijskog ministra.

Članak 38.

Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja za-ključuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama, od-nosno privatnim zdravstvenim djelatnikom koji su najpovoljniji ponuđači iz članka 37. stavak 2. o-vog Zakona.

Privatni zdravstveni djelatnik, iz stavka 1. o-vog članka, je ugovorni privatni zdravstveni djela-tnik.

Ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno u-govorni privatni zdravstveni djelatnik, dužni su u nazivu istaknuti da su ugovorna zdravstvena usta-nova, odnosno ugovorni privatni zdravstveni dje-latnik.

Ugovorom se utvrđuju odnosi u svezi s obav-ljanjem zdravstvene djelatnosti.

Ugovorom se podrobno odlučuje: - vrsti zdravstvene djelatnosti, - opsegu zdravstvene djelatnosti, - početku obavljanja zdravstvene djelatnosti, - načinu obavljanja zdravstvene djelatnosti, - sredstvima što ih za obavljanje zdravstvene

djelatnosti osigurava županijski Zavod zdravstvenog osiguranja, Zavod zdravstve-nog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i županijsko ministar-stvo zdravstva,

- ostalim pravima i obavezama.

Članak 39.

Zdravstvena ustanova ne može početi s ra-

dom, dok tijelo nadležno za poslove zdravstva, utvrđeno ovim Zakonom, ne donese rješenje" o ispunjenju propisanih uvjeta glede prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme.

Rješenje iz stavka 1. ovog članka za zdrav-stvene ustanove u smislu članka 33. stavka 3, 4. i 5. ovog Zakona donosi ministar zdravstva.

Članak 40.

Odredbe članka 39. ovog Zakona primjenjuje se i u slučaju proširenja promjene zdravstvene djelatnosti.

Članak 41.

Sredstva za financiranje zdravstvenih ustano-va koje osiguravaju izvršenje prava iz članka 7. točka 2. i članka 8. ovog Zakona, osiguravaju se:

- iz sredstava proračuna Federacije, - iz donacija, pomoći i drugih izvora.

Članak 42.

Sredstva za rad zdravstvena ustanova ostvaru-

je: - ugovorim sa županjskim zavodom osigu-

ranja; - ugovorom sa Federalnim zavodom osigu-

ranja i reosiguranja; - ugovorom sa Federalnim ministarstvom

zdravstva, ministarstvom zdravstva, koje se, sukladno zakonu, financiraju proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, Županije i proračuna općina;

- ugovorom po osnovu dragovoljnog osigu-ranja;

- iz sredstava osnivača sukladno aktu o os-nivanju;

- iz sredstava proračuna Federacije, Župani-je i proračuna općina;

- iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaš-tite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite;

- iz drugih izvora na način i pod uvjetima određenim zakonima, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove.

VII TIJELA UPRAVLJANJA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA



Članak 43.

Zdravstvenim ustanovama upravlja Upravno vijeće.

Upravno vijeće zdravstvenih ustanova, u vlas-ništvu Županije, odnosno općine ima pet članova i bira se "natječajem, sukladno zakonu.

Članove Upravnog vijeća zdravstvene ustano-ve iz stavka 2. ovog članka, imenuje i razrješava Vlada Županije, odnosno općinsko vijeće na pri-jedlog ministra zdravstva.

Visina naknade za rad Upravnog vijeća utvrđuje osnivač zdravstvene ustanove, a isplaćuje se iz sredstava zdravstvene ustanove.

Način izbora, opoziva i mandat članova vrši se sukladno zakonu.

Članak 44.

Ravnatelja zdravstvene ustanove u vlasništvu Županije ili općine imenuje i razrješava Upravno vijeće, temeljem natječaja, uz suglasnost Vlade Županije.

Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja, kad ne pos-toje uvjeti za rad Upravnog vijeća, ravnatelja ime-nuje i razrješava Vlada Županije.

Članak 45.

Za ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje se osoba s visokom stručnom spremom zdravstvenog usmjerenja i pet godina radnog iskustva.

Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osi-gurava specijalističko-konzultativnu i bolničku zdravstvenu zaštitu imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz prethodnog stavka, ima, u pravilu, odgo-varajuću specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove.

Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osi-gurava kliničko-bolničku zdravstvenu zaštitu ime-nuje se osoba koja, pored uvjeta iz stavka 1. i 2. Ovog članka, ima, u pravilu, zvanje nastavnika fakulteta.

Za ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo ime-nuje se osoba koja, pored uvjeta iz stavka 1. ovog članka, ima, u pravilu, i odgovarajuću specijaliza-ciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove.

Po isteku mandata ista osoba, na temelju nat-ječaja, može ponovno biti izabrana za ravnatelja zdravstvene ustanove.

Članak 46.

Ako ravnatelj nije imenovan, u skladu sa Za-konom, u roku od 60 dana od dana isteka natje-čajnog roka, odluku o postavljanu vršitelja duž-nosti ravnatelja donosi Upravno vijeće.

Vršitelj dužnosti ravnatelja postavlja se najdu-že na razdoblje od 6 mjeseci.

Vršitelj dužnosti ravnatelja ima ovlasti ravna-telja.

Članak 47.

Ravnatelj može biti razriješen istekom manda-ta na kojega je imenovan.

Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je imenovan:

- ako ravnatelj to osobno zahtijeva; - ako nastupe neki od razloga koji po poseb-

nim propisima ili propisima kojima se ure-đuju radni odnosi dovede do prestanka ra-dnog odnosa;

- ako ne izvršava ugovorene obaveze sa žu-panijskim Zavodom zdravstvenog osigura-nja, odnosno federalnim Zavodom osigu-ranja i reosiguranja;

- ako u svom radu krši propise i opće akte zdravstvene ustanove ili ne izvršava odluke Upravnog vijeća ili postupa suprotno njima;

- ako svojim nesavjesnim ili nepravilnim ra-dom prouzroči zdravstvenoj ustanovi štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju duž-nost tako da nastane ili bi moglo doći do poremećaja stanja pri obavljanju zdrav-stvene djelatnosti.

- ako je nalazom zdravstvenog inspektora ustanovljena povreda propisa i općih akata.

Ako Upravno vijeće ne razriješi ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od ovih raz-loga, odluku o razrješenju ravnatelja donosi Vlada Županije, na prijedlog ministra zdravstva.

Upravno vijeće mora, prije donošenja odluke o razrješenju, izvijestiti ravnatelja o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njima oči-tuje.

Članak 48.

Stručno vijeće zdravstvene ustanove je savje-todavni organ ravnatelja.

Stručno vijeće imenuje ravnatelj, a čine ga najmanje voditelji zdravstvenih odjela ustanove.

U radu stručnog vijeća mogu sudjelovati zdravstveni suradnici.



Članak 49.

Stručno vijeće zdravstvene ustanove: - raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područ-

ja stručnog rada; - predlaže stručna rješenja u okviru djelat-

nosti; . - predlaže stručne temelje za program rada i

razvoja zdravstvene ustanove; - daje ravnatelju stručna mišljenja i prijedlo-

ge glede organizacije rada i uvjeta za raz-voj zdravstvene djelatnosti;

- stara se o provedbi unutarnjeg nadzora nad radom djelatnika zdravstvene ustanove;

- obavlja i druge poslove propisane Statu-tom.

VIII AKTI ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Članak 50.

Akti zdravstvenih ustanova su: statut i drugi opći akti.

Statut je osnovni opći akt zdravstvene ustano-ve kojim se određuje:

- organiziranje zdravstvene ustanove; - način odlučivanja ravnatelja i Upravnog

vijeća; - način na koji ravnatelj donosi odluke u

svezi s poslovanjem zdravstvene ustanove; - druga prava i obveze ravnatelja i Upravnog

vijeća; - druga pitanja u svezi s obavljanjem zdrav-

stvene djelatnosti kao i s radom i poslova-njem zdravstvene ustanove - sukladno sta-tutu i zakonu.

Statut zdravstvene ustanove podliježe obaveznoj suglasnosti osnivača.

Članak 51.

Odredbe ovog Zakona, koje se odnose na up-ravljanje, rukovođenje i akte zdravstvene ustanove u vlasništvu Županije, odnosno općine odgovara-juće se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnom i mješovitom vlasništvu.

Upravno vijeće zdravstvene ustanove u priva-tnom, odnosno mješovitom vlasništvu ima najma-nje tri člana, a imenuje ih vlasnik ustanove.

IX VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA 1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite

DOM ZDRAVLJA

Članak 52.

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu za područje za koje je osnovan. .

Djelatnost doma zdravlja obuhvaća: opću me-dicinu, zdravstvenu zaštitu žena i djece, školsku medicinu, zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i spe-cifičnih plućnih oboljenja i zubno-zdravstvenu djelatnost. Na svom području dom zdravlja mora osigurati higijensko-epidemiološku djelatnost, hitnu medicinsku pomoć, laboratorijsku, radiološ-ku i drugu dijagnostiku, ako te djelatnosti nisu organizirane u okviru druge zdravstvene ustanove.

Dom zdravlja može organizirati, sukladno mreži zdravstvene djelatnosti, jedinice za obavlja-nje specijalističko-konzultativne zdravstvene dje-latnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe i dru-ge okolnosti koje bi mogle otežati provedbu zdravstvene zaštite, s obzirom na zdravstveno sta-nje pučanstva.

U sastavu doma zdravlja, sukladno mreži zdravstvene djelatnosti, može se organizirati rodi-lište i stacionar za privremeni smještaj bolesnika (dnevna bolnica), te centri za fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju, organizirani sukladno «Projektu rehabilitacije u zajednici». PODRUČNA AMBULANTA

Članak 53.

Područna ambulanta je zdravstvena ustanova s djelatnošću iz područja rada obiteljskog liječnika, doktora medicine, doktora stomatologije i poliva-lentne patronažne medicinske sestre. .

Područna ambulanta može se organizirati kao dio doma zdravlja ili privatne prakse. Područna ambulanta može osigurati poslove pri-ručnog laboratorija.

Područna ambulanta, za područje za koje je osnovana, provodi mjere zdravstvenog obra-zovanja i prosvjećivanja, mjere higijensko-epidemiološke zaštite, vrši ambulantno i kućno liječenje i dijagnostiku, odnosno terapiju na razini svoje djelatnosti, kao i zdravstvenu zaštitu usta i zuba i provodi mjere patronažnog nadzora i vodi propisane evidencije i dokumentacije.

Članak 54.

Ako se u domu zdravlja obavlja specijalistič-ko-konzultativna djelatnost, ona je pod stručnim nadzorom bolnice koju odredi ministar zdravstva.



Članak 55.

U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne skrbe, socijalno zapuštenu djecu, tjelesno i du-hovno oštećenu djecu, odrasle osobe, nemoćne i stare osobe, mjere zdravstvene zaštite provode se putem doma zdravlja, odnosno zdravstvenih djela-tnika u privatnoj praksi.

Obavljanje primarne zdravstvene zaštite iz stavka 1. ovog članka obavezno se ,uređuju ugo-vorom između doma zdravlja, odnosno privatnog zdravstvenog djelatnika i županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja.

U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaj u osobe ovisne o tuđoj pomoći, kojima je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija po uputama i pod stručnim nadzorom doktora medicine, osigu-ravaju se mjere zdravstvene zaštite prema uvjeti-ma glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehničke opreme, što ih potpisuje županijski mini-star.

Troškove zdravstvene zaštite iz stavka 3. ovog članka iznad utvrđenog zdravstvenog standarda, snosi ustanova socijalne skrbi. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U DOMU

Članak 56.

Ustanova za zdravstvenu njegu u domu pro-

vodi zdravstvenu njegu ili rehabilitaciju bolesnika po uputama i pod stručnim nadzorom doktora me-dicine obiteljskog liječnika. Poslove zdravstvene njege bolesnika obavlja medicinska sestra općeg smjera.

Ustanova iz stavka 1. ovog članka se organizi-ra kao samostalna ili dio doma zdravlja. 2. Ljekarna

Članak 57.

Ljekarna je zdravstvena ustanova koja lijeko-vima osigurava opskrbu pučanstva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu.

Opskrba lijekovima u smislu ovog Zakona podrazumijeva nabavku, čuvanje i izdavanje go-tovih lijekova na recept i bez recepta, te izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih pripravaka.

Članak 58.

Ljekarna može organizirati ogranak ljekarne, odnosno spremište.

Ogranak ljekarne je dio ljekarne koji osigura-va opskrbu gotovim lijekovima pučanstva, zdrav-stvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu, kao izradu i izdavanje magistralnih pripravaka.

Spremište ljekarne je dio ljekarne ili ogranka u kojem se mogu izdavati gotovi lijekovi, izuzev opojnih droga.

Ljekarna, ogranak ljekarne i spremište mogu se organizirati pod uvjetima i na način kako je to propisano provedbenim aktima donesenim na te-melju zakonu.

Članak 59.

Ljekarnička djelatnost. obavlja se u okviru zdravstvene djelatnosti ili samostalno.

Članak 60.

Ljekarne osim ljekarničke djelatnosti mogu

obavljati: - opskrbu pomoćnim ljekovitim sredstvima, - opskrbu sredstvima za njegu, promicanje i

očuvanje zdravlja koje propiše farmaceuts-ka komora,

- savjetovanje u svezi propisivanjem i racio-nalnom primjenom lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava.

Ljekarne, uz financijsko, moraju voditi materi-jalno knjigovodstvo.

Članak 61.

Pravna ili fizička osoba ne smije u pravnom prometu poslovati pod nazivom ljekarna ako ne' obavlja ljekarničku djelatnost u smislu članka 55. ovoga Zakona. 3. Zdravstvene ustanove specijalističko-konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite POLIKUNIKA

Članak 62.

Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko konzultativna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim stacionarnog liječenja.



Poliklinika se, u pravilu, osniva kao dio kli-ničko-bolničke zdravstvene ustanove, a može se osnovati i kao dio doma zdravlja, odnosno kao samostalna zdravstvena ustanova.

Zdravstvene ustanove utvrđene ovim Zako-nom, zaključuju ugovor s poliklinikom koja je organizirana kao samostalna zdravstvena ustanova za obavljanje dijagnostičke i specijalističko-konzultativne zdravstvene zaštite. BOLNICA

Članak 63.

Bolnička djelatnost obuhvaća dijagnostiku, li-ječenje, medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu u općim i specijalnim bolnicama.

Djelatnosti stavka 1. ovog članka obavlja bol-nica koja u svom sastavu mora imati jedinice:

- za specijalističko-konzultativno liječenje, - za urgentnu medicinsku pomoć, - za laboratorijsku, radiološku i drugu dijag-

nostiku i za opskrbu lijekovima-bolnička ljekarna.

Bolnica mora imati osiguranu i organiziranu: medicinsku rehabilitaciju; opskrbu krvlju, krvnim komponentama, ako to zahtijeva priroda njezina rada (transfuziološki odjel);

- anesteziologiju; - patologiju i - mrtvačnicu.

Članak 64.

Po svojoj su namjeni bolnice: opće, specijalne

i županijske. Opća bolnica je zdravstvena ustanova koja,

osim djelatnosti iz članka 63. ovog Zakona ima i specijalističko-konzultativnu službu i posteljne mogućnosti, najmanje za područje interne medici-ne, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodilj-stva.

Opća bolnica mora osigurati i uvjete za izola-ciju oboljelih od akutnih psihoza. Ako u mjestu ili neposrednoj blizini opće bolnice postoji dječja bolnica, opća bolnica ne mora imati jedinicu za pedijatriju.

Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specijalističko-konzultativno i bolničko liječenje određenih bolesti, kroničnih bolesti, odnosno za liječenje stanovite skupine pučanstva i medicinsku rehabilitaciju bez prirodnog ljekovitog izvora, ko-ja osim uvjeta iz članka 63. stavak 2. ovog Zako-

na, ima posteljne, dijagnostičke i druge uvjete pri-lagođene svojoj namjeni.

Županijska bolnica je zdravstvena ustanova koja, osim djelatnosti iz članka 63. i članka 64. stavak 2. ovog Zakona, ima specijalističko-konzultativnu službu i posteljne kapacitete za pod-ručje neurologije, psihijatrije, infektologije i pul-mologije, ORL, ortopedije, urologije i dr.

Ako na području Županije postoji specijalna bolnica, u tom slučaju za područje medicine ko-jom se ona bavi ne moraju postojati kapaciteti u sklopu županijske bolnice. LJEČILIŠTE

Članak 65.

Poseban oblik zdravstvene djelatnosti provodi se u lječilištima, gdje se prirodnim ljekovitim iz-vorima (voda, blato, pijesak i slično) i postig-nućima rehabilitacijske struke provodi preven-tivna zdravstvena zaštita specijalističkokonzulta-tivna i bolnička rehabilitacija. ZAVOD

Članak 66.

Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko konzultativna zdravstvena zaštita, uz zasebnu djelatnost medi-cinske tehnologije, kao i određena medicinska ispitivanja. ŽUPANIJSKI ZDRAVSTVENI ZAVOD

Članak 67.

Županijski zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje stručnih funkcija iz okvira prava i dužnosti Županije, na području javno-zdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, medicine rada i športske medicine.

Članak 68.

Županijski zavodi financiraju se iz: sredstava osnivača sukladno aktu osnivanja;

- ugovorom sa županijskim Zavodom zdrav-stvenog osiguranja;

- ugovorom s ministarstvom zdravstva; - drugih izvora na način i pod uvjetima od-

ređenim Zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove.


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Članak 69.

Zavod za javno zdravstvo Županije je zdrav-stvena ustanova koja obavlja javno zdravstvenu djelatnost za područje Županije.

Zavod za javno zdravstvo Županije obavlja slijedeće poslove:

- prikupljanje statističkih izvješća iz oblasti zdravstva za područje Županije;

- provodi zdravstveno-odgojne aktivnosti za područje Županije;

- vodi javno zdravstvene registre; - nadzire, prati i analizira epidemiološku si-

tuaciju na području Županije, predlaže i po potrebi provodi protuepidemijske mjere, nadzire provedbu obveznih imunizacija; .

- donosi plan i program mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i nadzire njihovo izvršenje, te provodi preventivne i protue-pidemijske DDD postupke za područje Žu-panije;

- obavlja javno-zdravstvenu mikrobiološku djelatnost od interesa za Županiju;

- kontrolira higijensku ispravnost vode za piće, površinske i otpadne vode, stanje vo-doopskrbe te zdravstvenu ispravnost na-mirnica i predmeta opće upotrebe za pod-ručje Županije;

- sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih pro-grama zdravstvene zaštite, poglavito u iz-vanrednim prilikama;

- prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša (zrak, tlo, buka) na zdravstveno stanje pu-čanstva Županije;

- organizira higijensko-epidemiološke služ-be na općinskom nivou.

- preventivne sanitarne preglede.

ŽUPANIJSKI ZAVOD MEDICINE RADA

Članak 70.

Županijski zavod za medicinu rada je zdrav-stvena ustanova koja se može osnovati za obav-ljanje specifične zdravstvene zaštite radnika na području Županije.

Županijski zavod za medicinu rada usklađuje i stručno nadzire sve ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika na području Županije.

Članak 71.

- Županijski zavod za medicinu rada obavlja

slijedeće poslove: - preventivnu zdravstvenu zaštitu; statistička

istraživanja iz područja medicine rada; - planira, predlaže i provodi mjere za očuva-

nje i unapređenje zdravlja djelatnika; - izrađuje i predlaže doktrinu, standarde i

metode rada u zdravstvenom odabiru i pra-ćenje zdravstvenom stanju djelatnika na poslovima s posebnim uvjetima rada na području županije za koju se osniva;

- vodi registar profesionalnih bolesti i nez-goda na poslu za područje županije za koju se osniva;

- sudjeluje na predlaganju mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnostičkih i te-rapijskih postupaka, glede specifične zdravstvene zaštite djelatnika;

- pruža stručnu pomoć u izradi propisa iz ove oblasti i nadzire provođenje programa specifične zdravstvene zaštite djelatnika;

- sudjeluje u dopunskom stručnom osposob-ljavanju radnika iz područja medicine rada;

- surađuje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene zaštite.

Županijski zavod za medicinu rada i ordinacija medicine rada ostvaruju prihode putem ugovornih obaveza o pružanju programa mjera specifične zdravstvene zaštite djelatnika s poslodavcem, po-duzećima i drugim pravnim osobama. X ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME

Članak 72.

Zdravstvene ustanove su obavezne neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu radom u jednoj, dvije ili više smjena, s dvokratnim radnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnošću ili de-žurstvom sukladno potrebama građana i oblicima pružanja zdravstvenih usluga.

Dežurstvo je poseban oblik rada, kada djelat-nik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi na-kon redovitog radnog vremena.

Dežurstvo počinje iza prve ili iza druge smje-ne, a završava početkom rada prve smjene.

Naknada za rad u dežurstvu plaća se u ugovo-renom iznosu, sastavni je dio plaće i ulazi. u mi-rovinsku osnovu. Stalna pripravnost je poseban uvjet rada, kada dje-latnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj usta-novi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći.



Zdravstveni djelatnici ne mogu napustiti radno mjesto dok ne dobiju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite građanima.

Napuštanje radnog mjesta u tijeku radnog vremena pod uvjetima iz stavka 2. ovog članka predstavlja težu povredu radne obaveze.

Početak, završetak i raspored radnog vremena propisuje ministarstvo zdravstva.

Članak 73.

Zdravstvene ustanove svojim općim aktom utvrđuju pružanje zdravstvene zaštite i to:

- u hitnoj medicinskoj pomoći - neprekidno 24 sata;

- u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - organi-zacijom rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, pomica-njem radnog vremena te stalnom priprav-nošću i dežurstvom prema potrebama gra-đana;

- uspecijalističko-konzultativnoj zdravstve-noj zaštiti - organizacijom rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vreme-nom te pomicanjem radnog vremena prema potrebama građana;

- u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti - neprekid-no 24 sata, u jednoj ili više smjena te pose-bnim uvjetima rada (dežurstva i stalna pri-pravnost) prema potrebama građana i poje-dinih oblika bolničkog liječenja te moguć-nostima zdravstvene ustanove.

- u javno - zdravstvenoj djelatnosti - organi-zacijom rada u jednoj smjeni;

U izvanrednim prilikama ministar zdravstva utvrdit će organizaciju radnog vremena sukladno potrebama i nastalim okolnostima.

Članak 74.

Ako je ugrožen proces pružanja zdravstvene zaštite, ministarstvo zdravstva će privremeno, rješenjem, najviše do 6 mjeseci, rasporediti djelat-nika u zdravstvu na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi te prerasporediti pot-rebna sredstva rada radi osiguranja kontinuiranog osiguranja zdravstvene zaštite. XI ZDRAVSTVENI DJELATNICI

Članak 75.

Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju ob-razovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu pučanstvu, uz obavez-no poštivanje moralnih i etičkih načela zdravstve-ne struke.

Članak 76.

Zdravstveni djelatnici se školuju na medicin-skom, stomatološkom, farmaceutskom i farmaceu-tsko-biokemijskom fakultetu, na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.

Članak 77.

Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu zavr-šili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja a rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu. zdravstvene zaštite.

Članak 78.

Zdravstveni djelatnici su obvezni nakon zavr-šenog obrazovanja obaviti pripravnički staž.

Pripravnički staž je organizirani oblik struč-nog osposobljavanja zdravstvenih djelatnika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom.

Članak 79.

Pripravnički staž zdravstvenih djelatnika traje jednu godinu za djelatnike sa završenom visokom stručnom spremom, devet mjeseci za djelatnike sa završenom višom stručnom spremom, odnosno šest mjeseci za djelatnike sa srednjom stručnom spremom.

Članak 80.

Nakon obavljenog obaveznog stručnog staža, zdravstveni djelatnici visoke stručne spreme pola-žu stručni ispit pred ispitnom komisijom federal-nog Ministarstva zdravstva.

Nakon obavljenog obaveznog pripravničkog staža, zdravstveni djelatnici više i srednje stručne spreme polažu stručni ispit pred ispitnom komisi-jom županijskog Ministarstva zdravstva. .

Zdravstveni djelatnici, nakon položenog stru-čnog ispita, obavezno se upisuju kod nadležne komore u registar zdravstvenih djelatnika.

Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog članka, nakon položenog stručnog ispita stječu odobrenje za samostalan rad.

Članak 81.



Odobrenje za samostalan rad je javna isprava

koju izdaje nadležna komora nakon dobivenog uvjerenja o položenom stručnom ispitu.

Odobrenjem za samostalan rad zdravstveni djelatnik stječe pravo samostalno obavljati poslo-ve u svojoj struci.

Članak 82.

Nadležna komora oduzima zdravstvenom dje-latniku odobrenje za samostalan rad:

- ako kandidat ne zadovoljava prilikom ob-navljanja odobrenja za rad;

- ako tijelo nadležne komore odredi tu mjeru kao najstrožu kaznu zbog kršenja etičkih načela struke;

- ako izvan punog radnog vremena obavlja poslove zdravstvene zaštite suprotno Za-konu.

Članak 83.

Ministarstvo zdravstva će propisati:

- sadržaj i način provođenja pripravničkog staža;

- uvjete što ih moraju ispunjavati zdravstve-ne ustanove i privatni zdravstveni djelatni-ci kod kojih zaposleni djelatnici provode pripravnički staž;

- način polaganja stručnog ispita; - sadržaj i izgled uvjerenja o položenom

stručnom ispitu.

Članak 84.

Pripravnik zasniva radni odnos na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža.

Pripravnički staž ili njegov dio može se obav-ljati i u obliku volontiranja, sukladno zakonu.

Pripravnički staž obavlja se u zdravstvenim ustanovama.

Zdravstvene ustanove obavezne su primiti zdravstvene djelatnike na pripravnički staž prema kriterijima koje će odrediti ministar zdravstva.

Dio pripravničkog staža zdravstveni djelatnici mogu obavljati kod zdravstvenog djelatnika viso-ke stručne spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina.

Članak 85.

Zdravstveni djelatnici imaju pravo i obavezu stručno se usavršavati radi održavanja i promica-nja kakvoće zdravstvene zaštite.

Članak 86.

Sadržaj, rokovi i postupak provjere stručnosti,

osim specijalizacije i uže specijalizacije propisuje Ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog nadležne komore.

Članak 87.

Specijalizacija je zaseban vid organiziranog stručnog usavršavanja radi osposobljavanja zdrav-stvenih. djelatnika s visokim obrazovanjem za stručni rad iz određene grane medicine, odnosno iz određene oblasti zdravstvene zaštite.

Doktori medicine, specijalisti, mogu se i dalje usavršavati u određenim granama uže specijaliza-cije (u daljnjem tekstu: subspecijalizacija).

Grane specijalizacije, trajanje i program speci-jalizacije i subspecijalizacije utvrđuje federalni ministar zdravstva - na prijedlog fakulteta zdrav-stvenog usmjerenja.

Članak 88.

Specijalizacija se može odobriti zdravstvenom djelatniku s. položenim stručnim ispitom, koji je radio najmanje dvije godine na prostoru Županije, koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu, ili radi kod zdravstvenog djelatnika visoke stručne spreme u privatnoj prak-si, mlađi od 35 godina.

Iznimno, zdravstvenom djelatniku koji ima vi-še od 35 godina života može se odobriti specijali-zacija.

Odobrenje za specijalizaciju i subspecijaliza-ciju izdaje županijsko Ministarstvo na temelju utvrđenog plana potrebnih kadrova, kojeg donosi županijsko Ministarstvo na prijedlog zdravstvene ustanove, mišljenja Zavoda za zdravstveno osigu-ranje županije i mišljenje nadležne komore.

Specijalizacija i subspecijalizacija mogu se obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustano-vama za provedbu specijalizantskog staža.

Članak 89.

Strani državljani mogu specijalizirati pod uv-jetima utvrđenim ugovorom između Županije i strane zemlje, sukladno članku 114. federalnog Zakona o zdravstvenoj zaštiti.



XII PRIVATNA ZDRAVSTVENA DJELATNOST

Članak 90.

Privatnu praksu može samostalno obavljati zdravstveni djelatnik s visokom stručnom spre-mom pod slijedećim uvjetima:

- da ima odgovarajuće obrazovanje zdrav-stvenog usmjerenja, položen stručni ispit, odnosno specijalistički ispit za specijalis-tičku ordinaciju;

- da je državljanin Bosne i Hercegovine; - da je radno sposoban za obavljanje privat-

ne prakse; - da je potpuno poslovno sposoban; - da mu pravomoćnom sudskom presudom

ili odlukom drugog nadležnog tijela nije iz-rečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti, dok ta mjera traje;

- da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost;

- da raspolaže odgovarajućim prostorom i medicinsko-tehničkom opremom;

- da pribavi mišljenje nadležne komore o potrebi obavljanja te djelatnosti na područ-ju na kojem namjerava provoditi privatnu praksu.

Doktor medicine i doktor stomatologije obav-ljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama, magistar farmacije u privatnim ljekarnama.

Specijalist medicinske biokemije i diplomirani inženjer medicinske biokemije mogu obavljati privatnu praksu u privatnim medicinsko-biokemijskim laboratorijima.

Privatnu praksu iz stavka 1. ovog članka može obavljati strana fizička osoba ukoliko ispunjava uvjete propisane zakonima koji reguliraju boravak i upošljavanje stranaca u Federaciji Bosne i Her-cegovine.

Članak 91.

Zdravstveni djelatnici više i srednje stručne

spreme mogu obavljati privatnu praksu sukladno svom stručnom zvanju, a prema naputku i struč-nom nadzoru ovlaštenog doktora medicine ili dok-tora stomatologije, na način i pod uvjetima reguli-ranim zasebnim ugovorom.

Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog članka moraju ispunjavati uvjete za rad propisane u član-ku 90. stavka 1. ovog Zakona.

Članak 92.

Zahtjev za obavljanje privatne prakse, kao i za

proširenje djelatnosti privatne prakse podnosi se ministarstvu zdravstva, koje donosi rješenje o o-dobrenju za rad, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim Zakonom i važećim propisima.

Privatni zdravstveni djelatnici u svom nazivu ističu ime i prezime, adresu nositelja privatne prakse, oznake djelatnosti i radno vrijeme.

Nadležna komora u Županiji propisuje uvjete stručnog usavršavanja za proširenje djelatnosti.

Članak 93.

Do popune mreže zdravstvenih ustanova pri-marne zdravstvene zaštite iz članka 37. stavak 2. i 3. federalnog Zakona, privatni zdravstveni djelat-nik dužan je, na poziv županijskog Zavoda zdrav-stvenog osiguranja, zaključiti ugovor o pružanju zdravstvenih usluga i uključiti se u mrežu zdrav-stvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite.

Bliži propis stavka 1. ovog članka donijet će županijsko ministarstvo zdravstva.

Članak 94.

Zdravstveni djelatnici iz članka 90. i 91. ovog Zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, la-boratorij ili ljekarnu. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovog članka

obavljaju poslove privatne prakse osobno.

Članak 95.

Zdravstveni djelatnici iz članka 90. i 91. ovog Zakona mogu obavljati privatnu praksu u timu s jednim ili više zdravstvenih djelatnika srednje ili više stručne spreme.

Članak 96.

Više zdravstvenih djelatnika koji obavljaju

privatnu praksu, mogu se udružiti u skupnu priva-tnu praksu, pod uvjetima propisanim u članku 90. stavak 1. točke 1. i 7. ovog Zakona.

Članak 97.

Zdravstveni djelatnici s visokom stručnom spremom, koji obavljaju privatnu praksu, mogu u zdravstvenoj ustanovi .obavljati poslove iz svoje struke na temelju . posebnog ugovora.

Članak 98.



Doktor privatne prakse, koji obavlja djelatnost

kao izabrani doktor, obavezan je u slučaju odsut-nosti, ili privremene obustave rada, osigurati svo-jim bolesnicima zamjenu s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke ili specijalizacije, koji o-bavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom usta-novom privatne zdravstvene zaštite koja će za to vrijeme umjesto njega pružati zdravstvenu zaštitu tim bolesnicima.

Članak 99.

Zdravstveni djelatnici privatne prakse dužni su:

- pružati građanima hitnu medicinsku po-moć u okviru svoje stručne spreme;

- sudjelovati na poziv nadležnog tijela, u ra-du na suzbijanju i sprječavanju zaraznih bolesti;

- voditi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o građanima kojima pružaju zdravstvenu zaštitu i podnositi izvješća o tome nadležnoj zdravstvenoj ustanovi suk-ladno propisima o evidencijama u oblasti zdravstva;

- uključiti se u jedinstven informacijski sus-tav;

- obavljati poslove zdravstvene zaštite po suvremenim metodama, suvremenim sred-stvima i pomagalima;

- davati podatke o svom radu na zahtjev nadležnog tijela;

- čuvati kao tajnu sve što o drugom saznaju prilikom obavljanja zdravstvene zaštite;

- pružati zdravstvenu zaštitu sukladno prih-vaćenom zdravstvenom doktrinom i ko-deksom medicinske etike.

Članak 100.

Zdravstveni djelatnici, koji obavljaju privatnu

praksu, mogu privremeno obustaviti rad zbog bolesti, vojne obaveze ili drugog opravdanog razloga. O toj činjenici dužni su izvijestiti min-istarstvo zdravstva, ako su odsutni više od 30 rad-nih dana u tijeku godine.

Ministarstvo zdravstva će utvrditi postoje li uvjeti za privremenu obustavu rada i o tome doni-jeti rješenje.

Članak 101.

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje: - odjavom;

- po sili zakona; - rješenjem nadležnog tijela. Rješenje o prestanku obavljanja privatne prak-

se donosi nadležno tijelo sukladno zakonu.

Članak 102.

Pravo na obavljanje privatne prakse po sili za-kona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad:

- umre, - izgubi trajno radnu sposobnost za obavlja-

nje poslova zbog nastanka invaliditeta; : - izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili

djelomično; - izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine; - zasnuje radni odnos, odnosno počne obav-

ljati drugu samostalnu djelatnost; - bude pravomoćnom sudskom presudom

osuđen na kaznu zatvora duže od 6 mjese-ci, ili joj je izrečena zaštitna mjera sigur-nosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite i

- više od tri mjeseca ne uplaćuje obavezne doprinose sukladno propisima.

Rješenje o prestanku obavljanja privatne prak-se, po sili zakona, donosi županijsko Ministarstvo.

Članak 103.

Ministarstvo zdravstva donosi rješenje o pres-tanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako su utvrđeni nedostaci o obavljanju poslova ne otklone u roku utvrđenom u rješenju nadležnog tijela.

Ministarstvo zdravstva može donijeti rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstvenom djelatniku ako:

- ne ispunjava uvjete sukladno članku 90. točka 7.;

- ne postupi sukladno članku 98, 99 i 100. ovog Zakona;

- ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protiv odobrenja i zako-na;

- ima više od jedne ordinacije, laboratorija, ljekarne ili medicinsko-biokemijskog labo-ratorija;

- reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, labo-ratorij, ljekarnu protivno pravilima pona-šanja što ih propiše nadležna komora;

- po prijedlogu nadležne komore.

Članak 104.



Privatna praksa ne može se obavljati za slije-deće djelatnosti:

- uzimanja, čuvanja, prenošenja i presađiva-nja dijelova ljudskog tijela u svrhu liječe-nja, osim autotransplantacije, umjetne op-lodnje ako je u pitanju heterogena donaci-ja, opskrbe krvlju i krvnim derivatima;

- socijalno-medicinske, epidemiološke, higi-jenske, zdravstveno-ekološke djelatnosti (javno-zdravstvena djelatnost);

- patologije; - sudske medicine; - mrtvozorništvo; - hitna medicinska pomoć.

Članak 105.

Zdravstveni djelatnici koji obavljaju privatnu

praksu mogu ostvariti prihode: - putem ugovora sa županijskim Zavodom

zdravstvenog osiguranja, ako poslove o-bavljaju kao ugovorni privatni zdravstveni djelatnici,

- putem dragovoljnog zdravstvenog osigura-nja, izravno, naplatom od bolesnika kojima nije izabran zdravstveni djelatnik.

Cijena zdravstvenih usluga za poslove ugovor-nog privatnog zdravstvenog djelatnika određuje županijski Zavod zdravstvenog osiguranja uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore.

Cijene zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse, u kojima nije izabran ugovorni zdravstve-ni djelatnik, utvrđuje se uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore.

Cijenu zdravstvenih usluga iz obima drago-voljnog osiguranja, određuje ugovorom osigura-vajuće društvo uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore. XIII NADZOR

Članak 106.

Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanova-ma, privatnih zdravstvenih djelatnika obuhvaća: unutarnji nadzor, zdravstveno-inspekcijski nadzor. UNUTARNJI NADZOR

Članak 107.

Zdravstvena ustanova obavezno provodi unu-tarnji nadzor nad stručnim radom svojih organi-zacijskih jedinica i zdravstvenih djelatnika.

Za stručni rad zdravstvenih djelatnika odgo-vorni su voditelji organizacijskih jedinica.

Za stručni rad zdravstvene ustanove odgovo-ran je ravnatelj.

Članak 108.

Unutarnji nadzor, u pravilu, obavljaju zdrav-stveni djelatnici s dugogodišnjim radnim iskus-tvom u struci, obično voditelji organizacijskih jedinica.

Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta.

Opći akt sadrži način obavljanja nadzora iz stavka 2. ovog članka, stručnu spremu zdravstve-nog djelatnika koji obavlja nadzor i dinamiku o-bavljanja tog nadzora. ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 109.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primje-nom izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata u djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad stručnim radom zdravstvenih ustanova, zdrav-stvenih djelatnika te privatnih zdravstvenih djelat-nika obavlja zdravstvena inspekcija.

Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovog članka obavlja županijski zdrav-stveni inspektor (u daljnjem tekstu: zdravstveni inspektor).

Članak 110.

Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora obavlja inspektor sukladno članku 108. ovog Za-kona.

Poslove zdravstvenog inspektora obavljaju djelatnici s visokom stručnom spremom zdrav-stvenog usmjerenja, pet godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom za zdravstve-nog inspektora.

Zdravstveni inspektori koji nemaju položen stručni ispit za zdravstvenog inspektora dužni su ga položiti u roku od godine dana od dana imeno-vanja.

Ministar zdravstva prema potrebi može ime-novati zdravstvene stručnjake, odnosno zdrav-stvene ustanove, da obave pojedine stručne radnje koje su od značaja za obavljanje zdravstveno-


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE inspekcijskog nadzora (ekspertize, stručno-medicinska ispitivanja, analize i sl.) ako za obav-ljanje tih radnji tijela uprave nemaju stručne, teh-ničke i druge uvjete.

Članak 111.

Zdravstvena inspekcija osobito: - prati i proučava stanje u zdravstvenoj zaš-

titi i poduzima mjere za kvalitetno obavlja-nje djelatnosti;

- potiče i daje prijedloge za promicanje rada zdravstvene inspekcije;

- nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti;

- nadzire zakonitost akata što ih donose zdravstvene ustanove - sukladno zakonu;

- pruža pomoć građanima, zdravstvenim us-tanovama i zdravstvenim djelatnicima u provedbi propisa i mjera iz zdravstvene djelatnosti;

- inicira i organizira konzultacije i dogovore s državnim tijelima, tijelima jedinica lokal-ne uprave i samouprave, tijelima koja ima-ju javne ovlasti te s poduzećima i drugim pravnim osobama i građanima, o pitanjima koja su od interesa za zdravstvenu djelat-nost;

- prati odnos zdravstvenih djelatnika i osta-log osoblja prema korisnicima zdravstve-nih usluga;

- obavlja i druge mjere i radnje u svrhu pre-ventivnog djelovanja;

- surađuje s nadležnim komorama i strukov-nim udruženjima zdravstvenih djelatnika.

Članak 112.

U obavljanju inspekcijskih poslova zdravstve-

ni inspektori naročito nadziru: - sadržaj i kakvoću pruženih zdravstvenih

usluga; - način prijema, liječenje i otpuštanja paci-

jenata; - primjenu sredstava i metoda za preventivu,

dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju; - način propisivanja i izdavanja lijekova; - primjenu sredstava i metoda za izradu la-

boratorijskih analiza i drugih dijagnostič-kih metoda, njihovu usuglašenost s odgo-varajućim standardima;

- način vođenja i korištenja odgovarajuće medicinske dokumentacije i evidencije;

- organizaciju i obavljanje pripravničkog staža i specijalizantskog staža zdravstvenih djelatnika;

- i druga pitanja značajna za utvrđivanje i ocjenjivanje kakvoće rada zdravstvenih djelatnika i načina ostvarivanja zdravstve-ne zaštite.

Članak 113.

U slučaju stručnog propusta zdravstvenog ra-

dnika ili povrede načela medicinske etike i deon-tologije, zdravstveni inspektor upoznat će nadlež-nu komoru.

Članak 114.

U obavljanju inspekcijskih poslova iz članka 112. ovog Zakona zdravstveni inspektori imaju pravo i obavezu:

- narediti otklanjanje određenih nepravilnos-ti i manjkavosti u određenom roku;

- zabraniti provedbu mjera i radnji koje su suprotne zakonu ili provedbenim propisi-ma;

- zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi koja ne ispunjava uvjete glede prostora djelatnika i medicinsko-tehničke opreme;

- zabraniti samostalan rad zdravstvenom djelatniku koji nema položen stručni ispit;

- narediti dodatno stručno usavršavanje onih zdravstvenih djelatnika za koje se ustanovi da im nedostaje stručnost, a po potrebi i ponavljanje provjere osposobljenosti;

- zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom djelatniku koji ne osigurava kakvoću i sadržaj zdravstvenih usluga;

- zabraniti rad i pokrenuti postupak za odu-zimanje odobrenja (licence) za samostalan rad zdravstvenom djelatniku;

- zabraniti obavljanje zdravstvene djelatnosti u slučaju da se ona obavlja bez odobrenja nadležne komore;

- narediti poduzimanje i drugih mjera za ko-je je ovlašten ovim Zakonom i drugim pro-pisima.

Ako utvrđene manjkavosti ne budu otklonjene u navedenom roku, zdravstveni inspektori će zab-raniti obavljanje zdravstvene djelatnosti.

Ako zdravstveni inspektori prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrde povredu propisa ili drugih općih akata, a za postupanje u svezi s tim povredama je nadležno neko drugo državno tijelo, dužan je o tome, bez odlaganja, izvijestiti to nad-ležno tijelo.



Članak 115.

Zdravstveni inspektor odgovara ministru

zdravstva: - ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnos-

no narediti mjere koje je po zakonu bio du-žan poduzeti, odnosno narediti;

- ako prekorači svoje zakonske ovlast; - ako ne podnese prijavu odnosno ne izvijes-

ti nadležna državna tijela o utvrđenim nep-ravilnostima, odnosno manjkavostima.

Članak 116.

Zdravstvena inspekcija dužna je, putem tiska i

drugih sredstava javnog informiranja i na drugi pogodan način, izvješćivati javnost o pojavama utvrđenim prilikom inspekcijskog nadzora. XIV UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

Članak 117.

Za svakog se umrlog građana utvrđuje vrijeme i uzrok smrti.

Uzrok i vrijeme smrti utvrđuje doktor medici-ne.

Iznimno, vrijeme i uzrok smrti može utvrditi i drugi osposobljeni zdravstveni djelatnik na način koji pravilnikom propiše ministar zdravstva.

Članak 118.

Nadležno općinsko tijelo uprave imenuje dok-

tora medicine, odnosno drugog zdravstvenog dje-latnika, koji utvrđuje nastup, vrijeme i uzrok smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove.

Nadležno tijelo, nakon imenovanja, dostavlja listu imenovanih mrtvozornika sudovima i policij-skoj upravi.

Vrijeme i uzrok smrti građana umrlih u zdrav-stvenoj ustanovi utvrđuje doktor medicine te usta-nove.

Članak 119.

Smrtni slučaj, bez odlaganja, dužne su prijavi-ti osobe koje su živjele u zajednici s umrlim gra-đaninom, rodbina ili susjedi, a ako takvih nema svaki građanin koji sazna za smrtni slučaj,

Smrtni slučaj prijavljuje se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno zdravstvenom djelatniku koji obavlja pregled mrtvaca.

Kad osoba, koja utvrđuje smrt, ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja, dužna je o tome odmah izvijestiti općinsko tijelo uprave nadležno za poslove zdravstva, od-nosno ovlaštene djelatnike nadležnog tijela unu-tarnjih poslova.

Članak 120.

Umrli građanin pokopava se nakon što je smrt utvrđena, u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. Iznimno, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pogreb se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno poslije isteka roka od 48 sati.

Članak 121.

Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se ob-dukcija tijela umrlog.

Obdukcija se provodi: - kad postoji sumnja ili je očito da je smrt

uzrokovana krivičnim djelom ili je u svezi s izvršenjem krivičnog djela;

- kada je to potrebno radi zaštite zdravlja građana, odnosno kada to zahtijevaju epi-demiološki, sanitarni i drugi stručni medi-cinski razlozi;

- kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrlog građanina;

- kada građani umru u zdravstvenoj ustano-vi.

Obdukcija iz stavka 2. točke 2. ovog članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrlog građanina.

U ostalim se slučajevima obdukcija provodi na zahtjev i trošak odgovarajućih tijela, poduzeća i drugih pravnih osoba, odnosno obitelji umrlog građanina, kada je smrt nastupila izvan zdravstve-ne ustanove.

Članak 122.

Kada je građanin umro u zdravstvenoj ustano-vi ravnatelj, na zahtjev osobe iz uže obitelji, odno-sno staratelja umrlog građanina, može odlučiti da se obdukcija ne provodi.

Obdukcija se mora provesti: - ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti; - ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili

terapeutskog zahvata, i



- ako to izričito zahtijeva doktor medicine koji je liječio umrloga.

XV KOMORE

Članak 123.

Glede očuvanja zaštite i interesa svoje profesi-je, zadovoljavanja svojih stručnih i osobnih potre-ba, osiguranja uvjeta za organiziran nastup zdrav-stvenih djelatnika istih profesionalnih skupina prema državnim tijelima, udruženjima, zdravstve-nim ustanovama, proizvođačima i dobavljačima medicinske opreme, kao i zaštite zdravlja građana, zdravstveni djelatnici, ovisno o stručnom nazivu, obvezatno se udružuju u liječničku komoru, far-maceutsku komoru, komoru medicinskih bioke-mičara i komoru zdravstvenih tehničara (u dalj-njem tekstu: komora) kao strukovna udruženja.

Članak 124.

Komore Županije mogu se udružiti s odgova-rajućim strukovnim komorama drugih županija.

Komora ima status pravne osobe i upisuje se u registar nadležnog suda. Komora ima statut kojim se utvrđuje organizacija, djelokrug rada, upravljanje i financiranje komore, članstvo u njoj, prava, obveze i odgovornosti čla-nova komore i uređuju druga pitanja bitna za rad komore.

Županijsko Ministarstvo prati rad komore sa stanovišta provedbe zakona i utvrđene politike iz oblasti zdravstva i predlaže odgovarajuće mjere za unapređenje njezina rada.

Članak 125.

Komore obavljaju slijedeće poslove: - vode registar svojih članova; - prate i nadziru provedbu pravila - kodeksa

medicinske etike i deontologije i poduzi-maju odgovarajuće mjere u slučaju njihova kršenja;

- daju mišljenje ministru zdravstva o oprav-danosti izdavanja, produženja ili oduzima-nja odobrenja za obavljanje poslova priva-tne prakse te početka i prestanka rada zdravstvenih ustanova, uzimajući u obzir utvrđenu mrežu zdravstvene djelatnosti te stručne i ekonomske interese svojih člano-va; daju mišljenje na cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja ne ostvaruje prihode putem županijskog Zavoda zdrav-stvenog osiguranja;

- zastupaju interese svojih članova kod skla-panja ugovora s Federalnim zavodom osi-guranja i reosiguranja, odnosno županij-skim Zavodom zdravstvenog osiguranja i drugim osiguravajućim zavodima;

- pružaju zaštitu građanima u ostvarivanju prava glede kakvoće, sadržaja i vrste zdravstvene usluge koja im se pruža;

- po službenoj dužnosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenja za samostalnu djelat-nost svojih članova;

- sudjeluju pri utvrđivanju standarda i nor-mativa zdravstvenih usluga;

- daju stručna mišljenja prilikom pripreme propisa od utjecaja na razvoj zdravstvene struke;

- organiziraju, u suradnji s medicinskim, stomatološkim i farmaceutskim fakultetom te stručnim medicinskim društvima dodat-no usavršavanje za proširenje djelatnosti unutar struke uzimajući u obzir nove dijag-nostičko terapijske metode;

- propisuju način oglašavanja i način istica-nja naziva privatne prakse;

- obavljaju i druge poslove propisane ovim Zakonom.

Članak 126.

Komore donose statut. Statutom komore obvezno se utvrđuje:

- osnutak, djelokrug i organizacija rada; - sadržaj, rokovi i način stručnog usavršava-

nja članova komore; - postupak izdavanja, obnavljanja i oduzi-

manja odobrenja za samostalan rad, dobnu granicu do koje se odobrenje za samostalan rad obnavlja, uvjete pod kojima se razmat-ra obnavljanje odobrenja te obvezu davanja izvješća ministru zdravstva, ukoliko kandi-dat ne udovolji uvjetima za obnavljanje dozvole te pravila postupanja u svezi s na-vedenim;

- granice, način i druga pitanja u svezi s os-tvarenjem javnih ovlasti iz članka 120. o-vog Zakona;

- razrada načina obavljanja ostalih poslova utvrđenih člankom 121. ovog Zakona.

XVI KAZNENE ODREDBE

Članak 127.



Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM, kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako:

- građaninu ometa ili uskraćuje prava iz članka 24. ovog Zakona;

- ne osigura hitnu medicinsku pomoć, uklju-čivši hitni prijevoz (članak 35.);

- ne istakne naziv ugovorne zdravstvene us-tanove članak 38. stavak 3.;

- ne pribavi suglasnost o osnivanju, prošire-nju ili promjeni djelatnosti od ministra zdravstva, po prethodno pribavljenom miš-ljenju županijskog Zavoda zdravstvenog osiguranja (članak 37.,39. i 40.);

- započne s radom prije nego što je rješe-njem utvrđeno da su ispunjeni uvjeti glede prostora, djelatnika i medicinsko-tehničke opreme (članak 39. stavak 2.);

- prestane obavljati zdravstvenu djelatnost suprotno odredbi članka 47. federalnog Zakona;

- ne osigurava kontinuitet zdravstvene zašti-te, odnosno ako dopusti da zdravstveni dje-latnici napuste radna mjesta dok ne dobiju zamjenu, ako se time dovodi u pitanje si-gurnost pružanja zdravstvene zaštite gra-đanima (članak 72. stavak 1. i 6.);

- ne primi zdravstvene djelatnike na prip-ravnički staž (članak 84. stavak 4.);

- onemogući zdravstvenom djelatniku struč-no usavršavanje (članak 85.);

- sklopi ugovor sa zdravstvenim djelatnikom visoke stručne spreme koji obavlja privat-nu praksu suprotno članku 97. ovog Zako-na;

- ne provodi unutarnji nadzor nad radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstve-nih djelatnika (članak 108.);

- ne izvrši naređene mjere iz članka 114. ovog Zakona;

- ne obavi propisanu obdukciju (članak 122. stavak 2.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 250 do 500 KM i odgo-vorna osoba u zdravstvenoj ustanovi.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točka 1, 2, 3, 4, S, 7, 8, 10 i 12 ovoga članka, privatni zdravstveni djelatnik.

Članak 128.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova i privatni ljekarnički djelatnik ako:

- obavlja ljekarničku djelatnost izvan ljekar-ne i spremišta (članak 58.);

- ne vodi financijsko i materijalno knjigo-vodstvo (članak 60. stavak 2.);

- posluje pod nazivom ljekarne, a ne obavlja ljekarničku djelatnost iz članka 57. ovog Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od . 250 do 500 KM odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi.

Članak 129.

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj privatni zdravstveni djelatnik ako:

- obavlja privatnu praksu, a ne ispunjava uv-jete iz članka 90. i 91. ovog Zakona;

- obavlja privatnu praksu bez nadzora dokto-ra medicine i doktora stomatolog ije (čla-nak 91. stavak 1.);

- poslove ne obavlja osobno, odnosno ima više od jedne ordinacije, laboratorija ili ljekarne (članak 94.);

- obavlja skupnu privatnu praksu suprotno članku 96. ovoga Zakona;

- svojim bolesnicima ne osigurava zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatni-kom iste struke koji obavlja privatnu prak-su ili sa zdravstvenom ustanovom (članak 98.);

- ne postupa sukladno čanku 99. ovog Zako-na;

- privremeno obustavi rad bez rješenja mini-starstva zdravstva (članak 100. stavak 2.);

- ne postupi po rješenju nadležnog tijela o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (članak 101. stavak 2.);

- obavlja privatnu praksu u djelatnosti koja je zabranjena (članak 104.).

Članak 130.

Novčanom kaznom u iznosu od 300 KM kaz-

nit će zdravstveni inspektor na licu mjesta, za pre-kršaj zdravstvenog djelatnika:

- ako ga zatekne u provedbi mjera i radnji suprotnih zakonu ili provedbenom propisu (članak 114. stavak 1. točka 2.);

- ako ga zatekne da radi bez položenog stru-čnog ispita (članak 114. stavak 1. točka 4.);

- ako ne osigurava kakvoću i sadržaj zdravstvenih usluga (članak 114. stavak 1. točka 6.).



Članak 131.

Novčanom kaznom u iznosu od 50 do 100 KM kaznit će se za prekršaj građanin ako:

- ne pruži prvu pomoć sukladno svom zna-nju unesrećenoj i I i bolesnoj osobi, odnos-no ako joj ne omogući pristup do najbliže zdravstvene ustanove (članak 3.stavak 4.);

- ne prijavi smrtni slučaj iz članka 119. ovog Zakona.

XVII OVLASTI ZA DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA

Članak 132.

Ovlašćuje se ministar zdravstva da donese provedbene propise o:

- načinu polaganja stručnog ispita za višu i srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja;

- sadržaju i izgledu uvjerenja o položenom stručnom ispitu;

- sadržaju i izgledu uvjerenja za samostalan rad (članak 81.).

Ministar je dužan propise iz stavka 1. ovog Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 133.

Ovlašćuje se ministarstvo zdravstva da donese provedbeni propis o početku, završetku i raspore-du radnog vremena.

Ministarstvo je dužno donijeti provedbeni propis iz stavka 1. ovoga članka u roku od tri mje-seca po stupanju na snagu ovoga Zakona.

Članak 134.

Ovlašćuje se nadležna komora da propiše uv-jete o:

- uvjetima stručnog usavršavanja za prošire-nje djelatnosti (članak 92. stavak 3. ovog Zakona);

- ponašanju privatnih zdravstvenih djelatni-ka (članak 103. stavak 2. točka 5. i članak 125. stavak 1. točka 11. ovog Zakona).

Nadležna komora dužna je propise iz stavka 1. ovoga članka donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 135.

Osnivač zdravstvene ustanove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti može prodati, odnosno dati u zakup kapacitet ili dio kapaciteta zdravstvene ustanove primarne zaštite sukladno ovom Zakonu, uz prethodno pribavljenu suglasnost županijskog ministarstva.

Članak 136.

Postojeće zdravstvene ustanove dužne su us-kladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredba-ma ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Do potpune uspostave instituta obiteljskog li-ječnika poslove primarne zdravstvene zaštite o-bavljaju domovi zdravlja sukladno ovom Zakonu.

Postojeće zdravstvene ustanove hitne medi-cinske pomoći nastavljaju s radom do organizacije ove djelatnosti sukladno ovom Zakonu.

Članak 137.

Do donošenja mreže zdravstvene djelatnosti postojeće zdravstvene ustanove nastavljaju rad u postojećoj mreži.

Članak 138.

Vlasnici zdravstvenih ustanova dužni su ime-novati upravna vijeća u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Upravno vijeće dužno je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona:

- imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja, koji će obavljati ravnateljske poslove do uskla-đivanja sa odredbama iz članka 136. ovog Zakona,

- donijeti statut zdravstvene ustanove.

Članak 139.

Osobe imenovane za obavljanje pregleda umr-lih izvan zdravstvene ustanove, od općinskog tije-la nadležnog za poslove zdravstva, nastavljaju s radom do imenovanja potrebnog broja doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih djelatnika iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 140.

Liječnička komora, farmaceutska komora, komora medicinskih biokemičara, komora zdrav-



stvenih tehničara, osnovat će se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Zdravstvene ustanove, poduzeća i druge prav-ne osobe dostavljaju podatke nadležnoj komori o zdravstvenim djelatnicima, odnosno zdravstvenim suradnicima i njihovu radu, koji su nadležnoj ko-mori potrebni za obavljanje svojih zadataka.

Članak 141.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Her-cegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-67.2/05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine


***

Na temelju članka 26.e.) Ustava Hercegbosan-ske županije ("Narodne novine HBŽ" broj:3/96, 9/00, 9/04 10/05) i članka 98. Poslovnika Skupšti-ne Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ" broj: 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05 ) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 23. studenog 2005. godine donijela je

ZAKON o poljoprivrednom zemljištu

I-OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom utvrđuje se pojam, upravlja-

nje, zaštita, uporaba uređenje poljoprivrednog zemljišta i ostala važna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljište.

Članak2.

Poljoprivredno zemljište, kao prirodno bogat-stvo i dobro od općeg interesa, uživa posebnu zaš-titu i koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti za druge svrhe osim u slučajevi-ma i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Članak 3. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog za-

kona smatraju se: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinog-radi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zem-ljište koje se po svojim prirodnim i ekonomskim, uvjetima može najracionalnije koristiti za poljop-rivrednu proizvodnju.

Obradivim poljoprivrednim zemljištima, u smislu ovog zakona, smatraju se: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.

Minirano poljoprivredno zemljište kao i zem-ljište za koje se utemeljeno sumnja daje minirano, bez obzira na kakvoću istog po ovom zakonu, ne smatra se poljoprivrednim zemljištem sve do tre-nutka njegovog deminiranja, odnosno obavljanja stručnog očevida i nalaza.

Članak 4.

Poljoprivredno zemljište kojem je projektom prostornog uređenja utvrđena druga namjena, ko-risti se za poljoprivrednu proizvodnju sve dok rje-šenje o odobrenju za gradnju objekata, odnosno, vršenje drugih radova ne postane konačno.

Županija i općine koje upravljaju poljoprivre-dnim zemljištem, dužne su osigurati da se poljop-rivredno zemljište koristi za poljoprivrednu proiz-vodnju.

Članak 5.

Općinske službe za upravu mjerodavne za po-slove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: općinske službe), dužne su voditi slijedeće evidencije o po-ljoprivrednom zemljištu:

- evidenciju o neobrađenom zemljištu; - evidenciju o zemljištu koje je promijenilo

namjenu uporabe; - evidenciju o zemljištu po katastarskim kul-

turama i k1asania; - evidenciju o komasiranimpovršinama; - evidenciju o hidromelioriranim površina-

ma; - evidenciju o zemljištu po posjedovnoj

strukturi. Županijski ministar poljoprivrede, vodo-

privrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: županijski ministar) donijet će naputak o načinu vođenja evi-dencija iz st. l. ovog članka.

Članak 6.

Županija donosi kartu uporabne vrijednosti poljoprivrednog i šumskog zemljišta kojom se


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE određuju kategorije zemljišta po katastarskim, odnosno bonitetnim klasama kulture i površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta, u odnosu na mogućnost njegove uporabe za poljoprivrednu proizvodnju, uzimajući u obzir njegova prirodna svojstva.

Članak 7.

Materijalni i drugi uvjeti za zaštitu i uređenje poljoprivrednog zemljišta, kao dobra od općeg interesa, osiguravaju se preko Federalnog minis-tarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu:

Federalno ministarstvo) i Županijskog minis-tarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). II - ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Članak 8.

Namjena zemljišta u projektima prostornog

uređenja utvrđuje se na osnovi karte uporabne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta i to:

- zemljište od 1 do 4 katastarskog, odnosno bonitetnog razreda utvrđuje se jedino kao poljoprivredno, odnosno šumsko zemljište;

- zemljište 5 i 6 katastarskog odnosno boni-tetnog razreda utvrđuje se kao poljoprivre-dno, šumsko i iznimno kao zemljište za os-tale namjene;

- zemljište 7 i 8 katastarskog, odnosno boni-tetnog razreda utvrđuje se kao zemljište koje će se prema potrebama koristiti i za druge namjene.

Iznimno, kada ne postoje druge mogućnosti i kada to zahtijeva opći interes, poljoprivredno, od-nosno šumsko zemljište od 1 do 4 katastarskog odnosno bonitetnog razreda može se projektom prostornog uređenja utvrditi kao zemljište za dru-ge namjene.

Članak 9.

Ministarstvo daje suglasnost na planove pros-tornog uređenja za manje prostorne cjeline unutar županije (područje općine, posebno područje, gra-dovi, naselja).

Projekti prostornog uređenja iz stavka 1. ovog članka ne mogu se provoditi ukoliko za iste nije pribavljena suglasnost Ministarstva.

Članak 10.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta

od 7 do 8 katastarskog, odnosno bonitetnog razre-da, ukoliko nije utemeljena na planu prostornog uređenja, vrši se lokacijskom dozvolom. Lokacij-sku dozvolu izdaje organ mjerodavan za poslove prostornog uređenja na odnosnom području uz prethodnu suglasnost Ministarstva ili općinske službe.

Ministarstvo daje suglasnost za izgradnju: - gospodarskih objekata; - vodenih akumulacija; - željezničkih pruga; - prometnica; - pošumljavanja,

a općinska služba daje suglasnost za izgradnju svih ostalih objekata.

Po izdanoj suglasnosti iz stavka l. ovog član-ka, općinska služba, dužna je primjerkom rješenja obavijestiti Ministarstvo.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta može biti trajna ili privremena.

Trajnom promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta u smislu ovog zakona smatra se svaka uporaba poljoprivrednog zemljišta za izgradnju naselja, gospodarskih objekata, vodenih akumula-cija, željezničkih pruga, saobraćajnica, pošumlja-vanje ili izvedba drugih radova kojima se trajno onemogućava Uporaba tog zemljišta za poljopriv-rednu proizvodnju.

Privremenom promjenom namjene poljo-privrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, sma-tra se promjena namjene poljoprivrednog zemljišta za određeno razdoblje poslije kojega se poljoprivredno zemljište može ponovno koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Privremena prom-jena namjena može se utvrditi za podizanje građevina privremenog karaktera, iskorištavanja mineralnih sirovina, odlaganje jalovine, pepela, šljake, krutog i tekućeg otpada, površinski kopovi i dr.

Članak 11.

Poljoprivrednom zemljištu iz članka 8. stavka 1. alineja 1. i 2. ovog zakona ne može se promije-niti namjena niti se može početi koristiti u nepo-ljoprivredne svrhe ako za to područje nije donesen projekt prostornog uređenja kojim je tom zemljiš-tu utvrđena druga namjena.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka po-ljoprivredno zemljište od 1. do 6. katastarskog, odnosno bonitetnog razreda može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe za privremene promjene namjene samo u slučajevima predviđenim u član-



ku 10. stavak 6.ovog zakona. Privremenu promje-nu namjere utvrđuje lokacijskom dozvolom organ mjerodavan za poslove prostornog uređenja uz suglasnost Ministarstva (poljoprivredna suglas-nost).

Poljoprivredna suglasnost se izdaje u formi r-ješenja.

Lokacijskom dozvolom utvrđuje se rok do ka-da se odnosno zemljište mora vratiti poljoprivred-noj proizvodnji.

Rok iz stavka 2. ovog članka ne može biti duži od pet godina.

Članak 12.

Za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji-šta iz članka 2. ovog zakona koje se koristi kao poljoprivredno i kome se trajno ili privremeno mijenja namjena u nepoljoprivredne svrhe investi-tor, odnosno korisnik plaća naknadu ako ovim zakonom nije drukčije određeno. .

Poljoprivredno zemljište ne može se početi koristiti u nepoljoprivredne svrhe dok se ne izvrši uplata naknade iz stavka 1. ovog članka.

Naknada iz stavka l. ovog članka m trajnu promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se u visini katastarskog prihoda za to zemljište za tekuću godinu:

1. za 1. katastarski, odnosno bonitetni razred u visini petstostrukog katastarskog prihoda;

2. za 2. katastarski, odnosno bonitetni razred li visini četiristostrukog katastarskog pri-hoda;

3. za 3. katastarski, odnosno bonitetni razred u visini trostrukog katastarskog prihoda;

4. za 4. katastarski, odnosno bonitetni razred u visini dvetorostrukog katastarskog priho-da;

5. za 5., 6., 7. i 8. katastarski, odnosno boni-tetni razred u visini stostrukog katastarskog prihoda.

Naknada iz stavka 1. ovog članka za privreme-nu promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta plaća se jednokratno u visini stostrukog katastar-skog prihoda.

Naknada iz stavka 1. ovog članka plaća se na cijelu građevnu parcelu, odnosno dio katastarskih parcela koje služe za redovitu uporabu objekata, osim kod športsko rekreacijskih terena kod kojih se naknada plaća za dijelove katastarske parcele na kojima se nalaze građevinski i infrastrukturni objekti.

Sredstva od naplaćenih naknada iz stavka 1. ovog članka su prihodi općine i Županije u omjeru 50:50.

Županijski ministar će propisati uvjete i način korištenja sredstava naknade iz stavka 6. ovog članka.

Članak 13.

Naknada iz članka 12. stavka 2. ovog zakona neće se plaćati za izgradnju:

- hidromelioracijskih sustava na poljoprivi-rednom zemljištu koje služi za poboljšanje tog i drugog zemljišta;

- gospodarskih objekata za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje, odnosno koji su u funkciji primame poljoprivredne proi-zvodnje; .

- groblja; - za uređenje bujica i protiv erozijskih obje-

kata na poljoprivrednom zemljištu. Objekti za potrebe primarne poljoprivredne

proizvodnje, odnosno koji su funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje, u smislu ovog članka su:

- objekti za smještaj mehanizacije; - objekti za smještaj repromaterijala; - objekti za smještaj gotovih proizvoda; i - objekti za držanje stoke.

Članak 14.

Pored plaćanja naknade iz članka 12. ovog za-

kona, investitor je dužan prije početka izvedbe radova na poljoprivrednom zemljištu skinuti i sačuvati rodni i potencijalno rodni sloj zemljišta za potrebe rekultivacije zemljišta ili osposobl-javanje manje rodnog ili nerodnog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.

Izdvojeni i sačuvani rodni i potencijalno rodni sloj zemljišta, koji je skinut kod izgradnje gospo-darskih i drugih objekata, koristi se po odobrenju Ministarstva, za osposobljavanje manjeg plodnog ili neplodnog zemljišta za poljoprivrednu proiz-vodnju.

Članak 15.

Poljoprivredno zemljište koje je korišteno za druge namjene iz članka 10. stavak 6. ovog zako-na, koje nemaju trajni karakter, privodi se prvobi-tnoj ili drugoj namjeni, odnosno osposobljava se za poljoprivrednu proizvodnju po projektu o re-kultivaciji.

Suglasnost na projekat o rekultivaciji daje Mi-nistarstvo.



Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gradnju za privremenu uporabu poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, kao i za gradnju prigodom koje dolazi do oštećenja okolnog poljoprivrednog zem-ljišta, korisnik je dužan dati projektno rješenje rekultivacije koje se radi u sklopu tehničke doku-mentacije za gradnju, odnosno izvedbu radova.

Projekt rekultivacije iz stavka 1. ovog članka podliježe reviziji. Reviziju projekta rekultivacije vrši stručna institucija iz područja poljoprivrede.

Članak 16.

Projekt rekultivacije sadrži posebno: postupak skidanja i čuvanja rodnog i potencijalno rodnog tla - sloja, postupak tehničke, agrotehničke i bio-loške rekultivacije poljoprivrednog zemljišta i rokove izvedbe pojedinih faza biološke rekultiva-cije poljoprivrednog zemljišta, dinamiku privođe-nja zemljišta poljoprivrednoj proizvodnji i ispiti-vanje štetnih i opasnih tvari u rekultiviranom zem-ljištu.

Korisnik ili investitor dužim je, radi osigura-nja rekultiviranja poljoprivrednog zemljišta, upla-titi na račun koji odredi Ministarstvo, iznos od najmanje 30% potrebnih sredstava za rekultivira-nje zemljišta i to prije nego korisnik stupi u priv-remeni posjed dodijeljenog mu zemljišta.

Sredstva iz stavka 2. ovog članka mogu se ko-ristiti jedino za namjene rekultivacije zemljišta.

Ukoliko se eksploatacijom industrijskih i osta-lih mineralnih sirovina naruši vodeni režim, odno-sno dođe do procesa plavljenja, kao i zadržavanja vode, korisnik industrijskih i ostalih mineralnih sirovina du~nje pored izvedbe biološke rekultiva-cije izvršiti i hidrotehničke radove kojima će se uspostaviti prvobitan vodeni režim u zemljištu.

Ako korisnik po završenoj eksploataciji indus-trijskih i ostalih mineralnih sirovina ne izvrši re-kultivaciju poljoprivrednog zemljišta, Ministar-stvo će angažirat drugu organizaciju koja će izvr-šiti rekultivaciju zemljišta na teret sredstava kori-snika poljoprivrednog zemljišta za privremene namjene.

Članak 17.

Rješenje o visini naknade za promjenu namje-ne poljoprivrednog zemljišta, odnosno rješenje o utvrđivanju da li su ispunjeni uvjeti za oslobađa-nje plaćanja naknade, na zahtjev investitora odno-sno korisnika donosi Ministarstvo ili općinska služba.

Ministarstvo donosi rješenje za izgradnju: - gospodarskih objekata;

- vodenih akumulacija; - željezničkih pruga; - prometnica; - pošumljavanja, a općinska služba donosi rješenje za izgradnju

svih ostalih objekata. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke

o objektima i radovima koji se izvode rta poljop-rivrednom zemljištu, vrijeme početka i završetka radova.

Visina naknade za promjenu namjene poljop-rivrednog zemljišta utvrđuje se na temelju podata-ka pribavljenih od mjerodavnih organa porezne uprave i organa uprave mjerodavnog za geodetske poslove.

Članak 18.

Županijski i općinski organ uprave mjeroda-van za izdavanje odobrenja za izgradnju objekata ili izvedbu radova, odnosno za izdavanje odo-brenja za eksploataciju industrijskih i ostalih min-eralnih sirovina površinskim i podzemnim kopom, odlaganje jalovine, pepela, šljake i sl, može izdati odobrenje ako je investitor, odnosno korisnik priložio rješenje o plaćenoj naknadi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

Članak 19.

Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljop-rivredno zemljište štetnim tvarima, tako da je po-ljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu uma-njena ili onemogućena dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u izno-su koji utvrde sporazumno. Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade određuje sud.

Pravne ili fizičke osobe dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta koje koriste u slučaju onečišćenja o svom trošku obaviti sanaciju poljop-rivrednog zemljišta na način i u roku koji rješe-njem utvrdi Ministarstvo na temelju stručnog miš-ljenja ovlaštene ustanove.

Ako osobe iz stavka 2. ovoga članka u odre-đenom roku ne saniraju poljoprivredno zemljište, sanaciju će provesti pravna ili fizička osoba koju rješenjem odredi Ministarstvo na prijedlog ovlaš-tene ustanove i to na trošak pravne ili fizičke oso-be koja je to bila dužna učiniti. Rješenje iz stavka 3. ovoga članka izvršno je da-nom konačnosti tog rješenja.

Članak 20.



Ispitivanje poljoprivrednog zemljišta u cilju

utvrđivanja količine štetnih i opasnih tvari u zem-ljištu vrši se po programu koji donosi županijski ministar.

Organizacija koja vrši ispitivanje poljoprivre-dnog zemljišta iz stava l. ovog članka, informirao rezultatima ispitivanja Ministarstvo.

Ministarstvo može zabraniti, odnosno ograni-čiti proizvodnju određenih poljoprivrednih proiz-voda i uporabu sredstava za zaštitu bilja i drugih sredstava na određenom zemljištu, ako rezultati ispitivanja to zahtijevaju.

Članak 21.

U cilju zaštite, očuvanja i poboljšanja kemij-skih, fizičkih i bioloških sredstava obradivog po-ljoprivrednog zemljišta i osiguranja pravilne upo-rabe mineralnih gnojiva obvezatna je sustavna kontrola rodnosti zemljišta od prvog do petog ka-tastarskog odnosno bonitetskog razreda. Ispitiva-nje rodnosti zemljišta se vrši svake pete godine.

Organizacija koja vrši kontrolu rodnosti zem-ljišta, obvezatna je o rezultatima ispitivanja pod-nositi izvješće vlasniku, odnosno korisniku zem-ljišta. III - UPORABA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 1. Zajedničke odredbe

Članak 22.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljiš-ta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište ob-rađivati ne umanjujući njegovu vrijednost suklad-no agrotehničkim mjerama.

Članak 23.

Općinsko vijeće propisuje potrebne agroteh-ničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.

Pod agrotehničkim mjerama iz stavka l. Ovo-ga članka smatraju se: sprečavanje erozije, spre-čavanje zakorovljenosti čišćenje kanala, zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka i dr.

Članak 24.

Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljo-

privrednog zemljišta od erozije razumijeva se: - ograničenje ili potpuna zabrana sječe vo-

ćaka, osim sječe iz agrotehničkih razloga, - ograničavanje iskorištavanja pašnjaka pro-

pisivanjem vrsta i broja stoke, te vremena i načina ispaše,

- zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,

- zabrana skidanja humusnog odnosno ora-ničnog sloja poljoprivrednog zemljišta,

- određivanje obveznog zatravljivanja str-mog zemljišta,

- zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultu-ra odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura.

Ovlaštenici i vlasnici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višego-dišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

Članak 25.

Općinsko vijeće propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih pu-tova, uređivanje i održavanje kanala, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održa-vanje vjetrobranih pojasa.

Članak 26.

Na poljoprivrednom zemljištu koje je obuhva-ćeno hidromelioracijskim sustavom mogu se u svrhu dovođenja i odvođenja voda osnivati služ-nosti.

O osnivanju služnosti iz stavka 1. ovoga član-ka rješava općinsko vijeće.

Za osnivanje služnosti vlasniku opterećenog zemljišta naknadu plaćaju osobe u čiju je korist služnost osnovana.

U pogledu utvrđivanja visine naknade za os-novanu služnost primjenjuju se propisi o izvlašte-nju.

Protiv odluke općinskog vijeća ne može se iz-javiti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 27.



Pravna osoba koja upravlja sustavom za nata-panje dužna je redovito održavati sustav za nata-panje (održavanje crpki i dr.).

Članak 28.

Međusobni odnosi pravne osobe koja upravlja sustavom za natapanje i korisnika sustava uređuju se ugovorom u pogledu uporabe, održavanja i osi-guravanja funkcioniranja tog sustava, kao i utvr-đivanja naknade za uporabu vode iz sustava.

Članak 29.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu Federa-cije Bosne i Hercegovine, kojim upravljaju Her-cegbosanska županija i općine (u daljnjem tekstu: poljoprivredno zemljište), može se dati u zakup fizičkoj i pravnoj osobi koja se bavi poljoprivred-nom djelatnošću, a u koncesiju može se dati prav-noj osobi sukladno Zakonu o koncesijama ("Na-rodne novine Hercegbosanske županije", broj 14/03).

Poljoprivredno zemljište dano u zakup ne mo-že se dati u podzakup ili na korištenje drugoj oso-bi.

Članak 30.

Naknada za zakup plaća se godišnje. Županijski ministar propisuje kriterije za utvr-

đivanje visine početnog iznosa naknade za zakup poljoprivrednog zemljišta.

Na iznos naknade iz stavka l. ovog članka, ko-ji nije plaćen u roku, plaća se zakonska zatezna kamata.

Sredstva ostvarena od zakupa prihod su župa-nije i općine u omjeru 50:50.

Županijski ministar će propisati uvjete i način korištenja sredstava iz stavka l. ovog članka.

Članak 31.

Poljoprivredno zemljište ovisno o vrsti koriš-tenja zemljišta daje se u zakup na rok do 25 godi-na za dugogodišnje nasade, a za ostale vrste koriš-tenja do 10 godina.

Ako na zemljištu već postoje nasadi rok zakupa je dok nasadi ne budu amortizirani, a na-jduže 25 godina.

Članak 32.

Poljoprivredno zemljište daje se u zakup jav-nim natječajem.

Odluku o raspisivanju javnog natječaja za za-kup poljoprivrednog zemljišta donosi općinsko vijeće, na čijem se području zemljište nalazi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Natječajni postupak provodi Komisija za dod-jelu poljoprivrednog zemljišta u zakup.

Komisiju iz stavka 3.ovog članka imenuje op-ćinsko vijeće na prijedlog općinske službe, na vri-jeme od 4 godine.

Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi općinsko vijeće, na prijedlog Komisije iz stavka 3.ovog članka, uz suglasnost Ministarstva.

Stručne poslove u svezi s prikupljanjem pot-rebne dokumentacije za zakup poljoprivrednog zemljišta obavlja općinska služba.

Članak 33.

Prvenstveno pravo zakupa imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju iz članka 32. ovoga zakona i to sljedećim redoslije-dom:

- fizičke i pravne osobe koje se bave proiz-vodnjom sjemenskog i sadnog materijala, s prebivalištem na području općine gdje se poljoprivredno zemljište nalazi,

- fizičke i pravne osobe koje se bave poljop-rivrednom proizvodnjom, s prebivalištem na području općine gdje se poljoprivredno zemljište nalazi,

- poljoprivrednik čije zemljište u vlasništvu ili zakupu graniči sa zemljištem koje se da-je u zakup,

- poljoprivrednik čije je zemljište u vlasniš-tvu ili zakupu bliže zemljištu koje se daje u zakup;

- prethodni zakupoprimci ukoliko su izmirili svoje obveze po dosadašnjim ugovorima i ukoliko nisu do sada evidentirani kao ne-savjesni korisnici poljoprivrednog zemljiš-ta.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju prven-stveno pravo zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvate najvišu cijenu postignutu nat-ječajem od strane ponuđača koji ispunjava natje-čajne uvjete i da ponudi prilože gospodarski prog-ram.

Ako više osoba iz stavka 1. ovoga članka ima jednake uvjete, poštujući redoslijed, prednost se daje osobi koja će se baviti ekološkom proizvod-njom poljoprivrednih proizvoda.

Gospodarski program sadrži: podatke o podno-sitelju zahtjeva, opis gospodarstva, namjenu koriš-tenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehničke karakteristike gospodarskog programa i potrebnu mehanizaciju, za obradu zemljišta koje je predmet zakupa i kalkulaciju troškova i prihoda te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.



Članak 34.

Na osnovi odluke o izboru najpovoljnijeg po-nuditelja na natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta, općinski načelnik i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu.

Općinska služba dužna je primjerak ugovora o zakupu dostaviti zemljišnoknjižnom odjelu općin-skog suda radi upisa ugovora o zakupu i mjesno nadležnom katastarskom uredu. Na osnovi sklopljenog ugovora o zakupu u posjed poljoprivrednog zemljišta zakupoprimca uvodi općinska služba.

Članak 35.

Ugovor o zakupu sadrži obvezno odredbe koje se odnose na:

- podatke iz zemljišne knjige i katastra nek-retnina o poljoprivrednom zemljištu,

- vrijeme trajanja zakupa, - visinu i rok plaćanja zakupnine, - opis i vrijednost objekata, uređaja i nasada,

te način njihova održavanja, - vrijeme amortizacije nasada, - prava i obveze zakupoprimca, - namjenu korištenja zakupljenog zemljišta, - razloge za otkaz ugovora, - razloge za prestanak ugovora.

Članak 36.

Ugovor o zakupu mora biti sklopljen u pisa-

nom obliku. Ako nije sklopljen u pisanom obliku nema pravnog učinka.

Članak 37.

Ugovor o zakupu na određeno vrijeme presta-je istekom vremena na koje je sklopljen.

Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta može u svako vrijeme sporazumno prestati. Ugo-vor o zakupu prestaje ako zakupljeno poljoprivre-dno zemljište prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene ili ranije ako se zemljište koris-ti suprotno odredbama ugovora ili ovoga zakona.

U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zakupop-rimac je dužan u roku od 6 mjeseci od dana pres-tanka ugovora o zakupu predati u posjed zemljište vlasniku.

Članak 38.

Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu u slučaju ako zakupoprimac:

- ne plati zakupninu,

- ne koristi poljoprivredno zemljište kao do-bar gospodar,

- koristi poljoprivredno zemljište suprotno gospodarskom programu,

- obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora,

- daje zakupljeno zemljište u podzakup ili na korištenje drugoj osobi,

- protivno odobrenju zakupodavca izvrši in-vesticijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenog gospodarenja ili promjeni vrstu korištenja poljoprivrednog. zemljišta,

- obavlja aktivnosti suprotno zakonskim propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja, te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vri-jednosti.

Članak 39.

Po prestanku ugovora o zakupu poljoprivred-

nog zemljišta zakupoprimac može u roku od 6 mjeseci:

- uzeti one dijelove opreme i građevine koje je on podigao,

- tražiti naknadu stvarne vrijednosti opreme koja se može utvrditi za opremu koju nije moguće odnijeti, vegetacije koju je zasadi-o, te instalacija i zahvata za zaštitu zemljiš-ta koji su poboljšali kakvoću poljoprivred-nog zemljišta, ako je zasadio nasade i pos-tavio navedene uređaje i objekte uz suglas-nost zakupodavca,

- ako nije postignut dogovor sa zakupodav-cem srušiti i ukloniti na vlastiti trošak bez potraživanja naknade građevinske objekte privremenog karaktera koje je podigao. U slučaju neizvršenja ove obveze, rušenje ili uklanjanje može izvršiti zakupodavac na teret zakupoprimca.

Ako zakupoprimac zasadi nasade ili izgradi uređaje i objekte bez odobrenja zakupodavca, ne-ma pravo na povrat neamortizirane vrijednosti nasada prestankom ugovora o zakupu.

Prestankom zakupa zakupodavac ima pravo na zasađene nasade i izgrađene objekte i uređaje, a zakupoprimcu mora platiti njihovu još neamortizi-ranu vrijednost, ako su nasadi, odnosno objekti i uređaji napravljeni s njegovom suglasnošću.

Nasadi, objekti i uređaji pripadaju zakupo-davcu bez odštete ako su bili zasađeni i izgrađeni bez njegova odobrenja. Zakupodavac ima pravo ukloniti uređaje kod kojih je to moguće bez štete.



Članak 40.

Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta koji nije reguliran odredbama ovoga Za-kona, primjenjuju se propisi o obveznim odnosi-ma.

Članak 41.

Ako su se na poljoprivrednom zemljištu na dan sklapanja ugovora o zakupu nalazili nasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vri-jednost krivnjom zakupoprimca, zakupodavcu pripada naknada za umanjenu vrijednost tih nasa-da.

Ako su nasadi uklonjeni, zakupodavcu pripada naknada koja odgovara vrijednosti tih nasada u vrijeme sklapanja ugovora.

Zakupoprimac nema pravo na povrat neamor-tizirane vrijednosti trajnih nasada na poljoprivred-nom zemljištu, ako zakupni odnos prestaje na nje-gov zahtjev ili njegovom krivnjom.

Članak 42.

U slučaju da fizička ili pravna osoba, općin-skoj službi, podnese zahtjev za zakup poljoprivre-dnog zemljišta za koji nije raspisan javni natječaj, općinska služba procjenjuje da li postoji javni in-teres za taj zakup.

Pri procjeni zahtjeva iz stavka I. ovog članka uzima se li obzir naročito da li je projekt za čiju je realizaciju potreban zakup poljoprivrednog zem-ljišta, predviđen Programom razvoja poljoprivrede u Hercegbosanskoj županiji.

Općinska služba podnosi zahtjev Ministarstvu za dobivanje ovlaštenja za pregovore općinskog načelnika sa ponuđačem, ukoliko ocijeni da posto-ji javni interes za zakup.

Ministarstvo u što kraćem roku obavještava općinsku službu o tome da li odobrava davanje ovlaštenja.

Općinski načelnik ne može sklopiti ugovor o zakupu na temelju samoinicijativne ponude ukoli-ko ne dobije ovlaštenje od Ministarstva i u tom slučaju zakup se dodjeljuje sukladno postupku propisanom ovim zakonom.

Članak 43.

Općinsko vijeće donosi program korištenja poljoprivrednog zemljišta za svoje područje (u daljnjem tekstu: Program) uz suglasnost Vlade Hercegbosanske županije.

Program treba sadržavati: - ukupnu površinu poljoprivrednog zemljiš-

ta,

- podatke o dosadašnjem korištenju poljop-rivrednim zemljištem,

- površine određene za koncesiju, - površine određene za zakup. - Površine poljoprivrednog zemljišta utvrđu-

ju se u Programu prema podacima iz katas-tra zemljišta.

Članak 44.

Do donošenja Programa, općine mogu davati poljoprivredno zemljište u zakup na vrijeme od godinu dana, po postupku propisanom odredbama ovog Zakona.

Članak 45.

Na zemljištu uređenom putem komasacije ne može se vršiti usitnjavanje parcela.

Na obradivom poljoprivrednom zemljištu koje nije uređeno putem komasacije, fizička dioba par-cele može se vršiti samo ako se načini parcela na-jmanje od 0,5 ha odnosno u kraškim krajo1icima 0,2 ha, osim ako to zahtijeva opći interes utvrđen ovim zakonom.

2. Uporaba pašnjaka

Članak 46.

Pašnjak je zemljište obraslo prirodnom paš-njakom vegetacijom koja služi za ispašu stoke. Pašnjakom, u smislu ovog zakona, se smatraj zemljište koje služi za izgon, odnosno odmaranje stoke (utrine).

Članak 47.

Pašnjacima upravljaju općine. Pašnjak u vlasništvu fizičkih osoba koriste

njihovi vlasnici sukladno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega.

Članak 48.

Iznimno, pašnjak se može privesti drugoj kul-turi, ako se time postiže racionalnija i ekonomič-nija uporaba zemljišta, ako promjena kulture neće dovesti do erozije i ispiranja zemljišta i ako se ne ometa normalna uporaba drugih pašnjaka.

Privođenje pašnjaka drugoj kulturi vrši se na temelju ekonomsko-tehničke dokumentacije i miš-ljenja znanstveno-stručne institucije iz područja poljoprivrede, uz prijavljanje suglasnosti općinske službe; za pašnjake u vlasništvu fizičkih osoba.

Članak 49.

Granice pašnjaka utvrđuje općina Ha čijem području se ti pašnjaci nalaze.

Općinska služba je dužna voditi katastar paš-njaka.



Županijski ministar donosi naputak o načinu vođenja katastra pašnjaka.

Članak 50.

Uporabu pašnjaka utvrđuje općina na čijem se području nalazi pašnjak.

Kod utvrđivanja uvjeta iz stavka 1. ovog član-ka, moraju se osigurati zaštita i uređenje pašnjaka, kao i opravdani interesi korisnika pašnjaka.

Članak 51.

U uporabi pašnjaka, prednost ispaše stoke imaju fizičke osobe koje su ranije koristile taj pa-šnjak.

Članak 52.

Visinu naknade za uporabu pašnjaka (pašari-na) utvrđuje općina, na početku svake godine.

Naknada za uporabu pašnjaka uplaćuje se na proračun općine i prihod su općine.

Sredstva iz stavka 2. ovog članka mogu se ko-ristiti samo za unapređenje pašnjaka.

Odredbe stavka I. ovog članka ne odnose se na pravne i fizičke osobe koje koriste pašnjak po os-novu zakupa ili koncesije, za površine pod zaku-pom ili koncesijom.

Članak 53.

Korisnik pašnjaka je dužan da na vodama za napajanje stoke, koje se nalaze na pašnjacima, dozvoliti napajanje stoke i držateljima stoke koji te pašnjake ne koriste, a prirodno su upućeni na iskorištavanje vode na tim pašnjacima.

Članak 54.

Na pašnjacima koji se nalaze iznad prirodne gornje granice šumske vegetacije ili su nastali po-tiskivanjem šuma u njenim gornjim dijelovima, općina određuje rokove početka i završetka ispa-še.

Zabranjena je ispaša stoke prije, odnosno pos-lije određenih rokova ispaše iz stavka 1. ovog članka.

Članak 55.

Općina donosi pobliže propise o uvjetima i načinu uporabe vodopoja na pašnjacima.

Članak 56.

Sukladno odredbama ovog zakona, koje se odnose na pašnjake, a koji se nalaze na upravlja-nju i uporabi kod poduzeća, pravo raspolaganja stječe općina na čijem se području nalazi pašnjak.

3. Zabrana nomadske ispaše ovaca

Članak 57.

Radi zaštite poljoprivrednih kultura i radi spr-ječavanja pojave i širenja zaraznih bolesti životi-nja, te radi zaštite zdravlja ljudi od zoonoza koje se sa ovaca mogu prenijeti na ljude, zabranjuje se nomadska ispaša ovaca, ovnova i janjadi (u dalj-njem tekstu: ovce), na poljoprivrednom zemljištu.

Pod nomadskom ispašom ovaca u smislu ovog zakona, smatra se ispaša ovaca gonjenjem preko poljoprivrednog zemljišta, ispaša ovaca na poljop-rivrednom zemljištu izvan mjesta prebivališta, odnosno sjedišta držatelja ovaca, ako ovim zako-nom nije drukčije određeno.

Članak 58.

Držiteljem ovaca u smislu ovog zakona smatra se vlasnik, odnosno korisnik ovaca kao i druge osobe koje napasaju ovce.

Članak 59.

Ne smatra se nomadskom ispašom ovaca, u smislu ovog zakona, uobičajena ispaša ovaca na pašnjacima kojim upravljaj u općine i ispaša ova-ca na zemljištu koje je vlasništvo držatelja ovaca ili je zemljište uzeo u zakup ili koncesiju.

Članak 60.

Nomadskom ispašom u smislu članka 57. sta-vak 2. ovog zakona ne smatra se ispaša ovaca na pašnjacima pod uvjetom da s.e doprema ovaca na ispašu i otprema ovaca vrši prijevoznim sredstvi-ma i daje držatelj ovaca zaključio ugovor sa zaku-podavateljem zemljišta za ispašu ovaca na tom zemljištu, te da držatelj ovaca ima putovnicu za životinje (svjedodžbu o zdravstvenom stanju živo-tinja).

Ugovor iz stavka 1. ovog članka mora sadržati podatke o zakupodavatelju i zakupoprimatelju zemljišta o vremenu za koje je ugovorena ispaša, o broju ovaca koje se mogu napasati, o veličini zemljišta i mjestu gdje se to zemljište nalazi.

Ugovor iz stavka 1. ovog članka registrira se kod općinske službe u mjestu ispaše ovaca.

Držatelj ovaca dužan je prijaviti se veterinar-skoj stanici u mjestu ispaše.

Članak 61.

Županijski ministar će donijeti propis kojim će se detaljnije odrediti elementi zabrane nomadske ispaše ovaca.

IV - NADZOR

Članak 62.

Nadzor nad izvršenjem ovog zakona i propisa donesenih na temelju njega, vrši Ministarstvo.


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE Inspekcijski nadzor obavljaju županijski poljop-rivredni inspektori i općinski poljoprivredni in-spektori.

Članak 63.

Poljoprivredna inspekcija nadzire osobito: da li se obradivo poljoprivredno zemljište obrađu-je ne umanjujući njegovu vrijednost, zaštitu zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljop-rivredne svrhe, ako takvo iskorištavanje nije doz-voljeno po ovom Zakonu ili propisu izdanom na osnovi njega, održavanje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije, provođenje odredaba o promjeni namjene poljop-rivrednog zemljišta, korištenje sredstava odobrenih za provođenje mje-ra osposobljavanja i uređenja poljoprivrednog zemljišta, održavanje zemljišta iz članka 4. stavka 1. Ovoga zakona, sposobnim za poljoprivrednu proizvod-nju,

8. Korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Članak 64.

Županijska poljoprivredna inspekcija usklađu-je rad općinske poljoprivredne inspekcije, utvrđu-je smjernice za njihov rad i za provođenje određe-nih propisa i mjera, daje upute, organizira i potiče stručno usavršavanje i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije rada. Županijska poljoprivredna inspekcija može obav-ljati neposredni nadzor iz nadležnosti općinske poljoprivredne inspekcije.

Članak 65.

Kad je li javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere, odnosno spriječiti štetu koja bi mogla nastat, rješenjem poljoprivrednog inspektora može se odrediti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

V - KAZNENE ODREDBE

Članak 66.

Novčanom kaznom od 5.000 - 50.000 KM ka-znit će se za gospodarski prijestup pravna osoba, ako:

1. koristi poljoprivredno zemljište u nepoljo-privredne svrhe prije donošenja planova prostornog uređenja (Članak 8. ovog zako-na);

2. mijenja namjenu poljoprivrednog zemljišta ili ga koristi u nepoljoprivredne svrhe prije donošenja plana prostornog uređenja kojim

se tom zemljištu utvrđuje namjena (Članak 11. stavak 1. ovog zakona);

3. koristi poljoprivredno zemljište u nepoljo-privredne svrhe za privremene namjene bez poljoprivredne suglasnosti Ministar-stva (Članak 11. stavak 2. ovog zakona);

4. počne koristiti poljoprivredno zemljište u nepoljoprivredne svrhe prije izvršene upla-te naknade (Članak 12.stavak 2. ovog za-kona); .

5. obavlja privođenje zemljišta prvobitnoj ili drugoj namjeni, odnosno osposobljava ga za poljoprivrednu proizvodnju bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta na koji nije dana suglasnost Ministarstva ili ako reku1tivaciju ne vrši po projektu (Čla-nak 15. ovog zakona);

6. postupa suprotno članku 19.ovog zakona; 7. proizvodi poljoprivredne proizvode na po-

ljoprivrednom zemljištu na kome je zabra-njena ili ograničena proizvodnja i uporaba sredstava za zaštitu bilja i drugih sredstava (Članak 20. stavak 3. ovog zakona);

8. vrši usitnjavanje parcela na zemljištu ure-đenom putem komasacije (Članak 45. sta-vak 1. ovog zakona);

9. ne održava redovito sustav za natapanje (Članak 27. Ovog zakona);

Za gospodarski prijestup iz stavak 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba li pravnoj osobi, novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM.

Članak 67.

Novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM, ka-znit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne vodi evidenciju o poljoprivrednom zem-ljištu koje koristi ili kojim upravlja, odnos-no kojim raspolaže (Članak 5. stavak 1. ovog zakona);

2. koristi izvađeni i sačuvani rodni i potenci-jalno rodni sloj zemljišta suprotno odred-bama članka 14. stavak 2. ovog zakona;

3. ne vrši ispitivanje rodnosti zemljišta (Čla-nak 21. stavak 1. ovog zakona);

4. vrši ispašu stoke prije, odnosno poslije od-ređenih rokova (Članak 54. stavak 2. ovog zakona);

5. koristi poljoprivredno zemljište za no-madsku ispašu ovaca (Članak 57. ovog za-kona);

Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 100 do 500 KM.



Članak 68.

Novčanom kaznom od 300 do 2.000 KM kaz-nit će se za prekršaj pojedinac ako:

1. mijenja namjenu poljoprivrednog zemljišta ili ga koristi u nepoljoprivredne svrhe prije donošenja plana prostornog uređenja kojim se tom zemljištu utvrđuje namjena (Članak 11. stavak 1. ovog zakona);

2. koristi poljoprivredno zemljište u nepoljo-privredne svrhe za privremene namjene bez poljoprivredne suglasnosti Ministar-stva (Članak 11. stavak 2. ovog zakona);

3. počne koristiti poljoprivredno zemljište u nepoljoprivredne svrhe prije izvršene uplate naknade (Članak 12.stavak 2.ovog zakona);

4. koristi izvađeni i sačuvani i potencijalno rodni sloj zemljišta, suprotno odredbama članka 14. stavka 2.ovog zakona;

5. obavlja privođenje zemljišta prvobitnoj ili drugoj namjeni, odnosno osposobljava za poljoprivrednu proizvodnju bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta ili ako rekultivaciju ne vrši po projektu (Čla-nak 17. ovog zakona);

6. postupa suprotno članku 19. ovog zakona; 7. proizvodi poljoprivredne proizvode na po-

ljoprivrednom zemljištu na kojem je zab-ranjena ili ograničena proizvodnja i upora-ba sredstava za zaštitu bilja i drugih sreds-tava (Članak 20. stavak 3. ovog zakona);

8. vrši privođenje pašnjaka drugoj kulturi bez ekonomsko-tehničke dokumentacije i miš-ljenja stručnoznanstvene institucije iz pod-ručja poljoprivrede i bez suglasnosti općin-ske službe za pašnjake u vlasništvu fizičkih osoba (Članak 48. stavak 2. ovog zakona);

9. vrši ispašu stoke prije, odnosno poslije od-ređenih rokova (Članak 54. stavak 2. ovog zakona);

10. koristi poljoprivredno zemljište za no-madsku ispašu ovaca (Članak 57. ovog za-kona);

Članak 69.

Novčanom kaznom od 300 do 1.000 KM, ka-znit će se za prekršaj odgovorna osoba u organu uprave ako se ne vode evidencije o neobrađenom zemljištu i zemljištu koje je promijenilo namjenu i osoba mjerodavna za izdavanje odobrenja za iz-gradnju objekata ili izvođenje radova odnosno izdavanje 1ješenja za eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odlaganje jalovine, pepela, šljake i drugih štetnih i opasnih tvari, ako

izda odobrenje za izgradnju objekata, odnosno izvođenje radova bez dokaza o plaćenoj naknadi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta i ako izvrši (cijepanje) fizičku diobu parcela manju od 0,5 ha, odnosno 0,2 .ha (Članak 5.stavak 2., Članak 18. i Članak 45.stavak 2. ovog zakona).

Članak 70.

Pored kazne za gospodarski prijestup iz članka 66.,odnosno za prekršaj iz članka. 67. i 68. ovog-zakona može se počinitelju izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta kada su ti predmeti upotreb-ljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje ili su nas-tali izvršenjem gospodarskog prijestupa, odnosno prekršaja, kao i zaštitna mjera oduzimanja imo-vinske koristi postignute izvršenjem gospodarskog prijestupa odnosno prekršaja.

VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Do donošenja planova prostornog uređenja, trajna promjena namjene poljoprivrednog zemljiš-ta, od 1. do 6.

Katastarskog, odnosno bonitetnog razreda, u nepoljoprivredne svrhe može se vršiti samo izuze-tno, na temelju odluke općinskog vijeća uz pret-hodno pribavljeno mišljenje mjerodavnog organa.

Ministarstvo daje mišljenje iz stavka t. ovog članka za izgradnju:

- gospodarskih objekata, - vodenih akumulacija, - željezničkih pruga, - prometnica, - pošumljavanja. Općinska služba daje mišljenje iz stavka 1.

ovog članka za izgradnju svih ostalih objekata.

Članak 72.

Odredbe ovog zakona o plaćanju naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljop-rivredne svrhe i o pribavljanju poljoprivredne sug-lasnosti ne primjenjuju se na zemljište koje je proglašeno građevinskim do 23.prosinca 1975.godine kao dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti i korištenju poljoprivrednog zemljišta ("Službeni list SRBiH", broj 375).

Članak 73.

Prava i obveze pravnih osobe s državnim ka-pitalom s pravom korištenja poljoprivrednog zem-ljišta, po .privatizaciji, prestanku ili likvidaciji istih prelaze na općinu.



Članak 74.

Županijski ministar donije će propise predvi-đene ovim zakonom u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 75.

Na poljoprivrednom zemljištu gdje je izvršena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih sirovina prije stupanja na snagu ovog zakona, ko-risnici ovih sirovina dužni su da u roku od pet go-dina izvrše rekultivaciju tog zemljišta i privesti ga prvobitnoj namjeni po Projektu o rekultivaciji u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a sukladno s člankom 15. ovog za-kona.

Članak 76.

Danjom stupanja na snagu ovog zakona pres-taje primjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 10/98).

Članak 77.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od da-na objavljivanja u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-89.2.2/05 Tomislavgrad, 30. 11. 2005. godine


***

Temeljem članka 26. stavak f) Ustava Her-cegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ" broj: 3/96, 9/04 i 10/05), te Zakona o Proračunima – Budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH" broj: 20/98), Zakona o Proračunu Hercegbosanske županije ("narodne novine HBŽ" broj: 13/98) i poslovnika Skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ" broj: 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05), Skupštine Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 23. studenog 2005. go-dine donosi

REBALANS PRORAČUNA Hercegbosanske županije za 2005. godinu

I – OPĆI DIO

Članak 1.

Rebalans Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu sastoji se od:

OPIS PRORAČUN ZA 2005. GODINU

REBALANS PRORAČUNA

ZA 2005. GODINU

INDEKS 3:2

1 2 3 4 I PRIHODI i PRIMICI II UKUPNI IZDACI

38.979.173

38.979.173

38.979.757

38.979.757

89,73 89,73

RAZLIKA 0 0

Članak 2.

Prihodi i izdaci po grupama utvrđuje se u Bi-lanci prihoda i izdataka za 2005. godinu kako sljedi. II – POSEBNI DIO

Članak 3.

Izdaci u proračunu u iznosu od 34.976,757 KM, raspoređuju se po korisnicima u posebnom dijelu proračuna, kako sljedi: I. UKUPNI IZDACI 34.976.757 II. TEKUĆA RAZLIKA 450.000 III. TEKUĆI IZDACI 32.274.431 IV. KAPITALNI IZDACI



PRIHODI I PRIMITCI-OPĆI DIO REBALANS EKONOMSKI PRIHODI PRORAČUN Rebalans Rebalansirani

KOD 2005 Umanj.Poveć. PRORAČUN1 2 4 5 6

710000 I-POREZNI PRIHODI 27.551.475 655.280 26.896.195 0

711000 POREZ NA DOBIT POJEDINACA I PODUZEĆA 1.231.900 168.350 1.063.550711111 POREZ NA DOBIT OD PRIVR.I PROFESINONALNE DJEL. 53.350 22.350 31.000

711115 POREZ NA PRIHOD OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA 106.700 54.000 160.700



711211 POREZ NA DOBIT 1.071.850 200.000 871.850713000 POREZ NA PLAĆU I RADNU SNAGU 2.240.700 20.000 2.220.700

713111 POREZ NA PLAĆU I DRUGA OSOBNA PRIMANJA 1.867.250 200.000 1.667.250

713112 POREZ NA PLAĆU OD FIZIČKIH OSOBA 0

713113 POREZ NA DODATNA PRIMANJA 373.450 180.000 553.450714000 POREZ NA IMOVINU 480.150 20.000 460.150

714111 POREZ NA IMOVINU 320.100 0 320.100

714131 POREZ NA PROMET NEPOKRETNOSTI 160.050 20.000 140.050715000 POREZ NA PROMET PROIZVODA I USLUGA 23.598.725 546.930 23.051.795

715121 POREZ NA PROMET NAFTE I NAF.DERIV. TB 1 5.950.000 276.930 5.673.070

715122 POREZ NA PROMET DUHANA I DUHAN.PRERAĐEVINA 2.134.000 60.000 2.074.000

715123 POREZ NA PROMET ALKOHOLA I ALKOH.PIĆA 580.000 20.000 560.000

715124 POREZ NA PROMET BEZALKOHOLNIH PIĆA 880.000 30.000 850.000

715125 POREZ NA PROMET KAVE 400.000 20.000 380.000

715126 POREZ NA PROMET PIVA 849.200 30.000 819.200

715129 KAZNENA KAMATA 80.025 80.025

715131 POREZ NA PROMET PO TARIFNOM BROJU 1. 2.667.500 0 2.667.500

715132 POREZ NA PROMET PO TARIFNOM BROJU 2. 1.750.000 0 1.750.000

715137 KAZNENA KAMATA 128.000 140.000 268.000

715141 POREZ NA PROMET USLUGA 3.250.000 0 3.250.000

715211 POREZ NA DOBITKE OD IGRARA NA SREĆU 90.000 0 90.000

715913 POREZ NA PROMET ENERGENATA IZ TB 2. 1.500.000 0 1.500.000

715914 PP PR.POLJ.RIB. I PR. KOJI SLUŽE ZA LJ.ISHRANU TB2. 1.390.000 0 1.390.000

715915 POR.NA PROM. OSN.PROIZ.ZA GRAĐEVINAR. IZ TB 1.950.000 250.000 1.700.000719000 OSTALI POREZI 100.000 100.000

719111 OSTALI POREZI OBRAZOVANJE 0

719111 OSTALI POREZI 100.000 100.000 0720000 II-NEPOREZNI PRIHODI 8.946.698 2.866.136 6.080.562 0

721000 PR.OD PODUZ.AKT.I IMOV. I PRIH. OD P-TEČ.RAZLIKA 3.913.180 2.010.136 1.903.044

721111 PRIH.OD DIVIDENDI I UDJELA U PROFITU U JAVNIM PODUZEĆIMA I INSTITUCIJAMA 3.379.680 2.010.136 1.369.544

721112 PRIHODI OD EKSPLOATACIJE PRIROD.RESURSA 320.100 320.100

721231 OSTALI PRIHODI OD IMOVINE 213.400 213.400722000 NAKN.I PRISTOJBE I PRIH.OD PRUŽANJA JAVN.USL. 4.703.518 756.000 3.947.518

722111 TAKSE NA RJEŠENJA 0 0

722121 ŽUPANIJSKE ADMINISTRATIVNE PRISTOJBE 53.350 15.000 38.350

722122 ŽUPANIJSKE PRISTOJBE-POLAGANJE VOZ.ISPITA 0

722123 ŽUPANIJSKE PRISTOJBE-IZD.DOKUMUMENATA 0

722221 ŽUPANIJSKE SUDSKE NAKNADE 853.600 100.000 753.600

722421 ŽUPANIJSKE NAKNADE 16.005 9.000 25.005

722429 OSTALE ŽUPANIJSKE NAKNADE 533.500 50.000 483.500

722521 VODNA NAKNADA PRI REGISTRACIJI VOZILA 64.020 0 64.020

722522 POSEBNA VODNA NAKNADA ZA ISKORIŠT. VODE 106.700 50.000 56.700

722523 POSEBNA VODNA NAKNADA ZA ZAŠTITU VODA 5.293 0 5.293

722531 NAKNADA ZA UPORABU PUT.ZA VOZILA PRAV.OSOB. 106.700 0 106.700

722532 NAKNADA ZA UPORABU PUT.ZA VOZILA GRAĐANA 266.750 0 266.750

722533 NAKNADA ZA PUTOVE IZ CIJENE NAFTNIH DERIVATA 1.280.400 150.000 1.130.400

722541 NAKNADA ZA KORIŠTENJE OPĆE KOR. FUNKCIJA ŠUMA 266.750 0 266.750

722545 SREDSTVA ZA JEDINSTVENU BIOLOŠKU REPR.ŠUMA 160.050 50.000 110.050



722599 OSTALE NAKNADE 213.400 100.000 113.400

722611 PRIHODI OD PRUŽANJA USLUGA GRAĐANIMA 777.000 250.000 527.000 0

723000 NOVČANE NAKNADE(NEPOREZNI PRIHODI) 330.000 100.000 230.000723121 NOVČANE NAKNADE PO ŽUPANIJSKIM PROPISIMA 330.000 100.000 230.000

723129 OSTALI PRIHODI 0 0730000 III-TEKUĆE POTPORE 2.481.000 481.000 2.000.000

732000 TEKUĆE POTPORE 2.481.000 481.000 2.000.000 UKUPNI PRIHODI(I+II+III) 38.979.173 4.002.416 34.976.757 0810000 IV-PRIMICI FINANCIRANJA 0

814100 DUGOROČNI KREDITI I ZAJMOVI 0

815000 KREDITNA SREDSTVA 0 UKUPNO(I+II+III+IV) 38.979.173 4.002.416 34.976.757 RASHODI IZDACI-OPĆI DIO REBALANS EKONOMSKI RASHODI PRORAČUN Rebalans Rebalansirani

KOD 2005. Umanj.poveć. PRORAČUN1 2 4 5 6

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 38.979.173 4.002.416 34.976.757 DEFICIT PRETHODNE GODINE 0600000 II TEKUĆA REZERVA 400.000 50.000 450.000610000 III TEKUĆI IZDACI 34.739.673 2.465.242 32.274.431611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 21.580.231 170.262 21.750.493

611100 BRUTO PLAĆE 17.546.203 75.937 17.622.140611110 NETO PLAĆE I NAKNADE PLAĆA 11.501.221 40.625 11.541.846611120 POREZI NA PLAĆE 575.062 2.037 577.099611125 POREZ ZA ZAŠT.OD PRIR.I DR.NESREĆA 57.559 205 57.764611130 DOPRINOSI NA TERET UPOSLENIH 5.412.361 33.070 5.445.431

611200 NAKNADE TOŠKOVA UPOSLENIH I SKUPŠT.ZASTUPN. 4.034.028 94.325 4.128.353611210 NAKNADA ZA PRIJEVOZ NA POSAO I S POSLA 802.800 660 803.460611221 NAKNADA ZA TOPLI OBROK 2.350.788 465 2.351.253611224 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR 485.700 1.200 486.900611225 OTPREMNINE ZA ODLAZAK U MIROVINU 102.000 0 102.000611226 JUBILARNE NAGRADE(OSNOVNE ŠKOLE 2004.) 62.000 62.000611227 NAKNADE U SLUČAJU SMRTI I INVALIDITETA 130.500 30.000 160.500611240 NAKNADE SKUPŠTINSKIM ZASTUPNICIMA I PAUŠAL 162.240 0 162.240

612100 DOPRINOS POSLODAVCA 1.944.877 12.065 1.956.942613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 4.046.565 306.931 4.353.496

613100 PUTNI TOŠKOVI 149.220 44.600 193.820613110 PUTNI TOŠKOVI U ZEMLJI 128.400 40.600 169.000613120 PUTNI TROŠKOVI U INOZEMSTVU 20.820 4.000 24.820

613200 IZDACI ZA ENERGIJU 399.850 87.300 487.150613211 IZDACI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU 198.450 21.900 220.350613212 IZDACI ZA CENTRALNO GRIJANJE 201.400 65.400 266.800

613300 KOMUNALNE USLUGE 427.720 40.200 467.920613321 IZDACI ZA VODU, KANALIZACIJU I ODVOZ SMEĆA 82.390 6.550 88.940



613322 IZDACI ZA TELEFONSKE I POŠTANSKE USLUGE(PTT) 345.330 33.650 378.980613400 IZDACI ZA MATERIJAL 339.950 17.414 357.364

613410 IZDACI ZA ADMINISTRATIVNI MATERIJAL 258.310 13.515 271.825613430 IZDACI ZA OBRAZOVNI MATERIJAL 30.340 3.899 34.239613450 MATERIJAL ZA JAVNI RED I SIGURNOST 18.000 0 18.000613484 MATERIJAL ZA ČIŠĆENJE I PREHR.MATERIJAL 33.300 0 33.300

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 343.550 47.925 391.475613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREME 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 239.500 14.462 253.962613800 IZDACI ZA OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 93.850 0 93.850

613900 UGOVORENE USLUGE,INFORMIRANJE,REPREZENT. VANJSKA SURADNJA,HONORAR I POREZ 2.052.925 55.030 2.107.955

613910 IZDACI ZA INFORMIRANJE I REPREZENTACIJU 174.100 0 174.100613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 84.600 8.000 92.600613941 USLUGE PRIM.ZDRAVSTVENE ZAŠTITE-LIJEČ.PREGLED. 30.000 0 30.000

613972 IZDACI ZA USLUGE PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 968.754 74.352 1.043.106

613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 295.471 22.678 318.149

613991 OSTALE NESPOMENUTE USLUGE I DADŽBINE-USLUGE TEKUĆEG ODRŽAVANJA CESTA 500.000 50.000 450.000

614000 TEKUĆI PRIJENOSI 6.941.000 2.825.000 4.116.000614116 POTPORE OPĆINAMA 350.000 200.000 150.000

614118 POTPORE ZA VISOKO ŠKOLSTVO, ZAVOD ZA ŠKOLSTVO I STUD.DOMOVI 600.000 50.000 650.000

614121 POTPORE ZA KULTURU 180.000 0 180.000614122 POTPORE ZA ŠPORT 90.000 0 90.000614123 POTPORE ZA ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE 300.000 250.000 50.000614221 POMOĆ ZA UPOŠLJAVANJE PRIPRAVNIKA 180.000 65.000 115.000614231 BENIFICIJE ZA SOCIJALNU ZAŠTITU 756.000 100.000 656.000

614232 IZDACI ZA VOJENE INVALIDE,RANJENE BRANITELJE I OBITELJI POGINULIH BRANITELJA 300.000 100.000 200.000

614233 IZDACI ZA RASELJENE OSOBE 1.500.000 380.000 1.120.000614234 STIPENDIRANJE STUDENATA 30.000 20.000 10.000614229 PORODILJSKI DOPUST 510.000 460.000 50.000614239 OSTALE POTPORE POJEDINCIMA 0614323 POTPORE ZA PARLAMENTARNE POLITIČKE STRANKE 90.000 0 90.000614324 TRANSFER UDRUGAMA GRAĐANA 145.000 35.000 110.000

614311 POTPORE NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA-AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU 100.000 50.000 150.000

614413 POTICAJ INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI, OBRTNIŠTVU,MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU 540.000 465.000 75.000

614414 POTICAJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI 1.000.000 800.000 200.000

614811 NAKNADE ZA POVRAT VIŠE NAPLAĆENIH SREDSTAVA 270.000 190.000 80.000

614815 IZVRŠENJE SUDSKIH PRESUDA ZA NEISPL.PLAĆE 140.000 140.000615000 KAPITALNI PRIJENOSI 227.000 129.500 97.500

615100 KAPITALNI PRIJENOSI DRUGIM NIVOIMA VLASTI 0615110 KAPITALNI PRIJENOSI DRUGIM NIVOIMA VLASTI 0615116 KAPITALNI PRIJENOSI OPĆINAMA 177.000 129.500 47.500

615200 KAPITALNI PRIJENOSI POJEDINCIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA 50.000 0 50.000

615211 KAPITALNE POTPORE POJEDINCIMA 50.000 0 50.000616000 IZDACI ZA KAMATE I OSTALE NAKNADE 0



616200 DOMAĆE KAMATE I NAKNADE 0616300 INOZEMNE KAMATE 0

820000 IV KAPITALNI IZDACI 3.839.500 1.587.174 2.252.326821200 NABAVKA GRAĐEVINA 338.500 250.000 88.500821300 NABAVKA OPREME-UREDSKA 143.500 27.324 116.176821300 NABAVKA OPREME-PRIJEVOZNA 237.500 121.950 115.550821411 NABAVKA ROBNIH REZERVI 0821500 STUDIJE IZVEDIVOSTI PROJEKTNE DOKUMENTACIJE 470.000 410.000 60.000821622 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE CESTA I MOSTOVA 2.100.000 600.000 1.500.000821624 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE ZGRADA 494.000 146.900 347.100821629 OSTALO INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE 45.000 35.000 10.000823100 OTPLATA KREDITA 11.000 4.000 15.000

BROJ UPOSLENIH 1.619 1.619

RAZ- GLAVA POTROŠ. EKONOMSKI NAZIV PRORAČUN Reabalans Rebalansirani

DJEL JEDIN. KOD KORISNIKA 2005. Umanj.poveć. proračun

1 2 3 4 5 6 7 8

10 SKUPŠTINA

O1 OOO1 SKUPŠTINA

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 1.079.390 50.000 1.029.390

610000 III TEKUĆI IZDACI 1.034.390 5.000 1.029.390

611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 642.876 0 642.876

611100 BRUTO PLAĆE 403.580 0 403.580

611110 NETO PLAĆE I NAKNADE PLAĆA 264.540 264.540

611120 POREZI NA PLAĆE 13.227 13.227

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIR.I DR. NESREĆA 1.323 1.323

611130 DOPRINOSI NA TERET UPOSLENIH 124.490 124.490

611200 NAKNADE TOŠKOVA UPOSLENIH I SKUPŠT.ZASTUPN. 239.296 0 239.296

611210 NAKNADA ZA PRIJEVOZ NA POSAO I S POSLA 22.000 22.000

611221 NAKNADA ZA TOPLI OBROK 40.656 40.656

611224 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR 8.400 8.400

611227 NAKNADE U SLUČAJU SMRTI I INVALIDITETA 6.000 6.000

611240 NAKNADE SKUPŠTINSKIM ZASTUPNICIMA I PAUŠAL 162.240 162.240

612100 DOPRINOS POSLODAVCA 44.736 44.736

613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 246.778 0 246.778

613100 PUTNI TOŠKOVI 12.000 0 12.000

613110 PUTNI TOŠKOVI U ZEMLJI 9.000 9.000

613120 PUTNI TROŠKOVI U INOZEMSTVU 3.000 3.000

613200 IZDACI ZA ENERGIJU 25.600 0 25.600

613211 IZDACI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU 13.000 13.000

613212 IZDACI ZA CENTRALNO GRIJANJE 12.600 12.600

613300 KOMUNALNE USLUGE 25.500 0 25.500

613321 IZDACI ZA VODU, KANALIZACIJU I ODVOZ SMEĆA 12.000 12.000

613322 IZDACI ZA TELEFONSKE I POŠTANSKE USLUGE(PTT) 13.500 13.500

613400 IZDACI ZA MATERIJAL 27.000 0 27.000

613410 IZDACI ZA ADMINISTRATIVNI MATERIJAL 27.000 27.000

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 18.000 18.000

613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 5.400 5.400



613900 UGOVORENE USLUGE,INFORMIRANJE,REPREZENT. VANJSKA SURADNJA,HONORAR I POREZ 133.278 0 133.278

613910 IZDACI ZA INFORMIRANJE I REPREZENTACIJU 25.000 25.000

613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 13.000 13.000

613972 IZDACI ZA USLUGE PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 73.010 73.010

613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 22.268 22.268

614000 TEKUĆI PRIJENOSI 100.000 5.000 95.000

614323 POTPORE ZA PARLAMENTARNE POLITIČKE STRANKE 90.000 90.000

614324 TRANSFER UDRUGAMA GRAĐANA 10.000 5.000 5.000

820000 IV KAPITALNI IZDACI 45.000 45.000 0

821300 NABAVKA OPREME-UREDSKA 0

821624 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE ZGRADA 45.000 45.000 0

BROJ UPOSLENIH 28 28

RAZ- GLAVA POTROŠ. EKONOMSKI NAZIV PRORAČUN Rebalans Reabalnsirani


1 2 3 4 5 6 7 8

11 STRUČNE SLUŽBE VLADE

O1 OOO1 STRUČNE SLUŽBE VLADE

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 1.112.027 252.750 859.277

610000 III TEKUĆI IZDACI 842.027 75.000 767.027


611100 BRUTO PLAĆE 252.327 0 252.327


611120 POREZI NA PLAĆE 8.270 8.270

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIR. I DR. NESREĆA 827 827


611200 NAKNADE TOŠKOVA UPOSLENIH I SKUPŠT.ZASTUPN. 73.808 73.808




611225 OTPREMNINE ZA ODLAZAK U MIROVINU 0



613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 397.922 397.922

613100 PUTNI TOŠKOVI 11.700 11.700



613200 IZDACI ZA ENERGIJU 63.000 63.000



613300 KOMUNALNE USLUGE 81.000 81.000



613400 IZDACI ZA MATERIJAL 73.800 73.800



HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 613430 IZDACI ZA OBRAZOVNI MATERIJAL 9.000 9.000

613484 MATERIJAL ZA ČIŠĆENJE I PREHR.MAT. 33.300 33.300



613900 UGOVORENE USLUGE,INFORMIRANJE,REPREZENT. VANJSKA SURADNJA,HONORAR I POREZ 129.722 50.000 79.722





613991 OSTALE NESPOMENUTE USLUGE I DADŽBINE 90.000 50.000 40.000


614118 POTPORE ZA VISOKO ŠKOLSTVO 0

614232 IZDACI ZA VOJENE INVALIDE,RANJENE BRANITELJE I OBITELJI POGINULIH BRANITELJA 0

614323 POTPORE ZA PARLAMENTARNE POLITIČKE STRANKE 0


614413 POTICAJ INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI SUB.KAMATA 0

616000 IZDACI ZA KAMATE I OSTALE NAKNADE 0

616200 DOMAĆE KAMATE I NAKNADE 0

820000 IV KAPITALNI IZDACI 270.000 177.750 92.250


821300 NABAVKA OPREME-PRIJEVOZNA 180.000 112.750 67.250

821624 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE ZGRADA 45.000 30.000 15.000

821629 OSTALA INVESTICIJSKA ODRŽAVANJA 45.000 35.000 10.000


RAZ- GLAVA POTROŠ. EKONOMSKI NAZIV PRORAČUN Reabalans Rebalansirani

DJEL JEDIN. KOD KORISNIKA 2005. umanj.poveć. proračun

1 2 3 4 5 6 7 8

11 URED PREDSJEDNIKA VLADE

2 OOO1 URED PREDSJEDNIKA VLADE

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 546.858 50.050 596.908

600000 II TEKUĆA REZERVA 400.000 50.000 450.000

610000 III TEKUĆI IZDACI 146.858 50 146.808

611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 98.213 98.213

611100 BRUTO PLAĆE 82.953 82.953


611120 POREZI NA PLAĆE 2.719 2.719

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIR.I DR. NESREĆA 272 272









613100 PUTNI TOŠKOVI 5.400 5.400









613430 IZDACI ZA OBRAZOVNI MATERIJAL 1.350 1.350

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 4.500 50 4.550

613900 UGOVORENE USLUGE,INFORMIRANJE,REPREZENT. VANJSKA SURADNJA,HONORAR I POREZ 21.000 21.000



BROJ UPOSLENIH 5 5

RAZ- GLAVA POTROŠ. EKONOMSKI NAZIV PRORAČUN Rebalans Rebalansirani


1 2 3 4 5 6 7 8

11 SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

O3 OOO1 SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 29.758 29.758

610000 III TEKUĆI IZDACI 29.758 29.758


611100 BRUTO PLAĆE 15.012 15.012


611120 POREZI NA PLAĆE 492 492

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIR.I DR. NESREĆA 49 49





611224 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR 300 300



613100 PUTNI TOŠKOVI 900 900

613110 PUTNI TOŠKOVI U ZEMLJI 900 900





613430 IZDACI ZA OBRAZOVNI MATERIJAL 450 450

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 900 900



BROJ UPOSLENIH 1 1





1 2 3 4 5 6 7 8

12 MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA 8.243.280 49.625 8.292.905

O1 OOO1 0



611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 6.576.667 0 6.576.667

611100 BRUTO PLAĆE 5.389.435 0 5.389.435

611110 NETO PLAĆE I NAKNADE PLAĆA 3.532.690 3.532.690

611120 POREZI NA PLAĆE 176.634 176.634

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIROD. I DR. NESREĆA 17.663 17.663

611130 DOPRINOSI NA TERET UPOSLENIH 1.662.448 1.662.448

611200 NAKNADE TOŠKOVA UPOSLENIH I SKUPŠT.ZASTUPN. 1.187.232 0 1.187.232




611225 OTPREMNINE ZA ODLAZAK U MIROVINU 15.000 15.000



613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 884.200 164.625 1.048.825

613100 PUTNI TOŠKOVI 18.900 32.000 50.900

613110 PUTNI TOŠKOVI U ZEMLJI 18.000 28.000 46.000

613120 PUTNI TROŠKOVI U INOZEMSTVU 900 4.000 4.900

613200 IZDACI ZA ENERGIJU 118.000 50.000 168.000

613211 IZDACI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU 85.500 15.000 100.500

613212 IZDACI ZA CENTRALNO GRIJANJE 32.500 35.000 67.500




613400 IZDACI ZA MATERIJAL 94.500 10.000 104.500

613410 IZDACI ZA ADMINISTRATIVNI MATERIJAL 72.000 10.000 82.000


613450 MATERIJAL ZA JAVNI RED I SIGURNOST 18.000 18.000

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 198.450 40.000 238.450

613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREME 0


613800 IZDACI ZA OSIGURANJE 23.150 23.150




613972 IZDACI ZA USLUGE PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVREMENE I POVREMENE POSLOVE 90.000 25.000 115.000

613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVREMENE I POVREMENE POSLOVE 27.450 7.625 35.075


821300 NABAVKA OPREME-UREDSKA 100.000 70.000 30.000

821300 NABAVKA OPREME-PRIJEVOZNA 35.000 10.000 25.000







1 2 3 4 5 6 7 8

13 MINISTARSTVO FINANCIJA

O1 OOO1 MINISTARSTVO FINANCIJA 812.288 188.600 623.688




611100 BRUTO PLAĆE 276.472 0 276.472


611120 POREZI NA PLAĆE 9.061 9.061

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIRIOD. I DR. NESREĆA 906 906









613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 133.625 5.400 139.025

613100 PUTNI TOŠKOVI 8.600 0 8.600


613300 KOMUNALNE USLUGE 14.850 4.500 19.350

613322 IZDACI ZA TELEFONSKE I POŠTANSKE USLUGE(PTT) 14.850 4.500 19.350


613410 IZDACI ZA ADMINISTRATIVNI MATERIJAL 7.650 900 8.550



613800 IZDACI ZA OSIGURANJE-BANKARSKE USLUGE 67.500 67.500







614811 NAKNADE ZA POVRATE VIŠE NAPLAĆENIH SREDST. 270.000 190.000 80.000




823100 OTPLATA KREDITA 11.000 4.000 15.000




1 2 3 4 5 6 7 8

14 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE 2.781.410 208.217 2.989.627

O1 OOO1 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE 201.925 141.700 343.625





HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 611100 BRUTO PLAĆE 103.669 103.669


611120 POREZI NA PLAĆE 3.398 3.398

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIROD. I DR. NESREĆA 340 340










613100 PUTNI TOŠKOVI 3.600 3.600


613120 PUTNI TROŠKOVI U INOZEMSTVU 900 900







613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.250 1.700 3.950






614800 OSTALE POTPORE-POVRAT I DRUGO 140.000 140.000

614814 IZVRŠENJA SUDSKIH PRESUDA ZA NEISP.PLAĆE 140.000 140.000

820000 IV KAPITALNI IZDACI 0 0


821624 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE ZGRADA 0

BROJ UPOSLENIH 7 7


DJEL JEDIN. KOD KORISNIKA 2005 Umanj.poveć. proračun

1 2 3 4 5 6 7 8

DOZNAKA NIŽIM POTROŠAČKIM JEDINICAMA

O2 SUDOVIMA



611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 1.702.533 0 1.702.533



611100 BRUTO PLAĆE 1.533.645 0 1.533.645

611110 NETO PLAĆE I NAKNADE PLAĆA 1.005.246 0 1.005.246

611120 POREZI NA PLAĆE 50.262 0 50.262

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIROD. I DR. NESREĆA 5.079 0 5.079

611130 DOPRINOSI NA TERET UPOSLENIH 473.058 0 473.058


611210 NAKNADA ZA PRIJEVOZ NA POSAO I S POSLA 44.000 0 44.000

611221 NAKNADA ZA TOPLI OBROK 100.188 0 100.188

611224 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR 20.700 0 20.700

611225 OTPREMNINE 4.000 0 4.000

611228 NAKNADE ZA RAD U KOMISIJAMA 0

612100 DOPRINOS POSLODAVCA 169.997 0 169.997


613100 PUTNI TOŠKOVI 30.600 0 30.600

613110 PUTNI TOŠKOVI U ZEMLJI 30.600 0 30.600


613211 IZDACI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU 25.200 0 25.200

613212 IZDACI ZA CENTRALNO GRIJANJE 18.000 0 18.000


613321 IZDACI ZA VODU, KANALIZACIJU I ODVOZ SMEĆA 2.750 0 2.750







613910 IZDACI ZA INFORMIRANJE I REPREZENTACIJU 0 0 0

613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 0 0 0

613972 IZDACI ZA USLUGE PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 211.000 0 211.000

613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 64.355 0 64.355


821300 NABAVKA OPREME-UREDSKA I PRIJEVOZNA 36.000 6.375 42.375


BROJ UPOSLENIH 69 0 69



1 2 3 4 5 6 7 8

14 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE

O2 OOO1 OPĆINSKI SUD LIVNO




HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 775.406 0 775.406

611100 BRUTO PLAĆE 679.830 679.830


611120 POREZI NA PLAĆE 22.279 22.279







611225 OTPREMNINE 4.000 4.000



613100 PUTNI TOŠKOVI 9.900 9.900











613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 6.300 500 6.800


613910 IZDACI ZA INFORMIRANJE I REPREZENTACIJU 0

613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 0





821624 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE ZGRADA 90.000 90.000




1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO1 ŽUPANIJSKI SUD LIVNO






611100 BRUTO PLAĆE 440.800 440.800


611120 POREZI NA PLAĆE 14.447 14.447





611221 NAKNADA ZA TOPLI OBROK I ODV. ŽIVOT 21.780 21.780


611228 NAKNADE ZA RAD U KOMISIJAMA 0



613100 PUTNI TOŠKOVI 6.300 6.300













613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 0



821300 NABAVKA KAPITALNIH SREDSTAVA 54.000 35.375 89.375

821300 NABAVKA OPREME 4.500 2.275 6.775





1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO2 ŽUPANIJSKO JAVNO TUŽITELJSTVO LIVNO



HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 610000 III TEKUĆI IZDACI 595.245 1.542 596.787


611100 BRUTO PLAĆE 383.416 383.416


611120 POREZI NA PLAĆE 12.566 12.566




611210 NAKNADA ZA PRIJEVOZ NA POSAO I S POSLA I O.Ž. 7.000 7.000





613100 PUTNI TOŠKOVI 13.500 13.500











613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 1.000 542 1.542





821300 NABAVKA KAPITALNIH SREDSTAVA 22.500 800 23.300

821300 NABAVKA OPREME PRIJEVOZNA 22.500 800 23.300



DJEL JEDIN. KOD KORISNIKA 2005. Umanj.poveć. Proračun

1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO3 ŽUPANIJSKO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO LIVNO




611100 BRUTO PLAĆE 29.599 29.599






















613972 Izdaci za usluge po osnovu ugovora za privremene i povre-mene poslove 1.000 1.000

613982 Izdaci za porez po osnovu ugovora za privremene i povreme-ne poslove 305 305

BROJ UPOSLENIH 2 2



1 2 3 4 5 6 7 8

15 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

O1 OOO1 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 3.848.665 1.240.600 2.608.065



611100 BRUTO PLAĆE 255.371 0 255.371


611120 POREZI NA PLAĆE 8.370 8.370










613100 PUTNI TOŠKOVI 9.000 0 9.000












HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 2.000 3.000 5.000



613991 OSTALE NESPOMENUTE USLUGE I DADŽBINE-USLUGE TEKUĆEG ODRŽAVANJA CESTA 410.000 410.000


614116 POTPORE OPĆINAMA 100.000 65.000 35.000

614311 POTPORA NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA-AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU 100.000 50.000 150.000

614413 POTICAJ INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI , OBRTN.MALOM I SRED.PODUZETN.I SUB.KAMATA 540.000 465.000 75.000

820000 IV KAPITALNI IZDACI 2.285.000 765.000 1.520.000

821300 NABAVKA OPREME-UREDSKA 5.000 5.000

821500 STUDIJE IZVED.PROJEKTNE DOKUMENTACIJE 185.000 170.000 15.000

821622 INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE CESTA I MOSTOVA 2.100.000 600.000 1.500.000




1 2 3 4 5 6 7 8

16 MINISTARSTVO ZNANOSTI,PROSVJ.KULT.I ŠPORTA 13.507.503 21.231 13.528.734

O1 OOO1 MINISTARSTVO ZNANOSTI,PROSVJ.KULT.I ŠPORTA 0



611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 269.307 92.000 361.307

611100 BRUTO PLAĆE 114.791 0 114.791


611120 POREZI NA PLAĆE 3.762 3.762



611200 NAKNADE TOŠKOVA UPOSLENIH I SKUPŠT.ZASTUPN. 154.516 92.000 246.516





611226 JUBILARNE NAGRADE(OSNOVNE ŠKOLE 2004.) 62.000 62.000

611227 NAKNADE U SLUČAJU SMRTI I INVALIDITETA 65.000 30.000 95.000



613100 PUTNI TOŠKOVI 9.000 12.000 21.000

613110 PUTNI TOŠKOVI U ZEMLJI 7.650 12.000 19.650












613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 20.000 5.000 25.000

613941 USLUGE PRIMARNE ZDR.ZAŠTITE LIJEČNIČKI PREGLEDI 30.000 30.000


614118 PRIJENOS ZA VISOKO ŠKOLSTVO,ZAVOD ZA ŠKOLSTVO,STUDEN.DOMOVI 600.000 50.000 650.000

614121 POTPORE ZA KULTURU 180.000 180.000

614122 POTPORE ZA ŠPORT 90.000 90.000

614234 STIPENDIRANJE STUDENATA 30.000 20.000 10.000

BROJ UPOSLENIH 8 8



1 2 3 4 5 6 7 8

DOZNAKA NIŽIM POTROŠAČKIM JEDINICAMA

O2 ŠKOLAMA



611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 9.948.600 25.294 9.973.894

611100 BRUTO PLAĆE 8.113.784 25.225 8.139.009

611110 NETO PLAĆE I NAKNADE PLAĆA 5.318.456 7.384 5.325.840

611120 POREZI NA PLAĆE 265.924 378 266.302


611130 DOPRINOSI NA TERET UPOSLENIH 2.502.812 17.424 2.520.236

611200 NAKNADE TOŠKOVA UPOSLENIH I SKUPŠT.ZASTUPN. 1.834.816 69 1.834.885


611221 NAKNADA ZA TOPLI OBROK 1.245.816 69 1.245.885

611224 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR 257.400 0 257.400

612100 DOPRINOS POSLODAVCA 899.308 6.432 905.740


613100 PUTNI TOŠKOVI 15.300 0 15.300


613120 PUTNI TROŠKOVI U INOZEMSTVU 2.250 0 2.250





613321 IZDACI ZA VODU, KANALIZACIJU I ODVOZ SMEĆA 23.740 6.550 30.290




613430 IZDACI ZA OBRAZOVNI MATERIJAL 10.530 3.899 14.429

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 2.340 525 2.865



613800 IZDACI ZA OSIGURANJE 3.200 0 3.200



613920 IZDACI ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 13.800 0 13.800

613972 IZDACI ZA USLUGE PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 464.599 28.787 493.386


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 613982

IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 141.704 8.781 150.485

821000 KAPITALNA ULAGANJA 523.000 282.899 240.101

821200 NABAVKA GRAĐEVINA 338.500 250.000 88.500


821610 INVESTICIONO ODRŽAVANJE ZGRADA 184.500 55.000 129.500

BROJ UPOSLENIH 858 0 858



1 2 3 4 5 6 7 8

16 MINISTARSTVO ZNANOSTI,PROSVJ.KULT.I ŠPORTA

O2 OOO1 O.Š. IVAN GORAN KOVAČIĆ LIVNO




611100 BRUTO PLAĆE 1.101.298 2.695 1.103.993

611110 NETO PLAĆE I NAKNADE PLAĆA 721.884 1.760 723.644

611120 POREZI NA PLAĆE 36.094 97 36.191














DJEL JEDIN. KOD KORISNIKA 2005. Umanj.poveć proračun

1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO2 O.Š. FRA LOVRO KARAULA LIVNO



611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 1.603.739 1.603.739



611100 BRUTO PLAĆE 1.281.459 1.281.459


611120 POREZI NA PLAĆE 41.999 41.999















1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO3 O.GLAZBENA ŠKOLA F.VILHAR LIVNO




611100 BRUTO PLAĆE 83.547 83.547


611120 POREZI NA PLAĆE 2.738 2.738












BROJ UPOSLENIH 9 9



1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO4 O.Š. IVAN MAŽURANIĆ TOMISLAVGRAD


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 1.454.955 18.928 1.473.883



611100 BRUTO PLAĆE 1.046.909 13.796 1.060.705


611120 POREZI NA PLAĆE 34.312 34.312


611130 DOPRINOSI NA TERET UPOSLENIH 322.934 13.796 336.730













1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO5 O.Š. STJEPAN RADIĆ PRISOJE TOMISLAVGRAD




611100 BRUTO PLAĆE 393.657 393.657


611120 POREZI NA PLAĆE 12.902 12.902

















1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO6 O.Š. FRA MIJO ČUJIĆ BUKOVICA TOMISLAVGRAD




611100 BRUTO PLAĆE 588.152 588.152


611120 POREZI NA PLAĆE 19.276 19.276















1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO7 OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA TOMISLAVGRAD




611100 BRUTO PLAĆE 27.851 27.851













BROJ UPOSLENIH 4 4


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE RAZ- GLAVA POTROŠ. EKONOMSKI NAZIV PRORAČUN Rebalans Rebalansirani


1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO8 O.Š. FRA FRANJO GLAVINIĆ GLAMOČ




611100 BRUTO PLAĆE 253.004 253.004


611120 POREZI NA PLAĆE 8.292 8.292















1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OOO9 O.Š. FRA MIROSLAV DŽAJA KUPRES




611100 BRUTO PLAĆE 291.651 291.651


611120 POREZI NA PLAĆE 9.559 9.559
















1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OO10 O.Š. DR. IVAN MERZ DRVAR




611100 BRUTO PLAĆE 377.547 377.547


611120 POREZI NA PLAĆE 12.374 12.374















1 2 3 4 5 6 7 8


O2 OO11 O.Š. DON JURE GOSPODNETIĆ B. GRAHOVO




611100 BRUTO PLAĆE 91.499 91.499


611120 POREZI NA PLAĆE 2.999 2.999













IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 737 737




1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO1 GIMNAZIJA LIVNO




611100 BRUTO PLAĆE 271.422 6.220 277.642


611120 POREZI NA PLAĆE 8.896 200 9.096

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIROD. I DR. NESREĆA 890 20 910








613100 PUTNI TOŠKOVI 2.250 2.250







613321 IZDACI ZA VODU, KANALIZACIJU I ODVOZ SMEĆA 3.240 350 3.590




613430 IZDACI ZA OBRAZOVNI MATERIJAL 540 1.149 1.689

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 0




613920 USLUGE STRUČNOG OBRAZOVANJA 3.600 3.600



821000 KAPITALNA ULAGANJA 3.851 3.851

821300 NABVKA OPREME-UREDSKA 3.851 3.851






1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO2 EKONOMSKA ŠKOLA LIVNO




611100 BRUTO PLAĆE 313.810 313.810


611120 POREZI NA PLAĆE 10.285 10.285









613100 PUTNI TOŠKOVI 2.250 2.250













613800 IZDACI ZA OSIGURANJE 0





821000 KAPITALNA ULAGANJA 338.500 250.000 88.500

821200 NABAVKA GRAĐEVINA 338.500 250.000 88.500




1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO3 SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA S.S.KRANJČEVIĆ




HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 763.261 2.514 765.775

611100 BRUTO PLAĆE 631.389 2.514 633.903


611120 POREZI NA PLAĆE 20.693 81 20.774









613100 PUTNI TOŠKOVI 2.250 0 2.250













613800 IZDACI ZA OSIGURANJE 3.200 3.200





613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 12.949 990 13.939

821600 REKONSTRUKCIJA I INVESTICIONO ODRŽAVANJE 45.000 25.000 20.000





1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO4 GIMNAZIJA MARKO MARULIĆ TOMISLAVGRAD

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 685.220 300 685.520





611100 BRUTO PLAĆE 435.251 0 435.251


611120 POREZI NA PLAĆE 14.265 14.265









613100 PUTNI TOŠKOVI 2.250 2.250






613322 IZDACI ZA TELEFONSKE I POŠTANSKE USLUGE(PTT) 1.600 200 1.800














1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO5 SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA TOMISLAVGRAD




611100 BRUTO PLAĆE 351.386 0 351.386


611120 POREZI NA PLAĆE 11.516 11.516








HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 612100 DOPRINOS POSLODAVCA 38.951 38.951


613100 PUTNI TOŠKOVI 2.250 0 2.250











613430 IZDACI ZA OBRAZOVNI MATERIJAL 1.000 2.750 3.750

613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 540 525 1.065

613710 MATERIJAL ZA OPRAVKU I ODRŽAVANJE 2.700 3.500 6.200





821300 NABAVKA OPREME- UREDSKA 18.250 18.250





1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO6 SREDNJA ŠKOLA KUPRES




611100 BRUTO PLAĆE 211.849 0 211.849


611120 POREZI NA PLAĆE 6.943 6.943









613100 PUTNI TOŠKOVI 1.350 0 1.350


















821600 REKONSTRUKCIJA I INVESTICIONO ODRŽAVANJE 36.000 0 36.000

821610 INVESTICIONO ODRŽAVANJE ZGRADA 36.000 36.000




1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO7 SREDNJA ŠKOLA TIN UJEVIĆ GLAMOČ




611100 BRUTO PLAĆE 141.209 0 141.209


611120 POREZI NA PLAĆE 4.628 4.628









613100 PUTNI TOŠKOVI 1.350 1.350
















UGOVORENE USLUGE,INFORMIRANJE,REPREZENT. VANJSKA SURADNJA,HONORAR I POREZ 50.539 0 50.539


613920 USLUGE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 1.200 1.200



821600 REKONSTRUKCIJA I INVESTICIONO ODRŽAVANJE 13.500 0 13.500

821610 INVESTICIONO ODRŽAVANJE ZGRADA 13.500 13.500




1 2 3 4 5 6 7 8


O3 OOO8 SREDNJA ŠKOLA DRVAR




611100 BRUTO PLAĆE 220.894 0 220.894


611120 POREZI NA PLAĆE 7.240 7.240









613100 PUTNI TOŠKOVI 1.350 0 1.350












613710 MATERIJAL ZA OPRAVKU I ODRŽAVANJE 1.900 1.900









DJEL JEDIN. KOD KORISNIKA 2005. Umanj./poveć. proračun

1 2 3 4 5 6 7 8

17 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA,OBNOVE,PROST.

O1 OOO1 UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA




611100 BRUTO PLAĆE 158.540 0 158.540


611120 POREZI NA PLAĆE 5.196 5.196











613100 PUTNI TOŠKOVI 4.500 0 4.500














613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 610 3.050 3.660

613991 OSTALE NEPOMENUTE USLUGE-ZAŠTITA OKOLIŠA







BROJ UPOSLENIH 12


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE RAZ- GLAVA POTROŠ. EKONOMSKI NAZIV PRORAČUN Rebalans Rebalansirani


1 2 3 4 5 6 7 8

18 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I

O1 OOO1 ŠUMARSTVA

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 1.715.604 1.034.665 680.939

610000 III TEKUĆI IZDACI 1.475.604 842.165 633.439


611100 BRUTO PLAĆE 239.054 0 239.054


611120 POREZI NA PLAĆE 7.835 7.835






611224 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR Smj.i odv.život 5.400 5.400




613100 PUTNI TOŠKOVI 3.600 0 3.600











613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 915 915

614000 TEKUĆI PRIJENOSI 1.100.000 850.000 250.000


614414 POTICAJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI 1.000.000 800.000 200.000

615000 KAPITALNE POTPORE 150.000 117.500 32.500

615116 KAPITALNE POTPORE OPĆINAMA (VODOPRIVREDA) 150.000 117.500 32.500







1 2 3 4 5 6 7 8

18 MINIST. POLJOPR., VODOPR. I ŠUMARSTVA

O1 OOO2 UPRAVA ZA ŠUMARSTVO






611100 BRUTO PLAĆE 51.131 0 51.131


611120 POREZI NA PLAĆE 1.676 1.676






611224 REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR I ODV.ŽIVOT 1.500 1.200 2.700




613100 PUTNI TOŠKOVI 1.350 0 1.350





613321 IZDACI ZA VODU, KANALIZACIJU I ODVOZ SMEĆA 900 900



613410 IZDACI ZA ADMINISTRATIVNI MATERIJAL 1.800 1.380 3.180






613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 305 3.222 3.527



821500 STUDIJE IZVODIVOSTI PROJEKTNE DOKUMENTACIJE 45.000 30.000 15.000

BROJ UPOSLENIH 5 5



1 2 3 4 5 6 7 8

19 MINISTARSTVO ZDRAVSTVA,RADA, SOC.SKRBI I

O1 OOO1 PROGRANIH

I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 3.630.169 1.255.000 2.375.169

610000 III TEKUĆI IZDACI 3.621.169 1.255.000 2.366.169


611100 BRUTO PLAĆE 215.759 0 215.759


611120 POREZI NA PLAĆE 7.071 7.071





HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 611210 NAKNADA ZA PRIJEVOZ NA POSAO I S POSLA 20.000 20.000







613100 PUTNI TOŠKOVI 4.500 0 4.500















613991 OSTALE NEPOMENUTE USLUGE 0

614000 TEKUĆI PRIJENOSI 3.266.000 1.255.000 2.011.000

614123 POTPORE ZA ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE 300.000 250.000 50.000

614221 POMOĆ ZA UPOŠLJAVANJE PRIPRAVNIKA 180.000 65.000 115.000

614231 BENIFICIJE ZA SOCIJALNU ZAŠTITU 756.000 100.000 656.000

614233 IZDACI ZA RASELJENE OSOBE 1.500.000 380.000 1.120.000

614324 TRANSFER UDRUGAMA GRAĐANA 20.000 20.000

614229 PORODILJSKI DOPUST 510.000 460.000 50.000

821000 KAPITALNI RASHODI 9.000 0 9.000

821300 NABAVKA OPREME 9.000 9.000




1 2 3 4 5 6 7 8

20 UPRAVA ZA PITANJE BRANITELJA

O1 OOO1 UPRAVA ZA PITANJE BRANITELJA






611100 BRUTO PLAĆE 144.182 50.712 194.894


611120 POREZI NA PLAĆE 4.725 1.659 6.384

611125 POREZ ZA ZAŠT. OD PRIROD. I DR. NESREĆA 473 166 639









613100 PUTNI TOŠKOVI 2.250 600 2.850
















614232 IZDACI ZA VOJENE INVALIDE,RANJENE BRANITELJE I OBITELJI POGINULIH BRANITELJA 300.000 100.000 200.000

615000 KAPITALNE POTPORE 50.000 0 50.000

615211 KAPITALNE POTPORE POJEDINCIMA(VOJ.INV. I OB.P.B.) 50.000 50.000

820000 KAPITALNI IZDACI 8.000 8.000





1 2 3 4 5 6 7 8

21 UPRAVA ZA GEODETSKO I IMOVINSKO PRAVNE

O1 OOO1 POSLOVE




HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 611000 BRUTO PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 71.040 0 71.040

611100 BRUTO PLAĆE 57.780 0 57.780


611120 POREZI NA PLAĆE 1.894 1.894










613100 PUTNI TOŠKOVI 1.800 0 1.800




613211 IZDACI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU 900 900












613982 IZDACI ZA POREZ PO OSNOVU UGOVORA ZA PRIVR. I POVREMENE POSLOVE 305 305

615100 KAPITALNI PRIJENOSI 27.000 12.000 15.000

615100 KAPITALNE POTPORE OPĆINAMA 27.000 12.000 15.000

820000 IV KAPITALNI IZDACI 0


BROJ UPOSLENIH 5 5



1 2 3 4 5 6 7 8

22 DIREKCIJA ROBNIH REZERVI

O1 OOO1 DIREKCIJA ROBNIH REZERVI






611100 BRUTO PLAĆE 15.717 15.717













613300 KOMUNALNE USLUGE 900 900

613322 IZDACI ZA TELEFONSKE I POŠTANSKE USLUGE(PTT) 900 900

613400 IZDACI ZA MATERIJAL 900 900

613410 IZDACI ZA ADMINISTRATIVNI MATERIJAL 900 900


613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 0



820000 IV KAPITALNI IZDACI 0

821411 NABAVKA ROBNIH REZERVI 0

BROJ UPOSLENIH 1 1



1 2 3 4 5 6 7 8

23 URED ZA ZAKONODAVSTVO

O1 OOO1 URED ZA ZAKONODAVSTVO




611100 BRUTO PLAĆE 47.214 47.214


611120 POREZI NA PLAĆE 1.547 1.547









613100 PUTNI TOŠKOVI 1.720 1.720




HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE 613300 KOMUNALNE USLUGE 1.000 550 1.550

613322 IZDACI ZA TELEFONSKE I POŠTANSKE USLUGE(PTT) 1.000 550 1.550




613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 360 350 710



613920 USLUGE ZA STRUČNO OBRAZOVANJE 600 600

BROJ UPOSLENIH 4 4



1 2 3 4 5 6 7 8

24 UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU

O1 OOO1 UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU




611100 BRUTO PLAĆE 75.787 75.787


611120 POREZI NA PLAĆE 2.484 2.484









613100 PUTNI TOŠKOVI 3.600 3.600










BROJ UPOSLENIH 8 8

Članak 4.



Rebalans Proračuna stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije" a primjenjivat će se za 2005. godine.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-87.2./05 Tomislavgrad, 30. 11. 2005. godine Predsjednik Skupštine

Nediljko Rimac ***

Na temelju članka 31. Zakona o proračunu Hercegbosanske županije ("Narodne novine Her-cegbosanske županije" broj 13/98), članka 98: Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 8/03, 14/03 i 1/04 ) i članka 15. Uredbe o uvjetima zaduživanja i izdavanja garancija Federacije, žu-panija, gradova, općina i institucija javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene no-

vine F BiH" broj 36/02) Skupština Hercegbosan-ske županije na sjednici održanoj dana 26. 10. 2005. godine, donijela je

ODLUKU o odobravanju izdavanja garancije općini

Glamoč za kredit namijenjen za izradu projek-ta urbane infrastrukture i pružanja usluga



Članak 1.

Odobrava se izdavanje garancije općini Gla-moč za kreditna sredstva, namijenjena za izradu Projekta urbane infrastrukture i pružanja usluga, u iznosu od SDR 72.464,00 u ekvivalentnom iznosu EUR-a ili KM prema Supsidijarnom financijskom sporazumu, kredit broj 3954 BOS, zaključenom dana 06. 06. 2005. godine između Vlade Federaci-je BiH, koju zastupa Federalno ministarstvo fi-nancija i općina Glamoč.

Članak 2.

Garancijom, Hercegbosanske županije preu-zima obvezu plaćanja ukupnog kreditnog zaduže-nja iz članka 1. ove odlike prema Vladi Federacije BiH koju zastupa Federalno ministarstvo financi-ja, u slučaju dokazne nemogućnosti općine Gla-moč da servisira ovaj dug.

Članak 3.

Ovlašćuje se ministar financija, da u ime Her-cegbosanske županije. Može izdati generaciju iz članka 1. ove odluke.

Članak 4.

U cilju pokrivanja mogućeg rizika, u slučaju da korisnik garancije ne uspije na vrijeme, ili u potpunosti servisirati garantni iznos, ministar fi-nancija će, prilikom izdavanja garancije, ugovoriti da Hercegbosanska županija zadržava pravo da se direktno naplati, za iznos plaćenih obveza u ime korisnika garancije, s računa javnih prihoda Her-cegbosanske županije, i to iz dijela javnih prihoda koji pripadaju općini Glamoč.

Članak 5.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodne novine Hercegbosan-ske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-75.2./05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine


***

Na temelju članka 31. Zakona o proračunu Hercegbosanske županije ("Narodne novine Her-

cegbosanske županije" br. 13/98), članka 98. Pos-lovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Na-rodne novine Hercegbosanske županije" br. 8/03, 14/03 i 1104) i članka 15. Uredbe o uvjetima za-duživanja i izdavanja garancija Federacije, župa-nija, gradova, općina i institucija javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH" br. 36/02) Skupština Hercegbosanske žu-panije na sjednici održanoj dana 26. 10. 2005.godine, donijela je

ODLUKU o odobravanju izdavanja garancije općini To-mislavgrad za kredit namijenjen za izradu in-

frastrukture na prostoru Poslovno industrijske zone BOBARA - VUČILOV BRIG

Članak1.

Odobrava se izdavanje garancije općini Tomi-slavgrad za kreditna sredstva, namijenjena za iz-radu infrastrukture na prostoru. Poslovno indus-trijske zone BOBARA VUČILOV BRIG, u izno-su od SDR 142.167,00 u ekvivalentnom iznosu EUR-a ili KM, prema Supsidijarnom financijskom sporazumu, kredit broj 3954 BOS, zaključenom dana 06.06.2005.godine između Vlade federacije BiH, koju zastupa Federalno ministarstvo financi-ja i općine Tomislavgrad.

Članak 2.

Garancijom, Hercegbosanska županija preu-

zima obvezu plaćanja ukupnog kreditnog zaduže-nja ii članka 1. ove odluke prema Vladi Federacije BiH, koju zastupa Federalno ministarstvo financi-ja, u slučaju dokazane nemogućnosti općine To-mislavgrad da servisira ovaj dug.

Članak 3.

Ovlašćuje se ministar financija, da u ime Her-cegbosanske županije, može izdati garanciju iz članka 1. ove odluke

Članak 4.

U cilju pokrivanja mogućeg rizika, u slučaju da korisnik garancije ne uspije na vrijeme, ili u potpunosti servisirati garantirani iznos, ministar financija će, prilikom izdavanja garancije, ugo-voriti da Hercegbosanska županija zadržava pravo da se direktno naplati, za iznos plaćenih obveza u ime korisnika garancije, s računa javnih prihoda Hercegbosanske županije, i to iz dijela javnih pri-hoda koji pripadaju općini Tomislavgrad.

Članak 5.



Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-76.2./05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine


***

Na temelju članka 31. Zakona o proračunu Hercegbosanske županije ("Narodne novine Her-cegbosanske županije", broj 13/98), članka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 8/03, 14/03,1/04 i 6/05) i članka 15. Uredbe o uv-jetima zaduživanja i izdavanja garancije Federaci-je, županija, gradova ,općina i institucija javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Služ-bene novine F BiH" br. 36/02), Skupština Herceg-bosanske županije na sjednici održanoj dana 26. listopada 2005.godine donosi

ODLUKU o odobravanju izdavanja garancije općini Kupres

za kredit namijenjen razvojnom kreditu

Članak 1.

Odobrava se izdavanje garancije općini Kup-res za kreditna sredstva, namijenjene za izradu Projekta urbane infrastrukture u iznosu od SDR 149.068,00 u ekvivalentnom iznosu EUR-a ili KM prema Supsidijarnom financijskom sporazumu, kredit broj 3954 BOS zaključen dana 14.06.2005.godine između Vlade F BiH, koju zas-tupa Federalno ministarstvo financija i općine Kupres.

Članak 2.

Garancijom, Hercegbosanska županija preu-zima obvezu plaćanja ukupnog kreditnog zaduže-nja iz članka 1. ove Odluke prema vladi Federaci-je BiH, koju zastupa Federalno ministarstvo fi-nancija, u slučaju dokazane nemogućnosti općine Kupres da servisira ovaj dug.

Članak 3.

Ovlašćuje se ministar financija, da u ime Her-cegbosanske županije, može izdati garanciju iz članka 1. ove Odluke.

Članak 4.

U cilju pokrivanja mogućeg rizika, u slučaju da korisnik garancije ne uspije na vrijeme, ili u potpunosti servisirati garantirani iznos, ministar financija će, prilikom izdavanja garancije, ugovo-riti da Hercegbosanska županija zadržava pravo da se direktno naplati, za iznos plaćenih obveza u ime korisnika garancije, s računa javnih prihoda Hercegbosanske županije, i to iz dijela javnih pri-hoda koji pripadaju općini Kupres.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-72.2./05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine


***

Temeljem članka 98. te članka 52. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ" broj: 8/03,14/03,1/04 i 6/05) Skupš-tina Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 26. listopada 2005.godine donijela je

ODLUKU o davanju suglasnosti na Ugovor broj: 02-05-

1131/05

Članak 1.

Skupština Hercegbosanske županije daje sug-lasnost na Ugovor broj: 02-051131/05, te ovlašću-je predsjednika Vlade Hercegbosanske županije da može potpisati navedeni ugovor.

Članak 2.

Tekst Ugovora je sastavni dio ove Odluke.

Članak 3.

Odluka stupa na snagu danom donošenja a ob-javit će se u "Narodnim novinama Hercegbosan-ske županije".



Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-82.2./05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine

Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac

***

Ugovorne strane:

1. INTOO I ALPHAKA T d.o.o., MB :

1967789 i 1973509, Korito II, 10000 Zag-reb, Hrvatska ( u daljnjem tekstu: "INTOO-ALPHAKAT " ),

2. OPĆINA LIVNO, Trg branitelja I, 80101 Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH (u daljnjem tekstu: "Općina Livno"),

3. HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA, Ulica Stjepana II Kotromanića bb, 80101 Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH (u daljnjem tekstu: "Hercegbosanska Župani-ja")

sklopile su dana 14.10.2005. godine slijedeći

UGOVOR BROJ 02-05-1131/05

Predmet i svrha ugovora

Članak 1.

Predmet ovog ugovora je priprema izvedbe i

izvedba projekta proizvodnje sintetskih goriva tehnologijom ALPHAKAT KDV i Fisher- Tropsch sintezom na bazi lignita sa ležišta u Li-vanjskom polju, na prostoru općine Livno, Her-cegbosanske Županije. Ugovorne strane će, u svr-hu ispunjenja ugovora, osnovati poduzeće "INTEZA-LIVNO" d.d. sukladno Zakonu o gos-podarskim društvima.

Prethodnim stavom utvrđena izvedba započi-nje nakon dobivanja svih propisanih suglasnosti nadležnih organa koji odobravaju izvedbu indus-trijskih objekata. Poslovna osnova

Članak 2.

Da bi se primijenili zaštićeni tehnološki susta-vi KDV i Fisher-Tropsch, te sa projektom uprav-ljalo na učinkovit način, osnovat će se tvrtka za proizvodnju sintetskih goriva u Općini Livno.

Tvrtka će poslovati pod imenom INTEZA-LIVNO kao dioničko društvo. Prema prethodnim procjenama vrijednost investicije bit će do 75 mi-liona €, a ukupno će zapošljavati oko 200 novih radnih mjesta. Međusobni odnosi i obveze

Članak 3.

Ovim se odredbama ugovora reguliraju odnosi i obveze ugovornih strana u toku pripreme i iz-vedbe projekta:

1. Temelj projekta je dugoročna trideset (30) godišnja koncesija za eksploataciju lignita iz ležišta Table i Čelebić, sukladno Zakonu o koncesiji Hercegbosanske Županije- Na-rodne novine br. 14 od 27.11.2003. godine koju će INTOO - ALPHAKAT zatražiti sukladno Zakonu o koncesijama.

2. INTOO - ALPHAKAT će nakon odobrene koncesije istu uz svoja ostala ulaganja uni-jeti u novoosnovano poduzeće INTEZA - LIVNO d.d. kako bi isto moglo uredno po-slovati.

3. Općina Livno i Hercegbosanska županija osigurat će političku garanciju - osiguranje za zaštitu projekta i cjelokupne investicije od strane MIGA - Multilateral - Investment Guarantee - Agency.

4. INTOO - ALPHAKAT ima zadatak i ob-vezu temeljem U govora i koncesije osigu-rati izvore financiranja svih pripremnih i izvedbenih radnji cjelokupnog projekta. U cilju pribavljanja izvora financiranja pro-jekta ne jamči i ne zadužuje se Općina Livno i ili Hercegbosanska županija.

5. Bilo koja promjena sirovinske osnove nije moguća bez suglasnosti Općinskog vijeća.

Članak 4.

Ugovorne strane sporazumne su da u osni-

vačkom i startnom kapitalu, prema Zakonu o trgovačkim društvima B iH, poduzeća INTEZA - LIVNO d.d. uzmu slijedeće učešće:

INTOO i ALPHAKA T d.o.o.: 70 % udjela dionica

Općina Livno i Hercegbosanska Županija 30 % udjela dionica

Udjel Općine Livno i Hercegbosanske Župa-nije obračunati će se na osnovi ukupne vrijednosti kapitala tvrtke INTEZA - LIVNO d.d. a ne zahti-jeva njihovo ulaganje ni u materijalnom ni u nov-


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE čanom obliku osim neophodnih osnivačkih troš-kova. Detalji će se utvrditi i regulirati propisanom formom osnivačkog ugovora sukladno propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 5.

S razmjerno međusobnim odnosima u vlasniš-tvu kapitala INTEZA - LIVNO d.d. ugovorne strane sudjeluju u ostvarenoj dobiti prema udjelu i vrsti dionica. Posebne odredbe

Članak 6.

INTOO - ALPHAKA T kao nosilac transfera tehnologija i INTEZA - LIVNO d.d. kao korisnik istih obvezuju se da će u pripremi i izvedbi, kao i u redovnom poslovanju poštivati sve zakonske propise Federacije B iH, te norme i standarde EU koji se odnose na zaštitu okoline i zdravlja.

Članak 7.

INTOO – APPHAKAT i INTEZA - LIVNO d.d. obvezuju se da će u eksploataciji ležišta Table i Čelebić koristiti kapacitete Rudnika Tušnica, a po potrebi dobaviti nedostajuću opremu koja za-dovoljava kapacitet eksploatacije do 400.000 tona lignita godišnje. Odnosi između INTEZE - LIVNO d.d. i Rudnika regulirat će se posebnim ugovorom.

Članak 8.

Gore navedeni ugovor sklopit će se na rok koji je sukladan sa rokom dobivene koncesije.

Detalje međusobnih odnosa ugovorne strane će regulirati tako da zadovolje obostrane interese.

Obje strane će se izrjekom obvezati da će poš-tivati sve propise Zakona o rudarstvu B i H. Organi poduzeća, uprava i nadzor

Članak 9.

INTOO - ALPHAKAT postavlja predsjednika uprave tvrtke INTEZA - LIVNO d.d. i jednog čla-na nadzornog odbora, a potpredsjednika uprave i predsjednika nadzornog odbora druge strane. Postupak izvedbe ugovora

Članak 10.

Obveze ugovornih strana:

(a) obveze INTOO - ALPHAKAT - a:

1. Izraditi elaborat za dobivanje koncesije na naslovnika INTOO - ALPHAKA T d.o.o.,

2. Izraditi feasibility studiju i pribaviti kapital za financiranje projekta shodno članku 3. točka 4.,

3. Izraditi sve potrebne projekte kao i priba-viti sve propisane suglasnosti sa posebnim naglaskom na suglasnost prema zaštiti oko-line,

4. U svim radnjama projektiranja striktno će se primjenjivati direktive i norme Europske Unije o ekološkim standardima,

5. Pristupiti izvedbi projekta, 6. Općina Livno i Hercegbosanska Županija

financijski ne sudjeluju u izvedbi ovih rad-nji.

Studije zaštite kao i projekte izradit će nezavi-sne stručne institucije, poduzeća, uz koordinaciju koju obavljaju ugovorne strane ovog ugovora.

(b) obveze Općine Livno i Hercegbosanske Županije:

(1) osigurati MIGA garanciju shodno članku 3. točka 3. Prelazne i završne odredbe

Članak 11.

Ugovor stupa na snagu danom potpisa po ov-laštenim osobama ugovornih strana. Odluke vijeća Općine Livno i odluke Hercegbo-sanske Županije prilažu se ugovoru kao sastavni i neodvojivi dio.

Članak 12.

U slučaju eventualne nemogućnosti provedbe ovog ugovora odnosno njegovog nepoštivanja neke od ugovornih strana, ako se ne mogu ugo-vorne strane dogovoriti, ugovor se može raskinuti samo putem nadležnog suda.

Članak 13.

Ugovor je sastavljen u šest (6) istovjetna apos-tilirana primjerka od kojih INTOO - ALPHAKA T - u pripadaju dva (2), a drugim stranama po dva (2).

Članak 14.

Za sve sporove koji bi nastali temeljem prim-jene ovog ugovora, a ne budu riješeni sporazu-mom ili arbitražom, stranke će priznati pravorijek nadležnog suda u Livnu. BROJ 02-05-1131/05



U Livnu, 14.10.2005. godine Potpis ovlaštenih osoba Za Općinu Livno načelnik općine, Luka Čelan v.r. Za INTOO d.o.o. predsjednik nadzora, Zdravko Facini v.r. Za Hercegbosansku Županiju predsjednik Vlade, Stipo Pelivan v.r. Za ALPHAKA T d.o.o. predsjednik uprave, Nikica Gabrić v.r.

Temeljem članka 84. i 85.. a u svezi s člankom 80. stavak 1. točka 9. Zakona o zdravst-venom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/97 i 7/02), članka 98. i 100. poslov-nika o radu Skupštine HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 8/03) Skupština Hercegbosanske žu-panije na sjednici održanoj dana 09. 12. 2005. go-dine, donijela je

ODLUKU o stopi doprinosa iz dohotka od poljoprivredne

djelatnosti

I.

Ovom Odlukom se za područje Hercegbosan-ske županije utvrđuje stopa, način plaćanja, obra-čun i uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje iz dohotka poljoprivredne djelatnosti, obveznici uplate poreza na prihod od poljoprivredne djelat-nosti i druga pitanja od značaja za provedbu ove Odluke.

II.

Obveznik uplate poreza na prihod od poljop-rivredne djelatnosti je vlasnik ili korisnik zemljiš-ta, koji se kao takav vodi u katestru zemljišta prema stanju na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se vrši razrez poreza, kao i svaka druga osoba koja ostvaruje prihod od poljo-privredne djelatnosti.

III.

Porez na prihod od poljoprivredne djelatnost se plaća na katastarsk prihod zemljišta koje se

može iskorištavati za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira da li se ono iskorištava ili ne.

IV.

Obračun i uplata doprinosa za zdravstveno o-siguranje vrši se po stopi od 75% od naplaćenog poreza na prihod od poljoprivredne djelatnosti.

V.

Rješenje o stanju katastarskog prihoda donosi mjerodavna porzna ispostava.

VI.

Doprinos za zdravstveno osiguranje koji se plaća iz poreza na prihod od poljoprivredne djela-tnosti doznačava se Zavodu za zdravstveno osigu-ranje Hervegbosanske županije Livno u tromjes-ječnim iznosima, u roku od 15 dana po isteku sva-kog tromjesečja.

VII.

Obveznik uplate doprinosa za zdravstveno o-siguranje koji se plaća iz poreza na prihod od po-ljoprivredne djelatnosti je općina u kojoj je prijav-ljen katastarski prihod.

VIII.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-88.3./05 Tomislavgrad, 14. 12. 2005. godine


***

Na temelju članka 33. zakona o izvršenju Pro-računa za 2004. godinu ("Narodne novine Her-cegbosanske županije" broj 3/04) i članka 100. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 8/03., 14/03 i 1/04) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 26. 10. 2005. godine, donijela je

ZAKLJUČAK

1. Usvaja se izvješće povjerenstva ministar-stva gospodarstva o provedenom postupku



Javnog poziva drvoprerađivača za prihva-ćanje, analiziranje i ocjenu te izradu prijed-loga za odobravanje sredstava za stimulaci-ju drvne industrije od 06. 10. 2005. godine o tijeku i rezultatima provedbe Javnog po-ziva u realizaciji Programa poticanja raz-voja domaće proizvodnje primarnih i final-nih proizvoda drvne industrije za razdoblje 2004-2006. godinu ("Narodne novine Her-cegbosanske županije" broj 1/05).

2. Zadužuje se Vlada Hercegbosanske župa-nije da putem Ministarstva graditeljstva žurno ponovi javni poziv gospodarskim društvima i obrtnicima u oblasti drvoprera-đivačke industrije za dodjelu bespovratnih sredstava kroz Program poticaja razvoja proizvodnje primarnih i finalnih proizvoda za 2004. godinu.

3. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom do-nošenja i objavit će se u "Narodnim novi-nama Hercegbosanske županije".

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-85.2./05 Tomislavgrad, 26. 10. 2005. godine


***

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96.), Vlada Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 10. studenoga 2005. godine donije1aje

ODLUKU o davanju suglasnosti na Plan utroška sredsta-va prikupljenih po osnovu naknade za ceste za

razdoblje od 30. 06. 2005. godine do 31. 12. 2005. godine (šest mjeseci)

I.

Daje se suglasnost na Plan utroška sredstva

prikupljenih po osnovu naknade za ceste za raz-doblje od 30. 06. 2005. godine do 31. 12. 2005. godine (šest mjeseci) Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije (broj: 05-01-14-371/05. od 24. listopada 2005. godine).

II.

Za provedbu ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija VLADA Broj:01-02-110.2/05 Livno, 10. studenoga 2005. godine

Predsjednik Vlade Stipo Pelivan v.r.

*** PLAN UTROŠKA SREDSTAVA PO OSNOVI

NAKNADE ZA CESTE U 2005. GODINI OD 30. 06. 2005. GODINE DO 31. 12. 2005. GODINE

(ŠEST MJESECI)

UKUPNO PLANIRANA SREDSTVA 405.000,00Planirana sredstva iz naknada za 2005 405.000,00RASPORED SREDSTAVA (I+II+III+IV) 405.000,00I održavanje županijskih cesta u 2005. godini

210.000,00

Tekuće održavanje 90.000,00Zimsko održavanje 120.000,00II Pojačano održavanje županijskih cesta 105.000,00Rekonstrukcija ceste R-417k. HanKazaginac 20.000,00Rekonstrukcija ceste Rama-tomislavgrad 85.000,00III Pomoć općinama HBŽ-e 45.000,00Općina Drvar 30.000,00Općina Bos. Grahovo 15.000,00IV Tekuće rezerve 45.000,00

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96) i članka 24.Zakona o izvršenju Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu ("Narodne novine Her-cegbosanske županije", broj 12/04), Vlada Her-cegbosanske županije, na sjednici održanoj dana, 10. studenoga 2005.godine, donijela je

ODLUKU o odobravanju financijskih sredstava iz Prora-

čuna Hercegbosanske županije

I.

Odobrava se prijenos financijskih sredstava iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. go-dinu u iznosu od 10.000,00 KM, za pomoć Tiho-miru Tičinoviću iz Livna, za sanaciju stambenog objekta.



II.

Sredstva iz prethodne točke planirana su u Proračunu Hercegbosanske županije za 2005. go-dinu, koja će se isplatiti s pozicije 614 232, izdaci za vojne invalide, ranjene branitelje i obitelji po-ginulih branitelja.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i Uprava za pitanja branitelja i stradalnika Domovinskog rata HVO-a, svatko u okviru svoje nadležnosti.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija VLADA Broj:01-02-210/05 Livno, 10. studenoga 2005. godine


***

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96) i članka 24. Zakona o izvršenju Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu ("Narodne novine Her-cegbosanske županije", broj 12/04), Vlada Her-cegbosanske županije, na sjednici održanoj dana, 10. studenoga 2005. godine, donijela je

ODLUKU o odobravanju financijskih sredstava iz Proraču-

na Hercegbosanske županije

I.

Odobrava se isplata financijskih sredstava HVIDR-i Hercegbosanske županije za odlazak na športske igre ŠNIDOR "Šibenik 2005" u iznosu od 4.000,00 KM.

II.

Sredstva iz prethodne točke isplatit će se s po-zicije Tekuća rezerva Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i Ured predsjednika Vlade Her-

cegbosanske županije, svatko u okviru svoje nad-ležnosti.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija VLADA Broj:01-02-211/05 Livno, 10. studenoga 2005. godine


***

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96.), i članka 22. stavak 2. Zakona o upravi ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 4/98) Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj dana 10. studenoga 2005. godine, donijela je

ODLUKU o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva gospodar-

stva Hercegbosanske županije

I.

Daje se suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije (broj: 05-01-02-341/05. od 05. listopada 2005. godine).

II.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".



***

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96) i članka 34. Zakona o izvršenju Proračuna Hercegbosanske


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE županije za 205. godinu ("Narodne novine Her-cegbosanske županije" broj 12/04), Vlada Her-cegbosanske županije, na sjednici održanoj 10. studenoga 2005. godine donijela je


na Hercegbosanske županije za 2005. godinu

I.

Odobrava se isplata financijskih sredstava u iznosu od 5.000,00 KM za pokrivanje crkve, Župi Sv. Ilije u Glamoču.

II.

Sredstva iz prethodne točke isplatit će se s po-zicije Tekuća rezerva Proračuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i Ured predsjednika Vlade Her-cegbosanske županije, svatko u okviru svoje nad-ležnosti.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".



***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96) i članka 37. Zakona o izvršenju Prora-čuna Hercegbosanske županije za 2005. godinu ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 12/04), Vlada Hercegbosanske županije, na sjed-nici održanoj dana, 10. studenoga 2005. godine, donijelaje

ODLUKU o subvencioniranju kamata na investicijske

kredite u primarnoj poljoprivrednoj proizvod-nji iz Proračuna Hercegbosanske županije za

2005. godinu

I.

Ovom Odlukom se utvrđuje i uređuje način ostvarivanja prava na subvencioniranje kamata na investicijske kredite u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, koji su plasirani u 2002., 2003. i 2004. godini i za kredite koji će se plasirati u 2005. godini, u visini od 50% od iznosa ugovore-ne kamate.

II.

Pravo na subvencioniranje kamata ostvaruju fizičke i pravne osobe (u daljnjem tekstu: koris-nik), s područja Hercegbosanske županije, koji su korisnici investicijskih kredita u primarnoj poljop-rivrednoj proizvodnji, čija je godišnja kamatna stopa od 5% do 10% i godišnji anuitet ne prelazi vrijednost od 60.000,00 KM, a rok otplate od 3 do 7 godina.

Pravo na subvencioniranje kamata ne mogu ostvariti, oni koji neredovito otplaćuju obveze po ranije preuzetim kreditima.

III.

Korisnici koji žele ostvariti pravo iz točke I. ove Odluke podnose Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Mi-nistarstvo) slijedeću dokumentaciju:

a) zahtjev sa osobnim podacima (JMB, naziv i sjedište banke, vlastiti žiro-račun), kratak opis projekta,

b) ovjerenu kopiju sklopljenog ugovora za investicijski kredit.

Korisnici investicijskog kredita u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, koji su ostvarili pra-vo na subvenciju kamate sukladno Odlukama o subvencioniranju kamata na investicijske kredite u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz prethod-nih godina podnose samo bankovnu potvrdu o redovitom izmirenju svih obveza svaka dva mje-seca.

Za korisnike-fizičke osobe, koji su ušli u prog-ram subvencioniranja kamata na temelju ugovora o poslovnoj suradnji za realizaciju subvencionira-nja kamata koje je sklopilo Ministarstvo poljop-rivrede, vodoprivrede i šumarstva sa Raiffeisen bank. d.d. Bosna i Hercegovina i UniCredit Zag-rebačkom bankom d. d., zahtjev iz stavaka 1. ove točke podnosi banka.

IV.

Povjerenstvo koje imenuje ministar poljopriv-rede, vodoprivrede i šumarstva, na temelju pris-pjelih zahtjeva odobrava - ne odobrava subvenciju kamate korisniku kredita.



Korisnik je obvezan svaka 2 (dva) mjeseca dostavljati Ministarstvu bankovnu potvrdu o re-dovitom izmirenju svih obveza po odobren om investicijskom kreditu, na temelju koje Ministar-stvo putom Riznice izmiruje preuzetu obvezu iz točke I. ove Odluke.

V.

Ministarstvo će voditi evidenciju korisnika kojima je odobrena subvencija kamate, te će vršiti kontrolu namjenskog utroška sredstava.

VI.

Sredstva za realizaciju ove Odluke planirana su u Proračunu Hercegbosanske županije za 2005. godinu u iznosu od 150.000,00 KM pod ekonom-skim kodom 614 414, u razdjelu 18, glava 01 "Po-ticaj poljoprivrednoj proizvodnji".

VII.




***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 2/96), 61. stavak 6. Zakona o srednjem škol-stvu ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 12/04), Izvješća Povjerenstva za izbor člano-va školskih odbora svih srednjih škola Hercegbo-sanske županije, Vlada Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana, 18. studenoga 2005. godine donijela je

ODLUKU o imenovanju članova školskog odbora Gimna-

zije Livno

I.

U školski odbor Gimnazije Livno iz Livna imenuju se:

1. Iz reda osnivača

- Boro Marinčić - Mirko Perković

- Niko Karaula

2. Iz reda nastavnika i stručnih suradnika

- Merzuk Kamber - Boško Krešo - Kristina Krezo

3. Iz reda roditelja učenika

- Stipe Vukadin - Draško Krišto - Josip Radman

II.


Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija VLADA Broj:01-02-78.8/05 Livno, 18. studenoga 2005. godine


***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20. stavak 3. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96), članka 12. i 13. Zakona o ministar-skim, vladinim i drugim imenovanjima u Federa-ciji BiH, ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 12/03 i 34/03), a u svezi s člankom 14. Statuta Zavoda za upošljavanje Her-cegbosanske županije, Vlada Hercegbosanske žu-panije na sjednici održanoj dana 18. studenoga 2005. godine, donije1aje

RJEŠENJE o imenovanju zamjenika predsjednika Upravnog vijeća Zavoda za upošljavanje Hercegbosanske

županije

I.

Za zamjenika predsjednika Upravnog vijeća Zavoda za upošljavanje Hercegbosanske županije iz reda imenuje se Ivan Madunić.

II.

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Narodnim novinama Hercegbosanske županije. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija


HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE VLADA Broj:01-02-150.5/05 Livno, 18. studenoga 2005. godine


***

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske župani-je ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96), a u svezi s člankom 199. Zakona o zaš-titi i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od pri-rodnih i drugih nesreća ("Službene novine Fede-racije Bosne i Hercegovine" broj 39/03), Vlada Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 18. studenoga 2005. godine donijelaje

ODLUKU o odobravanju financijskih sredstava za osigura-

nje uvjeta za stvaranje održivih timova civilne zaštite za deminiranje i uklanjanje neeksplodira-nih ubojitih sredstava u Hercegbosanskoj župani-

ji

I.

Odobravaju se financijska sredstva u iznosu od 71.113,33 KM za isplatu poreza i doprinosa i troškova za beneficirani radni staž ljudstva timova za deminiranje Federalne uprave civilne zaštite koji djeluju u Hercegbosanskoj županiji.

II.

Sredstva iz točke I. ove Odluke osigurat će se iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2006. godinu

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i Uprava civilne zaštite, svatko u okviru svoje nadležnosti.

IV.




***

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 2/96), a u svezi sa člankom 18. Zakona o izvršenju Proračuna Her-cegbosanske županije za 2005. godinu ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 12/04), razmatrajući zahtjev Ministarstva znanosti, pro-svjete, kulture i športa broj: 06-02-34-1064/05. od 14. studenoga 2005. godine, Vlada Hercegbosan-ske županije na sjednici održanoj dana 28. stude-noga 2005. godine, donijela je


na Hercegbosanske županije za 2005. godinu

I.

Odobravaju se financijska sredstva u iznosu od 2.100,37 KM osnovnim i srednjim školama u Hercegbosanskoj županiji, za uplatu obračunatih doprinosa za razdoblje od 1. travnja 1992. godine do 31. prosinca 1993. godine, za djelatnike os-novnih i srednjih škola Hercegbosanske županije koji su stekli uvjete za umirovljenje prema popisu Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa.

II.

Sredstva iz prethodne točke odobravaju se s pozicije 6111 navedenih škola u iznosima i prema popisu uz zahtjev Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Minis-tarstvo financija i Ministarstvo znanosti, prosvje-te, kulture i športa, Osnovna škola Ivan Mažuranić Tomislavgrad, Osnovna škola Stjepana Radića Tomislavgrad, Gimnazija Marko Marulić Tomis-lavgrad, SSŠ Tomislavgrad, svatko u okviru svoje nadležnosti.

IV.




***



MINISTARSTVO RADA, ZDRAVSTVA, SOCIJALNE SKRBI I PROGNANIH

Na temelju članka 44. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97), članka 54. stavak 1. Zakona o upravi ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 4/98), te točke III Odluke o prijemu prostora, me-dicinsko-tehničke opreme i kadra za obavljanje dopunske ili privatne djelatnosti u zdravstvu broj 09-50-99/02 od 7. lipnja 2002. godine, Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Her-cegbosanske županije, donosi

RJEŠENJE o razrješenju člana Komisije za prijem prostora, medicinsko-tehničke opreme i kadra za obavlja-nje dopunske ili privatne djelatnosti u zdravstvu

I

Prim. dr. Dragan Knežević razrješava se član-stva u Komisiji za prijem prostora, medicinsko-tehničke opreme i kadra za obavljanje dopunske ili privatne djelatnosti u zdravstvu (u daljem teks-tu Komisija) imenovan Rješenjem broj 09-37-01-58/03 od 28. kolovoza 2003. godine.

II

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije".

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Broj:09-37-01-58/05 Livno, 29. 09. 2005. godine

Ministar Stipo Pavić v.r.

***

Na temelju članka 44. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/97), članka 54. stavak 1. Zakona o upravi ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 4/98), te točke III. Odluke o prijemu prostora, medicinsko-tehničke opreme i kadra za obavljanje dopunske ili privatne djelatnosti u zdravstvu broj 09-50-99/02 od 7. lipnja 2002. godine ("Narodne novine HBŽ", broj 6/02), Ministar rada, zdrav-stva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije, donosi

RJEŠENJE o imenovanju člana Komisije za prijem prostora, medicinsko-tehničke opreme i kadra za obavlja-nje dopunske ili privatne djelatnosti u zdravstvu

I.

Dr. Zdenka Kelava, spec. internista, imenuje se za člana Komisije za prijem prostora, medicin-sko-tehničke opreme i kadra za obavljanje dopun-ske ili privatne djelatnosti u zdravstvu.

II.

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Broj:09-37-01-58/05 Livno, 14. 11. 2005. godine


***

Na temelju članka 143. b Zakona o radu Fede-

racije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03) i točke II. Odluke o u-temeljivanju Županijske Komisije za provedbu članka 143. Zakona o radu ("Narodne novine HBŽ", broj 14/00), ministar rada, zdravstva, soci-jalne skrbi i prognanih donosi .

RJEŠENJE

I.

U Županijsku komisiju za provedbu članka 143. Zakona o radu Federacije BIH ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03) imenuju se:

1. Marko Mamić, predsjednik 2. Mijo Jolić, član 3. Ivan Jozić, član 4. Ivica Ćosić, član 5. Ajiša Jarebica, član

II.



Za administrativno-tehničke poslove Komisije iz točke I. ovog Rješenja određuje se Ljubica Pe-rić.

III.

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Broj:09-37-01-121/05 Livno, 30. 11. 2005. godine


***

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

SLUŽBENO GLASILO

Uređuje: Zoran Semren, tajnik Vlade Hercegbosanske županije, Livno, Ulica Stjepana II Kotromanića bb, 80101 LIVNO; telefon 034/200-035, Izdavač: Stručne službe Vlade Hercegbosanske županije, Livno. Ulica Stjepana II Kotromanića bb. List izlazi prema potrebi. Tisak: “LIST” - Livno. Naklada: 300 primjeraka. Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se u roku od 15 dana od dana izlaska lista iz tiska



OBAVIJEST PRETPLATNICIMA

POZIVAMO VAS DA SE PRETPLATITE NA "NARODNE

NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE"

PRETPLATA NA SLUŽBENO GLASILO ZA 2005. GODINU IZNOSI 150 KM

Račun za uplatu:161 020 003356 0061 PRORAČUN

Broj organizacijske jedinice proračuna: 11010001 Identifikacijski broj: 4281098220007 Vrsta prihoda: 722631

INFORMACIJE NA ADRESI:

Stručne službe Vlade Hercegbosanske županije,

Stjepana II. Kotromanića bb, 34101 Livno

ILI NA TELEFON:

034/200-035

Documents

NARODNE NOVINE - zzohbz.ba · le za nošenje oružja). II - NABAVA, DRŽANJE I NOŠENJE ORUŽJA I STRELJIVA 1. Nabavka oružja i streljiva Članak 12. Vatreno, plinsko i zračno oružje