NARODNI ZDRAVSTVENI Dojenje - ulaganje LIST u majŁino …faktori. G. Fanconi iz Z richa i A. Wallgren iz Stockholma 1953. konstatiraju da imunih ti-jela ima samo u majŁinu mlijeku,

srpanj-kolovoz 2002

Dojenje - ulaganjeu majËino zdravljeDojenje - ulaganjeu majËino zdravlje

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 2300007-1100028208 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Autor fotografije na naslovnoj strani:Saπa OstojiÊ, dr.med.

Slobodni prijevod ovogodiπnje UNICEF-ove poruke u sklopuSvjetskog tjedna dojenja: "Breastfeeding: Healthy Mothersand Healthy Babies" glasi: "Dojenje: zdrave majke i zdrava

dojenËad".Ovogodiπnji su ciljevi Svjetskog tjedna dojenja:

• vratiti dojenju poziciju integralnog dijela æenine reprodukcije izdravlja,

• stvoriti svijest o æeninu pravu na humano i neinterventno raanje,• promicati "The Global Initiative on Mother Support (GIMS)"

("Svjetski poticaj za potporu majkama"), kao uËvrπÊujuÊe sredstvomnoπtvu naËina u potpori dojenja.Da podsjetimo: "MajËino mlijeko je besprijekorna hrana dostupna

ljudskim biÊima", proizvodi se i dostavlja "korisniku" bez ikakvogzagaenja. Ono je prirodni izvor najveÊe moguÊe vrijednosti. VeÊinaljudi zna da je dojenje korisno za dijete, mnogo manje ih zna da jedojenje izvanredno za zdravlje majke.

Da bi se ustrajalo u ostvarivanju ovogodiπnjih ciljeva i da bi setrajno dokazivalo spomenute konstatacije, treba se podsjetiti nanekoliko Ëinjenica koje se odnose na naπu zemlju:

• Hrvatska je zemlja "bijele kuge" (raa se manje stanovnika negoπto ih umire).

• U Hrvatskoj "imati djecu donosi ekonomske probleme".• U Hrvatskoj zaπtita majki i djece nije u cijelosti pokrivena

obvezatnim zdravstvenim osiguranjem, πto Êe reÊi da nije predmetsvekolike solidarnosti.

• Medijski prostor posveÊen "svemu umjetnom" znatno je veÊi odonoga posveÊenog "svemu prirodnom" kad se radi o zaËeÊu, trudnoÊi,raanju, dojenju i opÊenito podizanju djece.

Netko Êe reÊi "Joπ jedan crni pogled", no iskustvo uËi danepriznavanje Ëinjenica ne pomaæe rjeπavanju problema (guranjeglave u pijesak).

Proces ljudskog otuivanja od svega πto je prirodno uzeo je tolikomaha da Êe povratak Prirodi zahtijevati borbu. O dilemi da li je procesotuivanja spontan (neznanje) ili djelovanje "mraËnih snaga" -drugom prigodom.

Stoga treba ponoviti: "Dojenje je najbolje ulaganje u dojenËe, alii ulaganje u dijete, odnosno buduÊu odraslu osobu. Dojenje je odliËnoulaganje i u zdravlje æene - majke danas i buduÊe majke sutra."

Odgovorni urednik

srpanj-kolovoz 20023

Promicanje dojenja svjetski je pokret koji imasvrhu mobilizirati cjelokupno druπtvo za op-Êu podrπku dojenju. U njega je ukljuËeno

preko 120 zemalja.Dojenje moæe biti naËin unapreenja i zaπtite

zdravlja majke i djeteta. Za majku, ono moæe sma-njiti rizik od krvarenja nakon poroda, razliËitihinfektivnih bolesti, raka dojke i jajnika, anemijezbog nedostatka æeljeza. Za dijete, dojenje je va-æan Ëinitelj za spreËavanje bolesti, napose prolje-va, bolesti diπnog sustava (ukljuËujuÊi upalu plu-Êa), uha, infekcija mokraÊnog sustava. Za oboje,Ëin dojenja osnovni je Ëinitelj za uËenje materin-stva, provoenja pravilne njege i skrbi za dijete iza pravilan fiziËki rast i psihiËki razvoj.

Dojenje je najuËinkovitije kada je majka:- zdrava, pravilno se hrani i tijekom trudnoÊe

ima pristup i stalan nadzor zdravstvene sluæbe,- dobro informirana o zdravom naËinu ponaπa-

nja, ukljuËujuÊi vaænost dojenja u prvih πest mje-seci djeteta i zdrave dodatne prehrane nakon togarazdoblja,

- u prilici roditi u zdravom i podræavajuÊemokruæenju, sa πto manje intervencija, osim onihmedicinski neophodnih,

- nakon poroda u okruæenju koje joj pruæa pot-poru za dojenje,

- u prilici planirati trudnoÊu i broj djece,- svjesna da komercijalne poruke umanjuju vaæ-

nost dojenja.Uza sve moguÊe poteπkoÊe, dojenje se moæe

uspjeπno provoditi uz razumijevanje i potporu Ëla-nova obitelji, prijatelja i zdravstvenih radnika.Ipak, urbani naËin æivota i æivot u malim obitelji-ma, bez Ëlanova πire obitelji, kao πto je to nekadbilo, umanjuju utjecaj okoline. Porodi koji se obav-ljaju u bolnici Ëine da oni postaju iskustvo vezanoza struËnu medicinsku pomoÊ, visoku tehnologiju

i koriπtenje lijekova, πto sve ima utjecaj na sma-njenje vaænosti dojenja.

Ove je godine poruka tjedna promicanja do-jenja: Zdrave majke i zdrava djeca. Ona na-glaπava potrebu za hitnom zaπtitom, promoci-jom i potporom zdravlju majki, isto tako i zapromocijom i potporom dojenju za zdraviju do-jenËad i djecu.

Svjetski tjedan promidæbe dojenja 1. - 7. kolovoza

Zdrave majke i zdrava djeca


VeÊ dugo poznate znanstvene Ëinjeni-ce o dojenju malo se mijenjaju, imapromjena u izboru temeljnih natukni-

ca za populaciju, πto je ovisno o socio-eko-nomskim promjenama. Ovaj bi se prikazosvrnuo na neke od tih promjena, kako sunastajale tijekom proteklih pedesetak godi-na.

Istaknuti beËki pedijatar i osnivaË djeËjeklinike u Zagrebu E. Maherhofer savjetujeprvi podoj po porodu za 6 do 12 sati. Sada jeto drukËije. Savjetuje 8 podoja u 24 sata,svaka tri sata. Svijet se tada priklanjao nje-maËkoj i europskoj πkoli, a sada ameriËkoj. Itada, 1984., savjetovao je dojenje do krajaprve godine æivota, a prvu umjetnu dohranutijekom 5. i 6. mjeseca. Bolesno dojenËe tre-ba hraniti æenskim mlijekom!

Pravilno dojenje - napredno dijete

Rus M. S. Maslov detaljno navodi pred-nosti majËinog mlijeka nad kravljim, a æen-sko je mlijeko i sterilno. Najbolje su mjeriloza pravilno i dovoljno dojenje znaci dobrognapredovanja djeteta: æivahan i veseo izgled,dobar san, dobra napetost koæe i miπiÊa, na-predovanje u teæini, rastu i æivotnim funkci-jama poput probave.

Tada najistaknutiji hrvatski pedijatar N.Skrivanelli 1952. savjetuje da se prva 24 satapo porodu dijete ne stavlja na prsa. Upozora-va da dijete na umjetnoj ishrani ËeπÊe pobo-lijeva i viπe je izloæeno raznim infekcijamajer kravljem mlijeku i umjetnim pripravcimanedostaju imuna tijela i bioloπki protektivnifaktori.

G. Fanconi iz Züricha i A. Wallgren izStockholma 1953. konstatiraju da imunih ti-jela ima samo u majËinu mlijeku, i to protivdifterije, morbila, streptokoka. DojenËe naprirodnoj ishrani bolje izgleda od umjetnohranjenog.

U izvanrednom priruËniku H. N. Bunde-sena (1956.) “Prve dvije godine”, gdje mje-sec po mjesec daje precizne i lako shvatljiveupute o njezi i ishrani, istiËe se da je majËinomlijeko najbolja hrana za dojenËe: dojenËeje sposobnije za æivot, ËvrπÊe i zdravije odumjetno hranjenoga. No, dojenje pomaæe imajci da odræi snagu i zdravlje. Majka morajesti mlijeko, voÊe, povrÊe, umjereno mesa,jaja, mahunarke, masnoÊe, piti mnogo teku-Êine. Majka se zbog dojenja ne udeblja. Tre-ba joj odmor, san, svjeæ zrak.

MajËino mlijeko najpotrebnije je dojen-Ëetu prva 3 do 4 mjeseca, a korisno mu je dokraja 8. ili 10. mjeseca. Majci koja radi sa-vjetuje da doji u 6, 18 i 22 sata, a ostali obrocida budu umjetna ishrana.

Majci je neophodna podrπka

P. Erak 1956. upozorava da na ishranikravljim mlijekom dolazi do zastoja u rastu irazvoju, da pada imunitet; i najboljoj umjet-noj ishrani nedostaju imuna tijela, bioloπkiprotektivni i neurofilaktiËki faktori; njih imasamo u mlijeku iste vrste. Dojenje je nasta-vak prirodne transplacentarne veze tijekomtrudnoÊe izmeu majke i Ëeda.

M. Sarvan 1959. piπe da je dojilji dnevnodovoljno 3.000 kalorija, s mnogo tekuÊine,sokova, juha, mlijeka.

Pedijatri ©. i B. PuretiÊ 1963. istiËu da jeza prihvaÊanje dojenja najvaænija æelja maj-ke da doji, uz podrπku i poticaj obitelji i pri-jateljica. Tada joj zaposlenje neÊe biti ispri-ka. Za uspjeπno dojenje vaæni su savjeti li-jeËnika i babice u rodiliπtu te patronaæne se-stre Ëim pristigne kuÊi. Nabraja prednostimajËinog mlijeka: nije zagaeno, svjeæe je,optimalnog je sastava, lakπe je probavljivo,sadræi imune tvari, ne mora se pripremati,predstavlja psiholoπku vezu izmeu majke iËeda. Savjetuje noπenje odgovarajuÊeg grud-njaka (taj se u posljednje vrijeme odbacuje).Pretjerano hranjenje majke ne pojaËava se-kreciju mlijeka. Umjerene koliËine blagogalkoholnog piÊa i dopuπtene terapijske dozelijekova ne πtete djetetu, ali puπenje πteti.

Ne postoji zamjena za majËino mlijeko

Vrlo je vrijedna i joπ uvijek suvremena(izdana je 1993.) knjiæica “Dojenje” u redak-ciji SZO i UNICEF-a. Ona savjetuje: novo-roenËadi davati samo majËino mlijeko; nedavati dude varalice; prvih 4-6 mjeseci djecuhraniti samo majËinim mlijekom, tijekom 24sati 8 do 13 podoja, i noÊu. Uz majËino mli-jeko alergiËne su pojave rijetke. Dojenjesmanjuje rizik od raka dojke i jajnika. ©toranije poËinjanje dojenja po porodu steæe ma-ternicu. Uz majËino mlijeko nema brige skupovanjem i kuhanjem mlijeka. Dojiti tre-ba kad to dijete æeli, obiËno svakih jedan dotri sata, i to toliko dugo koliko to dijete æeli.Prvi podoj obavlja se brzo poslije poroda, utijeku prvoga sata. Grudnjaci nisu potrebni.

DojenËetu ne treba dati niπta osim majËinamlijeka, Ëak ni u tropskoj klimi ne treba do-datna voda.

J. GrguriÊ 2000. potvruje da majËinomlijeko potpuno zadovoljava djetetove po-trebe za hranom i tekuÊinom u prvih πestmjeseci æivota, a kao mlijeËni obrok moæe sedavati i nakon prve godine. Nema ni jednogindustrijski proizvedenog mlijeka za dojen-Ëad koje bi bilo identiËno majËinu mlijeku.Dojenje donosi zdravlje i djetetu, i majci.Postoji u nas joπ manji broj rodiliπta kojaprimjenjuju tradicionalni naËin dojenja (sva-ka 3 ili 4 sata, po pola do jedan sat), koji sesve viπe napuπta. Dojilji je potrebna dopun-ska izhrana od 500 kalorija dnevno, uz do-voljno tekuÊine, posebno mlijeka i mlijeËnihproizvoda (zbog kalcija).

Poduke nikad previπe

Prije viπe od pedesetak godina postojalaje potreba, kao i danas, za podukom o doje-nju, tada viπe o tehnici dojenja, ali i o pred-nostima dojenja. Poduka je potrebna, ako nei neophodna, i danas, no danas u jednakojmjeri i o tehnici dojenja, i o prednostimadojenja, kako za dijete, tako i za majku. Tozato jer, πto bliæe sadaπnjem vremenu, doji sesve rjee i tada sve kraÊe, neosnovano seodveÊ zavaravajuÊi propagiranom i reklami-ranom savrπenoπÊu industrijskih nadomje-staka za majËino mlijeko. Uzrok je odboj-nom stavu prema dojenju obuzetost poslom,bez Ëega nema potrebnih materijalnih sred-stava za zadovoljavanje æeljenih æivotnihuæitaka i posjedovanja. Etika uspjeha prevla-dava nad etikom ljubavi. Valja zato, joπ viπe,na sve naËine, poticati prihvaÊanje navikedojenja, najviπe putem televizije jer se drugimediji manje koriste, a najslabije stoji s kul-turom Ëitanja. Cilj je takve stalno ponavlja-juÊe poduke da se postigne zdravstvena na-vika o potrebi dojenja. PoduËava se i primje-rom æenskih Ëlanova obitelji i prijateljica.Poduka poËinje od djeËje dobi, pa do djedo-va i baka koji mogu biti odliËni propagatorimeu mlaima. Mladi trebaju vidjeti u svo-joj obitelji da se doji, trebaju Ëuti o tome uπkoli. Organizator je poduke o dojenju zd-ravstvena sluæba, ne samo preventivna, veÊ ikurativna. Primjer su za stalnost poduke te-matski ljetni dvobroji o dojenju “Narodnogzdravstvenog lista”.

Prim. dr. Ivica RuæiËka

Promidæba dojenja

Motivirati mlade majkeda se opredijele za dojenje!

Usmjerenje da se potiËe dojenje, kao najzdraviji naËin ishrane u prvoj godini æivota, zapaæeno jeu Hrvatskoj joπ tamo od ©tamparova vremena dvadesetih godina proπlog stoljeÊa. Sad je to

poticanje, zahvaljujuÊi Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i UNICEF-u, unificirano i globalizirano.Poticanje se temelji na za populaciju zamrπenim znanstvenim Ëinjenicama, koje zdravstvena

sluæba mora pretoËiti u razumljive popularne pouke.


Stoga nije na odmet podsjetiti se da suvodeÊi javnozdravstveni problemimladih povezani s odreenim pona-

πanjem, navikama i stilovima æivljenja tese tom prigodom sjetiti i preporuka lijeËni-ka.

Hranite se pravilno

Pravilna se prehrana, kao jedan od pre-duvjeta zdrava æivljenja, temelji na raz-novrsnosti namirnica i prehrambenoj pira-midi. Temelj ili bazu piramide Ëine æitari-ce, krumpir, riæa i proizvodi od æitarica.Pri odabiru namirnica prednost treba datiproizvodima od punog zrna i manje rafini-ranim namirnicama. Namirnice iz objeskupine osiguravaju najveÊi dio energije,kao i znatnu koliËinu vitamina, minerala,oligoelemenata i prehrambenih vlakana.

Svakodnevno jedite viπe od 400 gramavoÊa i povrÊa, po moguÊnosti svjeæeg isirovog, tamnije obojenog zbog veÊegsadræaja provitamina “A” (karotenoida) iflavonoida.

Visokovrijedne bjelanËevine, æeljezo iniz oligoelemenata osigurat Êete svakod-nevnim unosom mesa (preferirajte bijelomeso), peradi, ribe, jaja i mahunarki.

KoliËinu kalcija potrebnu za izgradnjui oËuvanje kosti osigurat Êete svakodnev-nim uzimanjem mlijeka i mlijeËnih proiz-voda.

©eÊer, sol, masti i ulja smanjite na mi-nimalnu koliËinu.

Jedite redovito, polagano i smireno,uvijek svjeæe pripremljenu hranu.

Voda - koja æivot znaËi

Ne zaboravite: za zdravo æivljenje po-trebno je dnevno popiti oko 2 litre vode.Pijte uvijek obiËnu vodu, izbjegavajte ga-zirana piÊa i alkohol.

Oprez!!!Na plesnjacima, u diskoklubovima i na

sliËnim mjestima naruËite piÊe u original-no zatvorenoj boci. Sami ulijte u Ëaπu piÊekoje Êete odmah popiti, a ostatak piÊa uboci zatvorite zatvaraËem. Te mjere po-trebne su zbog pojave takozvane “droge uËaπi” (droga silovatelja), bezbojne lakoto-pive supstance bez mirisa i okusa, s vrlobrzim djelovanjem u obliku omamljenostii nekritiËnosti.

Bavite se tjelovjeæbom

Svakodnevno budite tjelesno aktivnibarem 30 minuta. Hodajte πto viπe, trËite,plivajte, vozite bicikl, planinarite... Na tajÊete naËin oËuvati i unaprijediti zdravlje.

Sunce i more

Dermatolozi preporuËuju odlazak naplaæu u vremenu od 9 do 11 sati prije pod-ne i poslije 16 sati. Na glavu obvezno sta-vite πeπir za sunce, koji uz odgovarajuÊumaramu ili vrpcu moæe biti dio vaπeg no-vog imidæa ovog ljeta.

Koristite zaπtitna sredstva za sunËanjes visokim faktorom zaπtite. Koæu njegujtehidratantnim kremama s UV-filtrom. Pijtedosta tekuÊine.

Ne zaboravite: u adolescentnoj dobiodluËujemo kakvo Êemo lice i koæu imati uzreloj dobi.

Siguran seks - voljeti zdravo

Ljeto o opuπtena atmosfera pogodni suza sklapanje novih poznanstava, veza...ljubavi.

Uæivajte u æivotu, ali imajte na pametida riziËno spolno ponaπanje, rana spolnaaktivnost, veÊi broj spolnih partnera, bezprimjene zaπtite pri spolnim odnosima (bezprezervativa), poveÊavaju rizik obolijeva-nja od spolno prenosivih bolesti, infekcijagenitalnog trakta i njihovih posljedica teneplanirane trudnoÊe i pobaËaja.

Sjetite se da su zdravstveni rizici ado-lescentnih trudnoÊa, koje su gotovo uvijekneplanirane i sluËajne, viπe medicinskihkomplikacija trudnoÊe, viπe komplikacijapri porodu kao πto su prijevremeni porod,produæeni porod ili zastoj u porodu kaoposljedica uske zdjelice zbog nezavrπenogkoπtanog rasta. I djeca adolescentnih maj-ki pod poveÊanim su rizikom prijevreme-nog poroaja, niske poroajne teæine, ne-zrelosti, mrtvoroenosti i sliËno. Posebnovalja istaÊi da, pored zdravstvenih, postojei socijalno-ekonomski rizici, povezani sprekidom πkolovanja i buduÊim druπtve-nim statusom mlade majke.

Glede spolno prenosivih bolesti, trebaposebno naglasiti da one ako se ne otkrijuna vrijeme i ne lijeËe, imaju dalekoseæneposljedice za reprodukcijsko i opÊe zdrav-

lje kao πto su: trajna neplodnost, veÊa uËe-stalost izvanmaterniËnih trudnoÊa, ËeπÊispontani pobaËaji i sliËno.

Ne zaboravite! Spolni odnos pod utje-cajem alkohola i/ili drugih sredstava ovi-snosti pridonosi seksualnom odnosu s viπepartnera, a bez uporabe kondoma poveÊa-va rizik od nastanka spolno prenosivih bo-lesti, neæeljene trudnoÊe, ali i opasnosti odseksualnog zlostavljanja i uvoenja u svi-jet prostitucije ili kriminala.

STOGA koristite zaπtitna sredstva(prezervativ) pri svakom spolnom odnosui nemojte se riziËno ponaπati.

RECITE NE drogama, alkoholu i ciga-retama

Bolesti ovisnosti najveÊi su javnozd-ravstveni problem suvremenog svijeta.One su uzroËnik i faktor rizika cijelog nizabolesti i povezane su sa spolno prenosivimbolestima, AIDS-om, kriminalnim nasi-ljem, zlostavljanjem, neproduktivnoπÊu inezaposlenoπÊu.

Posljedice su: nesposobnost preuzima-nja odgovornosti za vlastiti æivot, ovisnosto drugima, niska radna produktivnost, gu-bici æivota, uniπtenje obitelji...

Ovog ljeta:- razvijajte samopoπtovanje,- mislite pozitivno - nema nerjeπivih- problema,- budite odgovorni - vaπ æivot je u- vaπim rukama,- volite sami sebe,- vjerujte u sebe,- budite uporni i pouzdani,- prihvatite svoje slabosti - nitko nije- savrπen,- ne dosaujte se,- uËinite neπto korisno za sebe i- druπtvo,- redovito spavajte 7-8 sati,- jedite razborito,- redovito se bavite tjelesnom- aktivnoπÊu.

I, na kraju, BUDITE SLOBODNI IUÆIVAJTE U ÆIVOTU.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.

Ljeto i mladi

UÆIVAJTE ODGOVORNOStiglo je dugo oËekivano toplo ljeto i πkolski ljetni praznici. Velik broj djece i mladih zamjenit Êe

svoja dosadaπnja okupljaliπta (πkole) plaæama, ljetnim terasama, plesnjacima i sliËnim mjestima.U opuπtenoj atmosferi, s puno manje briga nego dok traje πkolska godina, mladi Êe se zabavljati,sklapati nova poznanstva i prijateljstva, putovati u druga, manje ili viπe poznata mjesta izvan

njihovog dosadaπnjeg prebivaliπta.


Verbalno nasilje podrazumijeva prijetnje, izrugivanje, za-dirkivanje i grenje. FiziËko je nasilje kad netko udararukama ili nogama, πtipa ili sputava drugog tjelesnim

dodirom. Pod drugim oblicima nasilja mislimo na kreveljenje,nepristojne kretnje, namjerno iskljuËivanje nekog iz skupine iliodbijanje da se udovolji æeljama druge osobe.

NedoliËno ponaπanje uËenika mijenja se kroz vremenska raz-doblja. Prije se smatralo nedoliËnim ako su uËenici trËali po πkoli,ævakali pod satom, stvarali buku i nosili neprimjernu odjeÊu.Danas je problem sloæeniji jer su uËenici izloæeni nasilju, drogi,alkoholu i preranim trudnoÊama.

Strategija koja pomaæe u prevenciji temelji se na otkrivanjuriziËnih faktora i na dobroj suradnji πkole i zajednice. Istraæivanjeu Americi pokazuje da 20% srednjoπkolaca nosi oruæje u πkolu, aoko 60% djece misli da nije sigurno u πkoli.

Radi pravodobne identifikacije potencijalnog nasilniπtva, ro-ditelji i nastavnici trebali bi uoËiti djecu s pasivnim i aktivnimoblicima agresivnog ponaπanja. Pasivni oblici agresivnog pona-πanja upozoravaju na frustraciju i pojavu agresivnosti. To su pla-πljivost, povuËenost, nemir, rastresenost, lijenost, nezainteresira-nost, povrπnost i autizam. UoËljivi su aktivni oblici agresivnogponaπanja, kao πto su: tikovi, Ëupanje kose, griæenje noktiju, na-metljivost, prkos, snaæna ljutnja, laæ, varanje, kraa, bjeæanje odobveza, ovisnost, psihogeni mutizmi (kaπalj, mucanje i grËevi).Æivimo u vremenu ovisnosti o puπenju, alkoholu, drogi i ovisnostio modernoj tehnologiji zabave i razonode. KafiÊi su postali “kult-na mjesta okupljanja”, gdje mladi provode najviπe slobodnogvremena. Iz takvih mjesta proizlazi nasilje, a druæenje s osobamaasocijalnog ponaπanja vodi raznim deliktima, kao πto su prostitu-cija, πverc i drugi oblici lake zarade.

Model prevencije po Al Valdezu

Amerikanac Valdez (1998.) iznio je program u kojem sudjelu-je cijela zajednica. UkljuËeni su nastavnici, ravnatelj πkole, poli-cija, roditelji, javno tuæilaπtvo, djeca, susjedstvo, religijske grupei dr. Osnovan je odbor koji prati djecu i njihovo pohaanje πkole;izabran je roditelj koji Êe upoznati ostale sa svim dogaajima izbivanjima u πkoli; policija je ukljuËena tako da prati ponaπanjeuËenika i ima pravo privesti uËenika koji nije doπao u πkolu;postavljene su stroge kazne i pravila kojih se uËenici trebajupridræavati. UËenici su obavijeπteni o tome kome se u policijimogu obratiti za pomoÊ i gdje mogu odmah prijaviti nasilnika.Osobe iz odbora za praÊenje ponaπanja djece poduËavaju uËenikeu osnovnim i srednjim πkolama, a savjetuju i roditelje. Predloæenoje da se ispuni vrijeme uËenika kad nisu u πkoli, a u projekt suukljuËeni privatnici koji imaju radionice, gdje se uËenici moguupoznati s raznim zanimanjima, te bolnice, gdje djeca mogu po-magati starijim osobama, posjeÊivati i druæiti se s bolesnom dje-

com. Na takve aktivnosti upuÊuje sud za maloljetniËku delikven-ciju i onu djecu koja su veÊ poËinila neka kaznena djela.

Na kraju πkolske godine uËenici koji su se posebno istaklinagrauju se.

Model prevencije po Helmut Lenzeru

Lenzer (1997.) je 1996. godine u NjemaËkoj pokrenuo modelprevencije nasilja u πkoli pod nazivom “Nasilnik u πkolama”.Prijaπnja iskustva pokazala su da je strah od kazne i represijeosnovni problem nerjeπavanja nasilja. Ærtve su zataπkavale napa-de i πutjele o njima. U policiji nije bilo kompetentne osobe za tuproblematiku pa se ærtvu slalo od sluæbenika do sluæbenika.

Lenzer je osnovao grupu koju su saËinjavali nastavnici, ravna-telji, roditelji, policija i djeca. Cilj je bio da ærtve i svi koji neπtoznaju o napadu prijave nasilnike bez straha od odmazde. Dijalo-gom izmeu πkole i policije doπlo je do poboljπanja otvorenosti isuradnje izmeu te dvije institucije. Policija je pratila uËenike naputu do πkole i u prijevoznim sredstvima. Nakon razgovora suËenicima, stariji su bili potaknuti na izradu plakata o radu projek-ta i prevenciji nasilja, plakati su umnoæeni i stavljeni u πkole, uprijevozna sredstva i na mjesta za plakate u gradu, a uËenici sudijelili letke izmeu sebe. Otvorena je telefonska linija pod nazi-vom “linija nevolje”. UkljuËili su se TV-mediji i novine. Na taj jenaËin rad programa postao otvoren. Razgovaralo se s predsjedni-cima razreda, predstavnicima πkole i nastavnicima. Otvoreno jesavjetovaliπte za roditelje. Tjedno su se odræavali sastanci nakojima su iznoπeni problemi. Nakon toga okupljali su se voditeljiprojekta, ravnatelji, sud za maloljetnike, voditelji domova za mla-de, socijalna sluæba, policija i psiholozi te donosili mjere za poje-dine sluËajeve nasilja. Takav zajedniËki rad, posebno πkole i po-licije, doveo je do smanjenja straha uËenika i roditelja, koji supodnosili prijave.

UËenici su se javljali na telefon iznoseÊi svoje probleme (zbogpravnih razloga telefon nije bio anoniman). U vremenskom perio-du od 15. 1. 1996. do 31. 12. 1996. bilo je 178 poziva, a od toga 78prijava. U vremenu od 1. 1. 1997. do 30. 7. 1997. bilo je 132poziva, a 39 prijava.

StatistiËki podaci pokazali su da je u vrijeme prije projekta (1.1. 1995. - 31. 12. 1995.) prijavljeno 20, a kaænjeno 15 nasilnika.Nakon otvaranja telefonske linije za probleme nasilja, u vremenuod 15. 1. 1996. do 31. 12. 1996. prijavljeno je 130, a kaænjeno 121dijete. U periodu od 1. 1. 1997. do 30. 7. 1997. prijavljeno je 104,a kaænjeno je 88 djece. Registrirani su sljedeÊi delikti: povredatijela (63), ucjena i kraa (42), prijetnja, najËeπÊe oruæjem (27),kraa (22), prekrπaji protiv zakona o noπenju oruæja (19), materi-jalna πteta (10), teπka kraa (6), provala u kuÊu (4), seksualnozlostavljanje (4), prikrivanje djela (4), hakerstvo (3), povredaslobode (1), koriπtenje eksplozivne naprave (1), pornografsko

Prevencija nasilja u πkoli

U ©KOLU BEZ STRAHA©kola je mjesto na kojem se dogaa najviπe nasilniπtva meu djecom.

»esto se nasilniπtvo dogaa i na putu do πkole i na povratku iz nje. NapadaËko ponaπanjepodrazumijeva verbalni, fiziËki i drugi oblik nasilja.


snimanje (1), krivo okrivljen (1), nije pruæena prva pomoÊ (1),zavoenje maloljetnika (1), krivo predstavljanje (1), voænja bezdozvole (1).

Podaci govore o uspjehu projekta i smanjenju nasilja u πkolitrudom svih sudionika.

Model prevencije po Dan Olweusu

Olweus (1998.) predlaæe intervencijski program sa sljedeÊimsadræajem: osvijeπtenost problema, poduzimanje mjera na raziniπkole, razreda i na individualnoj razini.

Cilj je intervencijskog programa smanjiti postojeÊe problemenasilja u πkoli te sprijeËiti pojavu drugih problema. Potrebno jepostiÊi bolje odnose meu vrπnjacima u πkoli i stvoriti uvjete kojiÊe omoguÊiti i ærtvama i nasilnicima da se osove i bolje snalaze uπkolskom okruæju.

Radi ostvarenja ciljeva intervencijskih programa, potrebno jeosvijestiti problem nasilja u πkoli kod odraslih i utjecati na njih dase angaæiraju kako bi promijenili postojeÊu situaciju. Svaka πkolatreba prikupiti podatke putem upitnika o prilikama u πkoli. Upit-nik sadræi pitanja o raπirenosti problema nasilnik-ærtva, uËestalostnastavnikova reagiranja i znanju roditelja o tom problemu.

Mjere na razini πkole obuhvaÊaju sve uËenike. Nastoji se sma-njiti nasilniπtvo u πkoli kao cjelini. Organiziraju se πkolski sastan-ci u vezi s problemom nasilja, provodi se bolji nadzor tijekomodmora, preporuËa se ureenje djeËjih igraliπta, ËeπÊi sastanciroditelja i nastavnika, roditeljsko druæenje, razvijanje druπtvenihaktivnosti u πkoli pod nadzorom nastavnika i telefonski kontakti.

Mjere na razini razreda odnose se na sve uËenike u razredu.Organiziraju se redovni razredni sastanci, na kojima se pojaπnja-vaju razredni propisi protiv nasilniπtva te pohvale i kazne. Na satuse putem igranja uloga rjeπavaju problemi nasilnika i ærtve. Pre-poruËaju se Ëesti sastanci s roditeljima i uËenicima zajedno. Poti-Ëu se zajedniËke razredne aktivnosti i suradniËko uËenje.

Mjere na individualnoj razini provode se kod pojedinaËnihuËenika, kojima se nastoji promijeniti ponaπanje, bilo da su uulozi ærtve i nasilnika. Osim s djecom, razgovara se i s njihovimroditeljima. Djeci nastoje pomoÊi “neutralna djeca”. Izrauju sebroπure za pomoÊ i podrπku roditeljima. Socijalni pedagog moæevoditi grupe roditelja i djece (zlostavljane i nasilnika), a potomsastaviti obje grupe da promotre problem iz drugog stajaliπta. Akoje nemoguÊe rijeπiti problem s nekim uËenikom, preporuËa sepromjena πkole.

Norveπki model pokazuje smanjenje za viπe od 50% problemanasilja u πkoli tijekom dvije godine nakon uvoenja intervencij-skog programa. Smanjilo se i protudruπtveno ponaπanje, poputvandalizma, tuËnjave, krae, neopravdanih izostanaka i opijanja.Poboljπala se klima u razredu, djeca su bila discipliniranija, razvi-li su se pozitivni druπtveni odnosi i bolji odnosi prema uËenju uπkoli.

UoËeno je da djeca koja su zakazala u πkoli pokazuju i veÊusklonost kriminalitetu. Obitelj i πkola smatraju se temeljnim insti-tucijama za socijalizaciju djece, a za nastanak kriminalnog pona-πanja u πkoli vaæno je subjektivno iskustvo uËenika o vlastitomneuspjehu. Zbog navedenog, razumljivo je zaπto se istiËe vaænostprevencije nasilja u πkoli, kojoj je krajnji cilj spreËavanje kasnijegrazvoja kriminaliteta.

Feltes (1979.) predlaæe da se u nastavu uvedu sljedeÊi nastav-ni ciljevi:

1. uËenici trebaju nauËiti πto se smatra normom,2. oni trebaju shvatiti znaËenje norme u svom æivotu,

3. trebaju shvatiti nuænost norme za opstanak zajednice,4. trebaju nauËiti kako Êe oblikovati vlastite norme kojih Êe se

pridræavati u svojoj svakodnevici. Potrebno je poboljπati pedago-πku kompetentnost nastavnika i omoguÊiti im kontinuirano usavr-πavanje i πkolovanje.

Uvjeti u πkolskom okoliπu pridonose nastajanju upadljivogponaπanja. Potrebno je voditi raËuna o veliËini πkolskih igraliπta,broju razreda, broju uËenika u razredu i dr.

Josipa BaπiÊ (2001.) istiËe vaænost prevencije poremeÊaja uponaπanju u lokalnoj zajednici. Na nivou zajednice potrebno jeomoguÊiti dobre socioekonomske uvjete obitelji, kojima Êe sestvoriti uvjeti za rad, karijeru i voenje brige o djeci i kuÊi. Nanivou obitelji treba provoditi zdravstvenu brigu, nuditi programeza bolju obiteljsku komunikaciju i interakciju, nuditi obiteljskasavjetovanja i treninge za roditelje.

Na nivou πkole prevencija nasilja moÊe se provoditi putemdetekcije riziËne djece na osnovi bioloπkih, psiholoπkih i socijal-nih Ëimbenika. Potrebno je provoditi treninge uËenja æivotnih isocijalnih vjeπtina, razvijanja prijateljstva, odupiranja riziËnimvrπnjacima, uËenja nenasilnog rjeπavanja sukoba i poticati koope-rativno uËenje.

Dobro je:- organizirati parlaonice s temema za mlade,- otvarati sanduËiÊe povjerenja otvorene za probleme mladih,- poticati humanitarne akcije usmjerene vrπnjacima kojima je

potrebna pomoÊ,- ukljuËivati zdravu djecu u rad s invalidnom djecom,- organizirati psihoedukativne radionice s ciljem jaËanja ot-

pornosti djece, kroz predavanja i pisane materijale i dr.

Primjer programa primarne prevencije

»est je problem u πkoli neprimjerena komunikacija izmeuuËenika, konflikti izmeu njih i nastavnika.

Primjer programa za poticanje i usvajanje pozitivnih druπtve-nih vrijednosti te prevenciju nasilja kod uËenika, roditelja i na-stavnika:

Vrijeme odræavanja programa: tijekom πkolske godine.Oblici rada:- sat razrednika,- predavanje za roditelje,- radionice za uËenike,- volonteri “mladi za mlade” (starije uËenice educiraju mlae),- radionice za roditelje,- radionice za nastavnike.

Sadræaj rada:

NASTAVNICI

Sadræaj Sudionici NositeljZlostavljana djeca, vjeπtine za noπenjes agresijom, prevencija ovisnosti,razrjeπavanje sukoba, komunikacijskevjeπtine, prepoznavanje poremeÊaja uemocionalnom i socijalnom razvoju

nastavnici socijalnipedagog

RODITELJI

Sadræaj Sudionici NositeljNasilje u obitelji i zajednici, odnosiu obitelji i vrijednosti, poticanjezadovoljavanja emocionalnih isocijalnih potreba djeteta, problemrazvoda, odgojni stil, uËenje normi

roditelji socijalnipedagog

▲


Zaπtita demokratskog prava

PrihvaÊanjem Konvencije o pravima djece priznaje se da sudjeca po pravima jednaka odraslima. Djecu treba uËiti ponaπanjukoje Êe biti svrsishodno. Osim zadovoljavanja vlastitih potreba,djeca trebaju voditi brigu i o potrebama druge djece i odraslih.Jedno je od temeljnih demokratskih naËela da svaki pojedinacmora raspolagati pravom da bude poπteen ugnjetavanja i opeto-vanog, namjernog poniæavanja, u πkoli kao i u druπtvu u cjelini.Nijedan uËenik ne bi se smio bojati odlaska u πkolu zbog straha odzlostavljanja i izvrgavanja ruglu. Ako πkola ne poduzima nikakve

sankcije protiv nasilnika, postavlja se pitanje kakvo je stajaliπtenastavnika prema nasilju i ugnjetavanju jer to zapravo znaËi pre-πutno prihvaÊanje. “Tolerantno” i popustljivo ponaπanje premanasilniku ne pomaæe nikome i poveÊava opseg poteπkoÊa u vezi snasilniπtvom.

Djeca su hedonistiËka biÊa, traæe akciju i doæivljaj. Potrebnisu im ljubav, pomoÊ, razumijevanje i stalna potpora. ©kola bitrebala biti mjesto na kojem bi djeca osjeÊala radost, sigurnost,stjecala nova iskustva i vjeπtine. Trebala bi prepoznati djecu kojojje potreban poseban pristup i pomoÊ, kako bi se smanjio rizikpojave poremeÊaja u ponaπanju. Uz nastavne programe, djecitreba osmisliti i organizirati slobodno vrijeme, kako bi bili πtomanje izloæeni πtetnim utjecajima. Time se prevenira dosada istvara navika produktivnog koriπtenja vremena.

Svaka πkola moæe provesti anketu izmeu uËenika, roditelja inastavnika o problemima koji ih tiπte. Temeljem ankete i dogaa-nja u πkoli, odabiru se prevencijski programi. Uspjeπnost Êe bitibolja πto je program kvalitetniji i ako je povezan s drugim progra-mima.

Viπa med. sr. Suzana RibariÊ

U»ENICE I U»ENICI

Sadræaj Sudionici NositeljOdgoj za humanost, prava djece,razumijevanje potreba, prihvaÊanje itolerancija, zdravstveni odgoj, odrastanje,prevencija ponaπanja koja dovode doovisnosti, humani odnos meu spolovima,obitelj i ja, definiranje nasilja, markiranjeiz πkole kao rjeπenje problema

adolescenti socijalnipedagog

CAP-program U II. I IV. osnovnoj πkoli u Bjelovaru

Program je odobren od Zavoda zaunapreenje πkolstva Ministar-stva prosvjete i sporta, provodi se

na inicijativu Meunarodnog centra zaprevenciju napada na djecu u Sewellu,New Yersey, a u Hrvatskoj ga provodiUdruga roditelja “Korak po korak” izZagreba. Glavni je cilj CAP-projektasmanjiti ranjivost djece i njihovu izloæe-nost svim vrstama nasilja, postiÊi daspreËavanje nasilja meu ljudima posta-ne cilj i nastojanje cijele zajednice, po-boljπati i proπiriti postojeÊe programe zaprevenciju nasilja te poveÊati svijest jav-nosti o problemu nasilja meu ljudima.U program su ukljuËeni uËenici drugihrazreda. CAP-program provodi se na trinivoa, i to u obliku radionica. Naime,posebno su organizirane radionice za ro-ditelje, uËitelje i πkolsko osoblje te zauËenike. Roditelji i uËitelji, kao i ostaloosoblje πkole, osposobljavaju se da pre-poznaju simptome zlostavljenog djeteta.Nakon πto se simptomi prepoznaju, tre-ba sprijeËiti viktimizaciju djece te pruæi-ti savjet djeci u kriznim situacijama. Ka-

ko bi djeca πto lakπe shvatila o kakvim jesve opasnostima rijeË, bilo da se radi overbalnom, fiziËkom ili seksualnom zlo-stavljanju, radionice su kombinacija di-skusija i niza igrokaza na temu situacijau kojima se djeca svakodnevno nalaze.U igrokazima su prikazane situacije zlo-stavljanja djeteta od strane drugog djete-ta, zlostavljanja od strane nepoznate oso-be, ali isto tako i zlostavljanje od starijihosoba koje dijete poznaje. U provoenju

SVAKO DIJETE IMA PRAVO BITISIGURNO, JAKO I SLOBODNO

Pod motom “Svako dijete ima pravo biti sigurno, jako i slobodno” proteklih se dana u II. i IV.osnovnoj πkoli u Bjelovaru provodio tzv. CAP-program s ciljem spreËavanja napada na djecu.

programa sudjeluje struËno educiran timCAP-voditelja: Jadranka Solar-©orgiÊ,dipl. soc. radnik, Vjekoslava DaniËiÊ,pedagog, Marcia ©abiÊ, defektolog, i Mi-lijan BojanoviÊ, dipl. uËitelj, koji su naprihvatljiv naËin pokazali djeci kako dane samo prepoznaju moguÊu opasnost, veÊda se i obrane od nje, a ako budu zlostav-ljana, kako da to iznesu najbliæima.

UËenici su s oduπevljenjem prihvati-li takav naËin edukacije.


Agresivne su se djevojËice u odrasloj dobi, kad su postale majke, ponaπalejednako impulzivno i bile jednako sklone strogom kaænjavanju, jednako kaoπto su djeËaci postali agresivni oËevi. Takvi su roditelji djeci pruæali vrlo

zoran i nasilan primjer agresivnosti: uzor koji su djeca donosila sa sobom u πkolu ina igraliπte i kojeg su se dræala Ëitavog æivota. Roditelji pritom nisu bili nuæno zli,svojoj su djeci æeljeli najbolje. Meutim, Ëinilo se da jednostavno oponaπaju stilkakav su nauËili od svojih roditelja. Djecu se discipliniralo na hirovit naËin: ako suim roditelji bili neraspoloæeni, kaænjavali bi ih strogo; ako su bili dobro raspoloæenidjeca bi se kod kuÊe mogla nekaænjeno izvuËi unatoË divljanju.

Emotivno hladne osobe

RijeË je o izvrsnom receptu za stvaranje osjeÊaja bezvrijednosti i bespomoÊnosti,osjeÊaja da se prijetnje nalaze posvuda i da se napad moæe dogoditi bilo kada.

Iz obiteljskog æivota koji stvara takve osjeÊaje, borbeno i prkosno dræanje takvedjece prema svijetu opÊenito ima odreene logike. Koliko god i dalje bilo πtetno, onoπto obeshrabruje jest koliko rano djeca mogu nauËiti takve πtetne lekcije i kolikovisoka i straπna moæe biti cijena koju plaÊa djetetov emocionalni æivot.

Ta djeca, dakako, odnose se prema drugima onako kako su se drugi odnosiliprema njima. A bezobraznost te zlostavljane djece tek je ekstremnija verzija onogaπto pokazuju djeca Ëiji su roditelji skloni kritiziranju, prijetnjama i strogim kaznama.Takva djeca najËeπÊe se uopÊe ne brinu kada im se prijatelji ozlijede ili plaËu, Ëini seda ona pokazuju oblik hladnoÊe koji doæivljava vrhunac u brutalnosti zlostavljanedjece. Kako ta djeca odrastaju, vjerojatnije je da Êe kao skupina u uËenju imatikognitivnih poteπkoÊa, da Êe biti agresivni i nepopularni meu vrπnjacima, sklonijidepresiji i, kao odrasle osobe, skloniji sukobljavanju sa zakonom i nasilnim prijestu-pima.

Primitivna reakcija u krizi

Ono πto moæda najviπe zabrinjava u vezi s zlostavljanom djecom jest to koliko surano nauËili reagirati na postupke svojih nasilnih roditelja. Sjetite se da primitivnesklonosti preuzimaju dominantniju ulogu u trenucima kada smo obuzeti æarom ikada se nalazimo u kriznim situacijama.

U takvim trenucima nadzor nad naπim ponaπanjem preuzet Êe navike koje jeemocionalni mozak neprestano ponavljao, bilo da su one pozitivne ili negativnenaravi. S obzirom na to kako na mozak djeluju okrutnost ili ljubav, moglo bi se reÊida je djetinjstvo vrijeme osobitih otvorenih moguÊnosti zauËenje emocionalnih lekcija. Zlostavljana djeca rano i bezprestanka doæivljavaju traumatiËna iskustva.

Moæda se i najupuÊeniji primjer za razumijevanje emo-cionalnog uËenja kojem su bila podvrgnuta takva djeca nalaziu spoznaji o tome kako traumatiËno iskustvo moæe ostavititrajnoga traga na mozgu i kako je Ëak i takve divljaËki ureza-ne tragove moguÊe lijeËiti.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

EKOLO©KI ODGOJ UOSNOVNOJ ©KOLI

Problem koji bi mogao ujediniti Ëi-tav svijet u njegovu rjeπavanju jest oËu-vanje Ëovjekova okoliπa. Ekoloπka krizasuvremenog svijeta otvara brojna pita-nja, a jedno je od njih: kako odgajatigeneracije koje stasaju, a koje Êe se pre-ma vlastitu okruæenju odnositi odgovor-no? Kako odgojiti generacije koje Êe odr-æati barem postojeÊe stanje ili smoÊi zna-nja i snage da isprave neke propuste, vra-te prirodi naruπeni sklad gdje je to joπmoguÊe? Osnovna πkola prepoznala jetu vaænu ulogu i ekoloπkom odgoju uËe-nika odredila mjesto u cjelokupnom od-gojno-obrazovnom procesu. Nema te do-bi u kojoj se, pa i svakodnevno, ne moguobavljati aktivnosti na promicanju eko-loπke osjetljivosti uËenika. Naravno dase sadræaji mijenjaju ovisno o uËenikovuuzrastu, no jedno je svima zajedniËko -aktivan, istraæivaËki i optimistiËan po-gled na svijet. Kako su to djeci svojstve-ne osobine, zadaÊa je uËitelja da ih po-traæi i potiËe njihovo ostvarenje. Odgo-vornost je uËitelja da razvija kod uËeni-ka svijest o povezanosti njih samih s oko-liπem, kao i osjetljivost prema njemu.Svrha ekoloπkog odgoja nije usvojiti πtoviπe znanja, veÊ izgraditi pozitivan od-nos uËenika prema okoliπu. Osobito seto odnosi na razvoj stava “i ja mogu uËi-niti neπto za svoj okoliπ!”. RazvojemuËenikove samostalnosti i inicijative, svese viπe jaËa i moguÊnost uËvrπÊivanjatakvog stava i odnosa. Potvruje se to ukonkretnim, uËenicima primjerenim ak-tivnostima, kao πto su:

- izrada ekopanoa,

- priËanje ekopriËa,

- skupljanje starog papira i otpadnihmaterijala,

- πtedljivo koriπtenje energije,

- racionalna potroπnja vode,

- briga o ËistoÊi uËionice,

- odræavanje i urednost πkolskog dvo-riπta (sadnja ukrasnog grmlja, uklanja-nje smeÊa...),

- izrada ekokodeksa razreda itd.

Milijan BojanoviÊ, dipl. uËiteljIV. osnovna πkola Bjelovar

Psihologija obitelji

Kako (ne)odgojiti nasilnikaIz naËina na koji se agresivnost prenosi s generacije na

generaciju moguÊe je nauËiti odreenu lekciju. Uznaslijeene sklonosti, takve su problematiËne osobe imale

roditelje koji su ih disciplinirali impulzivnom i neumoljivomstrogoπÊu; kao roditelji oni su samo ponavljali taj obrazac. To

je vrijedilo bez obzira na pitanje jesu li visok stupanjagresivnosti u djetinjstvu iskazivali majka i otac.


Pojam delikvencije (tal. delinque -pogrijeπiti, Ëiniti kaznena djela)obuhvaÊa teæe oblike asocijalnog,

antisocijalnog, socio-patoloπkog i krimi-nalnog ponaπanja (s izuzetkom ubojstva),kao πto su: kraa, pljaËka, namjerno iza-zivanje πteta i poæara, prijestupniπtvo, de-vijantno ponaπanje, huliganstvo, razboj-stvo, vrπenje kaznenih djela, kraa i voæ-nja automobila i motora, itd. Pojam kri-minalitet (lat. krimen - kaznena aktivnost,zloËinstvo) obiËno se rabi kad je rijeË oodraslima, a delikvencija kad je rijeË omaloljetnim poËiniteljima kaznenih dje-la. To je protudruπtveni oblik ponaπanja,opasna i sloæena socijalno-patoloπka po-java, vrlo delikatan ne samo kriminolo-πki, pravni, ekonomski i socioloπki, ne-go, jednako tako, ozbiljan obiteljski, pe-dagoπki, medicinski i teæak opÊedruπtve-ni problem. Zasigurno je jedan od na-juoËljivijih segmenata i najteæih oblikaporemeÊena ponaπanja mladih osoba.

Delikventne aktivnosti mogu biti us-mjerene protiv imovine i vlasniπtva, pro-tiv tijela, liËnosti i osobne slobode te pro-tiv druπtvenih obiËaja. To su kaznena dje-la, delikti i zloËini, koji, osim skitnje ilaæi, podlijeæu kaznenoj odgovornosti.Takav druπtveno neprihvatljiv i devijan-tan naËin ponaπanja i Ëinjenje kaznenihdjela naπ pravosudni sustav oznaËava ter-minom maloljetniËka delikvencija, a oso-bu koja to Ëini maloljetnim delikventom.U delinkventa je izrazit deficit moralnesvijesti, prenaglaπena prisutnost nasilno-sti, drskosti, siledæijstva, huliganstva,asocijalnosti, prijestupniπtva, destruktiv-nosti i patoloπkih poriva.

Pojedinci povremeno Ëine kaznenadjela pa ih nazivano recidivistima (po-vratnicima), a drugi to vrlo Ëesto rade paza njih kaæemo da su multirecidivisti (vi-πestruki povratnici).

Postoji mnogo razliËitih vrsta i tipovadelikventnog ponaπanja L. E. Hewitt i L.R. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupi-ne:

- agresivno asocijalno ponaπanje(okrutnost, stvaranje nereda, izazivanje),

- socijalizirano delikventno ponaπa-nje (kraa u skupini, izostajanje iz πkole,skitnja),

- inhibirano ponaπanje (stidljivost,apatija, iritabilnost) (prema, Grudenu,1996.).

Delikventne radnje mogu biti izvede-ne individualno (pojedinaËno), u parovi-ma ili u manjim skupinama. Delikventneskupine vrlo su opasne jer djeluju poputneke epidemije, a osim Ëinjenja kaznenihdjela, nerijetko u svoje redove vjeπtouvlaËe i druge mlade osobe.

PoËinitelji kaznenih djela - poduzimanjeodgojnih mjera i sankcija

Djeca mlaa od 14 godina ne mogukazneno odgovarati niti se protiv njihpodnosi kaznena prijava. Za njih su od-govorni roditelji. Njihovo se ponaπanjeispravlja iskljuËivo odgojnim metodamai pedagoπkim postupcima u obitelji, πkolii djeËjim domovima.

MaloljetniËki poËinitelji kaznenihdjela osobe su koje su u vrijeme poËinje-nja tog djela navrπile 14, a nisu napunile16 godina æivota. Njima se mogu izreÊiodgojne i popravne mjere.

Stariji maloljetnici poËinitelji kazne-nih djela osobe su koje su u vrijeme poËi-njenja kaznenog djela imale 16, a nisunavrπile 18 godina æivota. IzriËu im seodgojne i popravne mjere, a u posebnoteπkoj situaciji, uz uvjete predviene Za-konom, i maloljetniËki zatvor.

Maloljetni poËinitelji prekrπaja osobesu koje su u vrijeme poËinjenja prekrπajaimale 14, a nisu navrπile 18 godina æivo-ta, protiv kojih je prekrπajni postupak pra-vomoÊno zavrπen sudskom odlukom ko-jom se obustavlja postupak ili im je izre-Ëena zaπtitna mjera.

Osuena je osoba maloljetni poËini-telj kaznenog djela prema kojemu je izre-Ëena sankcija - maloljetniËki zatvor ilineka druga odgojno-popravna mjera pro-pisana zakonom.

U Hrvatskoj je 1999. za poËinjenakaznena djela osueno 697 maloljetnika,od Ëega su 42 djevojËice, a u 2000. god.787, od toga 41 djevojËice. To je ukupnopoveÊanje za 90 sankcija, a djevojËicamasmanjenje za jednu. Protiv æivota i tijelaizreËeno je 1999. ukupno 57 sankcija, odtoga 5 djevojkama, a 2000. bile su 53sankcije, od Ëega 2 djevojkama, πto jeukupno smanjenje za 4, a djevojkama za3. Za ubojstvo i ubojstvo na mah izreËenoje 1999. 8 presuda, a 2000. god. 9, odno-sno jedna viπe. U 1999. bilo je 37 presudaza teπke i 6 za lakπe tjelesne ozljede, a u2000. prvih je bilo 26, a drugih 13, odno-sno teπkih je 11 manje, a lakπih 7 viπe.Broj sankcija protiv spolne slobode ispolnog Êudorea smanjen je za 4. U2000. bilo ih je 9, a u 1999. Ëak 13. Za 77je poveÊan broj sankcija za kaznena djelaprotiv imovine u 2000. u odnosu na 1999.god. (509 prema 432). Kod djevojaka jetaj odnos 21 prema 16, πto je porast za petsankcija. U 2000. godini sankcije za kra-e i sitne krae (97:94) brojnije su za 3,kod djevojËica (8:9) za jednu, teπke krae(287 prema 274) za 13, a kod maloljetni-ca (10 prema 7) za 3 u odnosu na 1999.Sankcije za ostala kaznena djela u 2000.veÊe su (216 prema 195) za 21, a kodtinejdæerki (18 prema 20) manje za dvije.

NajveÊi porast osuda (40) u 2000.imale su osobe sa 17 godina (225 prema185 u 1999.). Sa 16 godina sankcioniranoje 209 prema 197 maloljetnika i maloljet-nica, s 15 ih je bilo 200 prema 180, a sa 14godina 153 prema 135. NajdrastiËnije po-veÊanje delikventnog ponaπanja, prematome i izreËenih osuda bilo je kod 17-godiπnjaka. U njih su udvostruËene sank-cije (9 prema 18). Djevojke sa 16 godinaimale su 4 osude manje (10 prema 14), sa14 jednu manje (6 prema 5), a petnaesto-godiπnjakinje pet kaznenih sankcija viπe(8 prema 13).

U 2000. god. izreËene su 53 sankcijeza kaznena djela protiv æivota i tijela, 135protiv vrijednosti zaπtiÊenih meunarod-

MaloljetniËka delikvencija

OPASNA DRU©TVENA POJAVANaËin na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme

snaæno utjeËe na vrijednost i kvalitetu njegova ponaπanja.Elizabet B. Hurlock


nim pravom, 9 protiv spolne slobode ispolnog Êudorea (od toga pet su poËiniliuËenici), 509 protiv imovine, 36 protivopÊe sigurnosti ljudi i imovine i sigurno-sti prometa i 45 za ostala kaznena djela.

S oba roditelja æivi 523 djece, s ocem45, s majkom 168, s rodbinom æivi 28,sami æive 7, a 16 ih je smjeπteno u odgoj-ne ustanove i ustanove socijalne skrbi.IzvanbraËne djece je 52.

Ukupan je broj sankcija izreËenih sta-rijim maloljetnicima (16-18 god.) u 2000.veÊi za 50 nego u 1999. god. (434:384).Na maloljetniËki zatvor odnose se 22 pre-sude, prema 24 u 1999. IzreËeno je 409odgojnih mjera, a godinu ranije 359, πtoje poveÊanje za 50. U odgojne ustanove,odgojne zavode i posebne odgojne usta-nove upuÊeno je 38 maloljetnika i malo-ljetnica, odnosno 11 viπe nego u 1999.Ostale odgojne mjere odnose se na sud-ski ukor (57), posebne obveze (128), upu-Êivanje u odgojni centar za odgoj (21),pojaËanu brigu i nadzor (160) te pojaËa-nu brigu i nadzor uz dnevni boravak uodgojnoj ustanovi (5).

Mlaim su maloljetnicima ukupnoizreËene 353 odgojne mjere prema 313,πto je za 40 viπe nego u 1999. U odgojneustanove upuËeno ih je 43, πto je za 16manje nego godinu dana ranije (59). Dru-ge odgojne mjere (ukor, pojaËana briga inadzor...) brojnije su za 36 (2000. bilo ihje 290, a 1999. godine 254). Recidivizamje znaËajno smanjen (za 18), s 39 na 21sluËaj.

U odnosu na 1999. godinu, u 2000. jeizreËeno 90 odgojnih mjera viπe, i to 50starijim i 40 mlaim maloljetnicima. Sta-rijim je maloljetnicima (17:7) izreËenodva i pol puta viπe mjera upuÊivanja uodgojni zavod nego u 1999. i pribliænoπest puta viπe nego u 1998. godini. Izre-Ëeno je 128 posebnih obveza, πto je dvo-struko viπe nego za prethodne dvije godi-ne, od kada se ta mjera primjenjuje. Osta-le mjere na istoj su razini ili su smanjene.I kod mlaih su maloljetnika posebne ob-veze gotovo udvostruËene. PojaËana bri-ga i nadzor za Ëetvrtinu su brojniji u od-nosu na prethodnu godinu, dok su drugeodgojne mjere smanjene.

U 2000. bio je ranije osuivan 21 ma-loljetnik, od kojih 13 za istovrsna, a 8 zadruga kaznena djela, dok je u 1999. ta-kvih bilo 39, i to za istovrsna 27, a 12 zadruga kaznena djela. ZnaËajno je sma-njen broj recidivista, πto je dokaz uËinko-

vitosti poduzetih mjera i sankcija. Kaz-neno djelo u sudioniπtvu poËinila su 462maloljetnika, a 325 to su uËinili indivi-dualno. Meu njima je Ëak 576 uËenika.To pokazuje da udruæeni maloljetnici Ëi-ne viπe kaznenih djela i da im je potrebnopokloniti viπe pozornosti i struËnog tret-mana.

nova izobrazbe, preodgoja, resocijaliza-cije i rehabilitacije - nameÊe se imperati-van i opravdan zahtjev za intenzivnijim,osmiπljenijim, organiziranijim i angaæi-ranijim prevencijskim djelovanjem krozaktivnosti i rad s tom dobnom kategori-jom. Za prevenciju poremeÊaja i usvaja-nje etiËkih normi potrebna je moralnapraksa koja se doæivljava jedino u zdra-vim sredinama, na svakodnevnim primje-rima moralnog djelovanja svih Ëlanovaobitelji, vrtiÊa, πkole i okruæja. Ako Ëo-vjek pogrijeπi, mora greπku ispraviti.KonfuËije kaæe: »ovjek koji poËini gre-πku i ne ispravi ju, Ëini drugu greπku.JuËeraπnja greπka danas i zauvijek nammora biti uËitelj.

Roditelji, predπkolske ustanove, πko-le i druπtvo u cijelosti morali bi voditistalnu skrb, odgojno djelovati i provoditiprevenciju od najranijeg djetinjstva, a nesamo kad se uoËe smetnje i poremeÊenpsihosocijalni razvitak djeteta. Praksa po-kazuje, a iskustvo nas uËi, da rana detek-cija (otkrivanje), dijagnosticiranje pore-meÊaja, sustavno znalaËko i organiziranoprovoenje odgojnih i korektivnih mjeras djecom - kod koje se zamjeÊuje krπenjedruπtveno-etiËkih normi, inkliniranje de-likvencije i Ëinjenju prijestupa - daju za-dovoljavajuÊe rezultate.

Ne poduzmu li se pravovremene iuËinkovite preventivne, korektivne i ku-rativne mjere te mjere preodgoja, resoci-jalizacije i rehabilitacije - ti Êe mladi ljudijednoga dana postati pravim kriminalci-ma, poglavito ako dou pod utjecaj od-raslih kriminalnih osoba, kod kojih Êe se“specijalizirati”, izuËiti “zanat” i za kojeÊe “raditi”. Laænim obeÊanjima o lagod-nom æivotu, zabavi, razliËitim uæicima,provodu i avanturizmu, odrasli kriminal-ci vjeπto uvlaËe lakovjerne maloljetnikeu svoj gnusni i prljav posao, nemilosrdnoih zlorabe i iskoriπtavaju. Zato i kaæemoda je sprega maloljetnih delikvenata s od-raslim kriminalcima najopasniji oblik kri-minaliteta. ZadaÊa je policije otkrivanjetih kriminalnih osoba, njihovo sprjeËava-nje i onemoguÊavanje da djecu i mladeæuvlaËe i uvode u kriminalne aktivnosti.

Delikvencija je velika opasnost od ko-je se druπtvo πtiti svim snagama, pedago-πkim i odgojno-popravnim sredstvima,zakonom, policijom, odvjetniπtvom, su-dom za maloljetnike.

Mr. sc. Ivica StaniÊ

Prevencija jedini put do uspjeha

Navedeni pokazatelji odnose se samona osuene maloljetnike, ali ne na prijav-ljene niti one koji su poËinili prekrπaje.Treba raËunati i s “tamnom brojkom” ko-ja je najveÊa. Sukladno tomu, i druπtvenaopasnost od delikvenata i poËinitelja kaz-nenih djela je veÊa.

Analize statistiËkih pokazatelja oz-biljno upozoravaju i imperativno nameÊuzadatak i potrebu veÊeg nadzora i skrbi zadjecu i mladeæ, poglavito u obiteljima iπkolama. Mladima se treba viπe baviti,osigurati im dobre uvjete, prostor i mo-guÊnosti za πport, glazbu, igru, zabavu,zdravu rekreaciju i racionalno koriπtenjeslobodnog vremena. Njima valja ponudi-ti zanimljive i atraktivne sadræaje, maksi-malno ih okupirati pa neÊe imati potrebuupuπtati se u Ëinjenje kaznenih djela.Okupiranost mladih dobro osmiπljenim,zanimljivim, zdravim i konstruktivnimaktivnostima najbolja je prevencija prije-stupniπtva, delikvencije, devijacija, a do-sada njihov najjaËi uzroËnik. ElizabethB. Hurlock kaæe: NaËin na koji dijete pro-vodi svoje slobodno vrijeme snaæno utje-Ëe na vrijednost i kvalitetu njegova pona-πanja.

Organi MUP-a, odvjetniπtvo i sudoviza maloljetnike ustaljenom praksom pro-vode represivne mjere i uËinkovito obav-ljaju svoje zadaÊe. No, kako je rijeË omladima, preteæito uËenicima osnovnih isrednjih πkola, a da i ne spominjemo dje-cu poËinitelje kaznenih djela, koja su,shodno zakonskim propisima, kaznenoneodgovorna, a njihovo se druπtveno-ne-prihvatljivo, prijestupniËko i delikventnoponaπanje moæe suzbijati i spreËavati is-kljuËivo odgojnim i popravnim mjeramaiz nadleænosti organa starateljstva ili usta-


Tijekom trogodiπnjeg πkolovanja susreÊemo se s velikimneuspjehom naπih uËenika. Uzrok neuspjeha trebamo tra-æiti u niskoj razini motivacije. Uvjereni da je glavni Ëim-

benik neuspjeha kod naπih uËenika nizak stupanj motivacije (Ëe-πÊe primijeÊena vanjska nego unutarnja motivacija), pristupilismo pedagoπkom istraæivanju kako bismo ispitali motivacijskinivo kod naπih uËenika.

Na uËenikovo πkolsko postignuÊe velik utjecaj ima aktivnostuËenika, odnosno njegova motivacija za rad. Direktan i presudanutjecaj na razinu aktivnosti ima vanjska i unutarnja motivacija,odnosno pobuda. Odreeni motiv (unutarnji ili vanjski) pokreÊeuËenika u akciju, tj. na aktivnost. “Motivima - poticajima,razlozima nazivamo sve ono πto Ëovjeka pokreÊe na aktivnost iusmjerava ka cilju, odræava, pa Ëak obustavlja, odreuje intenzi-tet...” (V. BiliÊ: Uzroci, posljedice i prevladavanje πkolskog neus-pjeha, HPKZ, Zagreb, 2001.).

Predmeti su naπega istraæivanja nivo motivacije i vrsta moti-va koji su bili presudni kod uËenika osmih razreda pri upisu u prvirazred srednje πkole za obrtniËka zanimanja u πk. god. 2001./2002.

Cilj istraæivanja bio je saznati nivo motiviranosti za upisanozanimanje, a zatim, na osnovi rezultata, pridonijeti u svakodnev-noj pedagoπkoj praksi kroz rad s uËenicima s pomanjkanjemmotiva za upisano zanimanje. Cilj nam je da uËenici svladavajuÊiπkolsko gradivo postignu uspjeh, budu zadovoljni i zdravi ljudikoji mogu prihvatiti postojeÊe stanje bez stresa, ne ËineÊi nega-tivne korake samoaktualizacije.

U prvom pitanju æeljeli smo utvrditi tko je presudan pri infor-miranju uËenika zavrπnog razreda osnovne πkole o odabiru ade-kvatne πkole i izobrazbu buduÊeg zanimanja. Zanimalo nas je skoliko udjela pri informiranju o odabiru strukovne πkole, odno-sno zanimanja sudjeluju razne sluæbe (Zavod za zapoπljavanje,mediji, struËni suradnici u osnovnim πkolama), a koliko je, sdruge strane, odluËujuÊa uloga samoga uËenika, tj. æiva rijeËmeu vrπnjacima.

Rezultati ukazuju da uËenici o πkolama strukovnog tipa naj-viπe saznaju od vrπnjaka (prijatelji, poznanici koji se i sami upi-suju ili se veÊ πkoluju), pri Ëemu moæemo iz iskustva razgovora suËenicima pretpostaviti da je bitan udio takve informacije o πkolirelativna lakoÊa pri upisu, kao i tijekom πkolovanja, a zbog traja-nja i organizacije obrazovanja (3-godiπnje obrazovanje, znaËajanudio praktiËne nastave i dr.). U velikom postotku, premda i daljeza polovinu manje od prvorangiranog odgovora, roditelji su ti

koji informiraju djecu u πkoli, pri Ëemu informaciju sami dobiva-ju zbog rada u istoj ili srodnoj struci ili smatraju da je takvoπkolovanje za njihovu djecu najprikladnije. Takoer, na osnoviiskustva struËnih suradnika obrtniËkih πkola, roditelji obrazlaæuupis time πto svoje dijete, zbog nerazvijenih radnih navika, ilizbog slabijeg predznanja, ili jednostavno zbog slabijih ocjena,nisu mogli upisati u druge vrste πkole, pa je vjerojatno to najboljii/ili jedini izbor. Pokazuje se da naπi uËenici slabo traæe informa-cije o svojem buduÊem πkolovanju od struËnih sluæbi iako jeodreen postotak bio usmjeren od strane struËnih suradnika uosnovnoj πkoli.

U drugom pitanju uËenike smo pitali tko je odluËivao o upisuu srednju πkolu, tj. je li odluka bila njihova, ili zbog roditelja iliprijatelja, ili pak nije bilo moguÊnosti izbora nekih ograniËavaju-Êih razloga.

NajveÊi postotak uËenika izjavljuje da je izbor πkole i zani-manja bio izriËito izraz njihove æelje. No, mnogo zanimljiviji ivaæniji za analizu motivacije za πkolu, kao i za analizu populacijeuËenika strukovnih πkola, jesu odgovori koji pokazuju da 26,89%uËenika upisuje ovaj tip πkole jer jednostavno nisu mogli upisatidrugu πkolu. Joπ je kritiËniji za razmatranje odgovor koji pokazu-je da Ëak 16,6% naπih uËenika sluËajno odabire vrstu πkole. Tajodgovor ide paralelno s razmiπljanjem uËenika koji se veÊ πkolu-ju, a kojima ovaj tip πkole sluæi kao sredstvo dolaæenja do diplo-me jer “oni ionako to neÊe raditi”, jer je vaæno imati zavrπenusrednju πkolu, “jer si bez srednje πkole nitko i niπta”. Mnogo njihrazmiπlja o raznim prekvalifikacijama ili jednostavno o traæenjubilo kakvog posla nakon πkole jer su svjesni kakve su moguÊnostizapoπljavanja u struci. Velik postotak takvih odgovora ukazujena nedovoljnu motivaciju naπih uËenika za πkolovanjem, napre-dovanjem i stjecanjem radnog iskustva, πto se djelomiËno odra-æava na slab uspjeh u πkoli, na velik postotak uËenika koji nere-dovito pohaaju nastavu ili jednostavno prekidaju πkolovanje.Vrlo je zabrinjavajuÊi postotak sluËajnog odabira πkole, koji jeËak veÊi od postotka odgovora po kojemu su πkolu odabrali uËe-nik i njihovi roditelji.

O tome koji su dodatni razlozi izbora zanimanja uËenike sepitalo u treÊem pitanju, o oËekivanju od πkolovanja i oËekivanjunakon zavrπetka πkolovanja.

Mnogi istiËu prednost πkolovanja u strukovnim πkolama zbogmoguÊnosti brzog zapoπljavanja nakon πkole, bilo da Êe timenastaviti obiteljski obrt, bilo da Êe im biti omoguÊena relativnodobra zarada i materijalni poloæaj. No, takoer, veÊi postotak

Pedagogija

Motivacija pri odabiru zanimanjau obrtniËkim πkolama grada Zagreba

AnalizirajuÊi viπegodiπnje iskustvo rada u πkoli, mi, struËni suradnici pedagozi i psiholozi uobrtniËkim πkolama grada Zagreba, uoËili smo prilikom upisa uËenika u prvi razred izrazito slab

uspjeh uËenika u osnovnoj πkoli, Ëesto velik broj izostanaka s nastave, koji je povezan s uËenikovimvladanjem (dobro - loπe). UpisujuÊi uËenike s navedenim karakteristikama, pokuπavamo se

prilagoditi njihovim potrebama, no Ëesto ne nailazimo na njihovo prihvaÊanje pomoÊi od strane πkole.


uËenika, a u skladu s dobivenim odgovorima iz pitanja o izboruπkole, oËekuje ne preteπki program πkolovanja, koji nosi sa so-bom odreenu kreativnost.

Kao moguÊe probleme tijekom πkolovanja uËenici u najveÊojmjeri istiËu: usvajanje gradiva, pomanjkanje radnih navika i strogkriterij ocjenjivanja. Ti odgovori pokazuju kako oni percipirajusebe kao uËenike slabijeg predznanja, koji baπ “ne vole previπeuËiti”, tj. nemaju naviku kontinuiranog rada i uËenja, πto bi im usrednjoj πkoli moglo predstavljati problem.

Svega 48 uËenika na uzorku od 1351 istiËe kao problemskonost izostancima, iako se u praksi to kasnije mnogo jaËepokazuje. Velik postotak (11,1%) uËenika pokazuje odreenunesigurnost jer ulaze u novu sredinu, πto je i jasno s obzirom na toda ulaze u nove socijalne odnose i da Êe se od njih oËekivatiodreeno zrelije i samostalnije ponaπanje.

Tijekom πkolovanja najËeπÊe Êe se uËenici osloniti na sebe,svoje sposobnosti i snalaæljivost, zatim na svoje roditelje, a jak jeutjecaj prijatelja kao osobe od pomoÊi i povjerenja.

ZakljuËimo

Dobiveni rezultati ukazuju na izrazito nisku razinu motivaci-je naπih uËenika pri upisu u prvi razred. Vrlo je Ëest sluËaj da jeupisano zanimanje neæeljeno, da se u njega upisuje samo s ciljemzavrπavanja srednje πkole i dobivanja zavrπne svjedodæbe. Naosnovi indidvidualnih i skupnih razgovora, saznajemo da su odobrtniËkih zanimanja “najatraktivnija”, tj. ona za koja postojinajveÊi interes pri upisu: automehaniËari, autoelektriËari, elektri-Ëar-mehaniËar, trgovac, soboslikar, keramiËar oblagaË, autolaki-rer, galanterist, konobar, mesar, zlatar, pekar. U ostala obrtniËkazanimanja, kao πto su tesar, tapetar, puπkar, finomehaniËar, armi-raË, fasader, obuÊar, krovopokrivaË, dimnjaËar, uËenici se upisu-ju da bi zadræali status uËenika, pokuπavajuÊi promijeniti pro-gram i zanimanje tijekom i nakon prvog razreda πkolovanja. Akone promijene program, a nisu upisali æeljeno zanimanje, Ëestogube godinu, ponavljaju razred i do dva puta, a Ëesto zavrπavajui neæeljena zanimanja te se nakon zavrπnog ispita prekvalificira-ju, polaganjem razlikovnih ispita za zanimanje koje æele.

Miπljenja smo da bi uËenike sedmih i osmih razreda osnovneπkole trebalo kvalitetnije i pravovremeno informirati o ponue-nim zanimanjima u obrtniËkim πkolama za koja se mogu opredi-jeliti. Predlaæemo ËvrπÊu i kvalitetniju suradnju Ministarstvaprosvjete i πporta, ObrtniËke komore grada Zagreba i Zavoda zazapoπljavanje s ciljem dokidanja nepopularnih programa (za kojeveÊ nekoliko godina ne postoji interes pri upisu), ali paralelno iponudu novih programa koji su u skladu s trenutnim gospodar-skim zahtjevima u naπem gradu i πire. PostojeÊe programe po-trebno je rasteretiti od nebitnih Ëinjenica i ponuditi veÊi brojizbornih predmeta. Predlaæemo sadræajnu povezanost teorijskihpredmeta s realiziranom nastavom u obrtniËkim radionicama, sciljem kvalitetnijeg pripremanja za rad u zanimanju. Ulogu πkolevidimo u jaËanju samopouzdanja uËenika, radu na osobnosti uËe-nika te stvaranju pozitivnog odnosa prema sebi i drugima, a prijesvega na stvaranju i jaËanju kontinuiranih radnih navika koduËenika. Smatramo da je nuæno da πkola, kao odgojnoobrazovnaustanova, zajedno s roditeljima radi na preusmjeravanju s vanj-ske (kontrola, nagrade i pedagoπke mjere spreËavanja) na unutar-nju motivaciju, kroz kvalitetniju dvosmjernu komunikaciju, prijesvega edukaciju nastavnika i roditelja. UËenici su prije svegaosobe koje mogu, a i ne moraju, biti zadovoljne sobom i svojim

izborima u æivotu, πto se preslikava i na razdoblje adolescencijeu kojemu se nalaze naπi uËenici. Na osnovi rezultata istraæivanja,uviamo da meu naπim uËenicima ima dosta onih koji su zbogloπeg izbora nezadovoljni i neuspjeπni u naπim πkolama. TimuËenicima πkola bi trebala pomoÊi u pronalaæenju sebe i dræanjuvlastitog æivota pod kontrolom. Potrebno je pouËiti uËenike dasvoje potrebe trebaju zadovoljiti u komunikaciji s drugim ljudi-ma, koje su to potrebe koje nas samoaktualiziraju, πto je potrebnouËiniti kako bismo postali i bili jaka osoba i na taj naËin postiglizadovoljnu i uravnoteæenu osobnost. Nezadovoljstvo izabranimzanimanjem izaziva neka druga neprihvatljiva ponaπanja, tj. ne-gativne korake (postupke) odustajanja uËenika. Prvi je najËeπÊi -izostajanje s nastave, koje s vremenom, ako ne reagira sredina,postaje nauËeno i prihvaÊeno ponaπanje zbog kojeg se kod uËeni-ka javljaju razliËiti psihofiziËki poremeÊaji, te nezadovoljstvokao drugi korak. TreÊi korak manifestira se u obliku teænje uËeni-ka nekom drugom, nerealnom svijetu neprihvatljivog ponaπanja(kroz konzumiranje raznih opijata i ovisnost). ©kola je duænauoËiti nizak nivo motivacije za rad kod uËenika i na vrijemeupozoriti roditelje i izvanπkolske institucije koje mogu biti odpomoÊi. ZajedniËkim radom roditelja i razrednika, kao i pred-metnih nastavnika treba pokuπati iznaÊi najbolje rjeπenje i pomo-Êi uËeniku.

Glasnogovornica struËnog aktiva:Ana LaÊa, prof.


ObiËno se dijele na elastiËna(ËeπÊa) i neelastiËna-rigidnaspuπtena stopala (uzrok im

je najËeπÊe tzv. tarzalna koalicija, tj.nasljedno autosomno dominantnosraπtenje gleænjevca i petne kosti, πtou adolescenciji moæe dovesti do tvr-dih ravnih stopala s obzirom na ne-ravnomjeran rast svih kostiju stopa-la). ElastiËno spuπteno stopalo sve jeËeπÊe interesom ortopeda (u naπemga kraju ima oko 60% djece) s obzi-rom na toliko spominjane nepovolj-ne uËinke na koljena, kukove i kriæa,a πto se javljaju u starijoj dobi. Pre-poznaje se kliniËkim pregledom iprovjerom jeftinim plantogramom(otiskom na papiru), ili skupljim tro-dimenzionalnim, u specijalnoj “spuæ-vastoj pjeni”, odnosno kompjutor-skom analizom hoda. LijeËenje za-poËinje veÊ u najranijoj dobi formi-ranja svodova stopala (do cca 3-4 go-dine), vjeæbama jaËanja svih struktu-ra stopala u obliku hoda po prstima/petama i naroËito bosonogi po nerav-nim podlogama (ravne tvrde podlogeneki s pravom smatraju temeljnimrazlogom sve veÊe pojave ravnih sto-pala u ljudi). Korektivne ortopedske

uloπke ordiniramo uglavnom u Pe-des planovalgi, te nakon treÊe iliËetvrte godine æivota ako je deforma-cija manja, dopuπtajuÊi tako dovrπe-nje prirodnog formiranja svodovastopala u toj dobi, a sukladno razvojusamog hoda. Novije operativne teh-nike, tzv. arthroereisis, imaju za ciljtemporerno biomehaniËki-proprio-ceptivno korigirati pronaciju stopalau podruËju subtalarno ekstraartiku-larno. To se postiæe raznim implan-tantima (obiËnim ili bioapsorbiraju-Êim (spongiozni, Casteman) vijcimaili “tiplama” sliËnim implantantima).

Rezultati takvog, relativno jedno-stavnog i uËinkovitog operativnogzahvata (osobito u usporedbi s kla-siËnim osteotomijama i resekcijamaveÊih koπtanih zglobnih strukturastopala) u dobro indiciranih bolesni-ka vrlo su zadovoljavajuÊi (a πto mo-gu svojim 5-godiπnjim iskustvompotvrditi ortopedi DjeËje ortopedijeKantrida KBC Rijeka, kao i veÊinatom tehnikom od njih operiranih bo-lesnika).

Sandi StoπiÊ, dr. med.

Stopalo (III)

DEFORMITETI STOPALA TIJEKOM RASTAMnogo je deformiteta stopala (o priroenim smo pisali) tijekom rasta i razvoja, od roenja do

svrπetka adolesencije. Ovdje spomenimo tzv. “obiËno” ravno ili suπteno stopalo (Pes planus), ili ono“ozbiljnije”, udruæeno s valgozitetom petnog dijela stopala (Pes planovalgus).

Promidæbeniprostoru Narodnom zdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite se Uredniπtvuna telefon: 21-43-59

Ako se æelite pretplatiti na

Narodni zdravstveni list,

dovoljno je da nazovete

telefonski broj 21-43-59 ili

poπaljete dopisnicu sa svojim

podacima

(ime, prezime, adresa)

u Zavod za javno zdravstvo,

Odjel socijalne medicine,

51000 Rijeka, Kreπimirova 52a. Promidæbeni pro

sto

r

Prikaz ne/zadovoljstva pojedinih prstiju ubiomehaniËki promijenjenim odnosimanosivosti stopala, A-ravnomjerna nosivost


MokraÊne su infekcije najËe-πÊe uzrokovane bakterijama,iako mogu biti uzrokovane i

drugim mikroorganizmima (virusi,gljive itd.). NajËeπÊi su uzroËnici nor-malni stanovnici probavnog sustava,koji nastanjuju i podruËja koæe u oko-lici otvora mokraÊne cijevi te vanjskidio mokraÊne cijevi, a potom se uspi-nju prema gornjim dijelovima mokraÊ-nog sustava, koji je u normalnim uvje-tima sterilan, tj. u njemu nema bakteri-ja. Rjee postoji moguÊnost da bakte-rije dou do mokraÊnog sustava i pu-tem krvi. RazliËite bakterije razliËitose i ponaπaju u odnosu na mokraÊnisustav. Neke od njih opasnije su oddrugih pa i to treba imati na umu (uro-patogene bakterije).

Simptomi i znakovi infekcija

Simptomi infekcija u novoroenaË-koj dobi nespecifiËni su i ne upuÊujuizravno na mokraÊni sustav. Slabo na-predovanje i teπkoÊe pri hranjenju mo-gu biti prvi znakovi. Tjelesna tempera-tura ne mora biti poviπena. Katkada jekliniËka slika mnogo teæa, sa znacimai simptomima koji upuÊuju na zbiva-nja u drugim sustavima. Stoga svakapromjena uobiËajenog ponaπanja u tojdobi treba pobuditi sumnju i na mo-kraÊnu infekciju. Iza prvog mjeseca in-fekcije su praÊene poviπenjem tempe-rature, a djeca Ëesto imaju i proljev,povraÊanje, nemirna su i imaju boloveu trbuhu. MokraÊa moæe imati neugo-

dan miris i postati gusta. BuduÊi da nitiu dojenaËkoj dobi nema jasnih znako-va upale mokraÊnog sustava, vaæno jepri svakoj poviπenoj tjelesnoj tempe-raturi nejasnog uzroka uzeti mokraÊuna analizu. ©to je dijete starije, lakπe jeprepoznati klasiËne simptome infekci-je: uËestalo mokrenje malih koliËinaurina, peËenje pri mokrenju, bol u do-njem trbuhu te nekontrolirani “bijeg”mokraÊe. Nije rijetka ni pojava krvi umokraÊi. Pored toga, na mokraÊnu in-fekciju mogu upuÊivati i neki labora-torijski nalazi: pretraga krvi - najËeπÊeubrzana sedimentacija eritrocita, tepretraga mokraÊe - najËeπÊe veÊeg bro-ja bijelih krvnih stanica (leukocita).

Uzimanje uzoraka za analizui njihova obrada

Pri sumnji na mokraÊnu infekcijunuæno je dokazati uzroËnike izravno uuzrocima mokraÊe. Uvrijeæenim rjeË-nikom takva se analiza naziva “urino-kultura”. U starije djece, koja kontroli-raju mokrenje, najbolje je uzeti prvujutarnju mokraÊu. Roditelji moraju pri-je toga naËiniti toaletu spolovila, od-nosno okolice otvora mokraÊne cijevi,i to pranjem sapunom te dobrim ispira-njem mlakom vodom. Nakon toga di-jete poËinje mokriti. Prvi dio mlazamokraÊe (nekoliko poËetnih sekundimokrenja) propuπta se, a sterilna posu-da za uzimanje uzorka (Ëaπa, epruveta,

▲

MokraÊne infekcije djeËje dobi

URINOKULTURA - POUZDANADIJAGNOSTI»KA METODA

Infekcije mokraÊnog sustava u djeËjoj dobi nalaze se po uËestalosti odmah nakon upala diπnihputeva. UËestalost ovisi o dobi i spolu djeteta. Ukupni rizik obolijevanja od mokraÊne infekcije

za djevojËice je od 3 do 5%, a za djeËake od 1 do 2%. Najviπe prvih infekcija dogodi se joπ tijekomdojenaËke dobi. U novoroenaËkoj dobi uËestalost iznosi oko 1.4 na 1000 djece. Treba spomenuti

da je jedino u toj dobnoj skupini uËestalost mokraÊnih infekcija veÊa u muπkom spolu.U kasnijoj dobi æenski spol obolijeva mnogo ËeπÊe.


boËica) podmetne se pod srednji diomlaza, prikupi se nekoliko mililitarauzorka i izmakne. PoËetni i zavrπni di-jelovi mokraÊe nisu pogodni uzorci zabakterioloπku analizu kod sumnje nauobiËajenu mokraÊnu infekciju te ih seni ne uzorkuje. Kod mlae djece, kojajoπ nisu usvojila navike kontrole mo-krenja, uzorkovanje se obavlja u po-sebne plastiËne vreÊice koje su naprav-ljene za tu namjenu. Radi se o vreÊica-ma koje imaju tako naËinjen otvor dase oko njegovih rubova nalazi ljepljivatraka. Otvor se namjesti tako da se uπÊemokraÊne cijevi nae u njemu, a vreÊi-ca se pomoÊu ljepljive trake prilijepina okolnu koæu (vidi slike). I u tom sesluËaju prije stavljanja vreÊice koæapodruËja na koje se stavlja vreÊica mo-ra dobro oprati i isprati, kako bi se za-gaenje uzorka mokraÊe koji se skup-lja u vreÊicu svelo na najmanju mogu-Êu mjeru. SluËajno zagaenje moæeizazvati pogreπno uvjerenje da se radio infekciji i kada je nema. Bakteriolo-πka pretraga je, bez sumnje, najdrago-cjenija metoda za procjenu o tome radili se ili ne radi o mokraÊnoj infekciji,ali to nije i jedina pretraga za postav-ljanje dijagnoze mokraÊne infekcije.Nalaz bakterija u mokraÊi moæe biti isluËajan, zbog zagaenja ili nepravil-nog uzrokovanja, pa nas takav nalazmoæe dovesti u zabludu. Kako bi semoguÊnost greπke svela na najmanjumoguÊu mjeru, potrebno je obaviti do-datne pretrage, a bakterioloπku analizubilo bi dobro obaviti u tri navrata, u triuzastopna dana. Ako se iz uzoraka ulaboratoriju dobije porast bakterija, ta-da se pristupa njihovu prepoznavanju iispitivanju na antibiotike koji sluæe zalijeËenje infekcija (“antibiogram”).

Nalaz bakterija u mokraÊi,njegovo znaËenje i posljedice

DjeËja mokraÊa trebala bi u pravilubiti sterilna, tj. u njoj se u normalnimprilikama bakterije ne bi trebale nala-ziti. Pod uvjetom da je uzorak mokraÊeuzet na ispravan naËin, svaki nalazbakterija u mokraÊi treba izazvati sum-nju. Prvo bi trebalo pregledati spolovi-lo, kako bi se ustanovilo ne postoji li

sluËajno neki lokalni infektivni proceskoji bi mogao uzrokovati takav nalaz.Osim toga, poæeljno je i ponoviti uzor-kovanje i analizu urina. Ako se lokal-nim pregledom ustanovi normalan na-laz, a pri ponovljenim bakterioloπkimanalizama ustanovi isti bakterioloπkinalaz, potrebno je posavjetovati se spedijatrom radi dodatne uroloπke obra-de zato πto je u djeËjoj dobi, posebicemlaoj, veÊina infekcija posljedica pri-sustva neke anomalije mokraÊnog su-stava, najËeπÊe tzv. “vezikoureteralnogrefluksa” (20-35%). Radi se o stanjupri kojem normalno zatvaranje uπÊamokraÊovoda u mokraÊni sustav nedjeluje na zadovoljavajuÊi naËin, pa semokraÊa jednim dijelom vraÊa iz mje-

manjem pripravaka koji se daju nausta. Ako su infektivnim procesom za-hvaÊeni bubrezi, bilo bi poæeljno lije-Ëenje u bolnici. DojenËad, a pogotovonovoroenËad, trebalo bi lijeËiti u bol-nicama s obzirom na veliku opasnostod prodora bakterija u krv i moguÊihnepoæeljnih, katkada vrlo teπkih kom-plikacija i posljedica. Pored antibiot-skog lijeËenja, potrebno je uzimanjeveÊih koliËina tekuÊine, πto osiguravanormalno funkcioniranje mokraÊnogsustava i pomaæe u bræoj eliminacijiinfekcije. U zdravom mokraÊnom su-stavu, naime, mokraÊa stalno dospije-va iz bubrega u mokraÊni mjehur kojise prilikom mokrenja prazni. Ako bak-terije i dou u mjehur, njihova se kon-

hura prema mokraÊovodima. Tako je-dan dio mokraÊe stalno kruæi izmeutih organa. Ako u mokraÊni sustav do-u bakterije, takvo kruæenje olakπavauspostavu njihove infekcije. MokraÊ-nu infekciju treba lijeËiti antibakterij-skim lijekovima (antibioticima). Po-stoje dvojbe oko toga da li lijeËenjetreba poËeti odmah, pri postavljanjusumnje, ili treba priËekati zavrπetakbakterioloπke pretrage. U svakom slu-Ëaju, nakon dobivanja nalaza bakterio-loπke analize, lijeËenje treba nastavitiprema rezultatima ispitivanja osjetlji-vosti bakterija na antibiotike (“antibio-grama”). Ako se radi o nekoj anomalijiili nekom drugom razlogu koji podupi-re nastanak infekcija, lijeËenje obuhva-Êa otklanjanje tog razloga, uz antibiot-sku terapiju infekcije kao posljediceosnovnog stanja. Noviji stavovi struË-njaka govore kako je nekompliciranumokraÊnu infekciju dostatno lijeËitiantibioticima tijekom 3 do 5 dana. Ve-Êa se djeca mogu lijeËiti kod kuÊe, uzi-

centracija tako razrjeuje, a i pojaËanose otplavljuju iz mokraÊnog sustava.Pored toga, pojaËan unos tekuÊine pos-pjeπuje prokrvljenost bubrega, pa setako i antibiotici koje koristimo za lije-Ëenje mokraÊne infekcije, a koji krvljudolaze do bubrega, pojaËano doprema-ju do mjesta svog djelovanja, a to jemokraÊni sustav.

MokraÊne infekcije u djeËjoj dobitreba vrlo ozbiljno razmatrati i lijeËi-ti. Posebno treba biti oprezan u no-voroenaËkoj i ranijoj dojenaËkojdobi jer infekcije ne moraju imatitipiËne znakove, a posljedice mogubiti vrlo ozbiljne. Neprepoznata inelijeËena infekcija moæe dovestido postupnog oπteÊenja i uniπtava-nja bubreænog tkiva, a katkada po-sljedice mogu biti joπ teæe, pa i poæivot opasne.

Doc. dr. sc. Tomislav Rukavina,dr. med.


Kako Stipe vidi

Ja nisam Stipin okulist i ne znamtoËno kako njegove oËi vide, ali veÊna osnovi te poruke na æutoj ceduljicimogu puno toga zakljuËiti.

Stipe ne vidi podjednako dobrona oba oka. Jedno oko vidi znatnobolje od onog drugog. To se moæedogoditi djeci Ëije oËi gledaju u kriæ,ali i djeci Ëije oËi gledaju ravno na-prijed, ali je dioptrija jednog okaznatno drugaËija od dioptrije drugogoka. Bez obzira na to πto je uzrok, bitje u neravnopravnom sudjelovanjuoËiju u procesu stvaranja slike. JednoÊe oko vidjeti neki predmet jasno ilijasnije od drugog. To Êe oko postatidominatno, a ono drugo Êe se ulijeni-ti. Na lijenom oku, ako na vrijemeneπto ne poduzmemo, razvit Êe se sla-bovidnost (ambliopija).

Prvi korak u lijeËenju je -odrediti dioptriju

Ustanovi li okulist da oËi djetetane raspoznaju sve sliËice na zidnojtabli, zadatak mu je odrediti dioptrijusvakog oka. Kako odrediti dioptrijudjeËjih oËiju? Ne moæemo mu, kaoodraslom, jednostavno staviti nekoprobno stakalce i biti, po njegovomodgovoru, sigurni da smo pogodili.To bi trajalo unedogled i opet ne bi-smo pouzdano znali. Lako je kad di-jete surauje. No, najËeπÊe nije tako.Zaπto dijete ne æeli reÊi πto vidi na

tabli na zidu? Je li to zato πto doistane vidi, ili se samo umorilo i neÊesuraivati? Zato je od metode “Ëita-nja” sliËica na zidu sigurnija i pouz-danija metoda tzv. skijaskopije.

Kad ne bi bilo kapljica, oËi bi se nes-vjesno napinjale. Okulist ne bi tadaizmjerio onu pravu dioptriju, negoumanjenu za toliko koliko se oko au-tomatski napinje u nastojanju da gavidi πto jasnije. Pod utjecajem kaplji-ca to je napinjanje oka onemoguÊe-no. Okulist mjeri dioptriju pojedinogoka u njegovu “nultom” stanju. Pri-tom mu je dovoljno da dijete miruje igleda otvorenih oËiju.

Jesmo li naoËale odredili na vrijeme

Jednom kad smo odredili toËnudioptriju i na osnovi nje napravilinaoËale, dali smo svakom oku zaseb-nu πansu da sliku vidi oπtro. KolikoÊe svako oko tu πansu iskoristiti, ovi-si o njegovu potencijalu, o kondicijikoju je imalo prije stavljanja naoËa-la. U najboljem sluËaju, kroz staklanovih naoËala oba Êe oka vidjeti jed-nako sve redove sliËica na zidu.Potvrda je to okulistu da su naoËaledate na vrijeme. GledajuÊi kroz sta-kla, Ëija jakost je taman onolika koli-ka pojedinom oku treba, oËi Êe rav-nopravno podijeliti posao.

Svako Êe oko zasebno, poput ka-mere, snimiti svoju sliku i poslati je ucentar za vid u mozgu. Te dvije, pokvaliteti podjednake slike, mozak Êespojiti u jednu cjelinu i mi Êemo ko-naËno znati πto smo vidjeli. Imamo“stereo” signal i osjeÊaj dubine u pro-storu u kojem se nalazimo.

▲

Bolesti oka

FLASTER NA NAO»ALAMA- LIJEK ZA O»I

Svako jutro, veÊ mjesecima, kad dovedem svoju kÊer u vrtiÊ, ugledam æutu ceduljicu na tabli zaporuke koje razmjenjuju “tete”. Na njoj piπe: “U podne treba Stipi skinuti flaster!” Tko je Stipe?

Jedan djeËak od Ëetiri-pet godina koji nosi naoËale. Flaster je okluzija koju Stipe ima na jednomstaklu naoËala. Zaπto ga treba skinuti u podne? Zato πto ga mora nositi samo nekoliko sati dnevno.

»emu uopÊe taj flaster sluæi? E - o tome Êe ovaj put biti rijeËi u Ëlanku.

Skijaskopija

To je objektivna pretraga koju ro-ditelji popularno zovu “kapanje”.Naime, nuæno je oËi pripremiti zamjerenje dioptrije, i to ukapavanjematropina ili homatropina. »emu sluæete kapljice? Nakon nekoliko sati uka-pavanja, proπire zjenicu. Okulist ta-ko ima πiri procjep kroz koji, pomo-Êu ogledalca i svjetla, zaviri u unu-traπnjost oka.

Okulist gleda dijete, a dijete gledanjega. Htjelo - ne htjelo, dijete Êe po-kuπavati izoπtriti sliku lica okulista.


OËi gledaju - mozak vidi

©to ako je jedna slika bolja, a dru-ga znatno loπija? E - tu mozak bira.Mozak je vrlo komotan organ: neÊese gnjaviti slikom onog oka koja muje mutna, daje mu premalo informa-cija i sporo pristiæe. OdluËuje se isko-ristiti sliku samo onog oka koja mu jekvalitetnija, jer mu ona omoguÊavatroπenje manje energije u kraÊem vre-menu.

Mozak se prebacio na “mono-sig-nal”. Istina, mi Êemo znati πto smotog Ëasa ugledali, ali to neÊe biti ona-ko dobra slika kao da su je snimilaoba oka istovremeno. NeÊemo imatiosjeÊaj dubine u prostoru. S vreme-nom Êe mozak sve manje “pitati” lo-πije oko πto ono vidi, a sve ËeπÊe Êe sesluæiti “mono”-signalom boljeg oka.Rezultat takve suradnje oËiju i moz-ga bit Êe da Êe bolje oko sve aktivnijegledati i konaËno postati dominant-no, a loπije Êe se oko potpuno ulijeni-ti. Ni naoËale mu viπe neÊe pomagati.Okulist Êe ga tada proglasiti slabo-vidnim.

Slabovidnost se moæe lijeËiti flasterom

Kod djece predπkolske dobi ko-munikacija oËiju i mozga joπ se raz-vija. To je period kad se na mozakmoæe pokuπati utjecati. Moæe ga se“nagovoriti” da ipak ne prekine su-radnju s loπijim okom. Kako? Upra-vo pomoÊu flastera koji naπ Stipe no-si na jednom staklu naoËala, i to bo-ljeg oka. MoguÊe je da njemu naoËa-le nisu propisane na vrijeme. Vjero-jatno je veÊ od ranije jedno oko preu-zelo funkciju i poËelo dominirati, aono “slabije” oko se ulijenilo i pre-stalo truditi.

Flaster, ili toËnije okluzija, meto-da je lijeËenja slabovidnosti. Zadatakjoj je da iskljuËi iz procesa gledanjabolje oko i natjera slabije oko da seponovno aktivira. Mozak tada nemaizbora. Slika loπijeg oka jedina mu jena raspolaganju. Komunikacija moz-ga i loπijeg oka, kakva-takva, time seponovno uspostavlja.

Kako najbolje nositi flaster

Okluzija se nosi nekoliko sati ti-jekom obavljanja svakodnevnih ak-tivnosti. Uvrijeæen je naziv “flaster”jer se ovalno oblikovana, samoljep-ljiva traka jednostavno nalijepi nastaklo naoËala s vanjske ili unutra-πnje strane.

Najbolje je razdoblje noπenja fla-stera provoditi kod kuÊe, i to iz dvarazloga: prvo, kod kuÊe nema “publi-ke”. Djetetu je neugodno druæiti se sdrugom djecom koja ga zbog flasterazadirkuju. Tada Êe izmisliti svaπta danaoËale uopÊe niti ne ponese sa so-bom. Primjer nam je naπ Stipe kojisvako malo doe u vrtiÊ bez naoËala.Zaboravio! Drugi je razlog noπenjaflastera u kuÊnim uvjetima sigurnostpri kretanju. Kad se pokrije bolje oko,pitanje je kolika je preostala sposob-nost vida loπijeg oka. Ona moæe bitidostatna za sjedenje i gledanje telev-izije ili sjedenje i crtanje-pisanje. Me-utim, nekad nije dostatna za sigurnoigranje i ganjanje s drugom djecom.Opet Êe Stipe kriπom skinuti svojenaoËale ili Êe “viriti” preko njih samoda bi na bolje oko vidio i bio razigranpoput drugih. “Tete” u vrtiÊu dajusve od sebe da ga upozore i popravemu naoËale na nosu. Naravno, ondakad od brojne druge djece to uspijuprimijetiti.

Okulzija koja to nije

Takva okulzija, odnosno lijeËenjeslabovidnosti uopÊe nema smisla. Nesamo da se slabije oko ne vjeæba, ne-go pati i bolje oko gledajuÊi prekonaoËala ili bez njih. Ako se dijete nemoæe urazumiti, roditelji bi moraliporazgovarati s okulistom i zajedno snjim pronaÊi neko rjeπenje. Nekad jepametnije od takve neefikasne oklu-zije potpuno odustati. Dijete bi tada smanje odbojnosti gledalo kroz staklanaoËala. Tako bismo, doduπe, ærtvo-vali ono veÊ slabije oko, ali bismobarem olakπali gledanje onom boljemoku.

PouËeni sliËnim zapaæanjima, naZapadu su se dosjetili i napraviliokluziju u obliku flastera u bojama isa sliËicama iz crtiÊa koji se lijepedirektno na koæu uokolo oka. NaoËa-le se tada nose neovisno i dijete nemaporiv viriti preko njih ili ih skidati.Meutim, tako moæemo “prevariti”dvo-trogodiπnjake, ali ne i one stari-je. Oni Êe opet, ako ih stalno ne nad-ziremo, odlijepiti flaster s koæe iokluzija viπe nema smisla.

Potreban je stalni nadzor

Kroz cijelu priËu provlaËi se mi-sao da djecu u lijeËenju slabovidno-sti treba nadzirati. Za njihovo dobro!DjeËji je mozak podatan za takve ma-nevre upravo zato πto je nezreo. Me-utim, ta nezrelost oteæava nam uto-liko πto im ne moæemo objasniti da jenoπenje flastera u djetinjstvu neugod-no, ali im moæe omoguÊiti bolji vid ubuduÊnosti. Najbolji nadzor nad no-πenjem flastera mogu obavljati onikoji s djetetom provode najviπe kva-litetnog vremena. To su najËeπÊe ro-ditelji, ali mogu biti i bake, drugeosobe koje ih Ëuvaju, pa i Stipine “te-te” u vrtiÊu.

Bitno je da najprije svi oni shvatezaπto je okulist odredio djetetu noπe-nje okluzije, i to ne bilo kako, negona ispravan i uËinkovit naËin.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.


Djeca joπ nemaju vlastitih isku-stava o tome, veÊ ona svoj stavformiraju na osnovi iskustava

svojih roditelja ili okoline, o kojima suod njih sluËajno Ëuli i prihvaÊaju ihbez razmiπljanja. Djeca oponaπaju ro-ditelje, identificiraju se s njima i u sliË-nim situacijama reagirat Êe isto, dræeÊida to tako mora biti. Vrlo je teπko ta-kvo dijete razuvjeriti, dokazati mu daje njegov strah neopravdan. Djecu tre-ba pravilno psiholoπki pripremiti zaodlazak u stomatoloπku ambulantu, ta-ko da to postane dio svakodnevnog æi-vota, kao odlazak u vrtiÊ, πkolu ili ki-no.

Strah veÊ i od zvuka buπilice

Da bi se strah smanjio na najmanjumoguÊu mjeru, potrebno je voditi ra-Ëuna o opremanju Ëekaonice i ambu-lante te o izgledu i prvom kontaktu sasestrom i lijeËnikom. Usprkos zadovo-ljavanju svih tih uvjeta, teπko je od-straniti sve neugodne impresije kojeproizvodi rad stomatoloπkog stroja.Konstrukcija, dizajn i naËin njegovarada stalno se poboljπavaju, ali se nika-ko ne moæe izbjeÊi zvuk koji se javljapri njegovu radu ni bol koju izazivajurotirajuÊi elementi na njemu kod ski-danja dijelova zuba. Kad se nau me-tode koje Êe u potpunosti ili u najveÊoj

mjeri iskljuËiti uporabu buπilice u lije-Ëenju zuba, dovest Êe to do znaËajnogsmanjenja straha i nelagode od stoma-toloπkog lijeËenja, a time Êe se poveÊa-ti uËestalost posjeta pacijenata stoma-toloπkoj ambulanti. To Êe biti naroËitovrijedno u djeËjoj populaciji.

Otapa samo bolesno tkivo

ZahvaljujuÊi ultramikroskopu, pro-uËena je graa karioznog dentina, naosnovi Ëega je razraen naËin kako biga se moglo odstranjivati otapanjem.VeÊ duæe vrijeme poznat je kemome-haniËki CARIDEX-sustav odstranjiva-nja zubnog karijesa, kao alternativamehaniËkom odstranjenju. Ta metodatemelji se na principu omekπavanja ka-riozne mase pomoÊu otopine Caridex-sustava te njenog odstranjenja laganimstruganjem posebnim kiretama. Sustavse sastoji od tri dijela:

- boËice (spremnika za tekuÊinu),- pumpice,- dræaËa s kiretom.Otopina, oznaËena inicijalima istra-

æivaËa Goldmana i Kronmana kao GK101, derivat je amnibuteriËne kiselinekoja odstranjuje kariozne mase, a pritome nema nikakvog uËinka na zdravozubno tkivo, ne iritira okolna tkiva i neuzrokuje alergijske reakcije.

TekuÊina GK 101 sastavljena je oddvije komponente: komponenta A sa-dræi natrijev hipoklorid i destiliranuvodu, a komponenta B natrijev hidrok-sid, natrijev klorid, N-monoklor DL-2aminobuteriËnu kiselinu i destiliranuvodu. Te se komponente pomijeπaju ujednakim omjerima i griju u spremni-ku na 37°C, dvije minute. Dobivenasmjesa bezbojna je tekuÊina, slankastaokusa i mirisa sliËnog hipokloritu. Te-kuÊina se aplicira u kariozni zub i osta-

vi da djeluje nekoliko minuta; taj sepostupak ponavlja nekoliko puta. Na-stavkom-kiretom usmjeri se mlaz te-kuÊine u zub, a istovremeno se njomelagano i bez pritiska struæu otopljenekariozne naslage, kako se ne bi izazva-lo neugodnost i bol.

U sluËaju da ostane malo karioz-nog dentina, treba ga dodatno uklonitiruËnim ili rotirajuÊim instrumentima,πto je bez pritiska i boli jer su razmek-πane kariozne mase lako i brzo odstra-njive.

Analize pokazuju da se Caridex-sustavom u 60% zuba odstrani karijesu 100 -ostotnu opsegu, a kod 26% zubau 90-postotnu opsegu. Kod preostalihzuba upotrijebljeni su joπ i rotirajuÊiinstrumenti. Ta metoda, kao i sve dru-ge, ima svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti su joj:- karijes se odstranjuje bez oπteÊe-

nja zdravih dijelova zuba,- manja je, kraÊa i lakπa upotreba

rotirajuÊih instrumenata,- pacijenti je dobro prihvaÊaju,- jednostavna je i laka za koriπtenje.

Nedostaci su joj:- potrebno je viπe vremena nego pri

klasiËnoj metodi samo s rotirajuÊim in-strumentima,

- neugodni okus otopine,- ne odstranjuje karioznu caklinu,- relativno skup postupak.Ta metoda ËiπÊenja zuba od karioz-

nih masa odreuje primjenu adheziv-nih materijala za nadoknadu izgublje-ne zubne supstance, jer Ëesto ostajepodminirana caklina i nedostaju reten-cijski oblici πupljine u zubu.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan,dr. stom.

Stomatologija

LIJE»ENJE ZUBI BEZ BU©ILICEGotovo da ne postoji osoba, starija ili mlaa, koja neÊe reÊi za stomatoloπke zahvate da su

neugodni i veÊinom bolni. Ta spoznaja izaziva strah i æelju za odgodom posjete stomatologu.


Zdravlje zuba dio je opÊeg zdravljaorganizma, a pravilna prehrana jenajvaæniji faktor u postizanju i

odræavanju zdravlja. Pravilna prehranamajke u trudnoÊi omoguÊit Êe optimalnumineralizaciju mlijeËnih zuba, a pravilnaprehrana djeteta u dojenaËkoj dobi i ra-nom djetinjstvu vaæna je za stvaranje, mi-neralizaciju i odræavanje zubnih tkiva traj-nih zuba. NaËin prehrane znatno Êe utje-cati na zdravlje zuba nakon njihova nicanja.

Hrana mora biti dobro izbalansirana,a prema Krogmanu mininalne koliËinehranjivih tvari za dijete u rastu su 23 ami-nokiseline, 1 vrsta ugljikohidrata, 1 sasto-jak masti, 11 anorganskih elemenata (Ca,P, Mg, K, Na, Fe, Cu, Mn i F i dr., 5vitamina i to A, D, K, C i B. U tom jesmjeru okrenuta dispozicijska profilaksakarijesa Ëije je djelovanje usmjereno napravilnu prehranu i opÊe zdravlje orga-nizma. njome æelimo postiÊi otpornostprema karijesu i stvoriti uvjete za pree-ruptivno (prije izbijanja zubi) formiranjezuba i njihovu posteruptivnu (stanje po-slije nicanja zuba) maturaciju (sazrijeva-nje). Pravilan razvoj i dobra graa zubaosnovni su Ëinilac njihove otpornosti.

Prehrana u naπoj sredini naæalost obiË-no nije pravilna. Stoga je vaæno znati danajπtetnije na zube djeluju rafinirani ug-ljikohidrati, ponajprije saharoza. ©tetnodjelovanje ugljikohidrata (UH) javlja seveoma rano. Naime veÊ u doba prehranena boËicu zbog UH dolazi do opseæne de-strukcije gornjih sjekutiÊa i kutnjaka zbogstagnacije kariogene otopine na tim zubi-ma za vrijeme spavanja djeteta. Zato UHtreba davati za vrijeme glavnog obroka,kad je pojaËana salivacija. Dobro je kom-binirati ih s hranom koja inaËe stimulira,potiËe ævakanje. Duæina uæivanja UH ta-koer je odluËujuÊa. Zato su najπtetnijilizalice, bomboni i gume za ævakanje.

Potrebno je dakle koliËinski ograniËi-ti unoπenje UH i izbaciti ih iz meuobro-ka. BuduÊi da kariogenost neke hrane ovi-si o tvrdoÊi, kemijskom sastavu, fizikal-nim svojstvima, koliËini i uËestalosti kon-zumiranja, moramo nastojati da hrana bu-de tvrda, abrazivna (da struæe) i da imafunkciju ËiπÊenja zuba. Takva “deter-dæentska” hrana potiËe na rad miπiÊe,uzrokuje bolje slinjenje i znatno bolju

prokrvljenost tog podruËja. Skida naslagesa zuba, a time odstranjuje i razne klice(mikroorganizme) i pomoÊu zalogaja ukla-nja ih iz usne πupljine. Osim toga, takostimulirana slina ima veÊi “puferski” uËi-nak (spreËavaju promjenu kemijskih reak-cija).

Pojedine vrste hranjivih tvari imajupo svom kemijskom djelovanju razliËitukariogenost (sposobnost oπteÊivanja zu-ba). Tako se bjelanËevine tek neznatnomijenjaju u ustima, masti nemaju kario-geni uËinak na zube veÊ poput nekog fil-ma oblaæu zub i istodobno obloæe ËesticeUH. Prema tome UH imaju odluËujuÊuulogu u uzrokovanju karijesa zuba, oni ihnajviπe oπteÊuju. Zato lijeËnici preporu-Ëuju smanjiti njihovo unoπenje hranomna razumnu mjeru ili potpuno ih izbacitiiz meu-obroka, odnosno zamijeniti πe-Êere umjetnim sladilima koji ne sadræeUH.

”Zubi se kvare”, pisao je Aristotel pri-je 20 stoljeÊa, “kad se jedu slatke i mekesmokve, jer se komadiÊi lijepe izmeu zu-ba i uzrokuju truljenje” (danas kaæemokarijes, umjeto truljenje zuba). Ovom bli-stavom Aristotelovu zapaæanju moæemose diviti. Zaista, niπta nije za zube takopogibeljno kao πto su slatka i ljepljiva πe-Êerna jela koja se dugo zadræavaju u usti-ma.

Posebno je opasno ako se takva hranatroπi Ëesto i, osobito, u meuobrocima.Tad su ispunjeni gotovo idealni uvjeti zarazgradnju πeÊera do mlijeËne kiseline πtoposebno pogoduje rastu bakterija prisut-nih u usnoj πupljini. Kako se obraniti?Kako saËuvati svoje zube?

Najbolji naËin je redovito ËiπÊenje zu-ba odgovarajuÊom Ëetkicom za zube i pa-stom koja sadræi fluor. Uz to potrebno jeredovito kontrolirati stanje zuba kod sto-matologa. Pravilna prehrana i usvajanjedobrih prehrambenih navika tome joπ vi-πe doprinosi.

Kakvu hranu izabrati

To nije uvijek lako. Hrana je dvosjeklimaË za zube. Naime neki sastojci djelujuzaπtitniËki, dok drugi vode zube u pro-past. NajveÊi πtetnik i zavodnik velikogstila je πeÊer. Stomatolozi kaæu da tamogdje nema πeÊera, nema ni karijesa, nema

krvarenja zuba. VeÊ je jedan podanik en-gleske kraljice Elizabete I. tvrdio da onaima crne zube samo zato πto jede previπeπeÊera. Crni zubi u to vrijeme bili su rijet-kost, jer je bilo malo onih koji su sebimogli priuπtiti toliko πeÊera da bi im zbogtoga stradali zubi. Kad je cijena πeÊerapala na razinu potroπaËkih moguÊnosti“πirokih narodnih masa” u ovom stoljeÊu,epidemija crnih, pokvarenih zuba nagloje porasla. Pretjerana potroπnja πeÊera injegova sve veÊa prisutnost u svakodnev-nom æivotu sigurna je opasnost za zdrav-lje i prijetnja zubima. ©to je hrana slaa,ljepljivija i duæe se zadræava u ustima, toje veÊa i opasnost kvarenja zuba. Naime,znaËajno poraste kiselost, πeÊer u ustimase pretvara u mlijeËnu kiselinu, a to pose-bice pogoduje rastu bakterija. KritiËnatoËka je pH 7 (negativan logaritam kon-centracije iona H, pokazatelj kiselosti od-nosno alkaliËnosti vodenih otopina). Toje ujedno i signal za poËetak demineral-izacije odnosno nagrizanje cakline zuba.

Upravo se takvi uvjeti stvaraju, na pri-mjer, pri dugotrajnom ævakanju karame-la, lizanju i cuclanju bombona, grickanjuËokolade i drugog slatkog jela. Najviπe torade djeca. NauËena su da im se uvijekneπto slatko “tutne” u ruke kad su nemir-na i plaËljiva, ili kad zasluæe nagradu. Nemoæe se dovoljno naglasiti negativno zna-Ëenje takvih loπih odgojnih metoda i na-vika.

Kad bi odrasli napustili loπe navike izdjetinjstva, bilo bi ih manje s katastrofal-nim gubicima zuba ili s “totalnimraspadom sustava”, potpunim gubitkomzuba. Meutim i starije osobe, koje suuspjele odræati viπe manje zube u redu, uopasnosti su izgubiti ih, jer se staroπÊusmanjuje proizvodnja sline u ustima. Nesamo πto je ima manje, nego postaje gustai ljepljiva. Stoga umjesto da razrijedi itako ubrza odlazak hrane iz usne πupljinepridonosi njenom ljepljenju i zadræava-nju, a time i kvarenju zuba. Zbog togastarijim osobama u “treÊoj æivotnoj dobi”savjetuje se: “©to dalje od πeÊera, a πtoËeπÊe prati zube”.

Prof. dr. sc. Zdravko RajiÊ, stomatologIz knjige:

Roko ÆivkoviÊ: Hranom do zdravlja

Prehrana i karijes (I)


U mjeπovitoj prehrani organizamje potrebno opskrbiti namirni-cama visoke bioloπke vrijedno-

sti (bjelanËevine, masti, ugljikohidrati,vitamini, minerali) koje su potrebne zarast , razvoj i obavljanje radnih aktivno-sti.

Nekada smo mnoge vrste voÊa moglinabaviti samo u odreeno godiπnje do-ba. Danas, zbog uvoza tijekom cijele go-dine, moæemo dobiti razne vrste voÊakoje su nekada bile sezonske.

Unos svjeæeg voÊa u organizam va-æan je jer je ono bogato vitaminima, mi-neralima i drugim bioaktivnim tvarima.Bogat je izvor vitamina C, karotenoida(provitamina A), folata, kalija i drugihvitamina i minerala. Karotenoidi i vita-min C antioksidansi su i πtite organizamod mnogih bolesti. U hladnom periodunaroËito je vaæno organizam opskrbitidovoljnim koliËinama vitamina C jer imasvojstvo da jaËa obrambene snage orga-nizma i πtiti stanice zbog svog antioksi-dativnog djelovanja, a to znaËi da inakti-vira djelovanje slobodnih radikala. Uop-Êe, poveÊane potrebe za tim vitaminomjavljaju se kod raznih oboljenja - infek-cija i ozljeda, poviπene tjelesne tempera-ture, stresnih situacija, u trudnoÊi, nakonkirurπkih zahvata, kod puπaËa i konzu-macije alkohola. Nedostatak vitamina CpopraÊen je malaksaloπÊu, brzim umara-njem, osjetljivoπÊu na infekcije, bolovi-ma u zglobovima, sklonoπÊu pucanju ka-pilara, suhom koæom, sporim zacjeljiva-njem rana i prijeloma. Dostatan unos vi-tamina i minerala osigurava dobro zd-ravlje, poboljπava psihofiziËku snagu iotpornost.

Na temelju rezultata brojnih istraæi-vanja, uoËilo se da visoka konzumacijavoÊa moæe pozitivno utjecati na smrt-nost populacije od kroniËnih nezaraznihdegenerativnih bolesti. Utvrena je na-roËita povezanost dnevne konzumacijesvjeæeg voÊa sa smanjenom stopomsmrtnosti. Prema tome, preporuËa se ve-Êa konzumacija voÊa, i to svjeæeg, jerima pozitivan uËinak na dugotrajan kva-litetan æivot.

Suπeni proizvodi voÊadospijevaju na træiπte su-πenjem tehnoloπki zrelogvoÊa do stupnja koji omo-guÊuje dulje Ëuvanje. Po-jedini proizvodi meusob-no se razlikuju prema vr-stama voÊa i naËinu suπe-nja. Suπenje na suncu i vje-tru ubraja se meu najstarije tehnike oËu-vanja trajnosti mnogih namirnica; to jeprirodan naËin suπenja. Prilikom suπenjau voÊu raste koncentracija sastojaka. Po-stupkom suπenja uklanja se voda, ali ne ikalorije.

Suπeno voÊe ima nekoliko puta veÊuenergiju od svjeæeg voÊa, kao i sastavhranjivih tvari, posebno πeÊera, æeljeza ikoliËine biljnih vlakana. Iz tog razlogatreba ga konzumirati u manjim koliËina-ma. Suho voÊe, za razliku od svjeæegvoÊa, probavlja se duæe vrijeme u æelu-cu. Moæe se jesti u manjim koliËinama, sdrugim manje slatkim voÊem da mu sepoveÊa slatkoÊa. Suπeno voÊe moæe sejesti kao obrok ili dodano æitaricama, sla-doledu i dr. Modernim metodama suπe-nja u industriji nastoje se πto viπe saËu-vati prirodna svojstva namirnica nakonrehidriranja, uz istovremeno poveÊanjetrajnosti proizvoda. Tim postupcima vo-Êe se najËeπÊe suπi do koliËine udjelavode od 16-25%.

Na træiπtu uglavnom nalazimo triosnovna tipa suπenog voÊa: osuπene ci-jele ili rezane plodove (na kriπke, kocki-ce, prutiÊe i dr.), osuπene mljevene pro-izvode i suhe proizvode u prahu (ekstrak-ti). Suhi voÊni proizvod mora imati boju,miris i okus svojstven voÊu od kojeg jedobiven.

Na naπem træiπtu najËeπÊe su od su-hog voÊa zastupljene suhe πljive, suhesmokve, suπeno groæe, marelice, bres-kve, jabuke, kruπke, viπnje, datule, rib-izle, banana, ananas, mango, papaja, ko-kos.

Suπenim voÊem mogu se zaslaivatislatkiπi i kolaËi, a zajedno s njima kaozaslaivaËima unose se u organizam ihranjive tvari koje su od velike koristi.

Suhe smokve ubrajaju se u omiljenosuho voÊe za upotrebu u kulinarstvu iindustriji (kolaËi, kavovina i sl.). Odli-kuju se slamnatoæutom bojom, ugodnimslatkim okusom i elastiËnim mesom plo-dova. Suhi plodovi odgovarajuÊe kakvo-Êe ne smiju na povrπini imati kristalizi-ran πeÊer.

Suho groæe dobiva se suπenjem kva-litetnog zdravog groæa, nesjemenskihsorti ili groæa iz kojeg se odstranjujusjemenke. Na træiπtu nalazimo nekolikosorti. Odlikuju se veoma ugodnom aro-mom i najËeπÊe se koriste u pripremi raz-nih kolaËa.

Suπeno voÊe najËeπÊe je higroskop-no i navlaËi strane mirise pa treba obrati-ti paænju na higijensko pakiranje i skla-diπtenje.

Prirodni voÊni πeÊer u svjeæem i su-hom voÊu zadovoljava potrebe organiz-ma za πeÊerom, πto nam je poznato iznaËina prehrane naπih predaka, koji suvoÊe i med koristili kao sredstva za za-slaivanje i kojima su istovremeno za-dovoljavali potrebe organizma za vita-minima i mineralima.

VoÊe se konzumira svjeæe, suπeno ilikuhano (kompot). Najbolje je ako je izistog klimatskog podruËja u kojem æivi-mo.

Kod odabira suhog voÊa treba pazitina kvalitetu suhog voÊa, a najbolje jekoristiti prirodno suπeno voÊe. U prehra-ni dijabetiËara suho voÊe zadovoljavanjihovu potrebu za slatkim, ali samo uonim koliËinama koje ekvivalentno od-govaraju koliËini svjeæeg voÊa.

Prim. doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

VoÊe u prehrani

Suho voÊe


Narodni su joj nazivi: paradajz,crveni patlian, pomidor, pa-radiænik, tomat, rajsko jabol-

ko...RajËica je podrijetlom iz Perua, s

Anda, a uzgojili su je Asteci u Meksi-ku. Astetska rijeË “tomatl” znaËi jed-nostavno “punaπno voÊe” i πpanjolskiosvajaËi su ju nazvali “tomate”. RajËi-ca je, zajedno s kukuruzom, krumpi-rom, slatkim krumpirom i Ëili papri-kom, uvezena u ©panjolsku u ranomXVI. stoljeÊu, a uvezao ju je Kolumbo.

RajËica je najvjerojatnije najprijestigla u Sevilju, glavni trgovaËki cen-tar toga doba, a 1544. talijanski botani-Ëar i lijeËnik Mattioli nazvao je rajËicu“mala aurea”, zlatna jabuka i kasnije,1554. on spominje crvenu varijantu.Dodoens, danski travar, detaljno je opi-sao rajËicu i dao joj reputaciju afrod-izijaka. To objaπnjava ime “pommed'amour” na francuskom, “pomodoro”na talijanskom i “love apple” na engle-skom jeziku. Transformacija od biljkekao zaËina do glavnog sastojka u jeli-ma doπla je u 1700-tim. Iz 1692. posto-ji recept za “tomato sauce, Spanish-style”.

Europljani dugo vremena nisu pri-hvatili rajËicu zbog neugodnog mirisanjenih listova i stabljike, te su je nekiËak smatrali i otrovnom. Tek je polovi-nom XIX. stoljeÊa otkriveno da su li-stovi i stabljika rajËice zaista otrovni.Meutim, njeni zreli plodovi ne samoda nisu otrovni, veÊ plod svojim obli-kom i bojom podsjeÊa na rumene, zd-rave obraze. »uveni francuski travarMessegue nazvao ju je “jabuka ljuba-vi”, “rajska jabuka”, “zlatna jabuka”jer je vrlo korisna i hranjiva namirnica.Malo je plodova koji u sebi sadræe toli-ko vrijednih tvari kao rajËica.

Postoji na tisuÊe jela u kojima jerajËica glavni sastojak, koja im dajeboju i okus. Mnoga danaπnja jela slije-de nekadaπnja davna jela.

Danas postoje mnoge kultiviranesorte rajËice, razliËite po veliËini, obli-ku, boji i vremenu sazrijevanja. PlodrajËice zastupljen je u svim kuhinjamasvijeta. RajËica koja je zelena nije zaprehranu zbog prisustva solanina.

SliËno salati i drugim vrstama li-snatog povrÊa, rajËica, kao i sve plodo-vito povrÊe, ima malu energetsku vri-jednost (25 kcal ili 114 kJ u 100 gramarajËice). Od svih sastojaka sadræi naj-viπe vode, oko 94%, a od hranjivih sa-stojaka najviπe ima ugljikohidrata oko4,7%, vrlo malo bjelanËevina 0,9. Veo-ma je bogata vitaminima i mineralima,koji pridonose vrijednosti rajËice kaohrane. Bogata je karotenom, 0,54mg%, provitaminom A, likopenom(crveni pigment), koji je najraπirenijikarotenoid i ima antioksidativne spo-sobnosti, prema tome ima antikarcino-gena svojstva. Smanjuje rak prostate, apostoje indicije da zaπtitno djeluje pro-tiv raka drugih lokacija. ©to je rajËicatamnije crvena, sadræi viπe likopena.Bioiskoristljivost likopena iz rajËicemoguÊa je kada je toplinski obraena ipripremljena na malo masnoÊe, po mo-guÊnosti na maslinovom ulju, jer siro-va rajËica nema tog uËinka. Oko 200mg svjeæih rajËica zadovoljava Ëovje-kovu potrebu za karotenom. Bogat jeizvor vitamina C, oko 24 mg%, malomanje od limuna ili naranËe. KoliËinetih vitamina poveÊavaju se sazrijeva-njem plodova. Pored spomenutih sa-stojaka, rajËica sadræava i vitaminegrupe B (B

1, B

2, B

6 folate), zatim vita-

mine E, K i PP.

Od mineralnih sastojaka, najviπeima kalija, oko 250-310 mg%, magne-zija, kalcija i æeljeza. Od minerala utragovima sadræi bakar i smatra se daje najbogatija biljka tim mineralom,zatim mangan, bor, kobalt, radijum,jod, cink, nikal i fluor. Potrebno je na-pomenuti da je rajËica, zbog istovre-menog sadræaja æeljeza i vitamina C,vrlo dobar izvor æeljeza jer je poznatoda organizam moæe iskoristiti æeljezosamo uz prisutnost vitamina C. RajËi-ca sadræi mnoge organske kiseline ipektine, a oni potiËu apetit, aktivirajuproces probave i spreËavaju negativnodjelovanje bakterija. Ne sadræi oksal-nu kiselinu te je mogu koristiti u pre-hrani oboljeli od reume i upale zglobo-va. Vrlo blagotvorno djeluje kod raz-nih oboljenja. PoveÊava izluËivanjevode iz organizma te je pogodna kodosoba koje boluju od reume, upalezglobova, gihta, kamenaca u bubregu iæuËi. Dobro djeluje na srce i krvne æile,smanjuje krvni tlak, regulira stolicu,smanjuje koliËinu uree te se preporu-Ëuje dijabetiËarima jer potiËe rad gu-πteraËe. Najbolje je uzimati svjeæ sok.Prehrambena industrija uvelike koristibiokemijska svojstva rajËice, kao i nje-ne kulinarske prednosti te se na træiπtumogu naÊi mnogi industrijski priprem-ljeni proizvodi od rajËice: pire, keËap,sok koji je u mnogim proizvodima ne-zamjenjiv dodatak i zaËin. Zbog svogbogatstva hranjivim sastojcima, izvan-rednih kulinarskih osobina i πirokihmoguÊnosti primjene, rajËica je osvo-jila svijet i bez nje ne moæemo zamisli-ti modernu kuhinju.

Doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

Sezonsko povrÊe

RAJ»ICA(Solanum lycopersicum)


Poznata je joπ po imenima: spinat, spi-naËa, spinaÊ, πpinjaËa, πpanjak, πpi-nak, zelje obiËno i dr.

Pretpostavlja se da je πpinat podrije-tlom sa srednjeg Istoka, najvjerojatnije izPerzije. Zbog svojih soËnih listova ta jed-nogodiπnja biljka uzgaja se na Istoku odpamtivijeka. Nije poznata kao divlja bilj-ka. Uzgajanje πpinata proπirilo se s Istoka ipreko Arapa u XI. stoljeÊu donesen je u©panjolsku. U Francuskoj se poËinje uzga-jati tek u XII. stoljeÊu, a zatim u ostalimdijelovima srednje Europe. Stari Grci iRimljani nisu poznavali πpinat.

Perzijski je naziv za πpinat “aspanach”ili “ispany”, arapski je “esbanach” ili “se-banach”. Smatra se da i ostali nazivi imajupodrijetlo od perzijskih ili arapskih nazi-va. ©panjolski je naziv “spanochia”, en-gleski “spinach”, njemaËki “spinat”, fran-cuski “e'pinard”, latinski “spinacia”. Naπinarodni nazivi sliËni su nekima od spome-nutih naziva.

Zapisano je da se πpinat za vrijeme ratakoristio kao lijek kojim su lijeËili francu-ske vojnike koji su oslabili zbog gubitkakrvi. Davali su im vino Ëije je djelovanjebilo pojaËanom sokom od πpinata.

©pinat je rano povrÊe, koje ubiremo uproljeÊe pa do kasne jeseni. Danas je poz-nato viπe vrsta πpinata koji se meusobnorazlikuju po veliËini i obliku listova. nje-govi soËni listovi, izrazito su zelene bojekoju im daje velika koliËina klorofila(0,1-0,2%), pa se s pravom naziva “kra-ljem povrÊa s klorofilom”.

Kao i sve vrste lisnatog povrÊa, i πpinatima vrlo malu energetsku vrijednost: 100grama jestivog dijela ima svega 22 kcal ili92 kJ, To potjeËe od male koliËine hranji-vih sastojaka: bjelanËevina 2,2%, masti0,3%, ugljikohidrata 3,9%. Bioloπka je vri-jednost πpinata u bogatstvu mineralnih tva-ri i vitamina. Ukupna koliËina mineralnihtvari u 100 grama πpinata iznosi 1,4 grama,od Ëega ima najviπe kalija 572 mg, kalcija88 mg, magnezija 56 mg, natrija 55 mg,fosfora 47 mg, sumpora 40 mg, æeljeza 3mg. Potrebno je ukazati na sadræaj magne-zija koji se rijetko nalazi u namirnicama u

tako velikoj koliËini.Vaæan je i sadræaj mikroelemenata u

πpinata, a to su mangan, bakar, cink, ko-balt, fluor i jod.

U πpinatu se nalaze i organske kiselineu koliËini od 80-90 mg%.

Od vitamina, u πpinatu ima najviπe vi-tamina C, oko 59 mg%, zatim vitamina Aoko 672 RE. Sadræi gotovo sve vitaminegrupe B: B1

0,13 mg%, B2 0,21 mg%, nia-

cin 0,55 mg%, B6 0,21 mg%.

Vaæna istraæivanja posljednjih deset-ljeÊa otkrila su da πpinat sadræi izuzetnovaænu folnu kiselinu. U prosjeku sadræi194 µg, gdje se pri toplinskoj obradi neπtogubi i kreÊe se oko 145 µg. Folna kiselinaima znaËajnu ulogu u grai crvenih krvnihzrnaca, a potrebno je istaÊi njezinu vaænosttijekom trudnoÊe, Ëiji deficit u trudnoÊimoæe imati za posljedicu poroajne defici-te u djece, moguÊ preran poroaj te sma-njenje poroajne teæine.

Nekada se mislilo da je πpinat jako bo-gat æeljezom te stoga pogodan u prehrani uoporavljanju krvne slike. »ak je stvoren iedukativni crtiÊ s popularnim Popajem, ko-ji u teπkim æivotnim situacijama crpi snaguiz limenke πpinata, bogate æeljezom. Me-utim, nakon istraæivanja, uoËeno je da jebogatstvo πpinata u folnoj kiselini koja ta-koer ima vaænu ulogu kod anemija.

Od fizioloπkog je znaËenja i sadræajsirove celuloze, koje u πpinatu ima preko 2grama. Mladi πpinat sadræi manje celulozeod starijeg, tako da njezina koliËina moæevarirati. Celuloza je bitna u procesu proba-ve, poboljπava rad crijeva i izluËivanje ot-padnih tvari iz organizma.

Nedostatak je πpinata u relativno veli-kom sadræaju oksalne kiseline, u prosjekuoko 485 mg%. Osim kiseline, πpinat sadræii dosta mokraÊne kiseline, 70 mg% i purin-ske baze 25 mg%. Upravo o tim nedostaci-ma πpinata treba voditi raËuna jer on zbognjih nije pogodan za prehranu nekih oso-ba. Zbog visokog sadræaja oksalne kiseli-ne, ne preporuËa se bubreænim bolesnici-ma, zbog veÊe koliËine mokraÊne kiselinei purinskih baza - osobama koje boluju odgihta, artritisa, reume, koje imaju kamence

u æuËi i mokraÊnim organima. Zdravimosobama takoer se preporuËuje da ga nekoriste Ëesto i u velikim koliËinama zbognavedenih kiselina. Kod πpinata je izrazitprimjer potvrivanja pravila - umjerenostprije svega. NajveÊi sadræaj oksalne kiseli-ne nalazi se u peteljkama i rebrima listovate ih treba odstraniti prilikom pripreme πpi-nata. Da bi se ublaæilo πtetno djelovanjeoksalne kiseline na organizam, treba gapripremati s mlijekom i sirom. Na taj naËinoksalna kiselina veæe kalcij iz mlijeka,stvarajuÊi netopiv spoj - kalcijev oksalatkoje se izluËuje iz organizma. Na taj naËin,da bi se odstranila oksalna kiselina iz πpi-nata, ærtvuje se kalcij iz mlijeka.

Potrebno je znati da se nitrati iz πpinatamogu fermentacijom veÊ skuhanog πpina-ta, Ëak i u hladnjaku, pretvoriti u opasnenitrite koji mogu biti razlog trovanja od-stajalim πpinatom. Zato se preporuËa pri-premiti samo onoliko koliko se moæe poje-sti svjeæe pripremljenog za jedan obrok.Ostatak treba obvezno baciti, a nikakoostaviti za sutra.

Potrebno je znati da πpinat posijan uproljeÊe, a ubran ljeti, naroËito u tijekusuhog perioda, sadræi viπe oksalata i nitra-ta od πpinata posijanog ljeti, koji se ubiretijekom jeseni i zime.

Kod kupovine πpinata potrebno je zna-ti da se otpad kreÊe od 10-34%, tako da uprosjeku otpada 1/4 od kupljenog πpinata.Od njega se mogu pripremiti razne vrstejela: juhe, variva, umaci, pire, nadjevi i sl.Treba ga kuhati na pari ili u vrlo malokipuÊe vode, ne stavljati ga kuhati u hlad-nu vodu. Kuha se oko 5 minuta, a vodutreba baciti jer je zasiÊena nitratima. Moæese jesti i kao salata, sirov ili kuhan, pomi-jeπan s kuhanim krumpirom, sirom, jogur-tom ili vrhnjem i sokom od limuna.

Zbog mineralnih sastojaka i vitamina,πpinat je izvrsna namirnica. Zbog visokogsadræaja kalija, potiËe izluËivanje mokra-Êe, Ëime olakπava rad bubrega i srca, sni-æava krvni tlak. Sekretin potiËe rad guπte-raËe i probavu te ËiπÊenje organizma.

Doc. dr. sc.Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.

Sezonsko povrÊe

©PINAT(Spinacia oleracea)

srpanj-kolovoz 2002

Zdravi æivot

ÆIVJETI DULJE I OSJE∆ATI SE BOLJELinus Pauling dvostruki je dobitnik Nobelove nagrade (1954. g. za kemiju i 1963. g. za mir).

Objavio je 1986. g. knjigu “Kako æivjeti dulje i osjeÊati se bolje”, koja je postala bestseler u SAD-u.Njegovi pogledi, miπljenja i zakljuËci zasluæuju punu paænju jer on sagledava probleme

u njihovoj sveukupnosti.

24

BaveÊi se nutricionizmom i ortomo-lekularnom medicinom, Paulingsmatra da se pravilnom prehranom,

dodatnim vitaminima i ostalim zdravimnavikama æivot moæe produljiti za 25-35godina. SpreËavanjem bolesti ne samo dase smanjuju ljudske patnje, veÊ se postiæui velike financijske uπtede. Mladost je do-sta nesretno razdoblje, jer je to doba kadmladi ljudi moraju traæiti svoje mjesto podsuncem, pa æive pod stalnim stresom. Sta-rost je doba naruπenog zdravlja, koje zavr-πava smrÊu. Najljepπe je doba srednje raz-doblje ili doba zrelosti, doba dobrog zd-ravlja, pune aktivnosti i stvaralaπtva, kojese zdravstvenom njegom moæe produljiti.

©to treba uËiniti radi toga?

1. Ne puπite!2. Vjeæbajte redovito!3. Jedite voÊe i povrÊe barem pet puta

dnevno (to Êe vam osigurati preko 200 mgvitamina C).

4. Smanjite godiπnju potroπnju πeÊeratako da bude ispod 25 kg (to se odnosi nasirov i proËiπÊeni πeÊer i med). Kavu i Ëajpijte bez πeÊera. Ne jedite prehrambeneproizvode bogate πeÊerom. Klonite se slat-kih deserata. Nemojte piti bezalkoholna pi-Êa (voÊne sokove i osvjeæavajuÊa piÊa) ko-ja sadræe πeÊer.

5. Svaki dan pijte mnogo vode.6. Smanjite unos zasiÊenih masti (ma-

slac, margarin, sir, æivotinjska mast, biljnemasnoÊe).

7. Jedite nepreraenu hranu bogatuvlaknima (integralni kruh, æitarice, tjeste-ninu, riæu).

8. Koristite nezasiÊena ulja za kuhanjei kao prilog salatama (maslinovo ulje).

9. Najmanje jednom tjedno jedite ribubogatu mega-3 masnim kiselinama (losos,tuna, skuπa).

10. Smanjite unos prepeËenog i præe-nog mesa (meso i ribu jedite uz obilne ko-liËine povrÊa).

11. Pijte umjerene koliËine alkohola(ne viπe od jednog piÊa na dan) kako bistesmanjili opasnost od kardiovaskularnihbolesti.

12. »uvajte se stresova. Radite posaokoji volite. Teæite sretnom obiteljskom æi-votu.

13. Svaki dan uzimajte multivitamin-ske mineralne dodatke (vitamin E 200 mg,selen 100 mg i vitamin C koliko god æeli-te).

Zaπto obolijevamo

Dr. Theodore Cooper, pomoÊnik mini-stra za zdravlje u Ministarstvu SAD-a zazdravlje, izobrazbu i socijalnu skrb, izja-vio je u kongresnoj debati o vezi izmeuhrane i bolesti ovo: “Iako se znanstvenicijoπ ne mogu suglasiti o specifiËnim veza-ma izmeu uzroka i posljedica, gomilajuse dokazi i Ëini se da se svi slaæu kako suvrste i koliËine hrane i piÊa πto ih konzumi-ramo, stil i naËin æivota u naπem bogatomi sjedalaËkom druπtvu glavni Ëimbenici ko-ji se povezuju s uzrocima raka, kardiova-skularnih i ostalih kroniËnih bolesti.”

Svaka ozljeda tijela, svaka bolest, sva-ki stres pridonose poveÊanju fiziËke staro-sti osobe i time smanjuju πanse za dugiæivot.

Dr. Hardin Jones iz Donner laboratori-ja Odjela za medicinsku fiziku SveuËiliπtau Berkeleyu pisao je o utjecaju bolesti navjerojatnost dugog æivota. Ima dokaza otome da je starenje posljedica “epizoda”koje nanose πtetu tjelesnim funkcijama, ajedna od njih je i bolest. Svaka bolest ilineki drugi uzrok stresa uzrokuje gubitakdjeliÊa te vitalnosti, a smrt nastupa ondakada se koliËina vitalnosti kojom raspola-æemo potpuno iscrpi. Jones zakljuËuje dase spreËavanje neke bolesti u biti sastoji uspreËavanju bolesti prije toga: “Fizioloπkozdravlje mogli bismo potpunije saËuvatikad bismo uklonili trivijalne bolesti. Us-pjeπno svladavanje tako “benignih” bole-sti, kao πto su prehlada, vodene kozice,ospice itd., moæe u smanjenju sklonosti po-bolijevanju u kasnijoj æivotnoj fazi biti ku-dikamo djelotvornije nego ijedna drugamjera.”

Suzbijanjem prehlade, gripe i sliËnihbolesti, uzimanjem dopunskih koliËina vi-tamina C i pridræavajuÊi se ostalih naËela

za Ëuvanje zdravlja, ne uklanjamo samoneugodno djelovanje bolesti, nego uspora-vamo slabljenje organizma i iscrpljenje po-stojeÊe kvote vitalnosti. Zdrava prehranamoæe ublaæiti mnoge tegobe i nasrtaje nafizioloπku starost, poboljπanjem opÊeg zd-ravstvenog stanja, jaËanjem prirodnih za-πtitnih mehanizama organizma i pomaga-njem u spreËavanju i lijeËenju bolesti, priËemu je uzimanje optimalnih koliËina vi-tamina izvanredno vaæno.

Zdravlje u dubokoj starosti

Dr. Ewan Cameron uoËio je da se bole-snicima s uznapredovalim rakom, kojimaje davao po 10 g vitamina C na dan, znatnopopravio tek i da su viπe jeli nego bolesnicikoji nisu primali vitamin C. To dokazujedjelotvoran uËinak vitamina na zdravlje tihpacijenata.

Linus Pauling zakljuËuje: “Danas jeprosjeËan æivotni vijek stanovnika SAD-aoko 75 godina. Nagib Gompertzove krivu-lje poËinje se nakon 85 godina æivota sma-njivati, πto pokazuje da smrtnost nakon to-ga ne raste tako brzo kao u prijaπnjim godi-nama. To je moæda posljedica selekcije,jer su oni ljudi koji doæive tako visokustarost u pravilu zdraviji od ljudi koji umi-ru prije.

Godiπnja stopa smrtnosti za stogodi-πnjake doseæe 0,30, a za svaku godinu na-kon toga poveÊava se za daljih 0,012. Tiaproksimativni raËuni upuÊuju na to da biu cjelokupnoj populaciji SAD-a trebala po-stojati jedna osoba koja je doæivjela starostod 125 godina. Moja je procjena, uteme-ljena na rezultatima epidemioloπkih istra-æivanja i ostalih opaæanja, da se unosomoptimalnih koliËina vitamina i pridræava-njem ostalih zdravstvenih mjera, period ukojem se dobro osjeÊamo, kao i duljinaæivota, mogu produæiti za 25-35 godina.Za onoga tko se tih preporuka dræi, duljinaæivota mogla bi dosegnuti i 100-110 godi-na, a tijekom vremena granica najdubljestarosti mogla bi se popeti i na 150 godi-na.”

Petar RadakoviÊ, dr. med.


LijeËnici u mnogim zemljama svijetasve ËeπÊe preporuËuju prehranu zazonu (zona-dijetu) koju je osmislio,

pronaπao doktor biokemije Barry Sears na-kon gotovo deset godina istraæivaËkog ra-da u laboratorijima, kao i nakon viπegodi-πnjih kliniËkih i drugih provjeravanja nazdravim i bolesnim ljudima. Knjiga u ko-joj je dr. Sears detaljno opisao i obrazloæiotu prehranu ima naziv “The zone”, objav-ljena je 1995. i ubrzo je u SAD prodana utri milijuna primjeraka.

Za dr. Searsa naziv zona znaËi stanje

optimalnog funkcioniranja tijela, dakleoptimalno zdravlje.

Kome je namijenjena prehrana zazonu i koje bolesti lijeËi

Namijenjena je: a) zdravim ljudima,

kako bi mogli postiÊi optimalno zdravlje,tj. biti stalno fiziËki i mentalno zdravi, sidealnom tjelesnom teæinom, spreËavajuÊinastanak kroniËnih bolesti; b) debelim lju-

dima, kako bi se mogli postupno oslobo-diti prekomjernih tjelesnih masti, a nakontoga odræavati stalno idealnu teæinu akonastave s takvom prehranom - naime, pre-hrana za zonu je prehrana za cijeli æivot, dabudemo stalno optimalno zdravi, a usput-no ima za posljedicu oslobaanje suviπnihmasnoÊa u tijelu (0,5 kg na tjedan, mjeseË-no 2-3 kg), a zatim stalno odræavanje ideal-ne tjelesne teæine: c) ljudima kod kojih su

se poËeli pojavljivati poËetni simptomi i

znakovi kroniËnih bolesti ili veÊ obolije-

vaju od takvih bolesti, kako bi mogli spri-jeËiti razvoj bolesti te ih manje ili viπe us-pjeπno lijeËiti, a radi se uglavnom o slje-

deÊim bolestima: infarktu i drugim srËa-noæilnim bolestima, dijabetesu neovisnomo inzulinu, kroniËnom umoru, hipertenziji,artritisu, depresiji, alkoholizmu, impoten-ciji, predmenstrualnom sindromu (PMS),multiploj sklerozi, ekcemu, psorijazi(Sears pretpostavlja da tim bolestima pri-pada i rak); d) profesionalnim sportaπi-

ma, kako bi mogli stalno odræavati dobrukondiciju i postizati vrhunske rezultate unatjecanjima.

Koje se pozitivne promjene pokazujuu organizmu veÊ nakon mjesec dana

pridræavanja prehrane za zonu

VeÊ nakon oko mjesec dana primjenji-vanja prehrane za zonu, normaliziraju se ukrvi razine kolesterola, triglicerida, πeÊera

i insulina, πto su bitni pokazatelji poboljπa-nja zdravlja. Osim toga, kod mnogih senormalizira arterijski tlak, a debeli ljudismanjuju svoju masnu masu za oko polakg na tjedan. Uglavnom, svi se osjeÊajubolje i s viπe tjelesne snage nego prije.

Glavna pravilaprehrane za zonu

Ta pravila mogu se saæeti u ovih 6 to-Ëaka (ne ulazeÊi u inaËe vaæne detalje):

1) Unositi hranom dostatno, ni pre-

malo, ni previπe bjelanËevina, πto znaËioko 1 g na svaki kg tjelesne normalne teæi-ne, u prosjeku 70 g bjelanËevina (æivotinj-skog i biljnog podrijetla). Npr., za æenuvisoku 165 cm normalna je teæina 65 kg (apribliæna idealna za 10% niæa, dakle, 58,50kg), pa joj treba oko 65 g bjelanËevina.Radi usporedbe, u zapadnjaËkoj prehranidobivaju se bjelanËevine: u Francuskoj 88g, u njemaËkoj 76 g, u SAD 100 g, preteæ-no æivotinjskog podrijetla.

2) OgraniËiti ukupne masnoÊe u hra-ni na oko 50% od koliËine bjelanËevina, uprosjeku je to 34-45 g. Dakle, to je prehra-na s malo masnoÊa (u uobiËajenoj zapad-njaËkoj prehrani troπi se mnogo viπe ma-snoÊa: u Francuskoj 130 g, u njemaËkoj146 g, u SAD 157 g). Od ukupnih masno-Êa, treba preteæno troπiti maslinovo ulje

(sadræi oko 73% mononezasiÊenih masnihkiselina, koje se smatraju korisnim masno-Êama), a minimalno, tj. πto je moguÊe

manje æivotinjske masnoÊe, tj. masti (sazasiÊenim masnim kiselinama, umnogomeπtetne jer, izmeu ostalog, izazivaju tzv.inzulinsku rezistenciju, a takoer πkodeobrambenim mehanizmima) tako da buduu granicama 1/3 od ukupnih masnoÊa, uprosjeku 12-15 g.

3) Unositi oko 5 g tzv. esencijalnih

masnoÊa (polinezasiÊene masne kiseline,od kojih tzv. omega-6 oko 4 g + omega-3oko 1 g), kojih ima u mnogim biljnim ulji-ma, ribljem ulju, ribi, oraπastom voÊu, sun-cokretovim i lanenim sjemenkama (a ta-kve masnoÊe nedostaju u uobiËajenoj pre-hrani).

4) Najbitnije je u prehrani za zonu

(u Ëemu se ta prehrana bitno razlikuje oduobiËajene prehrane i od drugih modelaprehrane, odnosno dijeta) hranom unosi-

te umjerene koliËine ugljikohidrata (a toje prosjeËno oko 100 g, u okviru 70-140 g,prema 340 g u Francuskoj, 304 u njemaË-

koj, 380 g u SAD), πto znaËi da treba umje-

reno jesti kruh, tjesteninu, kolaËe i osta-

lu hranu bogatu ugljikohidratima (raznevrste πkroba i πeÊera). Konkretnije, umje-reno unositi ugljikohidrate znaËi: u sva-kom dnevnom obroku okvirno uskladitikoliËine bjelanËevina i ugljikohidrata nanaËin da na svaki 1 g bjelanËevina bude uobroku oko 1,5 g (najmanje 1 g, optimalnoje 1,3 a ne prekoraËiti 2 g, dakle u okviru 1-2 g) ugljikohidrata. Npr., kada za doruËakæelimo 60 g prπuta (= 14 g bjelanËevina,BJ), uz prπut je potrebno pojesti dvije tan-ke kriπke kruha, tj. 60 g (= 5 g BJ + 28 gUH) pa Êemo tako unijeti hranom 19 gbjelanËevina + 28 g ugljikohidrata (= nasvaki 1 g BJ po 1,5 g ugljikohidrata, UH),dok bi bilo pogreπno pojesti 300 g kruhajer bismo tada unijeli 42 g BJ + 141 g UH,dakle oko triput viπe UH nego BJ.

5) Potrebno je obilato jesti povrÊe i

voÊe (otprilike po 300 g, ukupno oko 600g), πto viπe sirovo, jer nas opskrbljuje pre-vaænim antioksidansima - vitaminom C idrugima koji nas zaπtiÊuju od slobodnihradikala, a time i od nastajanja ateroskle-roze, infarkta i drugih srËanoæilnih bolesti,kao i od raka - kao i ostalim vitaminima imineralima te prijeko potrebnim biljnim

vlaknima. Osim toga, povrÊe i voÊe, zbogsvoje teæine i obujma, daju osjeÊaj sitosti,πto je vaæno za takvu prehranu u kojoj imaza oko 1000 kalorija manje nego u uobiËa-jenoj prehrani, pa bi takav manjak mogaoizazvati osjeÊaj gladi ako ne bismo obilnojeli povrÊe i voÊe.

6) Potrebno je imati pet obroka u da-

nu, i to tri obilnija obroka, tj. doruËak,ruËak i veËeru, te dva manja meuobroka,jer se time ostvaruje stabilna ravnomjernarazina πeÊera i inzulina u krvi, πto je jedanod glavnih uvjeta za postizanje zone, tj.optimalnog funkcioniranja organizma.

U prehrani za zonu nije potrebno

mjeriti kalorije (kao u gotovo svim dru-gim prehranama, odnosno dijetama) jer,tko se pridræava navedenih pravila, samimtime, automatski, ne mjereÊi, dobiva nipreviπe ni premalo kalorija: kod tri veÊaobroka po otprilike 400-500 kalorija, a kodmanjih meuobroka po oko 100 kalorija,ukupni na dan oko 1400-1700 kalorija.Meutim, mjerenje kalorija moæe za mno-ge biti zanimljiva i korisna orijentacija.

U prehrani za zonu nema zabranje-

nih jela, odnosno namirnica, osim πto ne

✒ Prikaz knjige

Dr. Barry Sears: Prehrana za zonu

▲


bi trebalo jesti æumance jajeta, mesne iz-nutrice i masno crveno meso, jer obilujuarahidonskom masnom kiselinom (od kojese stvaraju staniËni hormoni eikosanoidiπtetnog djelovanja).

Kojim hormonima se putemprehrane bitno utjeËe na zdravlje

Za optimalno zdravlje potrebno je daispravno, bez poremeÊaja funkcionirajunaπi tjelesni sustavi, meu njima kardiova-skularni (srËanoæilni), imunoloπki (obram-beni), æivËani, metaboliËki, probavni, abitni kljuË za dobro ili loπe funkcionira-

nje svih tih sustava jesu hormoni, odno-

sno hormonalni mehanizmi, jer oni nad-ziru sve najvaænije, vitalne biokemijskeprocese u tim sustavima. Konkretnije, zaispravno funkcioniranje organizma potreb-no je usklaeno i uravnoteæeno djelovanjehormona, a to se, prema dr. Searsu, odnosinajviπe na endokrini hormon guπteraËe in-

zulin i na autokrine hormone eilosanoide,

koji se mogu stvarati u svakoj od 60.000milijardi tjelesnih stanica. Meu eikosa-noidima (do danas ih je otkriveno oko sto-tinu vrsta) ima dobrih i loπih, ali su i loπikorisni i potrebni ako djeluju u meusob-noj ravnoteæi s dobrima. Eikosanoidi, ameu najpoznatijima su prostaglandini,tromboksani, leukotrieni, lipoksini, nadzi-ru izravno ili neizravno ne samo inzulin idruge endokrine hormone (kortizol, estro-gene, tiroidne hormone i dr.), nego njiho-vim posredovanjem i sve vitalne tjelesnesustave pomoÊu ranih mehanizama. Izme-u ostalog, o eikosanoidima ovisi suæenje(vazokonstrikcija) ili πirenje (vazodilata-cija) æila, stvaranje previπe ili premalo ko-lesterola, suzbijanje ili pospjeπivanje upa-la, luËenje kiselina, stimuliranje ili koËe-nje obrambenih mehanizama. Osobito jevaæno i presudno da korisno ili πtetno dje-

lovanje eikosanoida bitno zavisi od na-

Ëina prehrane, πto je otkrio dr. Sears. Nai-me, o naËinu prehrane ovisi da li Êe sestvarati i prevladati dobri ili pak loπi eiko-sanoidi. Ako prevladavaju dobri, tj. s kori-snim djelovanjem (kao πto je prostaglan-din PGE1), ispunjen je jedan od bitnihuvjeta da budemo zdravi, a ako prevlada-vaju loπi eikosanoidi (kao πto je trombok-san A2 i leukotrien B4), takvi djeluju kaoriziËni faktori za nastajanje srËanoæilnih idrugih kroniËnih bolesti. Od najveÊe jevaænosti za zdravlje πto je dr. Sears prona-πao prehranu za zonu kojom se ostvarujeprevladavanje dobrih eikosanoida i, s timepovezano, ispravno funkcioniranje hormo-nalnih mehanizama, odnosno hormonalnaravnoteæa (eikosanoida, inzulina, glukago-na i drugih hormona). O bitnom znaËenjueikosanoida za funkcioniranje tjelesnih su-

stava saznalo se viπe tek 1982., kada jeNobelova nagrada za medicinu i fiziologi-ju dodijeljena B. Samuelssonu, S. Berg-stromu i J. Vaneu za rezultate njihova istra-æivanja o eikosanoidima, πto je bilo polazi-πte za istraæivanja dr. Searsa i pronalaæenjeprehrane koja uspijeva uspostaviti ravno-teæu meu eikosanodima i uskladiti drugehormonalne mehanizme.

Vaænost usklaivanja koliËinabjelanËevina i ugljikohidrata u

svakom od pet obroka

Svako unoπenje hrane, tj. svaki obrok

djeluje na hormonalnu ravnoteæu, od-

nosno neravnoteæu, o Ëemu ovisi dobroili loπe funkcioniranje tjelesnih sustava.Kada pojedemo obrok s umjerenom koli-Ëinom ugljikohidrata, usklaenih s koliËi-nom bjelanËevina (npr. 100 g ribe sa 60 g,a ne 200 g kruha, ili 100 g πunke sa 60, a ne200 g kruha, ili jogurt bez kruha, ili mane-πtra s 30 g graha i 30, a ne 100 g tjestenine),ostvaruje se hormonalna ravnoteæa (prijesvega u vezi s inzulinom i eikosanoidima).Meutim, kada pojedemo obrok s previπeugljikohidrata u odnosu na bjelanËevine(npr. pun tanjur πpageta uz umak od rajËi-ca, ili tanjur præenih krumpira, ili 100 gmljeËne Ëokolade), nastaje hormonalna ne-ravnoteæa, sa πtetnim posljedicama za tje-lesne sustave. ©to ËeπÊe jedemo takveobroke, duæe traje hormonalna neravnote-æa, uz veÊu opasnost od poremeÊaja u tje-lesnim sustavima i veÊi rizik za nastajanjekroniËnih bolesti. ©to se viπe u obrocimapridræavamo pravila prehrane za zonu, bitÊemo bliæe stalnoj hormonalnoj ravnoteæi,nuænoj da postignemo zonu, tj. optimalnozdravlje. Pojedini nepravilni obrok odale-Ëit Êe nas od hormonalne ravnoteæe, a timei od zone, ali to moæemo ispraviti iduÊimpravilnim obrocima. Bitno je da nepravilniobroci (s previπe ugljikohidrata u odnosuna bjelanËevine) budu samo iznimni sluËa-jevi (koje praktiËki ne moæemo sasvim iz-bjeÊi), sa πto manjim prekoraËenjem uglji-kohidrata.

Kako na praktiËan naËinsloæiti obroke u skladu s

pravilima prehrane za zonu

Za primjenjivanje takve prehrane po-stoje dva naËina prehrambene tehnologijeili prakse. Jednu predlaæe dr. Sears u svo-jim knjigama. Naime, predloæio je velikbroj jelovnika za doruËak, ruËak i veËeru,za koje je kompjutorski izraËunao tako dasve bude u skladu s potrebnim omjerimaizmeu bjelanËevina (BJ), ugljikohidrata(UH) i masnoÊa (M). Meutim, svi ti obro-ci napravljeni su prema ukusu i navikama

Amerikanaca. Za brojne je namirnice naz-naËeno koliko imaju BJ, UH i M u 1 πalici,ili u pola πalice odnosne namirnice, ili pokomadu i sl., pa moæemo sami birati i slo-æiti obroke i jela.

Drugi naËin biranja i sastavljanja je-lovnika, odnosno obroka, u skladu s pre-hranom za zonu bio bi sljedeÊi: treba ima-

ti pred sobom listu (tabelu) s oko 120

namirnica (uglavnom se njima hranimo),a za svaku namirnicu, 100 g koliËine, na-vedene su Ëetiri brojke: prva - koliko imagrama bjelanËevina (BJ), druga - kolikoima grama ugljikohidrata (UH), treÊa - ko-liko ima grama masnoÊa (M) i Ëetvrta -koliko daje kalorija (radi orijentacije). Po-moÊu takve liste moæemo sloæiti bilo kojejelo i obrok u pravilnim koliËinama i omje-rima, a treba znati: prvo, od kojih Êemonamirnica sloæiti obrok, i drugo, potrebnukoliËinu namirnica u gramima. Npr. æeli-mo sendviË od sira i kruha: iz liste vidimoda 100 g sira gaude sadræi 27 g BJ + 28 g M(a n sadræi (UH), a 100 g kruha ima 9 g BJ+ 47 g UH + 1 g M, pa nije teπko napravitisendviË s pravilnim omjerima, a takav jesa 50 g sira + 60 g kruha (2 tanje kriπke),dobivajuÊi tako 19 g BJ + 29 g UH (= nasvaki 1 g BJ po 1,5 g UH). Tko namjeravaprimjenjivati prehranu za zonu, potrebnoje da ima veÊ unaprijed pravilno sloæena, uskladu s naπim prehrambenim navikama iukusima, standardna jela, odnosno jelov-nike, barem po desetak vrsta doruËaka,ruËkova i veËera.

BuduÊnost prehrane za zonu

Na to pitanje dr. Sears odgovara ova-ko: “S vremenom, kako se sve veÊi brojlijeËnika bude s njom upoznavao, takva Êe

prehrana biti primaran naËin lijeËenja

svih kroniËnih bolesti, dok Êe sadaπnjilijekovi imati drugorazrednu ulogu.” Za-tim dodaje: “Drugim rijeËima, kada medi-cinski krugovi konaËno shvate vaænost ipotencijal prehrane u kontroli eikosanoi-da, odnosno u stvaranju ravnoteæe tih hor-mona, sadaπnja medicinska praksa, odno-sno naËini lijeËenja doæivjet Êe pravu re-voluciju.” Dosadaπnja prehrambena i te-

rapijska praksa (za koju nisu otkrivene

nikakve kontraindikacije, odnosno ne-

poæeljne i πtetne nuspojave) pokazuju dase radi o velikom otkriÊu u podruËju pre-hrane, zdravlja i lijeËenja kroniËnih bole-sti, ali za prihvatljivo znanstveno obrazlo-

æenje potrebni su dodatna istraæivanja, stu-dije i dokazi (u do sada objavljenim Sear-sovim knjigama za mnoge njegove pretpo-stavke nema zadovoljavajuÊih dokaza).

Dr. Branko Prijatelj


STID je vrsta straha. Javlja se kadosjetimo da smo pred nekom na-ma vaænom osobom svojim pona-

πanjem iznevjerili sliku kakvu bismohtjeli da ta osoba ima o nama. Kaæemo:“Nisam ostavio dobar DOJAM.” ©tonam je osoba vaænija i πto Êemo boljidojam æeljeti ostaviti pred njom, to Êe istid biti intenzivniji ako nam to ne uspi-je. Nekad je dovoljno pomisliti: “©to bina ovo rekla moja mama, tata i moj dra-gi?”, pa da nas obuzme isti osjeÊaj kaoda su stvarno prisutni.

Kriteriji procjene

Stid se moæe javiti u odnosu na tzv.socijalne kriterije ili zabrane druπtvenoneprihvatljivog ponaπanja i u odnosu natzv. individualne kriterije.

Kada nas npr. netko vaæan vidi kakotrgamo cvijeÊe iz javnog nasada, moæe-mo osjetiti stid. On pokazuje da smosvjesni krπenja norme koju smo prihva-tili i koju smatramo izrazom kultivirano-sti. Neugoda Êe nas motivirati da to viπene Ëinimo, pa moæemo reÊi da je stidmotivacijsko sredstvo za razvoj druπtve-no prihvatljivih oblika ponaπanja. S ta-kvim stidom najËeπÊe ni nemamo pro-blema.

Socijalni su kriteriji razliËiti urazliËitim kulturama. Svoje smo nauËiliu procesu socijalizacije, prihvaÊajuÊi danije u redu npr. hodati ulicom gol ili vr-πiti nuædu bilo gdje.

Ponekad je stid Ëak visoko vredno-van. Stidljivost mlade djevojke u nekimse zajednicama tumaËi kao izraz njeneæenstvenosti, poπtenja i Ëednosti, pa sesmatra vrlo prihvatljivom.

Individualne kriterije obiËno preuzi-mamo od najbliæeg obiteljskog kruga iliih sami formiramo. Odreuju kakvi bi-smo trebali biti pa da sa sobom budemo

zadovoljni. Stid nam tako pokazuje πtoto joπ ne znamo ili ne moæemo, a misli-mo da bismo trebali znati i moÊi, pa dabudemo zadovoljni sa sobom. Bit Êe namneugodno ako uËinimo neπto nedoliËnoili ako nas netko ismije, no zbog toganeÊemo prestati voljeti i poπtivati sebe.Moæemo si reÊi: “E, ovo mi nije trebalo!Ovo si viπe neÊu priuπtiti!” (npr. napitise i praviti gluposti ili reÊi neumjesnuprimjedbu zbog koje cijelo druπtvo za-πuti i slavljenik ode prije vremena, iliproπiriti traË, ili izbrbljati neËiju tajnu, ilidopustiti da netko ispaπta zbog naπe gre-πke). MoÊi Êemo si to oprostiti, a stid Êenas motivirati da NAU»IMO konstruk-tivnije oblike ponaπanja u sliËnim situa-cijama.

MoÊi Êemo Ëak i drugima priznati danas je stid πto smo se tako ponijeli i dasami o tome ne mislimo dobro. NeÊemose poistovjeÊivati sa svojim ponaπanjem.Znat Êemo ga razlikovati od svoje osob-nosti.

MOTIVIRAJU∆I STID, koji nas po-tiËe na svjesnu promjenu i uËenje kakobismo bili u skladu sa svojim kriterijima,nazivamo ADEKVATNIM STIDOM.No, svaki stid nije adekvatan.

Neadekvatni stid

Neadekvatan stid obuzima nas kadapred vaænom osobom napravimo neπtoπto nam, po naπim kriterijima, ne priliËi,ali to ne moæemo prihvatiti kao trenutnunespretnost, neznanje i poziv na uËenje,veÊ ga proglasimo izrazom svoje osob-nosti. Zbog tog postupka mi se kao oso-ba osjeÊamo neadekvatnima, kao da je toponaπanje nepromjenjivo i kao da uvijekmoramo tako Ëiniti.

Poistovjetimo li se sa svojim ponaπa-njima kao neËin nepromjenjivim, πto go-vori o nama kao osobi, stvorit Êemo te-

melj za SAMOPREZIR i osjeÊaj MA-NJE VRIJEDNOSTI. Svako Êemo ne-savrπeno ponaπanje pretvoriti u dokazsvoje nesposobnosti i inferiornosti. Odu-zet Êemo si pravo na greπke i uËenje.Tue kritike, neslaganja ili neprihvaÊa-nja doæivljavat Êemo kao dokaz da i dru-gi o nama misle kao o inferiornom biÊu.Stidjet Êemo se SEBE, a ne svog PO-NA©ANJA. Takav stid nazivamo nea-dekvatnim jer postaje sredstvo autode-strukcije.

Osoba koja povjeruje: “Ja ne vrije-dim, drugi su bolji od mene”, moæe raz-viti dva tipiËna oblika ponaπanja: prvi jePOVLA»ENJE i izbjegavanje socijal-nih kontakata kako drugi ne bi saznalipravu istinu o njoj; drugi je stvaranje“laænog ja”, “maske” za prezentacijupred svijetom. njome prikriva ono πtostvarno misli o sebi, nastojeÊi “zaraditi”divljenje, prihvaÊanje i ljubav. Inferior-ni dio sebe smatra svojim pravim JA,dok svoj superiorni JA za pokazivanjesmatra laænim JA. Kad tu “masku” drugiprihvate, u toj Êe se osobi barem nakrat-ko javiti nada da pravo stanje nitko neÊeotkriti.

No, upravo zbog toga πto glumi onoπto ne misli da stvarno jest, u nepresta-nom je strahu da Êe drugi otkriti pravostanje i njeno ponaπanje proglasiti laæ-nim. Ako do toga doe, ocrnit Êe je iODBACITI. Tako je, zapravo, osnovatog infantilnog i neadekvatnog stidaSTRAH OD ODBACIVANJA.

Psiholoπki mehanizam na kojem setemelji ta vrsta stida jest PROJEKCIJA.Osoba osjeÊa stid zato πto svoje procjenepripisuje drugima, a ne zato πto su onistvarno rekli ili pokazali svoj sud. Jedandio nje kritiËki procjenjuje svaki svoj po-stupak, prema vrlo strogim kriterijima, irezultate pripisuje drugim ljudima. Ona

Emocionalna inteligencija

GLUMITI ILI BITIJeste li kad osjetili neugodnu napetost koja vas obuzima, dok vam se obrazi æare

i dlanovi znoje? Pogled tada povlaËimo po podu, saginjemo glavu.Najradije bismo se sakrili, pobjegli negdje prije no πto drugi primijete da nas je STID.

▲


vjeruje da je drugi neprestano procjenju-ju, da to Ëine prema njenim kriterijima iodmah primjeÊuju kad nije u skladu snjima. Svaki put kad iznevjeri osobniideal, osjeÊat Êe da je “ispala glupa, ruæ-na, neznalica, primitivna i sl.” i stidjet Êese sebe. A ako oko nje nisu njoj vaæneosobe, bojat Êe se i vjerovati da Êe svje-doci priËati o sramnom dogaaju, pa Êeto saznati i njoj vaæne osobe. One Êe je,kad to saznaju, osuditi i napustiti. OËe-kujuÊi takvu reakciju, sama Êe prekinutiodnose s vaænim ljudima, prije no πto jeti drugi uspiju osuditi i odbaciti.

Osoba optereÊena neadekvatnim sti-dom toliko je zaokupljena svojom sli-kom o sebi i dojmom koji Êe ostavitisvojom prezentacijom da sve viπe gubikontakt sa samom sobom. Ne znam πtoosjeÊa, πto su njene æelje i potrebe, πtovoli, a πto ne. Zna samo πto bi TRE-BALO.

Ta je zaokupljenost postupno odvajaod drugih ljudi. Nema ih vremena Ëuti,razumjeti ili podræati na njihovom putujer joj je puno vaænije πto bolje prezenti-rati sebe. Zbog toga uglavnom ne uspije-va ostvariti iskrene i bliske ljudske kon-takte. Ako po svojim kriterijima “zabli-sta”, ponosit Êe se sobom Ëak i onda kaddrugi njenim ponaπanjem baπ i nisu “pre-sretni”.

MI smo neke ljude proglasili VAÆNIMAi pripisali im rezultate svoje procjene,pretpostavljajuÊi da nas procjenjuju i dato Ëine baπ isto kao πto to sami Ëinimo. Tidrugi ne moraju nam niπta reÊi ni uËiniti.Sve Êemo obaviti sami.

Razvoj neadekvatnog stida

Svatko od nas æeli biti prihvaÊen odneke nama vaæne osobe. Za dijete je toujedno uvjet preæivljavanja. Zbog togaÊe se svim silama, svjesno i nesvjesno,truditi da to i postigne. Ako mu odraslidaju dovoljno paænje i dokaza da je pri-hvaÊeno, ako ga podræavaju i onda kadmu ne ide baπ sve od ruke, ono Êe moÊipolako i postupno razvijati svoje spo-sobnosti, imajuÊi pravo na pogreπke.

No, naæalost, mnoga djeca imajuiskustvo da su zbog svog neznanja, ne-smotrenosti i neuljuenosti ismijavana ipostiivana. Joπ je gore ako im se zbogneadekvatnog ponaπanja prijetilo napu-πtanjem makar i u πali. Takve reakcijeroditelja i drugih vaænih odraslih osobasiju sjeme straha od odbacivanja zboginferiornosti u najranijem periodu æivo-ta.

Djeci koja su prerano osjetila bolneposljedice svog ponaπanja, postat Êe pre-riskantno napraviti greπku i time izgubitibodove u tuim oËima. Biti loπiji uvijekstvara moguÊnost da budu ismijani i od-baËeni. Zato Êe “glumiti” da znaju i mo-gu ono πto ne znaju i ne mogu. Imitirat Êeneke, po njima “bolje” osobe i nastojatiprezentirati svoju mentalnu konstrukci-ju uzornog biÊa. Nalog njihovih autori-teta, koji im joπ odzvanjaju u glavi, jest:“Nemoj biti ono πto jesi jer takav nisiOK. Budi ono πto drugi vole i cijene, paÊe i tebe voljeti i cijeniti.”

Kad se dogodi da naprave greπku, ta-kvi ljudi brane se i izgovaraju na svenaËine jer priznati greπku za njih je istoπto i priznati svoju neadekvatnost i timebezvrijednost. Naæalost, poruke tipa:“Ne volim te. Ti si glup, nespretan,bezobrazan i sl. Dat Êu te nekome. Osta-vit Êu te ako budeπ takav”, svakodnevnodoæivljavaju mnoga djeca.

Odluke koje dijete donese u ranomdjetinjstvu da bi preæivjelo i zaπtitilo seod bolnih iskustava, najËeπÊe ga obilje-æavaju cijeli æivot.Neadekvatan stid, da-kle, nastaje zbog neprihvaÊanja sebe kaobiÊa koje nije savrπeno i ne treba biti,

koje ima pravo na greπke i uËi kroz svojaiskustva, koje drugi mogu voljeti i pri-hvaÊati baπ zato πto je otvoreno za ne-prestane promjene, uËenje i prihvaÊanjeæivotnih izazova. Htjeli bi odmah biti go-tovi i savrπeni, bez postupnog svladava-nja razliËitih iskustava, a to je nemogu-Êe. Zato se ta vrsta stida naziva i IN-FANTILNIM STIDOM.

Kako se rijeπiti neadekvatnogstida

Prvi je korak na tom putu nauËitirazlikovati sebe kao osobu od svog po-naπanja. Kao osobe mi smo prebogatariznica moguÊnosti. Svi imamo kapaci-tet za razvoj i usavrπavanje. Nitko od nasnije osuen na trenutno stanje. Kako Êese taj kapacitet koristiti, nekad je ovisiloo naπim odgajateljima, a danas iskljuËi-vo o nama samima. Danas sami sebi smi-jemo biti njeæni, podræavajuÊi “rodite-lji” i bodriti se na putu osobnog razvoja.

Nekad se ponaπamo vrlo mudro i tak-tiËno, a nekad nepromiπljeno i impulziv-no. Kada su nam ponaπanja neadekvat-na, to ne znaËi da smo zli, da æelimoozljeivati druge i uæivamo praviti πtete,odnosno da nismo OK. To ne znaËi dazauvijek moramo tako. Kako smo nauËi-li neadekvatne oblike ponaπanja, takomoæemo nauËiti i nove, konstruktivnije.Tek ako si priznamo slabosti, znat Êemoπto æelimo promijeniti. Voljeti sebe neznaËi voljeti sva svoja ponaπanja. No,voljeti sebe moæemo i kad ne volimo svasvoja ponaπanja.

Drugi je vaæan korak dopustiti si uËe-nje na greπkama. Bez obzira na to kolikonam bolno bilo neko iskustvo, upitajmose: “©to iz ovog mogu nauËiti? Koje svo-je kapacitete i moguÊnosti mogu boljekoristiti? ©to trebam nauËiti da bih tostvarno mogao?” Prihvatimo svoje sla-bosti kao trenutno stanje u procesu stal-ne promjene i napretka. Greπke Êe bitinaπi uËitelji ako im dopustimo da to bu-du.

Nadalje, odustanimo od idealnih kri-terija koje smo sami kreirali. Nitko nijesavrπen, niti je to potrebno biti. Ono πtoprivlaËi druge ljude naπa je osebujnost,autentiËnost, sposobnost respektiranja isvojih, i tuih emocija i potreba, mud-rost, odnosno sposobnost da u zadatojsituaciji odaberemo poticajnu i konstruk-tivnu reakciju.

Dobro Êe se osjeÊati samo u situaci-jama koje sama reæira, pa se neÊe moÊiniti opustiti, niti prepustiti æivotnim iza-zovima. NeÊe primijetiti niπta πto samanije predvidjela.

Moæemo reÊi da se sve dogaa u na-πoj glavi. MI postavljamo kriterije kakvibismo trebali biti, MI se trudimo da ihdosegnemo, MI procjenjujemo jesmo liuspjeli i kakav smo dojam time postigli.


»etvrti je korak nauËiti razlikovatiPRIHVA∆ENOST od OSOBNE VRI-JEDNOSTI. Bez te distinkcije, svaki Êenas izraz tueg neprihvaÊanja voditi pre-ma samopodcjenjivanju. MoguÊe je bitivrlo kvalitetna osoba koju okolina nijeprepoznala kao takvu i nije prihvatila jerse razlikujemo po nekim osobnim krite-rijima. A ljudi imaju pravo ne prihvatitisvaki naπ postupak, ne slagati se s namaili nam uputiti kritiËku opasku. To govo-ri o njihovim kriterijima, njihovom do-æivljavanju i razumijevanju nekog naπegstava ili postupka, a ne o nama kao oso-bi. Dopustimo da drugi ljudi drugaËijemisle i drugaËije doæivljavaju svijet.Umjesto da odmah zauzmemo “obram-beni gard”, poËnemo i sami napadati ili“propadati u zemlju od stida”, upitajmonaπeg sugovornika: “Zaπto tako misliπ?Objasni mi svoj stav!” Saznat Êemo pu-no o osobi i moÊi se distancirati od njenereakcije.

Na sliËan je naËin potrebno nauËitirazlikovati sebe od bliskih i dragih ljudii ne pristajati na kolektivizaciju stida. Toπto su oni moæda bili alkoholiËari, neπtopronevjerili ili se na bilo koji drugi naËinogrijeπili o druπtvene norme, nema vezes nama. Ako smo bliski s nekim, nijenuæno da imamo i potpuno iste kriterijeprocjene. Moæemo se veseliti njihovimuspjesima ili nam moæe biti æao πto su senekad, po naπem sudu, neadekvatno po-nijeli. Ipak, znat Êemo da ti drugi imajumoguÊnost izbora i da njihovi postupcinemaju puno veze s nama. Postavljanjegranice izmeu sebe i drugih bliskih lju-di omoguÊit Êe nam bolje razumijevanjetih drugih, dopuπtanje razliËitosti i zaπti-tu osobnog mira. Tada nas poruke: “Sti-dim te se!” ili “Stidimo se zbog tebe!”neÊe toliko pogaati. One su preuzete iztradicionalnih druπtava, u kojima su obi-telji ili porodice kao cjeline uvrπtavane udruπtvenu hijerarhiju. Svaki je pojedi-nac tada predstavljao cjelinu i obrnuto.U danaπnjem druπtvu to viπe nije tako.

Stid moæemo i sami pothranjivati.Kad primijetimo simptome stida i osjeti-mo da nas netko gleda, moæemo se poËe-ti stidjeti πto se stidimo. Tako Êemo svo-ju poËetnu nelagodu dodatno pojaËati.Puno je bolje samom sebi priznati da nasje stid i upitati se: “©to mi se najgoremoæe dogoditi?” Ako to “najgore” pri-hvatimo kao neπto πto se uvijek i svakom

moæe dogoditi, napetost Êe se smanjiti.Umjesto potiskivanja stida, puno je bo-lje uloæiti napor u temeljitu pripremu,odnosno razvoj sposobnosti koje nam utoj prilici trebaju, a mi njima ne vlada-mo.

Kada primijetimo svoju nelagodu,ona Êe se smanjiti ako je priznamo ono-me tko nas promatra. Ono πto je javno,viπe se ne mora skrivati. Kad skupimosnagu i izgovorimo iskreno: “Sad me jebaπ sram!”, sugovornici nas obiËno poË-nu uvjeravati da to i nije tako straπno, dase dogaa i da nas prihvaÊaju i cijeneunatoË tome. Samo Êe kroniËni cinici ikritiËari tirumfirati nad osobom koja jeizrazila svoj stid. No, oni tada viπe govo-re o sebi nego o onome koga optuæuju.ObiËno ih nakon toga izbjegavamo kadgod je moguÊe. To je ujedno puno mud-rije nego se zbog toga na njih ljutiti, vra-Êati im istom mjerom ili hraniti u sebineprijateljstvo, ËekajuÊi trenutak “napla-te”.

Postupno zamijenimo osjeÊaj stidaosjeÊajem odgovornosti za uËinjeno, saæeljom da na tom iskustvu nauËimo i pro-mijenimo svoje ponaπanje u buduÊnosti.Stid Êe nam tako ukazati na podruËje nakojem se moæemo usavrπavati jer je cije-li naπ æivot samo jedan razvojni put. Mismo ti o kojima ovisi hoÊemo li se “zale-diti” u idealnoj slici o sebi, glumeÊi dasmo na kraju puta i oduzimajuÊi si mo-guÊnost razvoja, ili Êemo si priznati dasmo u nekim segmentima totalni poËet-nici, a u nekima vrlo napredni i iskusnitragaËi u stalnom procesu uËenja.

Postavimo sebe u centar svog æivota.Neka nam bude najvaænije da se mi do-bro osjeÊamo, da smo mirni i opuπteni, ane kakav Êemo dojam ostaviti. Tko su tidrugi da bismo mi njima trebali neπtoglumiti? Zaπto smo im dali pravo da oninas procjenjuju? Æivimo svoj æivot zbogsebe, priuπtimo si iskustva jer to æelimo,jer kroz njih uËimo, razvijamo se, uæiva-mo. Osjetit Êemo unutarnje zadovoljstvoi radost bez obzira na tue procjene. Aonda slijedi najveÊe iznenaenje. Kadasmo zadovoljni, opuπteni i autentiËni, mimagnetski privlaËimo divljenje drugihljudi. Razmislite, zar i vi ne volite biti uzosobe koje spontano æive puninu æivota?One ne glume, veÊ JESU.

Vesna ©palj, prof.

MojkuπËiÊ zemjiI ja iman svoj kuπÊiÊ zemji.Samo moj,kakovega nigdere ni.Na njin roæice sadin,tamo mi smokva diπi,a mlada se jelvica vavek zeleni.Kad san bez voji,lih poπpijan,taknen jorgovani se grdo pasa.Na zemje stojin,i kada me vetriÊvlasi plete,najlepπe se ja igran.Nekad Ëitan pul jorgovana.Niki mi ne smetai volin bit sama.Tamo mi Ëreπnji zore,najboje ke se pokusit more.Kako su slatke!A kad ni Ëreπanj ni,mane i zemja diπi.

Jelena ZavidiÊ, V.bO© “Milan BrozoviÊ”, Kastav


Ljekovito bilje

PRIRODA JE DOBRA MAJKAKoliko bi bunika bilo ako jedna biljka moæe imati i deset tisuÊa sjemenaka,

ili koliko bi treπanja bilo da iz svih koπtica treπnje svake godine niknu nove biljke?Na prvi pogled ne Ëini se da je priroda rasipnica. Stablo velikih πumskih biljaka daje godiπnje

na stotine tisuÊa sjemenaka. ©to se s njima zbiva?

Golema mnoæina mladunËadiugine, a mali broj sjemenkipada na prikladno tlo. Pa i one

koje odrastu imaju svoje neprijatelje.U borbi za svjetlo zasjenit Êe ih biljkekoje rastu bræe. U borbi za hranu izjestÊe ih ljudoæderi. Neke Êe sjemenkesagnjiliti u vodi. Druge Êe propasti nagolom kamenu. Neke Êe priguπiti ko-rov. Mnoge Êe pasti na prikladno tlo.Od stotinu sjemenaka maslaËka, razvitÊe se samo nekoliko njih, a trajno seodræati najvjerojatnije samo jedna.Priroda, dakle, nije rasipnica! Ona jesamo "DOBRA MAJKA" koja veli-kom plodnoπÊu osigurava æivot svojedjece. ©to je veÊa opasnost za nekuvrstu, to je veÊa i njezina plodnost. Uborbi za opstanak, æiva su se biÊaprilagodila svojoj okolini i naËinuæivota. Velika plodnost jedno je odmnogih takvih prilagoavanja.

Danas, kada na træiπtu odavno pos-toje lijekovi, joπ uvijek u kuhinji pri-premamo posebnu hranu za bolesnike.To Ëinimo stoga πto nas stari recepti nemogu otrovati. Moæe se jedino dogo-diti da nam ne koriste, a naπ Êe lijeËnikbiti sretan πto se trudimo biti uravno-teæeniji. Dobra prirodna hrana i πalicadobrog biljnog Ëaja - to je ono pravo.Ako u svako doba godine nemamo priruci osuπenu i pripremljenu drogu zaspravljanje Ëaja, naπe apoteke uvijekga imaju.

Odlazak u prirodu

Svaki odlazak u prirodu zapravo jesusret s biljem, meu kojima ima idosta ljekovitoga. NajveÊi je problemkako ga raspoznati. Jednostavno - akoznamo, ako smo se mogli posluæitiliteraturom, odnosno ako se moæemo

prikljuËiti starijim i iskusnijim skuplja-Ëima ljekovitoga bilja.

Upoznat Êemo tako prirodu, sluæitise njenim darovima za vlastite potrebeili za potrebe svojih najbliæih. NekiuzgajivaËi na solidnoj, plodnoj zemljiuzgajaju npr. kamilicu, kadulju, matiË-njak, mentu itd. No, dosta ljekovitogbilja ima u veÊim koliËinama na pri-rodnim staniπtima, gdje moæemo doÊi isamo ga pokupiti. Naravno, ako se neradi o nekim, velikim koliËinama.Ulaganja su u tom sluËaju mala, dobitvelika! Ipak, za sve se to moramopripremiti, obuËiti, u prvom redu spo-znati koje vrste ljekovitog bilja rastu unaπoj blizini. A zatim utvrditi, putemliterature ili znanja iskusnog skupljaËa,da li su to baπ te vrste. Treba zatimotkriti dijelove biljke koji u sebi sadræeljekovite tvari. Razlikujemo, naimeljekovitost cijele biljke, cvijeta, lista,korijena, korijena s rizomom ploda isjemena. Osim toga, i drugi se dijeloviupotrebljavaju kao droge u ljekovitesvrhe, na primjer πiπke, pupoljci, æli-jezde, dapaËe i razni sokovi.

Obvezno je znanje

Obvezno je znanje o ljekovitombilju, odnosno pojedinoj vrsti. No,prije svega dobro je upoznati se sasljedeÊim informacijama.

Ljekovito bilje moæe se i proizvo-diti na imanjima proizvoaËa. Najboljije stari zadruæni naËin proizvodnje,prilagoen grupnom radu. No, neraz-dvojnu cjelinu s time Ëini skupljanjeonoga bilja koje se nalazi na svojimprirodnim nalaziπtima, u manjim iliveÊim koliËinama. A tu smo i mi, maliskupljaËi za eventualno svoj neki biljnipripravak ili Ëaj.

Za neke veÊe koliËine svakako jepotrebno ishoenje dopuπtenja od Mi-nistarstva zaπtite okoliπa i prostornogureenja, s posebnim navodima o poje-dinim vrstama i njihovim dijelovima, skoliËinama koje se namjeravaju skup-ljati i podruËjima na kojima Êe se toobavljati. Za naπe male koliËine to namnije potrebno.

Prvenstveno radi zaπtite pojedinihbiljnih vrsta, izraena je Hrvatskacrvena knjiga. Tom knjigom skreÊe sepozornost javnosti na πtetnost nekon-troliranog iskoriπtavanja prirode i naposljedice koje takvo djelovanje moæeimati. Nova Hrvatska crvena knjiga upripremi je.

Livade i paπnjaci

U Hrvatskoj se paπnjaci joπ negnoje pa je i njihov biljni svijet mnogoprirodniji. Sastav biljnih vrsta na liva-dama ovisi o broju i vremenu koπnjitijekom godine. Nakon koπnje biljkamora obnoviti sve nadzemne dijelove.Ako brzo razvije listove, uspijeva pro-izvesti dovoljno hrane za preæivlja-vanje. Koπnju dobro podnose ranocvatuÊe biljke, kojima sjeme dozrijeva


prije koπnje. UËestalijom koπnjomonemoguÊena je cvatnja i sazrijevanjemnogih biljaka. Viπe ili manje ustaljensastav biljnih vrsta oznaËava se kaobiljna zajednica. Poznavanje sastavaneke livadne zajednice pomaæe namda upoznamo osobitosti ekoloπkogfaktora te zajednice.

Tako po biljnom pokrovu vidimoje li posrijedi kisela ili vapneniËkapodloga, suha ili moËvarna livada,nizinsko ili brdsko podruËje i sliËno.Paπnjaci su se razvili s uzgojem do-maÊih æivotinja, a livade koπnjom, paih danas odræavamo ili jednim ili dru-gim. S obzirom na sastav biljnih vrsta,te se dvije formacije bitno razlikuju,prije svega zato πto kosa jednako-mjerno reæe sve biljke, a pri ispaπiæivotinje biraju ukusniju hranu, izbje-gavajuÊi bodljikave ili otrovne biljke,kao πto su npr. sitnolista mljeËika irazliËite vrste osjaka. Stoga se napaπnjacima takve vrste razvrstavaju, auz to se meu njih useljavaju πumskevrste pa moramo opet interveniratisjeËom. Æivotinjski otpad obogaÊujetlo duπikom, πto potiËe rast biljaka kojetraæe upravo takva tla, kao πto su npr.kopriva, πtrkelj, ËiËak pa i druge kojenajviπe susreÊemo oko boraviπta stoke.Mnoge biljke koje lijepo cvatu livadnisu korovi slabe hranidbene vrijednostiili su Ëak otrovne. Biljnih vrsta s razno-bojnim cvjetovima sve je manje nalivadama (za uzgoj kojih Ëovjek nemainteresa). Potiskivanje nekih biljnihvrsta πtetno je i zbog naruπavanjasklada jer se remeti ravnoteæa meuvrstama koje su se razvile na zajed-niËkom prostoru da bi ondje zajedno iæivjele.

Intenzivno gospodarenje ugroæavasve livadne biljke. Najviπe su ugroæenebiljke neplodnih tla (npr. kaÊuni isiriπtare), a isuπivanjem propadajupredstavnici moËvarnih livada. Livad-ne biljke ugroæene su i zbog napuπtanjakoπnje i ispaπe, jer naglo prevladavajuπumske vrste.

ZaπtiÊene vrste biljaka

Crvena knjiga obrauje 226 tak-sona-svojti (vrste, podvrste, odlike)

vratiæelja, ranjenik, cretna breza, bije-la naglavica, crvena naglavica, sre-brenolisni slak, gospina papuËica,blagajev likovac, crveni likovac, lovo-rolisni likovac, ozimnica, velebitskadegenija, vrtoglav, pujanik, planinskiboæur, æuÊkasti vimenjak, πirokolisnaveprina, hrvatska sibireja, divuza, tisa,zvjezdasti ljiljan.

Za uspjeπno skupljanje ljekovitogbilja u prirodi potrebno je:

- znanje o ljekovitom bilju, odno-sno "uËitelj" (iskusni skupljaË bilja),

- mjesto - priroda (polje, livada,πuma, put) gdje je dopuπteno skup-ljanje; druga moguÊnost je uzgoj kul-ture; treba izbjegavati danaπnju za-gaenost,

- osiguran transport od mjesta skup-ljanja do uskladiπtenja, suπenja,

- ambalaæa za skupljanje, transport(suπenje), spremanje, otpremu,

- prozraËna prostorija ili suπara zasuπenje i uskladiπtenje ljekovitog bilja.

Literatura korisna za stjecanjeznanja o ljekovitom bilju

- Kuπan F.: Ljekovito bilje i drugokorisno bilje, Poljoprivredni nakladnizavod, Zagreb, 1956.

- Willfort R.: Ljekovito bilje i nje-gova upotreba, Mladost, Zagreb, 1978.

- Pahlow M.: Velika knjiga ljeko-vitog bilja, Cankarjeva zaloæba, Lju-bljana - Zagreb, 1989.

- GrliÊ Lj.: Enciklopedija samo-niklog jestivog bilja, August Cesarec,Zagreb, 1986.

- AπiÊ S.: PriruËnik za skupljanjeljekovitog bilja, COP, Zagreb, 1991.

- GelneËir J. i J.: Atlas ljekovitogbilja, Prosvjeta, Zagreb, 1991.

- Domac R.: Flora Hrvatske, ©kol-ska knjiga, Zagreb, 1994.

Ako kanite uzgajati ljekovito bilje,uz literaturu o uzgoju pomoÊi Êe ienciklopedije, leksikon prirode, atlasibiljaka, botaniËki rjeËnik i sve ostaloza otkrivanje te zanimljive i nadasvekorisne grae. To upoznavanje iziskujepuno vremena, upornosti, truda i ljuba-vi prema prirodi.

Jadranka GræiniÊ

koje su u opasnosti i mogle bi iπËez-nuti. Tako se tu mogu naÊi obradomnestale svojte, ugroæene, osjetljive ikonaËno rijetke. Takoer su obiljeæeneone koje su zaπtiÊene temeljem zakonao zaπtiti prirode: alpski kotrljan, boæi-kovina, bijeli vimenjak, dlakavi pjeni-πnik, kohova siriπtara, kavkaski divo-kozjak, kulzijeva siriπtara, kranjskiljiljan, kranjski bijeli bun, ljiljan zla-tan, lovor krestuπac, kockavica, pla-ninËica, iglica, neke vrste jaglaca,

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI Dojenje - ulaganje LIST u majŁino …faktori. G. Fanconi iz Z richa i A. Wallgren iz Stockholma 1953. konstatiraju da imunih ti-jela ima samo u majŁinu mlijeku,