NASA BOSNA - platformbih.nl

www.bihplatform.nl GOUDA 01.01.2011.

Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

1

NASA BOSNA List gradjana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj Broj 24

NAMA VALJA ICI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KISI, PREKO VODE DO SLOBODE!

Almir Dervisevic

SRETAN TI DAN DRZAVNOSTI 25. NOVEMBAR BOSNO PONOSNA!

EU UKINULA VIZE GRADJANIMA BiH OD 15. DECEMBRA 2010.

Evropska unija danas je odlucila da ukine vize gradjanima BiH i Albanije, javljaju agencije iz Brisela. Odluka ce 14. decembra biti objavljena u sluzbenom listu EU, a gradjani BiH ce od 15. decembra moci slobodno putovati. Odluka je donesena jednoglasno na sastanku ministara unutrasnjih poslova 27 zemalja clanica EU, sto znaci da se Holandija slozila da povuce rezerve koje je jos krajem prosle sedmice imala na ukidanje viza za BiH i Albaniju. Na snazi ostaju dva kontrolna mehanizma, monitoring kojim ce se provjeravati da li se dogovoreni i dostignuti standardi postuju u kontinuitetu i mehanizam ranog upozoravanja u obliku stalnog dijaloga u cije je fokusu pitanje azilanata. U Briselu BiH predstavlja ministar sigurnosti Sadik Ahmetovic. Do odluke o slobodnom putovanju gradjana kroz zemlje Sengena vlasti u BiH morale su da ispune 174 tehnicka uslova, od kojih je najvazniji uvodjenje biometrijskih pasosa. Evropska komisija je 27. maja predlozila ukidanje viza za BiH, a Evropski parlament to prihvatio 7. oktobra. BiH je posljednja zemlja u regionu koja je dobila bezvizni rezim. Srbija i Crna Gora dobile su viznu liberalizaciju 19. decembra prosle godine. Visoki predstavnik za BiH Valentin Incko rekao je da je ukidanjem viza sa graĎana BiH skinut ogroman i teţak teret.



2

"Mnogi graĎani BiH su vize doţivljavali kao neku vrstu izolacije i poniţenja, čega više neće biti. Evropa je ovim jako zakucala na vrata BiH. Kapija se otvorila sada za graĎane BiH, a kapija se otvorila još više za BiH kao drţavu", istakao je Incko.

Prema procedurama EU, do kraja ovog mjeseca, potpise na odluku moraju staviti Herman van Rompej, predsjednik Vijeća EU te Jirţi Buzek, predsjednik Evropskog parlamenta. U zemlje EU od polovine decembra ove godine moći će slobodno putovati samo gradjani koji posjeduju biometrijski pasoš. Oni će u EU moći boraviti najviše do tri mjeseca, bez prava zaposlenja

PROMOTIVNI LET AVIONA AIRBUS A-319 AIRLINES SARAJEVO-AMSTERDAM-SARAJEVO

Bio sam izuzetno uzbudjen dolaskom na aerodrom Schiphol promotivnog aviona Airbus A319 na direktnoj liniji Sarajevo – Amsterdam - Sarajevo 16. decembra 2010. Bilo mi je drago sresti se sa nasim gradjanima koji su nakon duge i sasvim neopravedne izolacije imali priliku ponovo doci u SVOJU Evropu, kojoj pripadamo i gdje smo uvijek i pripadali. BiH politicari su imali uvijek diplomatske pasose pa su i pod viznim rezimom mogli bez problema putovati, a sada to mogu svi gradjani Bosne i Hercegovine. Mogu obici svoje porodice, prijatelje, turisticki ili poslovno putovati.

Dobrodoslica Ive van der Vlisa u WTC Schiphol: premijer M. Mujezinovic(L), amb. M. Sidran-Kamisalic i amb.Turske Ugur Dogan



3

Kao gradjanin Sarajeva slican osjecaj sam imao kada se moj grad oslobodio od agresorske visegodisnje opsade. Sada se nasa BiH oslobodila visegodisnjih viznih ogranicenja sto ce dati snazan vjetar u ledja nasim ljudima. Ovim cinom se vracaju prava koja smo decenijama prije rata imali i uzivali u slobodi putovanja ne samo u Evropi nego i u cijelom svijetu. Ovo je siguran put ka definitivnom ulasku u Evropsku Uniju. Tu vise nema nikakvih dilema. Danas je nama bh. gradjanima koji zive u Holandiji bilo veoma prijatno druziti se sa nasim ljudima koji su ovim promotivnim letom ucinili Sarajevo blize Amsterdamu i obratno. Na svecanoj promociji i inauguraciji leta Sarajevo-Amsterdam prisutnim zvanicama i gostima su se obratili premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinovic, nasa ambasadorica u Nizozemskoj Miranda Sidran- Kamisalic, predstavnik BH Airlines Mihad Hajro, nizozemski ambasador u BiH Sweder van Voorst, predstavnik Medjunarodnog aerodroma Amsterdam Ivo van der Vlis i ambasador Turske u Nizozemskoj. Premije Mujezinovic i ambasadorica Sidran-Kamisalic su istakli znacaj koliko je za graĎane BiH značajno ukidanje viza za zemlje Sengenske zone. Na kraju je zvanicno uspostavljena nova redovna aviolinija Sarajevo-Amsterdam-Sarajevo, koju je BH Airlines uveo triput sedmicno – utorkom, cetvrtkom i nedjeljom, na kojoj će biti korišten nedavno kupljeni avion Airbus A319 www.bhairlines.ba . Gostima iz BiH u pauzi izmedju dva leta organizator je obezbijedio posjetu Muzeju Rembrandt u Amsterdamu i kratko razgledanje grada. Becir Zecic Evropska unija danas je odlučila da ukine vize graĎanima BiH i Albanije, javljaju agencije. Odluka će 14. decembra biti objavljena u sluţbenom listu EU, a graĎani BiH će od 15. decembra moći slobodno putovati.

PRVI SUSRET VJERSKIH PREDSTAVNIKA IZ BiH U HOLANDIJI U cetvrtak 16. decembra 2010. godine, nakon skoro dvije godine upornog nastojanja, na nasu incijativu, a posredstvom LIZE, odrzan je sastanak i obavljen razgovor predstavnika Islamske zajednice Bosnjaka (IZBN) u Holandiji sa prdstavnicima srpske - pravoslavne crkve (SPC) i hrvatske - katolicke crkve (KC). Razgovrou su prisustvovali ispred IZBN: Glavni, imam, ef. Nermin Canic, ef. Enes Srndic i Ahmo Turbo; ispred Srpske pravoslavne crkve: Nebojsa Mastilovic i Dejan Radosevic i ispred Hrvatske katolicke crkve: Marinko Babic i Zeljana Marjolovic. Ovaj sastanak /razgovor je imao neformalni karakter i glavni cilj mu je bio medjusobno upoznavanje i stavranje uslova za jednu siru buducu saradnju. Razgovor je protekao u vrlo otvorenoj i srdacnoj atmosferi, a najvise se razgovaralo o problematici sa kojom se susrecu nase vjerske zajednice na ovim prostorima i nekim organizacionim pitanjima.

http://www.bhairlines.ba/



4

Dogovoreno je da se naredni sastanak odrzi u mjesecu aprilu 2011. godine, u jednom sirem sastavu, sa vjerskim vodjama i predsjednicima organizacija, a da domacin razgovora bude najvjerovatnije Islamska zajednica Bosnjaka Holandije. Cjelovitiji zapisnik sa ovog sastanaka bice uradjen od starne LIZE, uz prethodnu saglasnost svih prisutnih. Mozemo reci da ovaj sastanak ima istorijski znacaj, jer mislimo da je ovo jedan od prvih razgovora ove vrste koji je odrzan u Evropi, a mozda i u svijetu i on sigurno otvara puteve blize medjusobne saradnje navedenih vjerskih zajednica, ali istovremeno i daljeg priblizavanja i jacanja suzivota naroda sa prostora BiH, ali i sire. Ahmo Turbo

PRIJEM U AMBASADI BiH POVODOM VISOKOG KRALJICINOG ODLIKOVANJA PROFESORA HANJALICA

Prof. K. Hanjalic i amb. M. Sidran-Kamisalic

U Ambasadi Bosne i Hercegovine u Den Hagu 2.12.2010. odrţan je svecani prijem povodom dodjele visokog kraljicinog ordena - Oficir reda Oranje-Nasau profesoru doktoru inzenjeru Kemalu Hanjaliću. Visoko priznanje holandske kraljice Beatrix profesor Hanjalić je dobio za meĎunarodno priznat doprinos nauci (turbulencije, transfer toplote i mase) i reputaciji Tehnickog univerziteta u Delftu (1995-2005), a u ime kraljice orden je uručio Bas Verkerk, gradonačelnik Delfta. Na svečanom prijemu govorili su ambasadorica BiH u Kraljevini Holandiji Miranda Sidran-Kamišalić, generalni sekretar Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Holandije Ed Kronenburg i clan Savjeta Platforme BiH i clan Naucno-umjetnickog kluba BiH NAUK u Holandiji Becir Zecic. Ambasadorica Sidran-Kamisalic je pored naucnog istakla i drustveni doprinos prof. Hanjalica, posebno govoreci o tzv. “zlatnoj eri postolimpijskog grada Sarajeva” (1985-1987), kada je on bio gradonacelnik



5

glavnog grada BiH. Nakon toga je bio ministar za nauku i kulturu u vladi BiH (1987-1991), a prije toga bio je profesor i dekan Masinskog fakultetu u Sarajevu. Generalni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije Ed Kronenburg je izrazio zadovoljstvo prisustvom veceg broja diplomatskih predstavnika (ambasadori Madjarske, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Albanije, akreditovani u Holandiji) i predstavnika dijaspore BiH koji su jedan od najboljih mostova za jačanje i podsticanje svestrane saradnje i odnosa. Istakao je potrebu vece saradnje i podrske Holandije BiH na putu brze EU integracije.

Prof. Kemal Hanjalic sa amb.Sidran-Kamisalic

i predstavnicima Zajednice BiH O doprinosu prof. Hanjalica u radu Naucnog Kluba BiH NAUK, ciji je pocasni predsjednik, a isti okuplja preko 40 naucnika i umjetnika iz BiH u Holandiji i sire, nadahnuto je govorio dipl. ing. Becir Zecic naglasivsi njegovu neprekidnu stimulaciju i podrsku mladim bh. strucnjacima na putu naucnog istrazivanja i postizanja konkretnih rezultata u struci. U svom obraćanju prisutnima profesor Hanjalić je istakao da mu Orden mnogo znači jer je dokaz da je u Holandiji prihvaćen kao integrirani, a ne asimilirani intelektualac, ali je ujedno i veliko priznanje za njegovu domovinu, Bosnu i Hercegovinu, jer je veliki dio obrazovanja, znanja i iskustva stekao upravo u njoj. Prof. Hanjalic je clan Akademije nauka i umjetnosti BiH od 1981. Pored toga clan je i Kraljevske akademije za tehniku u Londonu od 2005. Profesor Kemal Hanjalic je prvi drţavljanin Bosne i Hercegovine koji je dobio orden Oficira reda Oranje-Nassau za zasluge na polju nauke. Profesor Hanjalic je od strane Krovne organizacije udruzenja i gradjana BiH u Holandiji Platfrome BiH proglasen za Najuspjesniju licnost 2005. godine (www.bihdijaspora.com/vijestiD282.htm). Dzevad Kuric

http://www.bihdijaspora.com/vijestiD282.htm



6

Ured Visokog predstavnika OHR u Bosni i Hercegovini Visokom predstavniku UN i Specijalnom predstavniku EU za BiH gospodinu Valentinu Inzku Nizozemska 11. novembra 2010. godine Predmet: Dvojno drzavljanstvo Vaša Ekselencijo, Obracamo Vam se jos jednom inicijativom da nam pomognete da se sto prije izvrse promjene propisa o dvojnom drzavljanstvu u duhu savremenog demokratskog i humanog drustva u Evropi. Vjece ministara BiH je na sjednici odrţanoj 14. septembra 2010. godine napokon usvojilo nekoliko Vasih pozitivnih odluka kojima se vrse djelimicne izmjene u Zakonu o drzavljanstvu Bosne i Hercegovine. Medjutim, najveci problem, problem dvojnog drzavljanstva je nazalost ponovo izostavljen iz datog paketa promjena. Dijaspora i njene organizacije kao i ogromna vecina gradjana u BiH pozdravlja Vasu pocetnu inicijativu te Vas podrzava u tome da nastavite izmjene zakona i u pogledu dvojnog drzavljanstva. Preko 1,3 miliona drzavljana BiH u Dijaspori, koji su po razlicitim pravnim osnovama stekli prava da posjeduju drţavljanstvo drţava u kojim sada ţive, ţele da zadrţe i svoje maticno drţavljanstvo BiH. Od donosenja Deytonskog ustava pa sve do danas zivi ogromna vecina tih ljudi u velikoj neizvjesnosti za svoju buducnost jer im prijeti velika opasnost da izgube mnoga prava i obaveze koje direktno i indirektno proizilaze iz tog zakona. Velika je vecina drzavljana BiH u dijaspori koji su ni krivi ni duzni dosli u neravnopravan polozaj po sada vazecim odredbama Zakona o dvojnom drzavljanstvu. Po tom zakonu se drzavljanima BiH dozvoljava dvojno drzavljanstvo samo ukoliko njihove drzave domacini potpisu bilatelarni sporazum sa BiH. Vi ste vec dobro upoznati da je veoma mali broj drzava koje zele da opterete svoje zakonodavstvo takvim sporazumima koji u ovom vremenu globalizacije postaju sve vise prevazidjeni u svijetu. Vecina drzava domacina nemaju interesa za sklapanje takvih ugovora sa BiH jer ne zele da time diskriminiraju svoje gradjane. Sam ugovor sa bivsom drzavom Srbijom i Crnom Gorom je upitan jer se ta drzava raspala u tri drzave i okolnosti su u znatnoj mjeri promijenjene. Moramo jos jednom ponoviti da smo mi ljudi koji su primljeni u drugim drzavama kao prognana lica i izbjeglice i da je Deytonski ustav proglasen tek poslije naseg proganjanja. Sad smo dovedeni u situaciju da kao prognanici budemo mozda jos kaznjeni gubitkom drzavljanstva BiH. To je za nas u dijaspori veoma bolan i neprihvatljiv odnos vlasti maticne drzave prema svojim drzavljanima koji iz inozemstva svim mogucim sredstvima - materijalno i moralno potpomazu kako ljude tako i samu drzavu BiH. Kako Vam je poznato organizacije dijaspore BiH su godinama pokretale inicijative za liberalizaciju dvojnog drzavljanstva. Zahvaljujuci razumijevanju i zalaganju bivšeg Visokog predstavnika gospodina Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) je primjena ovog diskriminirajuceg zakona odlozena do 2013. godine . Medjutim, taj period odgode ce za dvije godine proci a do sada nije poduzeta nikakva aktivnost da se taj problem definitvno rijesi. Svi nasi dosadasnji zahtjevi i molbe za liberalizaciju dvojnog drzavljanstva upucivani mjerodavnim organima vlasti BiH pa i Vasem Uredu Visokog predstavnika OHR u BiH, nisu dovele do ozbiljnijeg



7

angazovanja. Odgovori, nazalost, izostaju ili se uglavnom svode na to da je za liberalizaciju zakona o dvojnom drzavljanstvu neophodna prethodna izmjena Ustava BiH. Mi nemozemo da prihvatimo takve odgovore jer ih smatramo neargumentovanim i kao rezultat omalovazavajuce nezainteresovanosti. Mi smo duboko uvjereni i osvjedoceni da ogromna vecina gradjana u BiH i u dijaspori nema ama bas nista protiv da se svima dozvoli dvojno drzavljanstvo bez dodatnih klauzula. Mislimo da se ovaj stav sveukupnog naroda BiH treba uzimati kao najmjerodavniji i da se svi pravni propisi moraju prilagoditi toj jedinstvenoj volji naroda. Vas primjer dokazuje da se moţe udovoljiti volji naroda i da bi to bio jos jedan vazan korak dalje u Eurointegraciji BiH. U tom smislu racunamo i na vase ovlasti koje do sada po ovom pitanju jos nisu iskoristene. Mi smo jako tuzni i razocarani cinjenicom da Annex IV Daytonskog sporazuma jos postoji kao ustavni okvir za BiH i pored njegovih diskriminirajucih odredbi i zastite tronacionalne oligarhijske vlasti na racun svih drzavljana BiH. Ovim Daytonskim, privremenim, ustavnim rjesenjem je i u ovom segmentu jasno da su gradjani sprijeceni da demokratski i slobodno uzivaju svoja ljudska prava. Nekoliko odluka medjunarodnih sudova i medjunarodnih organizacija govore o pravnoj diskriminaciji koja je prisutna u Daytonskom ustavu ali iako su te odluke obavezujuce, ipak se jos nista nije uradilo na izmijeni i rekonstrukciji ustavnog rjesenja u BiH. Jasno je da politicke vlasti u BiH izbjegavaju da izmijene i Ustav i sadasnju diskriminirajucu pravnu regulativu oko dvojnog drzavljanstva. Na osnovu izlozenog nase je duboko uvjerenje da se zakon moze i mora mijenjati i aktuelizirati u duhu savremenih demokratskih principa i po volji ogromne vecine gradjana BiH. Do donosenja novih propisa o dvojnom drzavljanstvu bi se mozda mogao dodati jos jedan clan u zakonu o drzavljanstvu kojim se regulise da se drzavljani BiH iz zemalja domacina koje ne zahtijevaju sklapanje sporazuma o dvojnom drzavljanstvu tretiraju kao i drzavljani BiH iz zemalja potpisnica sporazuma jer iste nemaju nikakvog protivljenja niti uslovljavanja u tom pogledu. Ovim bi se privremeno donekle ublazio problem dijaspore do donosenja novih propisa o dvojnom drzavljanstvu koji bi po nama trebali biti kratki i maksimalno liberalni, u duhu teznje da se priblizimo jos vise Evropskoj zajednici. Naravno, mi u Dijaspori BiH Vam stojimo na raspolaganju da razgovaramo i o drugim mogucim pozitivnim idejama i rjesenjima te smo spremni da se maksimalno angazujemo po tom pitanju. Ovim Vas gospodine Visoki Predstavnice jos jednom molimo da na osnovu gore navedenog iskoristite svoj autoritet i ovlasti i insistirate na liberalizaciji dvojnog drzavljanstva na opstu dobrobit svih ljudi i drzave BiH. Dijaspora BiH s velikom nadom od Vas ocekuje da cete i ovim putem doprinijeti brzoj integraciji BiH u EU za koju ste nam obecali da ce te se zalagati na Prvoj Konferenciji o Eurointegraciji BiH u Evropskom parlamentu u Briselu 30. septembra 2010. Napokon smo veoma zahvalni na Vasem zalaganju da se ukinu vize za gradjane BiH cime se u mnogome olaksava slobodan promet ljudi i roba i BiH jos vise priblizila EU i Evropi, kojoj prirodno pripada. U ocekivanju Vaseg odgovora nadamo se da ce te podrzati ovu nasu inicijativu i javno preduzeti konkretne korake u okviru svojih ovlastenja koji ce dovesti do konacnog pravilnog rjesavanja problema dvojnog drzavljanstva. Izbjeglice, protjerana i raseljena lica i Dijaspora BiH sa velikom nadom racunaju na Vas. U ime krovnih organizacija dijaspore BiH u Nizozemskoj: "Platforma BiH", "Mladi BiH", "Nauk BiH", "Businessclub BiH" Dr.Ervin Sendijarevic Ing . Dzevad Kuric Dipl.ing. Becir Zecic



8

DRZAVNA IMOVINA BiH VEC IMA ZAKONITOG VLASNIKA - DRZAVU BiH Otvoreno pismo PIC-u PRVI DIO Piše: Mr. Nurija Omerbašic, Predsjednik Instituta za mir i suzivot civilizacija, Sarajevo Broj:17/2010. Sarajevo, 13.12.2010. god. Poštovana gospodo Ambasadori u PIC-u, poštovani Valentin Inzko, Sve Vas u Upravnom odboru PIC-u (Vijecu za implementaciju mira) i u OHR-u, ţelimo upoznati sa planetarnom prevarom u drţavi BH, koju provodi OHR , a uvuceni su u prevaru i vaši predhodnici, pa moţete biti uvuceni u prevaru i vi, u Vijecu za implementaciju mira u BH, ako ne razmotrite postojecu legislativu koja se tice drţavne imovine, koja je predmet prevare. Prevaru oko drţavne imovine, osmislio je neko prije Vas, a prevara je podijeljena u etape, vremenski razdvojene, da se zaboravi predhodna etapa, kad se odlucuje o sljedecoj etapi. Ono što je vidljivo, prevara pocinje pogrešnom odlukom Vijeca ministara BH još 2004. godine, po kojoj drţavna imovina ne obuhvata imovinu koja se zvala društvena imovina, a sacinjavaju je prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi, kao što su: šume, pašnjaci... Sljedecu etapu oko prevare, vrši OHR tako što je izmislio problem drţavne imovine, kao da ne postoji legislativa po tom pitanju, pa namece pitanje rješenja drţavne imovine. Prevaru prihvata PIC, pa pristaje da se pitanje rješenja drţavne imovine (izmišljen problem) unese u uslove i ciljeve (5+2) PIC, za zatvaranje OHR, umjesto da problem povratka izbjeglica i ekonomski problemi, oduzimanje ratnog plijena, eliminisanja kršenja ljudski prava iz ustava (DAYTON), budu prioritetni problemi.

Vec duze vrijeme bh. intelektualce i sve ljude zdravog razuma veoma iritira nerazumno insistiranje medjunarodne zajednice na pitanju rjesenja drzavne imovine u BiH i stavljanje istog u red najvecih prioriteta i uslova (5+2) za zatvaranje OHR. Gotovo svaki diplomata koji posjeti BiH gusla istu pjesmicu o drzavnoj imovini, dobro naucenu u svjetskim centrima moci, koji se od Daytona do sada neprekidno bave vivo eksperimentima nad drzavom i narodima BiH. Iz kratke ali vise nego jasne analize Mr. Nurije Omerbasica vidi se da je pitanje drzavne svojine u BiH ustavno, zakonski i sudski vec rijeseno ali da se zlonamjerno i vjestacki aktuelizira. Pitanje drzavne imovine je pitanje opstanka drzavne Bosne i Hercegovine i od bh. politicara i nikog drugog sada zavisi hoce li se uopste prihvatiti rasprava o ovom krucijalnom pitanju ili ne. Svaki kompromis bice neprihvatljiv jer ce znaciti flagrantno krsenje postojeceg stanja drzavne svojine na nivou BiH. Zahvaljujemo se Bosasnkom Kongresu BiH na objavljivanju Otvorenog pisma PIC-u,

kojeg Nasa Bosna preuzima.



9

Dolaskom gosp. Valentina Inzka na celo OHR, on licno aktivno preuzima ulogu u prevari Bošnjaka i ostalih, kojima je stalo do opstanka drţave BH, pa pristaje da OHR, skupa sa NATO snagama izvrši popis drţavne imovine. Pristaje na pogrešnu definiciju o drţavnoj imovini, koja je suprotna stvarnom stanju u zemljišnim knjigama, a suprotna je i vaţecem zakonu o drţavnoj imovini. U prilogu vam dostavljamo jedan izvod iz zemljišne knjige (Z.K. uloţak) iz koga se vidi da se radi o pašnjaku, koji je DRŢAVNO VLASNIŠTVO, površine 90 hektara, to jest 900 dunuma. Takvih parcela ima na hiljade. To je dokaz da definicija o drţavnoj imovini nije tacna. To je dokaz da su pašnjaci, šume, brda i doline drţavno vlasništvo, to jest drţavna svojina, pa svodjenje drţavne imovine samo na ono što je popisao OHR, a to je 1,27% od stvarnog stanja u knjigama je totalno providan i negativan cin za jednu instituciju kakva je OHR. Uvidom u popisnu dokumentaciju OHR, nalazimo da je popisano 351,076.398 m² i to prikazano u m2, kako bi ispalo mnogo. A to je samo 351 km². Tih 351 km² u odnosu na ukupnu drţavnu imovinu od 27.652,96 km² je 1,27 % od ukupne drţavne imovine. Primjera radi, na opštini Olovo popisano je samo 1.243 m² drţavne imovine, a sacinjavaju je lokacija zgrade opštine na površini od 717 m² i dvorište starog MUP-a površine 526 m², a sva ostala imovine, nepregledne šume, pašnjaci, što je nekad bila društvena svojina, nije prikazana. Da zakljucimo, u popisu OHR nije ukljucena drţavna imovina koja se nekad zvala DRUŠTVENA svojina, što je suprotno stvarnom stanju u knjigama na prostoru F. BiH i suprotno vazecem Zakonu o drţavnoj svojini. Poštovana gospodo, Vi ste trebali znati da u drţavi BH, pitanje drţavne imovine je vec riješeno odredbama Daytonskog ugovora (Ustava), drţavnim Zakonom i Odlukom Ustavnog suda BH, pa ne postoji potreba da se dogovara o vec dogovorenom. Izgleda da vi, clanovi PIC i OHR, pricate o necemu o cemu uopšte niste upoznati. Zato vam navodimo popis vaţece legislative u BH po pitanju drţavnog vlasništva: VAŢECA LEGISLATIVA (ZAKONODAVSTVO) U BH PO PITANJU DRŢAVNE IMOVINE Sad Vi u PIC-u podrţavate OHR koji traţi da se BH politicari dogovore oko raspodjele ovih 1,27% drţavne imovine, pa bi takav dogovor vaţio, kao da su se politicari dogovorili oko cjelokupne drţavne imovine, i taj dogovor bi trebao da, na prevaru, poništi sadašnju vaţecu legislativu oko drţavne imovine. Da bi prestrašili Bošnjake, da ce ostati bez drţave ako ne prihvate prevaru, sad se cuju izjave koje se pozivaju na PIC i OHR, da ce drţava BH nestati, ako se politicari ne dogovore oko uslova ulaska BH u Evropu i NATO, a to znaci pristanak da drţava BH ostane bez vlasništva nad drţavnom imovinom, a da entiteti budu vlasnici cjelokupne drţavne imovine. Poštovana gospodo, Vi ste trebali znati da u drţavi BH, pitanje drţavne imovine je vec riješeno odredbama Daytonskog ugovora, drţavnim Zakonom i Odlukom Ustavnog suda BH, pa ne postoji potreba da se dogovara o vec dogovorenom. Zato vam navodimo popis vaţece legislative u BH po pitanju drţavnog vlasništva: 1. U Daytonskom ustavu, ima tri uporišta da je drţavna imovina VLASNIŠTVO drţave BH. To su Clan 1 Daytonskog ustava, po kome drţava BH nastavlja kontinuitet, zatim odredba da su zakoni Republike



10

BiH vaţeci, dok se ne donese drugi zakon, kojim se poništava zakon R. BiH iz te oblasti, i trece, po Daytonu, odluke Ustavnog suda BH su KONACNE I OBAVEZUJUCE za sve. 2. Shodno tome, po Zakonu o pretvorbi društvene svojine koji je donijela Skuština R. BiH (Sluţbeni list RBiH 33/1994), drţavna svojna pripada drţavi R. BiH, to jest drţavi Bosni i Hercegovini. Vaţno je napomenuti da u Clanu 1 tog zakona, su pobrojana dobra koja su postala vlasništvo drţave BiH, med ju kojima su najznacajnija: javna dobra (prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi), društveni kapital pravnih lica na dan 31.12.1991. 3. Ustavni sud BiH je donio Odluku po kojoj je u sporu po pitanju vlasništva nad drţavnom imovinom BH i F BH, presudio da drţavna imovina pripada drţavi BH. 4. Napokon, po Sporazumu o sukcesiji bivših republika SFRJ, drţavna imovina R.BiH pripada drţavi BH. Ovim je pobrojana legalna ustavna i zakonska regulativa. Nasuprot njoj, imamo nelegalnu regulativu u RS, a cine je: 1. Zakon o prenosu sredstava iz društvene u drţavnu svojinu (Sluţbeni list RS 4/93). u „Republici srpskoj“ koji je donešen u 1993. godini (znaci, prije Dejtona) pa je zato nelegalno donesen! Kljucna odredba ovog Zakona je u clanu 3, koja po teritorijalnom principu odreduje da sva društvena sredstva na teritoriji ¨Republike srpske¨ postaju drţavna svojina. Ovdje je bitna odredba da na niţim nivoima nije ništa odredjeno, vec je sve skoncentrirano na nivou ¨RS¨, koja tada nije legalno postojala. 2. U 2007 godini, u RS je doneseno „autenticno tumacenje“ toga Zakona (Sluţbeni glasnik RS 74/2007) koje glasi: Svojina koja je postala drţavna na osnovu clana 3 Zakona o prenosu sredstava društvene u drţavnu imovinu, upisati ce se u zemljišnim knjigama kao svojina Republike Srpske. Dat je nalog svim zemljišnoknjiţnim uredima da po sluţbenoj duţnosti, umjesto društvenog i drţavnog vlasništva, izvrše upis vlasništvo Republike Srpske. Gospodo Ambasadori, gospodine Valentin Inzko, onog trenutka kad ste prihvatili da radite na rješenju pitanja drţavnog vlasništva u drţavi BH, Vi ste se trebali upoznati sa ovom legislativom. Vi, clanovi PIC i OHR, ponašate se kao da niste znali za postojecu legislativu, pa pristajete da OHR nastavlja sa prevarom tako što rijec „RIJEŠITI“ pitanje drţavnog vlasništva, proizvoljno tumaci kao „PODIJELITI“, OHR predlaţe da se vlasništvo nad imovinom drzave BiH prenese sa drzave BiH na entitete, da se drzavi BiH ustupe na upotrebu samo objekti u kojima su smještene institucije Bosne i Hercegovine i lokacije tih objekata? Gospodo ambasadori, PIC i OHR, sad ce mo navesti samo neke posljedice, ako bi se VLASNIŠTVO nad drţavnom svojinom sa drţave BH prenijelo na entitete, kantone i opštine: • Drţava BH izgubila bi unutrašnji suverenitet, a RS i Federacija, pa i kantoni bi stekli potpuni unutrašnji suverenitet. • Drţava BH bila bi prazna ljuštura, koja bi postala totalno nefunkcionalna. Takva nefunkcionalna drţava ne bi mogla u Evropsku Uniju ni u NATO. Dokaz za to je uslov koji je dao NATO da bi BH mogla pristupiti, jeste da se vojna imovina upiše u vlasništvo Ministarstva odbrane BH.



11

• Isto bi bilo i sa Evropskom Unijom, kad bude došao red za ulasak, traţit ce da imovina bude u vlasništvu drţave BH, a Vi sad insistirate da drţava ostane totalno bez VLASNIŠTVA nad drţavnom imovinom, pa da postane totalno nefunkcionalna. • Takva drţava BH, bez vlasništva, totalno nefunkcionalna, ne bi mogla potpisivati ugovore o vanjskom zaduţenju, a entiteti to svakako ne mogu po medunarodnom pravu, pa se ne bi imao ko potpisati za novo vanjsko zaduţenje. • Ispalo bi da su entiteti stariji od drzave BH, kao sto zele nametnuti politicari iz RS da je BH stvorena u Daytonu. Ako bi se prihvatila ta teza, onda za stvaranje BH bi bila potrebna dva entiteta, a za razvaljivanje drţave bio bi dovoljan samo jedan, RS. Znaci, da bi pristanak na takvu tezu bio naizgled ustupak radi izbjegavanja radikalizaije, ali bi to prakticno bila najveca radikalizacija, jer bi tako „de facto“ ukinuli drţavu BH. • Drţavne granice bi postale entitetske, a BH more bi pripalo samo jednom entitetu, ili kantonu ili opštini Neum. Katastrofa!!! • ZAKLJUCAK: ako hocemo u NATO i Evropsku Uniju NE smijemo pristati na prepis VLASNIŠTVA nad drţavnom imovinom sa drţave BH na entitete. ____________________________

BEDRUDIN GUSIC SALJE OTVORENO PISMO ZELJKU KOMSICU Zeljko, Zapocinjem bez ikakvog tituliranja i nece biti persiranja, ma kako se to tumacilo. Ali, u osnovi ovog mog stava jeste krajnja iskrenost i principijelnost koje ne bih sada obrazlagao, jer su nebitne za ovu pricu. Dakle, šokirala me vijest iz moje Banja Luke da si skupa sa partijskim šefom Zlatkom Lagumdţijom i Ti išao na hodocašce tom Dodiku, nakon svega što znaš i sam i što znamo svi. Izgleda da je odlazak Karadţicevom nasljedniku na noge postalo pitanje prestiţa za sve politicke prvake iz Sarajeva. Priznajem, i za mene si do tada bio ona tinjajuca iskra nade koja je na pravi nacin odgovarala na sve nasrtaje na Bosnu, bilo da su dolazili iz Beograda, bilo iz Banja Luke i koja je za mene, kao i za vecinu bh. biraca znacila istovremeno i nadu. Eh, da li sada treba javno da priznam da sam i ja bio medu mnogobrojnim koji su naivno nasjedali na Tvoj vokabular (ili, kako bi šibiCari rekli: "šuplju pricu"), a da u suštini ni Ti nisi, u protekle cetiri godine otkako sjediš u Predsjedništvu, udarao "usridu", odnosno da nikad nisi osporio Dejtonski Ustav koji jeste nelegitiman, da nikad nisi osporio legalitet RS a imao si pravne argumente da to uciniš, da se nikad nisi sjetio jedinog legalnog i legitimnog Ustava naše zemlje - Republike Bosne i Hercegovine koji je derogiran. A taj isti Dodik, kod kojeg si išao, bez ikakvih argumenata, pogotovo pravnih, osporava legalitet BiH i cini sve da je ne bude, a kada je polagao predsjednicku zakletvu za vrijeme inauguracije u, kako oni kaţu, drţavnog predsjednika, drţao je Ustav RS i kliknuo: "Ovo je naše najjace oruţje"! Znaci, i od onakvog Dodika treba nešto i nauciti, barem vi koji mu idete. Nego, da se vratim na Tvoju i Zlatkovu posjetu Dodiku. Kada se to vec desilo, logicno se zapitati šta Tebi, bolan, bi da prijedeš preko onolikih uvreda koje Ti je taj lakrdijaš javno izrekao posljednjih godina? Znam ja vrlo dobro da politicari moraju razgovarati, ali prije toga moraju se neke stvari dogoditi. U slucaju Tebe i Dodika, prvo se on trebao javni izviniti Tebi za sve uvrede koje Ti je izrekao ("politicko



12

nedonošce", "politicko kopile..." i dr.), pa se morao izvinuti svim civilnim ţrtvama Bosne i Hercegovine, posebno iz reda bošnjackog naroda i posebno onima iz Srebrenice, koje je godinama tako bestijalno i morbidno vrijedao, pa se morao odrediti prema Bosni i Hercegovini potpuno drukcije nego što je to godinama cinio. Ništa od toga nije bilo, a Ti si mu ipak išao. Kako si se osjecao kada si se sreo s njim, onako ljudski? Je li Ti na um pao "zlatni ljiljan" kojeg si dobio u ratu i jesi li bio svjestan da bi se on mogao izgubiti u takozvanom miru? Konacno, jesi li ubio cetnika u sebi, bolan, Ţeljko? Trebaju politicke stranke razgovarati, pokušati dogovoriti ovo ili ono da vlast profunkcionira na svim nivoima. Nije to problem. Ali, problem jeste što ste se vas dvojica SDP-ovaca i koji se vjerovatno smatrate ljevicarima pojavili za istim stolom sa nacionalsocijalistima, dakle ultradesnicarima. Zar nije Tvoj šef Lagumdţija u nekoliko navrata bio najgrlatiji da se Dodikov SNSD iskljuci iz Socijalisticke internacionale, upravo zbog desnicarskog djelovanja. Dakle, pristao si da se sa Lagumdţijom valjaš u tom blatu i ne moţeš i da hoceš ostati cist. Pogazili ste obojica temeljne principe socijaldemokracije i lijeve politicke opcije - opcenito, zarad nekih samo vama poznatih motiva. Oni sigurno nisu u interesu Bosne i Hercegovine i njenih lojalnih gradana. Bio si mi ona latentna, tinjajuca iskra nade da ispod bh. politickog neba ipak ima barem neko ko je cuva da se ne ugasi, ali sada je ugašena i ona. Ostao je samo mrak i vjerovanje u cuda. "Zar i ti, sine Brute"?! Bedrudin GUŠIC

Pise: Dr. Ervin Sendijarevic DANI BiH DIJASPORE U PULI Clan Glavnog Odbora SSD BiH Uperiodu od 6. do 8. novembra 2010. je u Puli u Hrvatskoj odrzan Samit Dijaspore BiH u okviru kojeg je odrzana i sjednice Glavnog odbora Svjetskog Saveza Dijaspore BiH (SSDBiH). Savez bosanskih asocijacija u Hrvatskoj (SABAH) se kao organizator i domacin samita pobrinuo da ovi dani ostanu nezaboravni za sve ucesnike. Izuzetno bogat program sa mnogobrojnim kulturnim, naucnim i poslovnim sadrzajima je privukao veliki broj uglednih gradjana iz BiH, Slovenije, Italije i Hrvatske. Visoki duznosnici grada Pule i Istarske zupanije uzeli su takodje aktivno ucesce u programu te nedvosmisleno pokazali veliku bliskost koju imaju sa BiH dijasporom u Hrvatskoj. Samom samitu je prisustvovao i veliki broj duznosnika i uglednih gradjana iz Bosne i Hercegovine koji nisu zalili



13

vremena i truda da se u ovih nekoliko dana druze sa svojim zemljacima u dijaspori. Hotel Pula i sportski centar Mate Parlov je ovih dana bio ispunjen sa hiljadama gradjana BiH iz dijaspore koji su zajedno sa nekoliko stotina ucesnika poslovnog, kulturno-umjetnickog i naucnog programa ucinili da ovo bude nezaboravno bosansko druzenje u Hrvatskoj. Grad Pula je u ova tri dana bio grad Bosanskohercegovacke dijaspore. Iz velikog sadrzaja ovog samita vrijedi posebno opisati nekoliko skupova koji su u znacajnoj mjeri obiljezili ovu manifestaciju: -svecana i radna sjednica GO SSD BiH, -konferncija poslovnih ljudi i biznismena BiH dijaspore, -smotra folklora BiH drustava iz Hrvatske sa gostima iz BiH, Sandzaka i Slovenije, -svecana vecera za sve goste i ucesnike samita u Domu hrvatskih branitelja i -naucna konferencija na temu “ Bosnjaci u Hrvatskoj”. Sjednici Glavnog Odbora je prisustvovalo 14 predstavnika dijaspore iz 10 zemalja svijeta. Predstavnici Amerike i Australije su poslali svoj pismeni prilog podrske sastanku GO. Sastanak je otvorio i pozdravio domacine i goste predsjednik Zaim Pasic, nakon cega su se skupu obratili uvazeni gosti: - Mehmed Dzekic, predsjednik SABAH-a, Fabrizio Radin,dogradonacelnik Pule, ambasador BiH u Hrvatskoj, Raspudic, pomocnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Rusmira Tihic-Kadric, Husein Nanic, clan Parlamenta BiH, predsjednik opstinskog vijeca Cazin Nermin Ogresevic, general Jovan Divjak, predsjednik humanitarne organizacije ”Znanje gradi BiH”. Gospodin Divjak je predstavio ovu organizaciju i pozvao prisutne da podrze akciju prodaje njihovog kalendara od cijeg se prihoda finansiraju studenti. Ekrem Julardzija, predstavnik RVI je zamolio da se SSDBiH ukljuci u akciju gradnje contra zu psihorehabilitaciju RVI na Vlasicu, Nakon svecanog dijela na radnom sastanku su usvojeni zapisnici i izvjestaji o radu u proteklom periodu. Na osnovu ovih izvjestaja su doneseni sljedeci zakljucci: -pruzanje pomoci u formiranju saveza BiH udruzenja u Sloveniji , - SSDBiH i ubuduce treba dabude pokrovitelj i suorganizator manifestacija “Dani dijaspore BiH u razlicitim regijama u Bosni i Hercegovini kao sto je to bilo u Jajcu ove godine, - SSDBiH ce nastavi redovno da ucestvuje u obiljezavanju Genocida u Srebrenici a aktivnosti i najava delegacije kod organizatora ce poceti odmah, -povecati ucesce u obiljezavanju godisnjice logora Omarska, - SSDBiH ce i dalje unapredjivati kontakte sa Agencijom za najmenadzera i organizovati zajednicke susrete, a predlagace uspjesne biznismene iz dijaspore. -Konferencija u Evropskom parlamentu u Briselu je ocijenjena kao veoma uspjesna. Sugerisano je svim clanovima GO da organizuju ovakve skupove, sa clanovima Evropskog parlamenta iz njihovih zemalja. - Radna grupa za pravna pitanja je zaduzena da napravi poseban plan aktivnosti sa akcentom na: -propagandi i edukaciji u lokalnim savezima, -saradnji sa CiK-om BiH u trazenju izmjene izbornog zakona, izborne jedinice i optimalnog nacina registracije, -saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova i vanjskih poslova. -Zakljuceno je da se svim savezima posalje pismo namjera i da savezi na naredni sastanak posalju predstavnike mladih sa kojima se treba dogovoriti oko njihovog nacina organizovanja i rada, - pripremiti kriterije za savjet zasluznih aktivista i pocasnog ambasadora, - svi clanovi GO ucestvuju u pribavljenju informacija o uspjesnim BiH gradjanima u dijaspori, - angazovace se profesionalni i strucni ljudi za aplikacije financiranja projekata.



14

- Zaduzena je komisija za sport da pripremi tekst konkursa za naredno svjetsko prvenstvo u fudbalu. - Pozvane su sve clanice da se eventualno izjasne oko preuzimanja narednog domacinstva SP dijaspore u fudbalu. Konferencija poslovnih ljudi i biznismena je prosla u znaku razmjene misljenja i pravljenju dogovora o poslovnoj saradnji sa ljudima iz dijaspore i predstavnicima Istarske privredne komore. Na skupu je jos jednom odato priznanje i cestitke na izboru za najboljeg biznismena Jugoistocne Evrope, gospodina Baysaka, pocasnog ambasadora SSD BiH, drzavljanina Turske porijeklom iz BiH, koji se svih ovih godina nesebicno i aktivno zalagao za prosperitet BiH dijaspore u svijetu. U vecernjim satima je odrzan javni miting u dvorani Mate Parlov na kojem su se mnogobrojnoj bosnjackoj publici obratili celnici opstine Pula i Istarske zupanije sa puno rijeci pohvale i zahvalnosti za puni doprinos bosnjacke manjine u razvoju Istarske zupanije i hrvatskog drustva. Samo vece je krunisano sa velicanstvenim nastupom 19 folklornih grupa i mnogobrojnih pjevaca i muzicara BiH dijaspore u Hrvatskoj. U Domu Hrvatskih branitelja je u organizaciji grada Pule, Istarske zupanije i SABAHA priredjena nezaboravna vecera za sve ucesnike u programu gdje se sviralo, igralo i pjevalo sve do ranih jutarnjih sati u euforicnom bosanskom ritmu. Erupcija emocija i patriotizma, dirljivo do suza, je dozivjela ovdje svoj vrhunac. Samit BiH dijaspore u Hrvatskoj je zavrsen naucnim skupom na temu “Bosnjaci u Hrvatskoj “ na kojem je uzelo ucesce cetrdesetak naucnika i javnih radnika bosnjacke, hrvatske i italijanske nacionalnosti. Moderator skupa je bio Prof. Dr. Sehanovic. U ime Islamske zajednice Hrvatske govor je odrzao i Dr. Sevko Omerbasic. U ime SSD BiH su naucni skup pozdravili Dr. Sendijarevic iz Nizozemske i Dr. Baysak iz Turske. Nakon plenarne sjednice su razmijenjena iskustva na temu “Nauka u dijaspori”. U nedjelju 7. decembra su se gosti oprostili od domacina. Udruzenje BiH dijaspore iz Hrvatske, SABAH zasluzuje sve komplimente za izvrsnu organizaciju ovog skupa. Mnogi Bosanci i Hercegovci iz Pule i okoline su se kao volonteri danonocno brinuli za tehnicka rjesenja, smjestaj i prevoz gostiju. Iz rukovodstva SABAHA posebno treba istaci zalaganje gosp. Hamdije Malica i Ishaka Hodzica koji su mjesecima radili na pripremi i realizaciji ove manifestacije. Svima njima smo neizmjerno zahvalni i zelimo im cestitati sto su nacinili ovaj nezaboravni skup dijaspore BiH iz cijeloga svijeta.

OBRACANJE VIZIONARA BUGOJNA PREDSTAVNICIMA PLATFORME BiH U HOLANDIJI

From: [email protected] To: [email protected] Subject: POZIV Date: Wed, 22 Dec. 2010. 17:10:13 +0100

Poštovani! Zbog sve teţeg poloţaja mladih na području naše Općine Bugojno, kao i zbog sve teţeg poloţaja mladih u Bosni i Hercegovini, javila se potreba za osnivanje Udruţenja mladih koje bi se uhvatilo u koštac sa problemima koji danas muče mlade ljude. Udruţenje mladih za razvoj "VIZIONAR" ţeli da sa timom mladih i visoko obrazovanih ljudi realizira svoje slijedeće programske ciljeve:

mailto:[email protected]




15

Zalaganje za ostvarivanje svih prava mladih u Općini Bugojno a i šire bez obzira na vjeru, rasu, spol, nacionalnost.

Zalaganje za poboljšanje poloţaja mladih u svim ţivotnim oblastima. Usavršavanje i osposobljavanje članova Udruţenja za izradu i realizaciju biznis planova i

projekata u cilju poboljšanja kvaliteta ţivljenja ljudi, a posebno mladih na području općine Bugojno što bi bilo finansirano iz fondova: Općine Bugojno, SBK, Federacije BiH, Drţave BiH te Fondove Evropske Unije, meĎunarodnih fondova te drugih donatora.

Afirmisanje svih pozitivnih, kulturnih, naučnih, intelektualnih, vjerskih i civilizacijskih vrijednosti. Organizovanje tribina, javnih rasprava, seminara, kulturnih, naučnih, sportskih manifestacija kao

i pokretanje drugih aktivnosti javnog karaktera u cilju poboljšanja kvalitata ţivljenja u Općini Bugojno.

Organizacija humanitarnih akcija na području Općine Bugojno i šire. Podsticanje na aktivnost učešća mladih u raspravi o donošenju budţeta Općine Bugojno u

onom domenu koji se tiče mladih. Motivacija mladih na borbu za vlastita prava, te podstrekavanje mladih na saradnju sa

institucijama, vlastima na svim nivoima, medijima i drugim subjektima koji vode ka boljem poloţaju mladih.

Smatramo da ste osoba koje bi unaprijedila rad našeg Uduţenja te Vas molimo da budete prijatelj ovog Udruţenja. Predsjednik udruzenja Dip. Pol. Adis Čauševič From: [email protected] To: [email protected] ; [email protected] Subject: RE: POZIV Date: Wed, 22 Dec 2010 20:31:57 +0000 Postovani i dragi "VIZIONARI", Veoma sam obradovan vasom inicijativom i zeljom da uzmete stvari u svoje ruke te da se organizovano okrenete u svom zivotu i radu pravim ljudskim vrijednostima za bolju buducnost svih ljudi Bugojna i Bosne i Hercegovine. Vasi programski ciljevi i entuzijazam se u potpunosti slazu sa mojom vizijom buducnosti Bosne i Hercegovine te mi je osobito zadovoljstvo i cast da budem prijatelj vaseg udruzenja. Na podrucju Nizozemske djeluje jos jedna organizacija "Mladi BiH" koja ima gotovo identicne programske ciljeve te sam uzeo sebi za slobodno da ovaj e-mail proslijedim i njima jer ce zasigurno biti obradovani da u Bugojnu imaju istomisljenike sa kojima vrijedi zajedno raditi na platformi bolje buducnosti mladih Bosne i Hercegovine. U sloznosti i objedinjavanju mladih BiH sirom svijeta vidim najvecu snagu koja ce napokon Bosnu i Hercegovinu izvesti iz mraka i staviti je na put svijetle buducnosti. Vasa visoka svijest i odlucnost da udruzeni u radu i nauci pobijedite sile mraka ce naciniti Bosnu i Hercegovinu zemljom o kojoj svi sanjamo i kojom cemo se svi ponositi. Zelim vam da istrajete na tom dugom putu i u tom smislu vam moja podrska nece faliti. U svoje licno ime i u ime organizacija kojim pripadam zelim vam puno uspjeha u buducem radu.






16

Dr. Ervin Sendijarevic Svjetski Savez Dijaspore BiH Matica BiH Platforma BiH-NL Nauk BiH-NL

“SABA” OBILJEZILA DAN DRZAVNOSTI BiH

Pise: Mujo Midzic Amsterdam Vec drugu godinu za redom Udruzenje BiH SABA iz Amsterdama organizovalo je povodom 25. Novembra - Dana drzavnosti Bosne i Hercegovine Vece BiH kulture, gdje se predstavilo holandskim prijateljima i nasim ljudima koji vode porijeklo iz BiH i sire. Za razliku od proslog novembra, kada je ovaj datum pomenut u samo jednoj recenici, sada je to bilo vise i osmisljenije. To je ucinio u pozdravnom govoru novi predsjednik SABA Luka Olujic, inace, porijeklom iz Dervente. Vece BiH kulture svojim prisustvom i prigodnim obracanjem uvelicala je i ambasadorica BiH u Holandiji Miranda Sidran-Kamasalic. Olujic je svoj govor izrekao na holandskom jeziku, dok je istu verziju na bosanskom procitala Dina Sovic Kapetanovic, sekretar SABA. U pozdravnom obracanjima oba govornika su istakla znacaj obiljezavanja i znacaj odrzavanja ZAVNOBIH-a 25. i 26.novembra 1943.g. u Mrkonjic Gradu sa stanovista moderne istorije, dok je ambasadorica Sidran-Kamasalic dala i kraci istorijski osvrt na desetovjekovno postojanje Bosne. Posebno je naglasila potrebu da se tolerancija i multieticnost ponovo uspostave nakon rata od 1992.g., ali na temeljima ZAVNOBIH-a. Prisutne je pozdravio i Bert Ensing zaduzen za finansije u opstini West Amsterdam, gdje je SABA i registrovana, sa zeljom da se brojna dijaspora iz BiH putem ovakvih udruzenja jos uspjesnije integrise u holandsko drustvo. Nakon uvodnih govora prezentovan je i umjetnicki program. Aktivisti SABA Vesna Blazic, Selveta Blazevic, Danica Olujic i Mujo Midzic govorili su stihove poznatih bh. pjesika uz kraci uvod o poetskom nasljedju ovog prostora i napomenama na holandskom jeziku o svakoj pjesmi ponaosob. Publika je s velikom paznjom slusala stihove M. Dizdara, A. Santica, A. Sidrana, D. Trifunovica, I. Ladina, S. Krancevica i I. Sarajlica.



17

Nastupilo je i folklorno drustvo LIBERTAS iz Brunsuma i majstor na klasicnoj harmonici Nihad Hrustanbegovic. U drugom dijelu programa prisutne je zabavljao muzicar Jure Banovic i pjevacice Dzana i Lila, provjereni saradnici SABA, kada su ovakva okupljanja u pitanju. Da je ovo vecer zaista uspjelo pokazali su snazni aplauzi upuceni ucesnicima programa,dok je za holandske goste folklor bio posebna atrakcija. Po prvi put u ulozi voditelja nasao se clan udruzenja Narcis Skelic koji je ovaj posao obavio dobro i treba se nadati da ce se jos koji put naci u ovoj ulozi. Ovo vece iskoristeno je da se uruce i prigodni pokloni saradnicima i prijateljima iz holandskih udruzenja gospodjama Jiil Ford i Gre Wams .Veceri BiH kulture bili su prisutni i predstavnici Platforme BiH, kao i prosle godine. Volonteri SABA pripremili su prave specijalitete bh. kuhinje koji su besplatno sluzeni gostima. Uz pjesmu, ukusna jela i pica ostalo se skoro do ponoci sa zeljom mnogih prisutnih da se ponovo vide nekom slicnom prilikojm. M.Midzic

VJETROVI TE BIJU SA SVIH STRANA SVIJETA AL’ TI IPAK BROJIS VEC HILJADU LJETA BOSNO I HERCEGOVINO, NASA DOMOVINO, SRECAN TI DAN DRZAVNOSTI!

Djeca Amsterdama i Arnhema U Klubu “Bosna” u Arnhemu odrzana je svecanost povodom Dana drzavnosti Bosne i Hercegovine. Prisutne je pozdravio i pozelio dobrodoslicu predsjednik kluba Selim Bajric. U program su ucestvovali polaznici Bosanskih dopunskih skola iz Amsterdama i Arnhema.



18

Moto predstave: Bosna je zivjela, zivi i zivjece

Pjesmom, plesom, glumom i recitovanjem ova vrijedna djeca priustila su prisutnima veoma lijep ugodjaj za ovaj svecani dan. Iako su rodjeni daleko od svoje domovine ovi djecaci i djevojcice veoma dobro poznaju svoje porijeklo i sto je najvaznije rade na ocuvanju svog identiteta. Svi redom su veoma vrijedni djaci u svojim redovnim, holandskim skolama, postizu odlicne rezultate u sportu, muzici i raznim drugim kulturnim podrucjima, druze se i pomazu u humanitarnim akcijama. Pored svega i iznad svega toga osjecaju potrebu i nadju vrijeme da se druze sa svojim zemljacima i uce bosanski jezik. Tako se jacaju niti koje ih sa domovinom sve cvrsce povezuju, tako raste samopouzdanje i samosvjesnost ovih mladih bica. Njihova ljubav prema domovini sijala je iz njihovih ociju dok su pjevali “Jedna si jedina Bosna i Hercegovina”.

Amb. BiH M. Sidran-Kamisalic obraca se djeci

Ovoj svecanosti prisustvovala je i ambasadorica BiH u Holandiji gosp. Miranda Sidran-Kamisalic, koja se prisutnima obratila prigodnim govorom i posebno pohvalila djecu sa preporukom da u buducnosti nastave sa takvim radom. Draga djeco bosankih skola Amsterdama i Arnhema od srca vam hvala za ovu lijepu svecanost.



19

Domovino blago tebi sa ovakvom mladoscu, ma gdje da su u svijetu oni te u srcu nose, tobom se ponose i uvijek ce ti se vracati. Jasminka Siocic

VECE KULTURE TURSKOG I BH NARODA U AMSTERDAMU Visegodisnja saradnja izmedju turskih i bosansko-hercegovackih udruzenja u Holandiji 5. novembra 2010. u Amsterdamu poznjela je jos jednom vrijedne rezultate. U programu pod nazivom KULTURNO VECE BOSNE i HERCEGOVINE dosta toga vrijednog pokazalo se mnogobrojnoj publici, dok je domacin veceri bilo tursko udruzenje UETD (Unija evropskih turskih demokrata) i njen predsjednik Veyis Gungor. Medju publikom bilo je vise Turaka nego ljudi porijeklom iz BiH sto je i razumljivo ako se zna da je tursko udruzenje i bilo domacin okupljanja.

Munevera, Aida, Suada, Nijaz, Naida, Mustafa i dr. sa zahvalnicama Uz umjetnicki program iskoristena je prilika da se predstave i kulinarski specijasliteti iz BiH i promovise nova avionska linija BH AIRLINES Sarajevo-Amsterdam. Letovi ce se obavljati tri puta u toku sedmice od 16.decembra, sto je izuzetno obradovalo mnogobrojnu dijasporu u Holandiji. Ako se zna da se to do sada nije moglo ciniti direktno onda je ova radost i razumljivija za sve one koji zele putovati prema i iz domovine. Veceri BiH kulture prisustvovala su i rukovodstva dva udruzenja u Amsterdamu (SABA i BRON) mada je uoceno da je bilo nedovoljno prisutnih clanova porijeklom iz BiH. U umjetnickom dijelu programa vidjela su se dva dokumentarna filma koja na inspirativan nacin govore o turistickim i drugim potencijalima BiH, kao i nasledju Osmanlijske kulture na ovim prostorima. Nastupio je gitarista i pjevac Refik Hodzic, a svoje stihove na holandskom jeziku govorila je Naida



20

Ribic. Dio iz romana Mese Selimovica Dervis i smrt na holandskom jeziku citao je Mustafa Hadziibrahimovic. Posebnu paznju prisutnih privukao je nastup folklorne grupe ZLATNI LJILJNI iz Arnhema koja je izvela vise igara. Turska udruzenja predstavila su se sa grupom TEVAZU koja interpretira Sufi muziku (instrumentalno i uz horsko pjevanje) i nastupom knjizevnika Metina Ozdemirkana. U ime Platforme BiH i udruzenja Mladi BiH ucesnike i publiku pozdravila je podpredsjednica upravnog odbora Platforme BiH Aida Kasum izrazavajuci zahvalnost na naporima koje cine turska udruzenja kako bi unapredila saradnju sa Dijasporom BiH i saradnju izmedju Turske, BiH i Holandije. I ovoga puta, kao i u drugim slicnim prilikama, vrijedi pohvaliti clanice rukovodstva Platforme kao i vrijedne predstavnike Mladi BiH na trudu oko koncipiranja i realizacije ukupnog programa. Dio novca prikupljenog od prodaje kulinarskih specijaliteta uplacen je u humanitarne svrhe. Poseban doprinos osmisljavanju i realizaciji cijelog programa (vodjenog uspjesno sa turskom koleginicom) pruzio je TV novinar Mustafa Hadziibrahimovic, veoma aktivni clan Platforme i njenih clanica. M.Midzic

Zeljanica Suade Pasic otvara vrata donatora za aktivnosti Platforme BiH

Suada Pasic, jedna od dugogodisnjih vrijednih aktivistkinja u Zajednici BiH Holandije, predsjednik je Udruzenja Guber iz Roterdama, dugogodisnja saradnica organizacije Soroptimist Leiden i clan je Uprave Platforme BiH u kojoj od jesenas ima i funkciju blagajnika. To u danasnje vrijeme nije ni malo jednostavna funkcija jer podrazumijeva i obavezu pribavljanja potrebnih sredstava za normalno funkcionisanje organizacije. Samostalne organizacije stranaca kao sto je Platforma BiH jos od 2004. godine ne dobijaju nikakvu finansijsku podrsku sto treba da zahvale bivsoj ministrici za strance Riti Verdonk. Prihvatajuci novu duznost Suada je naslijedila blaganu koja nije bila ni na pozitivnoj nuli nego u minusu. Ovakvu situaciju ova inventivna Bosanka je odlucila da promijeni putem donatorskih priloga i licnim doprinosom kako bi obezbijedila bar minimalna sredstva za realizaciju pojedinih projekata.

Suada Pasic



21

Tako je na Veceri BH Kulture i promotivnoj veceri BH Airlines-a u saradnji sa zajednicom Turske 5. novembra u Amsterdamu bila glavni domacin i nosilac veceg dijela pripreme veceri. Ali, Suada, poslovicno nesebicna, zahtjeva, ako se pise, da se obavezno pomenu i ostali, prvo, Mustafa Hadziibrahimovic, glavni organizator i vodic programa, koji je prikazao jedan dokumentarni film o turzimu u BiH, zatim Munevera Curovac i Mirela Kahrimanovic, predstavnica Mladi BiH, koje su joj pomagale. Tu su bile i Elvira Kapo, koja je dala intervju za lokalnu televiziju Klas TV i Aida Kasum, koja je odrzala prigodan govor, Naida Ribic sa svojim divnim recitacijama i Refik Hodzic sa svirkom na gitari, a sve to je kamerom zabiljezio Nijaz Alijagic. Posebno mjesto zasluzuje folklorni ansambl Zlatni Ljiljan iz Arnhema sa svojim programom narodnih igara. Ova kulturna vecer je bila prilika za Suadu i da se finansijsko stanje blagajne poboljsa jer su nakon bogatog programa prodavani mnogobrojni specijaliteti bosanske kuhinje koje je i ona pripremala I aranzirala za goste zajedno sa Zenadom Alijagic, Selvedinom i Zenaidom Gusic. 11. novembra Suada je zajedno sa bliskom kolegicom iz uprave Platforme Natasom Savic posjetila naseg poznatog dermatologa Dr. Ibru Becirija i njegovu kliniku u Rotterdamu. Prije toga je kod kuce je od svojih sredstava, kao i ranije, spremila dobru pitu zeljanicu, lijepo je ukrasila i rekla sama sebi: “Idem kod pravog gospodina dr. Ibre Becirija, zeljanica ce mu se sigurno svidjeti!” Kad je doktor vidio zeljanicu, dekorisanu "biciklom", uzeo je svoj fotoaparat i uslikao ovo kulinarsko remek djelo i odmah pokazao svojim kolegama da to vide.... Doktor Beciri je bio odusevljen, a donacija, naravno, nije izostala. Suada se srdacno zahvalila i predala potvrdu o primljenoj donaciji.

Suadina dekorativna zeljanica – Poklon za donatora Dr.I.Becirija Suada naglasava visegodisnju pomoc poznatih donatora Branke i Zeljka Javor, koji za sve vece sportske dogadjaje poklanjaju sportsku opremu. Lijepa rijec i gvozdena vrata otvara. Suada kaze da je dosta naucila u zadnjih desetak godina kroz clanstvo i rad na humanitarnim projektima u medjunarodnoj organizaciji Soroptimist Leiden (www.soroptimist.nl) koja se zalaze za poboljsanje polozaja zena i djece. Klub u kojem djeluje broji 60 clanica-zena, a Holandija ima 90 takvih klubova, dok Soroptimist u svijetu ima oko 100.000 zena. Klub Leiden ima cetiri sestrinska kluba i Klub Sarajevo je jedan od njih. Suada ima dosta prijatelja iz BiH ali i Holandjana. Od holandskih prijatelja s kojima, kako kaze, kahvu pije, najdraza joj je prof. Selme Leydesdoorff, autor knjige o zenama Srebrenice “Ostaviti prazninu iza

http://www.soroptimist.nl/



22

nas” (“De leegte achter ons laten”), koja joj je u posveti knjige napisala: “Suada, zonder jou had een deel van dit alles niet gekund, Dank je.” . 2008.g. “Suada, bez tebe jedan dio svega ovoga ne bi bio moguc, hvala ti.” Na kraju, Suada s punim glasom istice: “Ponosim se sto sam Bosanka i zena, a zene mogu puno, puno toga da urade!” Suadi, kakvu poznajemo, iskrenu i otvorenu, kriticnu i pravednu, bez dlake na jeziku, vjerujemo, jer to zasluzje. D. Kuric

VETERANI HOLANDIJE U DOBROVOLJNOJ MISIJI OBNOVE SKOLA U BIH U novembru je redakcija Nase Bosne od Roba Scholte iz Uprave veteranskog udruzenja Veteranen Actief iz Almere dobila obavjestenje o svojim aktivnostima obnove skola u BiH. Holandski veterani, organizovani u dva udruzenja, Veteranen Actief iz Almere i Veteranen Inloophuis Eindhoven, su vec nekoliko godina aktivni u obnovi BiH. Oba udruzenja cine veterani koji su u okviru razlicitih misija ranije sluzili u BiH. Oni su se organizovali sa ciljem da pomognu stanovnistvu. Tako su nedavno “veterani (Actief) u jednoj misiji” za nedjelju dana napornog rada obnovili Osnovnu skolu “Omer Music” u Celikovini kod Kaknja. Veterani iz Eindhovena su obnovili osnovnu skolu na Golesu kod Travnika.

Veterani u misiji obnove skola u BiH Organizacija veterana “Stichting Vetaranen Actif” do sada su obnovili Dom mladih u Perinom Hanu u Zenici, područnu školu u Vukotićima kod Zenice i područnu školu u Kolićima (Nemila). Generalni inspektor Oruzanih snaga Holandije general-potpukovnik Lex Oostendorp, koji je i prvi zastitnik Veterana Actief (1e beschermheer), bio je u oktobru u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini i

http://www.defensie.nl/_system/handlers/ImageResizerHandler.ashx?size=lightbox&image=/media/Foto bezoek Bosnie gemaakt door lkol A J Petter_tcm46-173796.JPG&filesize=788 KB



23

tom prilikom je posjetio svoje veterane. Teziste posjete bilo je u vezi pomenuta dva projekta na kojem su radove izvodili holandski veterani. General Oostendorp je posjetio bivse vojnike i sa njima razgovarao za vrijeme njihovog rada na projektima obnove objekata u Kaknju i Golesu. On je istakao da je realizacija navedenih projekata znacajna za djecu u BiH ali i za same veterane jer veterani “povratkom u zemlju njihove vojne misije mogu vidjeti sta je zahvaljujuci njihovom angazovanju postignuto”. U Travniku i Kampu Butmir general je razgovarao sa pripadnicima OS Holandije koji su poslani u BiH u okviru operacije Althea, koju Evropska Unija obavlja u BiH. U ime komandanta Snaga Evropske Unije (EUFOR) zahvalio je Oostendorp vojnom personalu na njihovom angazovanju. U misiji Althea iz Holandije ucestvuje 80 vojnika. Cilj misije je stvaranje bezbjednih uslova za zivot u BiH.

SRETNA NOVA 2011. GODINA

GRADJANIMA BOSNE I HERCEGOVINE ZELIMO SRETNU I USPJESNU NOVU GODINU SA ZELJOM DA NOVA 2011. DONESE PUNE DEMOKRATSKE PROMJENE I OPSTI NAPREDAK U JEDINSTVENOJ BOSNI I HERCEGOVINI! Gradjanima BiH katolicke i pravoslavne vjeroispovjesti takodjer zelimo SRETNE BOZICNE PRAZNIKE! Platforma BiH - Organizacija gradjana BiH u Nizozemskoj

K U L T U R A

U BRISELU PROMOVISANA KNJIGA “PRICE” BiH PISACA Briselsko udruzenje GRATIARTIS pocetkom novembra 2010. izdalo je zbirku pripovjedaka dvadeset sedam bosansko-hercegovackih autora koji uglavnom zive i stvaraju izvan domovine. U biblioteci Historija/Proza ovo je vec druga knjiga koju su uredili Antonije Nino Zalica i Osman Arnautovic. Promocija knjige bila je 21.novembra u Briselu uz prisustvo vecine autora, dok se u dva dana manifestacije pod nazivom FESTIVAL BOSANSKE KULTURE-SUSRET BOSANSKE DIJASPORE u Kulturnom Centru Van Sint-Gillis odrzalo jos nekoliko vrijednih programa. Za proteklih pola godine pisac i prevodilac Osman Arnautovic, koji je i na celu GRATIARTISA, obavio je sa saradnicima veliki i vrijedan izdavacki posao. Pozvao je i dobio saglasnost pisaca BiH za izdavanje knjige PRICE iz skoro svih krajeva svijeta, a vecina je i doputovala na promociju knjige. Najduzi put do Brisela prevalio je Bajram Redzepagic, najpoznatiji i najstariji medju kolegama piscima, koji je ovim gestom pokazao da je za put iz daleke Australije bilo istinskih umjetnickih razloga. Nije se pokajao, kako je sa zadovoljstvom istakao. Pored Redzepagica na promociji su bili: Osman Arnautovic, Zlatko Lukic, Suvad Cehic, Antonije Nino Zalica, Safeta Osmicevic, Faiz Softic, Asima Smajic, Fahrudin Dino



24

Avdibegovic, Enes Topalovic, Idriz Saltagic, Goran Saric, Stjepan Zelenika i Zjecir Hasic, pisac predgovora knjige. Pisce je predstavio i program promocije vodio pjesnik iz Amsterdama Halili Dzananovic. Pred punim gledalistem svi su procitali izvode iz prica po vlastitom nahodjenju. O knjizi je govorio i Zjecir Hasic. Knjiga PRICE podijeljena je u tri tematske cjeline. U prvom poglavlju pod nazivom DOBRI I HURIJE devetnaest autora prica 24 price iz predratne BiH. U drugom poglavlju KAMA DANAS, KAMA SUTRA osam autora prica price iz rata, dok u trecem poglavlju pod nazivom PASOSKA KONTROLA sesnaest autora nize dogadjaje iz svijeta gdje je vecina i otisla. U knjizi se nalazi 51 prica. Kako kaze u predgovoru knjige Zjecir Hasic:”...Razliciti su knjizevni dometi stvaralaca, neki idu u red neosporne knizevne vrijednosti, u red stvaralaca koji su vec ostvarili znacajan trag u BiH knjizevnosti, ne samo u dijaspori, i uz njih oni koji ce nesumljivo ostaviti traga”...I na kraju Hasic istice:”...Ono sto je bitno, a sto ova knjiga donosi: jeste neporecivo svjedocanstvo vitalnosti i knjizevne darovitosti bosanskog duha koji je omogucio koncept ovog poduhvata”...

Pisci knjige “Price” na promociji u Briselu Kao sto istakosmo na pocetku ovog teksta pored promocije knjige, kao centralnog zbivanja u Briselu, u KUCI KULTURE odvijali su se i drugi znacajni programi. Aida Kulo organizovala je folklornu radionicu zasnovanu na tradiciji ove umjetnosti u BiH, a prigodnu izlozbu imali su slikari i skulptori Alija Arnautovic, Dzenana Cengic, Sergej Culamerovic, Dzenan Jusufbegovic, Ferid Djumisic I Amir Sehic. Igrao se i simultani sah na deset tabli sa internacionalnim majstorom Ekremom Cekom. Manifestaciju je u prijepodnevnim satima 21. novembra posjetio ambasador BiH u Briselu Nedzad Hadzimusic. U vrlo neprofesionalnom obracanju prisutnim piscima i drugim posjetiocima u galerijskom prostoru zamjerio je sto je satnica dogadjanja bila pomjerena za sat vremena. Povod okupljanja umjetnika i drugih pozvanih skoro da i nije pomenuo, zasto je valjda i bio pozvan. No, ostavimo ambasadora da se bavi samo njemu znanim poslovima, a mi cemo se baviti ovom vrijednom manifestacijom duha.



25

U muzickom dijelu programa ucestvovali su gitarista Haris Lojo i izvodjac izvornih pjesama Alija Arnautovic iz Svedske. Kao smo gore vec pomenuli, on jeizlagao i slike u okviru kolektivne izlozbe. Nastupila je i grupa ALTALAND kao i grupa Kenana Hadzimusica i Wllima Smitha iz Brisela. Cjelodnevni program trajao je od 10 do 23 sata a bio je zacinjen bosanskom kuhinjom koju su predstavile vrijedne saradnice GRATIARTISA. Ali drugi dan okupljanja pisaca (nedelja 22.novembar) gdje se dogovaralo o buducim aktivnostima i mogucnostima da se dio knjige PRICE pojavi sljedece godine u francuskom prevodu, donio je jos jednu vrlo vrijednu inicijativu. Prisutni pisci i drugi sudionici manifestacije u Briselu dogovorili su se da se pod krovom udruzenja GRATIARTIS ustanovi SVJETSKA MREZA BiH PISACA. U Mrezi mogu pristupiti svi oni koji smatraju da ce se ovakvim okupljanjem unaprijediti komunikacija izmedju pisaca koji zive i stvaraju izvan domovine, kao i svih onih koji stvaraju u BiH. Razumljivo, i stvaraoci iz BiH mogu pristupiti Mrezi bez ikakvih ogranicenja. Prostor za okupljanje i elektronsku komunikaciju obezbjedice GRATIARTIS ali ce Mreza imati vlastitu adresu sa osnovnim ciljevima okupljanja, kao i tekuce informacije za buduce projekte i eventualna okupljanja. U buducnosti ce se uocavati sta se treba jos ciniti da Mreza bude produktivna. “-Srecan sam sto sam pruzio doprinos da knjiga PRICE ugleda svjetlo dana. Materijalno se ne moze uvijek dobiti kada je rad na ovakvim projektima u pitanju, ali sam dobio puno kao pisac. U sljedecim godinama moramo naci vise saradnika u pratecim poslovima u izdavanju knjiga i onda treba ici samo dalje”, rekao je u kracem obracanju na pocetku manifeatacije Osman Arnautovic. Dva dana boravka u Briselu na FESTIVALU BOSANSKE KULTURE ostace u izuzetnom sjecanju svih ucesnika, a posebno iz razloga sto se jos jednom potvrdilo da ima potencijala koji moze pokrenuti mnoge kulturne akcije za dobrobit stvaralaca i BiH kulture. Da li to zvanicne institucije hoce, i u kojoj mjeri to i podrzavaju, to sada nije vazno. Domacinu okupljanja u Briselu, piscu i prevodiocu Osmanu Arnautovicu sa malobrojnim saradnicima oko GRATIARTISA, mora se skinuti kapa za vrijedan intelektualni doprinos kulturnom zivotu ljudi iz BiH ma gdje oni zivjeli i stvarali. Mujo Midzic UZ NOVU KNJIGU

''Dugo smo još koracima put do kuće mjerili otkidajući od zaborava svako svoj dio dobrog Bajre''. Kaţe Ševko Kadrić bh. romansijer i pripovijedač, u priči ''Bajro Podvornik''.

Ova, piščeva rečenica mi se nametnula kao moto za okvir rama u koji bi mogli da smjestimo novu knjigu. Riječ je , dakle, o Zbirci priča pisaca bh. dijaspore u izdanju: asbl ''Gratiartis'' Brisel. Mada je ovo ''pisaca bh. dijaspore'' po većinskom poimanju autora nepotrebno i neprihvatljivo. Valjda, ako ni zbog čeg' drugog, ono, zbog univerzalnosti umjetničkog pripovijedanja koje ne priznaje granice, jer svi



26

''stvaramo'' pod istim horizontom dogaĎanja svijeta, sebe i umjetnosti. No, krenimo redom: Nešto poput glavnih junaka, u Ševkinoj priči, autori ove zbirke kroz svoja pripovijedanja otkidaju od zaborava svako svoj dio dobre i napaćene Bosne i Hercegovine. Odmah, na početku čitanja nameće se zaključak da je ova knjiga svojevrstan bosanski stećak modernog doba. IzmeĎu njenih korica svaki pisac, ponaosob, bez obzira što nam pripovijeda, je prije svega tragač. Tragač za onom Bosnom i Hercegovinom koja nam je u snovima ponuĎena i ovom koju smo svojim nerealnim snovima ''uflekali''. Razapeti izmeĎu potrebe stvaranja i opterećujućeg prtljaga prošlosti, o kojoj je toliko toga i na takav način napisano da prosto udara na pamćenje, pisci ove knjige su se, prije svega, opredjelili za autentičnost doţivljaja. Očito neopterećeni sredstvima i načinom izraza, ipak se odlikuju nečim novim, vrijednim čitanja, kritike, pa i nagrada... U njihovoj prozi se, naročito u nekim antologijski jakim pričama, osjeća značajan poetski preokret bh. stvaralaštva koje se izdiţe visoko iznad svojih ţanrovskih okvira. Kao neko svemoguće senzorsko oko koje je u sebe ''usisalo'' osim knjiţevnosti i istoriju, rat, politiku, progonstva...Tako da ova proza, raskošna u dijalektičko-retoričkim vještinama, u ţarnovskom smislu prevazilazi samu sebe. Riječ je, zapravo, o jednom vidu nove osjećajnosti, gdje primarnu ulogu imaju upravo autori ove zanimljive a moţda i dugo čekane zbirke. Nove osjećajnosti ili ''egzilske'' misaone poetike pripovijedanja koja će kod svakog čitaoca biti probuĎena u onoj mjeri u kojoj se sam čitalac u svom okruţenju i ţivotu ostvaruje. Većina priča obiluje snagom prepoznatljivog bosanskog identiteta koji se, prodiranjem priče u čitaoca, javlja kao daleki eho lijepe balade s bolnim akordima u ubrzanom i obesmišljenom načinu borbe za puko opstajanje. Zahvaljujući svejţini sjećanja i bolno raskošnim uspomenama, osloboĎene bilo kakvih ''kozmetičkih'' uljepšavanja, priče se zaista odlikuju štivom iz cuga i u jednom dahu. Dakle, sazrelim umjetničkim plodovima koji su odoljeli , tokom zrenja, svim iskušenjima koja današnje hiperstvaralaštvo počesto stavljaju pod lupu sumnje i pitanja jel' to to? Sva tri poglavlja, na neki način, meĎusobno korenspodiraju, prepliću se i ukazuju na obim i vaţnost cijeline zbirke koja moţe da odmijeni, nadomjesti, i /ili da liči na zadovoljstvo čitanja dobrog romana. Uostalom, nobelovac Orhan Pamuk- kaţe da dobar roman sačinjava što više različitih priča koje se medjusobno dotiču. Naravno, iskustvo nas uči da svi poduhvati u kojima je individualnost ''ukrupnjena'' tj. sva grupna ostvarenja nose rizik od kog' ni ova zbirka, na neki način, nije uspjela da se sačuva. Jer se po glasnom razmišljanu većine autora ( kom je i moja malenkost naklonjena) par pričica jednostavno ''prošvercovalo''. Ali tu je kao utjeha ona Delez-ovsko Gatarije-vska: ''Veličina jednog djela se pronalazi u njegovim greškama''. I na kraju. Pitanje koje se sve više na glas izgovara: Jesul' ''elitna'' bh. pera gurnuta na marginalne pravce duhovne bh. vertkale, na alternativna polja stvaranja. I zašto su, zaboga, poslenici javne riječi povukli crtu izmeĎu: mi ovdje i oni tamo. Umjesto crte izmeĎu: ovo jest i ovo nije? Utopijsko il' ne, ali ova knjiga bi trebala, osim zadovoljstva čitanja, da doprinese da pisci koji ne borave u matici budu od zvanične kritike na neki način ( pa makar i stidljivo ) za početak prihvaćeni i priznati. Da s ovom knjigom njihova imena, u raznim Ustanovama za kulturu, prestanu padati na dna tamnih i prašnjavih ladica. Hajde sad, nosioci glasovitih pera! Napisati kritički osvrt za ovakvu zbirku nije ništa drugo do jednostavno zapjevati zaveden pročitanim. Za više detalja o ovoj zbirci, kliknite ovdje. Halil Dţananović

http://www.krasulje.com/nazreniku/index.php?option=com_content&view=article&id=82:nova-knjiga&catid=34:vijesti&Itemid=53



27

KONCERT MUZICARA BEZ GRANICA U AMBASADI BOSNE I HERCEGOVINE U DEN HAGU

Svecani koncert Muzicara bez granica pod nazivom 88Kljuceva, sa programom specijalno komponiranim za ovu priliku, izveli su renomirani svjetski muzicari: pjevacica songa i pjesnikinja Zena Edwards, svirac na U’d-u Haytham Safia, flautistkinja Jeannet Landre i perkusionist (udaraljke) Sjoerd Nijenhuis. Miranda Sidran-Kamisalic je pozdravila zvanice ne samo kao ambasador BiH u Kraljevini Nizozemskoj nego i kao pocasni clan Odbora Muzicara bez granica (www.musicianswithoutborders.nl), u redu sa cuvenim Eduardom Nazarskim, direktorom Amnsesty International i Femkom Halsema, najmocnijom zenom politicarem u Holandiji. U svom inspirativnom govoru je rekla: “Ovdje su se okupili ljudi razlicitih nacija, etnicke, kulturne i vjerske pripadnosti da slave i cijene mir. Ovdje su prisutni diplomati, politicari, novinari, ljudi iz poslovnog svijeta, predstavnici nevladinih organizacija, pisci, umjetnici i muzicari sa zajednickom zeljom da se doprinese miru u svijetu.” Muzicari bez granica su skoro cijelu jednu deceniju prisutni u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Palestinskim okupiranim teritorijama gdje su nakon osnivanja ove organizacije zauzeti provodjenjem razlicitih projekata izgradnje mira. U BiH su do sada imali veci broj uspjesnih projekata. Gradskoj Muzickoj skoli Tuzle poklonuli su 2000. godine instrumente, a Livnu su 2003. obezbijedili komplet instrumenata za duvacki orkestar, dok je Muzicka akademija u Sarajevu dobila Alt violu Stefano Carampella, napravljenu 1899.

Muzicari bez granica na svecanosti u Ambasadi BiH u Den Hagu

http://www.musicianswithoutborders.nl/



28

U BiH oni su okupili talentovane mlade klasicne muzicare razlicitih naroda da nastupe zajedno i da zajedno pokazu kako se gradi buducnost regiona u projektu pod nazivom “Vjetrovi promjene”. Projekti muzicara bez granica su u BiH pomogli zenama i djeci da zalijece traume rata omogucujuci da i u Srebrenici, mjestu gdje je rat ucinio najveca moguca razaranja i unistenja naroda, ponovo polako ozivi muzika, ples i pozoriste, kroz projekat “Muzicki autobus” i sl. Muzicka terapija se i ovdje potvrdila kao dobro sredstvo za poboljsanje psihickog stanja ljudi. Na veceri su bili prisutni i ambasadori susjednih zemalja sto je bio povod vise za apel ambasadorice Sidran-Kamisalic da pozove prisutne koji predstavljaju svoje zemlje da traze saradnike u izgradnji mostova kojima ce prici drugima, da se zalijece rane protekloga rata i da razumiju i premoste razlike koje dijele kako bi svi zajedno postali clanovi humanisticke zajednice, isticuci da nema boljeg puta ka tom globalnom cilju od puta muzike i umjetnosti. Ukratko, pozvala je prisutne na prevazilazenje nacionalnih granica u ovom vremenu i da jednim glasom govore o miru, ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu. Osnovni moto Muzicara bez granica je cuvena maksima njemackog kompozitora Paula Hindemitha, bazirana na sopstvenom iskustvu: “Ljudi koji zajedno sviraju ne mogu biti neprijatelji.....”

D. Kuric

PROFESOROVA BIBLIOTEKA

Pise: Goran Saric Već zatrpan “snjeţnim lavinama” u Zemlji Lala i Kanala, prije par dana dobih lijep mail iz Zagreba. Javlja mi se kćerka profesora Franje Grčevića, mog mentora sa postdiplomskog studija u Zagrebu krajem osamdesetih godina. Profesor Grčević, stari partizan i svojevremeno veoma aktivni ekolog, bio je šef katedre za srpsku knjiţevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Elem, njegova kćerka, koju do sada nisam imao prilike upoznati, putem elektronske pošte me pita jesam li zainteresovan za nekoliko knjiga iz očeve bogate biblioteke, koju ovih dana sreĎuje i koju, izuzev nešto poklona prijateljima i poznanicima, u cjelosti kani pokloniti nekoj ustanovi u Banjaluci.



29

Zašto u Banjaluci, pobogu, pomislim, a Profesorova kći, kao da mi čita misli, odmah nastavlja : “ … u Banjaluci, jer za te knjige ovdje, izgleda, niko nije zaintreresiran.” Ukočim se na stolici, kao nokautiran. Pred očima mi poznati, tek mali dio te biblioteke u profesorovom rodnom Cigleniku, selu blizu Slavonskoga Broda, u kome sam se nekoliko puta baš lijepo druţio sa pokojnim profesorom i njegovom prisnom, gostoljubivom suprugom Brankom. Ta, samo je taj djelić njegove knjiţnice bio dovoljno impresivan da pokaţe o kakvom se knjiţnom blagu radi: knjige na srpskom, hrvatskom, bosanskom, engleskom, njemačkom, ruskom…, Mnoge na, i o “ćirilici”! Mislim, nije mi uopšte mrsko što će moji Bosanci, Banjolučani dobiti Profesorove knjige. Ali da danas, petnaestak godina nakon rata, u krugovima koji bi rado da se nazovu kulturnim, još uvijek vlada nezaintersovanost za kulturu “s one strane rijeke” - jer ovdje je, gotovo izvjesno, to u pitanju – to je naprosto porazno. Ja za to druge riječi nemam. Famozno prokletstvo malih razlika: strah malih kultura od asimilacije. Vjerovatno je upravo Franjino strasno i predano izučavanje susjedskog jezika i knjiţevnosti razlog što je i njegova smrt, kako mi, s teško zatomljenom gorčinom, dalje piše V.G., “na Filozofskom fakultetu i u ovdašnjim medijima prošla gotovo nezapaţeno, tek sa par kratkih crtica.” A radi se o čovjeku koji je skoro čitav svoj radni vijek, najbolje godine, da tako kaţem, podario upravo ovoj organizaciji! Uostalom, o kakvom se knjiţevnoznanstvenom radniku radi, zorno pokazuje njegova kratka biografija, objav ljena na sajtu SKD Prosveta iz Zagreba: http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=1062 No, nije mi namjera da, na godišnjicu Profesorove smrti, ikome drţim lekcije. Oni koji njegove knjige ne ţele, znaju šta rade, i zašto to rade, i njih ova pisanija zacijelo neće pokolebati u nečinjenju. Nego, htio bih, pošto znam o kakvom se čovjeku radilo, da skiciram par crtica iz našeg kratkog, ali meni veoma dragocjenog druţenja. Kao prvo, Profesor me je i primio na postdiplomske studije, i to preko reda! Naime, zagrebački i sarajevski sistem ocjenjivanja su se razlikovali, pa je bilo teško odrediti je li moj prosjek ocjena bio dovoljan za upis na studije. No, Profesor je, nakon mog kratkog pisma, naprosto namignuo nekome u studentskoj sluţbi, i jedan doista nezaboravan period u mom ţivotu je mogao početi. Noćna putovanja vlakom, zadimljeni vagon-restorani, uglaĎeni Zagreb”, interesantna predavanja, te još interesantnija raja – kolege iz cijele bivše Juge: mladi, znatiţeljni, pametni … Iz ove, izbjegličke perspektive sve to izgleda kao daleki, neodsanjani san. A prekinut je, za jedne od sesija. Poslije predavanja, u Studentskom domu na Savi, u noći izmeĎu 1. i 2. maja 1991. godine, kad me je iz sna trgnuo drhtavi, promukli glas Franje TuĎmana sa tv-ekrana, nakon masakra u Borovom Selu. Bila je to, praktično, obostrana objava rata. Nakon toga su moje studije, kao i druge, mnogo, mnogo vaţnije stvari u našim ţivotićima, definitivno “otišle u Honduras”. Poslije je počeo rat i u Bosni, i Hercegovini. Kad mi je porodica krenula u izbjeglištvo u Hrvatsku, gdje je tada već bilo kudikamo mirnije, profesor Grčević mi je odmah ponudio da suprugu i djecu smjestimo kod njega u Ciglenik. Srećom, to nije bilo potrebno, ali – moţe li se, smije li se takvo što zaboraviti? I, što je moţda u svemu najljepše, mi se tada, osim relacije profesor-student, uopšte nismo nešto specijalno poznavali. Ovo što je uradio meni, profesor Grčević bi, siguran sam, učinio svakom nevoljniku. Profesor mi je opet zatrebao kad sam, u jeku rata u BiH, u namjeri da posjetim porodicu u izbjeglištvu, prvi put prelazio granicu Hercegovine k moru. “Svrha posjete? Ništa bez zvaničnog poziva iz Hrvatske”, bahato će neki grmalj sa šapkom. Lijepi moj profa! Nazovem ga, a on odmah na fakultet, sastavi telegram o neophodnoj nazočnosti studenta G.S. na skorašnjim predavanjima, sve lijepo ovjeri, i pošalje šefu onog grmalja što mi je prepriječio put ţeni i dječici. Ima toga još, ali evo, na samom kraju, još jedne anegdotice, i to sa našeg posljednjeg susreta, u Cigleniku. Ljeto. Vrućina. Mi se zavukli meĎu četiri debela zida njihove lijepe, starinske kuće, i ćumuramo o svemu a, bogami, najviše o ratu. Rana svjeţa, duboka, i još peče. Njega, staroga partizana i antifašistu

http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=1062



30

naročito, ali i mene, postiĎenog nad svim zločinima koji su “u ime srpstva” učinili onima kojima je ispao draţi kaput od košulje, apstraktni pojam naciona od zavičaja, i komšije. I tako, vajkamo se jedan drugome, ja drvlje i kamenje na Slobu i njegove prekodrinske klonove, on na TuĎmanova šušk(ov)anja. U jednom momentu Profesor zašuti, duboko se zamisli, i nekako odsutno pogleda kroz prozor. Pogledom čovjeka koji više ni sopstveno dvorište ne prepoznaje. Ispili smo još po jednu, iz njegovog voćnjaka, pa svaki na svoju stranu. Ja u pravo, a on u unutrašnje izbjeglištvo.

KAKO SAM HTIO DA PREVARIM OVOG U SEBI

Pise: Halil Dzananovic

Kad' sam, onomad, pročit'o, na sajtu BiH Platforme, konkurs za priču na temu: ''Šta je meni Bosna'', nakon još jednog oduševljenja koliko je naš narod, ne bih rekao pametan, već duhovno dubokouman, skoro pa beskrajno duboko, do prakorijena o kojima, na ţalost, ne znamo mnogo il' skoro ništa. A poslije svega, moţda, nije ni vaţno. DoĎoh na ''sjajnu'' ideju, pošto se odnosilo na mlade do petn'est ljeta, da napišem lijepu pričicu o lijepoj Bosni i potpišem mog lijepog bratića Mehmeda. Mog Mešu! Punog neke topline i beskrajne njeţnosti, protkane dječijom radoznalošću za svojima a samim tim i za Bosnom. E, onda sam srčući kaficu, onako, seljački, uz neizbjeţnu cigaretu koja će mi, jer alkohol nije uspio, dohakati, kako veli moja sadašnja pratilja, puna plavičastih snova, počeo razmotavati film. Šta i kako će se dogaĎati kad odem u Utrecht, kod svojih, da Meši saopštim ''radosnu vijest!'' Šta će zatim uslijediti i kakve će sve munje sijevnuti? Hoćel' biti razočarenja il' oduševljenja? No, poznajući mog najmlaĎeg brata, bit će prije ono prvo, ono najgore. Ma, znam, k'o da ga vidim u toj sceni: kako mu se napreţu i grče ratni oţiljci iz srebreničkih kanjona a licem razlijeva rumenilo iz kog niču interpukcijski znakovi, veliki kao groblja po Bosni. Mani se ti tog posla, sine, Mehmede, a i nije, nimalo, pošteno! Uz to pogledaj amidţu i sve će ti se kazati. Rekao bi taj koji malo priča i mnogo radi. Mnogo, premnogo, neće valjati da ga, nekad, sustigne. Nema od pisanja hajra ni nafake-završio bi svoj kratki monolog dobri moj borac za Bosnu, borac za bolje sebi i svojima. Nesvjesno ih zakidajući u toj borbi i lišavajući svog prisustva i malo više druţenja. Naravno, ja bih sve prećutao. A i nema se što reći. Davno sam, konačno, propao ispod posljednjeg dna. Ispod kog nema ničeg. Ispod kog je jedino moguć let. Ali ko će to, osim pomenute romantičarke, razumjeti. Onda bi se u kadar, i to oštroumno, umješala snaha, i rekla: Ohanite malo, moţda je to sjajna ideja. Uz dodatak da bi je ona malo preformulisala: Da ja pomognem Meši kao savjetodavac i na lingvističkom polju a da Meša sam pokuša skrojiti svoju nevinu priču. Dodajući: da ga ona rado i redovno vodi na



31

treninge fudbala, ali nije sve u tom. I nećeš valjda, obratila bi se mom bratu, da nastavi tvojim stopama, nosioče malo crnjeg karate pojasa. Lijepo je to, primjetila bi bratanica Šejla. Obraćajući se bratu Meši-kazala bi: Vidiš ti si sretniji, jer meni amidţa nikad ništa nije nacrt'o. Na šta bi njena mati uskočila-dodajući: Šejla draga ti si crtanje potpuno zapostavila. Ne daju momcovi, kratko bi prokomentarisao domaćin kuće, moj burazer. Tad bi pravednost snahe ponovo odjeknula: Nije tačno, Šejla studira i pri tom radi a uz put zna i meni priskočit' u pomoć. Najvjerovatnije, pošto sam bio uzrok plamena, da bih na neki način, nekom svojom dosjetkom ''zavrno'' temu na drugu stranu i ponovo bi zašumjele uspomene daleke i bolne. Ali raskošne i hranljive. Uspomene na Bosnu i toplinu koja se samo tamo osjeti. Uspomene kao daleki odjek srće i bola. A priča bi, otprilike, izgledala ovako: ŠTA JE MENI BOSNA

Meni je Bosna, moja Bosna i Hercegovina, najiskrenije, neka vrsta utočišta. Poslednji bastion, odnosno sklonište od uobičajenosti, ograničenosti, agende, po kojoj je moj dan isprogramiran od ustajanja do ponovnog lijeganja u krevet. U agendi je sve zapisano, osim vremena za druţenje s najbliţima, za roditeljsku i sestrinsku toplinu i ljubav. To se podrazumjeva, onako, kad naiĎe, kad uhvatimo vremena, kad se naĎemo na okupu. Znači: kad se potrefi da smo svi u isto vrijeme za taj dan ispunili zacrtani program. Inače, uvijek neko fali. Jah, najbliţi su, po nekad, tako daleko. A u Bosni, kad ljeti odemo na odmor. E, tamo je prava sloboda! Tamo je ljubav! Tamo imam osjećaj da ću zajedno s pticama, koje me svojom pjesmom bude, jednostavno, poletjeti. Tamo, kod naše kuće, je i kuća amidţe Hajrulaha, pa mogu do mile volje da se sa svima druţim, igram, da sa amidţićem Azmerom idem na pecanje a poslije, predvečer, zna se, igramo lopte. Dok babo i amidţa potpaljuju roštilj. Ma, miriši na sve strane. Meni je Bosna, za početak, obećanje samom sebi, da ću uspravan rasti, bez obzira što sam kao njena sjemenka daleko zasijan. Čitajući prve knjige, grijući se na očevim ratnim oţiljcima, promatrajući skrivenu majčinu suzu, u njenom toplom oku. Radujući se napornim sestrinim uspjesima. Meni je Bosna nada da se imam čemu radovati. Jer ja ovdje, sad za sad, rastem, učim, treniram, spavam, ali tamo sanjam. Sanjam da će i Bosna snaţnija osvanuti i da ću se i ja jednog jutra u njoj probuditi. Sanjam kako je sve ovo san, a da stvarno buĎenje i stvarni ţivot postoji samo u Bosni. Moj babo i mati, kaţu, kad odu u penziju da će ţivjeti u Bosni. Ja bih, iskreno, i prije penzije. Vidjet ćemo. Amidţa je, k'o i babo, bio borac Armije BiH. Oba su braća po ocu i materi i braća po ratnim oţiljcima. Amidţa u svom tijelu, još uvjek, nosa gelere od granate, koja je ubila neke njegove drugove u rovu. Nesmiju ga operisati, jer, vele, da je rizik. Ne radi, drţava ga zaboravila? Teško ţive. A imaju lijepu kuću. Pomogli su i moji, babo i mama, da je sagrade. Ponosan sam na moje roditelje. Oni su mnogima pomogli. Oni su puni humanosti i neke gorčine kojom ih je sudbina zasula. Pa, ipak amidţična Asmira je odlična učenica. Studirat će medecinu. Strina pravi najljepše kolače. Komšije su ljubazne, dobri neki ljudi, bašte, livade, rijeke i planine...čini mi se da sve pjeva. Il' ja sanjam da jednog dana cijela Bosna pjeva. Meni je Bosna čvrst dokaz da nisam niotkud. Da imam korijene. Da su najkrvavije ratne oluje zasluţne što sam kao bosanska sjemenka zasijan pod tuĎim nebom. Meni je Bosna izvor s kog se, kroz očevu i majčinu priču, uz knjige koje čitam, saznanjem o sebi i o Bosni napijam. Kako budem rastao ima da raste i moje saznanje a samim tim i moja ljubav prema mojoj domovini, jednoj jedinoj Bosni i Hercegovini. P.S. Bosna je-kaţe moj amidţa, kao uzdah raskošne i zaboravljene knjige-koja prosto vapi za čitanjem. A s'



32

druge strane, privremeno, kao preteţak muk odbačenog čovjeka koji je već, pogrešno, pročitan. Pa, ipak treba voljeti Bosnu, jer u svim narodima postoje i ljudi posebni i blistavi kao odjeci nebeske ljepote i univerzalne ljubavi.

PROMOCIJA KNJIGE U DEN HAAGU U subotu 27. novembra 2010. u Den Haagu je odrţana promocija holandske knjige DE HEMELVROUW, koju je upriličio Izdavač Appelmoes iz Den Haaga. Dvadeset jedan autor iz različitih zemalja u svijetu, koji su sada holandski drţavljani, su ispričali dvadeset pet priča. Holandska spisateljica Eveline ven de Putte ih je, zajedno sa autorima, knjiţevno uobličila, Veronika Nahmias ih je ukrasila odgovarujićim ilustracijama, a izdavač je prepoznao kvalitet i ljepotu projekta i štampao knjigu koja će obradovati djecu i odrasle. Pripovijedači su migranti koji ţive u Zemlji lala i kanala, a koji su sa sobom ponijeli najljepše priče ili bajke koje su čuli od svojih majki, baka ili drugih predaka. Mnogi od njih su porijeklom sa samog karaja svijeta, a ja ću vam napisati iz kojih zemalja dolaze svi koji su učestvovali u stvaranju knjige. To su: Molučka ostrva, Surinam, Kina, Francuska, Bosna i Hercegovina, Češka, Engleska, Iran, Turska, Rusija, Alţir, Japan, Amerika, Somalija, Maroko, Kurasao, Kapverdi, Peru, Java, Tibet i Indija.

Natasa Savic ispred Platforme BiH urucuje cvijece Safeti Osmicic

Po preporuci Nataše Savić, člana Upravnog odbora BiH Platforme, ja sam predloţena da ispred Zajednice gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji nastupim kao autor priča za zbirku DE HEMELVROUW - NEBESKA ŢENA. Bila sam počastvovana jednodnevnim gostovanjem kod mene spisateljice Eveline. U razgovoru smo se dotakle raznih tema, od onih neobaveznih, preko informativnih – o meni, mom ţivotu i stvaralačkom radu i stigle do priča. Ja sam ih ispričala na mom slomljenom holandskom jeziku, a ona ih je biljeţila i na dopadljiv način presvukla u knjiţevno ruho. Razgovor sa mnom je pretočila u biografsko kazivanje, a onda je napravila par fotografija. Srce mi je zadrhtalo od radosti kad sam sve to, lijepo ukomponovano i ilustrovano, ugledala u knjizi!



33

Promocija naše zajedničke knjige upriličena je u Het Zeeheldentheatru, u Den Hagu i trajala je od 14.30 – 16.30, uz izvrsno reţiran program. Vrsni pozorišni glumac i pripovjedač Wijnand Stomp vodio je program i teatralno izveo jednu od priča iz knjige. Jac Vroemen, antropolog i pripovjedač, ukratko je ispričao o snazi i ulozi pripovijedanja, i prenošenja priča koroz vrijeme, s koljena na koljeno. Publika je zaista uţivala u nezaboravnom nastupu i posebnom stilu pričanja mladog pripovjedača Sahand Sahebdivanija. U muzičkom intermecu, koji se smjenjivao s pripovijedanjem, nastupila je Ino Kruysen s gitaristom Robby Alberga. Poslije pauze na red je došla Mary Sue Siegel, koja je svoju priču De Adelar – Orao, ispričala tako slikovito da bi je razumio i onaj ko ne govori holandski jezik. Onda su se ponovo smijenjivali voditelj, muzičari i pripovjedači. Po završetku programa su svi autori prozvani i došli su na binu, kako bi im bio uručen primjerak knjige i cvijeće. Bilo je pravo uţivanje u svemu prezentovanom, i naravno, sve što je lijepo, traje kratko. Program je završen oko 17 sati, a poslije zvaničnog dijela na red je došla i prodaja knjiga uz autograme onima koji su to ţeljeli. Evelin van de Putte bila je na raspolaganju. Bila sam presretna i svoju sreću sam podijelila sa osobama koje su iz poštovanja prema meni došle na promociju, a to su: Nataša Savić i Suada Pašić, od kojih sam dobila i predivan buket cvijeća, kao znak paţnje i poštovanja, te moj sin Jasmin s djevojkom Nerminom. HVALA IM, OD SRCA! Halil Dţananović je, iz tehničkih razloga, stigao kasnije, ali sam ipak bila sretna kad sam meĎu mojim prijateljima vidjela i njega. Zakuska pripremljena za sve autore i njihove goste posluţena je u holu, ali ja i moji prijatelji smo se zadrţali kratko, jer smo ţurili da na vrijeme stignemo na drugi, za nas veoma vaţan, dogaĎaj. Naime, Udruzenje SABA je u Amsterdamu, zahvaljujući novinaru Muji Midţiću i njegovim saradnicima, organizovala proslavu Dana drţavnosti Bosne i Hercegovine. Safeta Osmičić Heerlen, 02. 12. 2010.

Z D R A V L J E

KOLIKO JE DEBLJINA OPASNA PO ZDRAVLJE?

Pise:Prof.dr.Ferid Cengic

Stiče se utisak da ne postoji jedinstveno mišljenje o tome koliko je opasan višak kilograma. Pri tome mislim na ekstremno povećanje tjelesne mase, u odnosu na normalni indeks tjelesne mase BMI (odnos



34

izmeĎu teţine tijela u kg i kvadrata visine u metrima). Smatra se da je normalan BMI do 25. Ukoliko je vrijednost BMI izmeĎu 25-30 smatra se da ta osoba ima višak kilograma. Vrijednosti preko 30 ukazuju da je osoba gojazna, i takve osobe imaju povećani rizik od oboljevanja. Jako velika debljina je naravno često opasna po ţivot, iz razloga veoma smanjene ili skoro totalne nepokretljivosti tijela, te nesagorijavanja viška masti, što uzrokuje tešku arteriosklerozu krvnih sudova. Na koji način povećane zalihe masti ugroţavaju zdravlje? Prije svega se postavlja pitanje koliko je pretilost (ugojenost), ( znači povećane masne rezerve na stomaku, bedrima), i na drugim mjestima, u vezi sa povećanim plakovima masti u zidovima krvnih sudova. Masno degenerisani krvni sudovi, odnosno arterioskleroza, su jedna od najvećih opasnosti za zdravlje. Arterioskleroza krvnih sudova mozga, ili srca moţe dovesti do iznenadne smrti. Arteriosklerotični plakovi su smješteni u unutrašnjem dijelu zida krvnog suda, i sastavljeni su najvećim dijelom od holesterola. Opšte je prihvaćeno da razvoj arterioskleroza ide progresivno sa povećanjem holesterola i ostalih masnih komponenti (triglicerida) u cirkulaciji. MeĎutim povećanje holesterola u krvi nije uvijek proporcionalno sa količinom nečije tjelesne mase, odnosno sa viškom masnih rezervi. Naprotiv, poznato je da često i mršavi ljudi imaju povećni holesterol, što najčešće nastaje kao posljedica familijarne hiperholesterolinemije (odnosno geneteske sklonosti povećanju holesterola). Takve osobe, iako mršave, često i relativno mlade, dobijaju srčane infarkte ili moţdane udare. Znači da kod tih osoba debljina ne igra nikakvu ulogu. TakoĎe su muškarci mnogo ugroţeniji na povećanu količinu masti u krvi, nego što su ţene. Nedavno je jedno istraţivanje u Groningenu (na sjeveru Holandije) pokazalo da deblje osobe ţive jednako dugo kao i osobe sa normalnom tjelesnom teţinom. Na koji način bi debljina, ako nije povezana sa znatnim povećanjem masnih komponenti u krvi, mogla da utiče na skraćenje ţivota. Najčešće se spominju dvije stvari: pojačano opterećenje srca, odnosno hipertenzija (koja onda dovodi do slabljenja srca), i veća mogućnost dobijanja dijabetesa. Ţučni kamenci su češći kod debelih pacijenata, kao i neke vrste raka, naprimjer rak dojke kod ţena, i rak prostate kod muškaraca. TakoĎe osteoporoza i artorze (oboljenja zglobova) su češće kod gojaznih osoba. U slučaju hipertenzije, srce ljudi sa viškom kilograma mora da obavlja teţi rad, jer onaj ko ima dvadeset kila više, vrši rad kao da nosi dvadeset litara vode na ramenima. MeĎutim postavlja se pitanje da l i i ljudi koji stalno rade teške fizičke poslove, odnosno sportisti, dizači tereta na primjer, na sličan način opterećuju svoje srce. Posebno maratonci jako opterećuju srce. Kod debelih ljudi dolazi do postepenog navikavanja srca na pojačani rad. Nedavno je objavljeno da u Holandiji godišnje čak dvije hiljade ljudi smrtno strada usljed pretjeranog treninga, posebno usljed sve popularnijeg rekreativnog trčanja. Poznati su i slučajevi nagle smrti i kod treniranih sportista, fudbalera naprimjer. Ostaje zagonetka kako pojedini debeli ljudi ţive sasvim normalno, i doţivljavaju najmanje prosječnu duţinu ljudskog vijeka. Neka ispitivanja su pokazala da “umjerena” debljina ne predstavlja opasnost za zdravlje. Slučajevi hipertenzije i dijabetesa kod debljih ljudi su često blagog oblika i mogu se relativno dobro kontrolisati lijekovima, za razliku od dijabetesa i hipertenzije koje dobiju mršave osobe. Mnogi doktori posebno ističu opasnost nakupljanja masnog tkiva na stomaku. Oni podvlače da je širina struka vaţniji pokazatelj ugroţenosti od debljine nego što je tjelesna teţina. Tako smanjenje obima struka za 5 cm, smanjuje šansu za dobijanje dijabetesa za 66 posto. Po njima masne naslage na nogama i rukama su mnogo manje opasne. U ţivotinjskom svijetu neke ţivotinje opstaju zahvaljujući masnim naslagama. Da nije njih većina sisara koji ţive na sjeveru zemlje, ne bi mogli da preţive. Medvjedi, foke, morţevi, kitovi, mnoge ptice, preţivljavaju zimu zahvaljujući rezervama masti. Organizam ima sposobnost da deponuje mast, kao najvaţniji energetski elemenat, i da je koristi kad nastane hrane. MeĎutim mast treba da se troši, da sagorijava. Zbog toga je teško uporeĎivati debljinu ţivotinja, koje se debljaju da bi preţivile, i ostaju aktivne i pokretne i kad imaju velike rezerve masti, za razliku od ljudi koji se tove da bi uţivali u jelu. Zimska ishrana kod većine ljudi je potpuno različita od ljetnje, i bogata je šećerom i mastima, jer organizam troši ogromnu energiju na odrţavanje tjelesne temperature. Kod onih koji fizičk i rade i



35

borave na hladnoći ta se mast troši, a oni koji za decembarske praznike jedu kolače i masne obroke, i ostaju gledati TV u toplim sobama, za njih je to samo novo nakupljanje kilograma. Cilj ovog teksta nije da ohrabri ljude da shvate da debljina ne mora biti opasna po zdravlje. Debljina sama po sebi, čak i ako ne bi ugroţavala zdravlje, izaziva emocionalne probleme, često i izolovanost od društva. Jače izraţena debljina uzrokuje i praktične ţivotne probleme. MeĎutim nauci ipak ostaje da objasni kako kako kod pojedinih ljudi ona ne predstavlja nikakav zdravstveni problem. Vjerovatno je sve to odreĎeno na geneteskom nivou, mnogo šire nego što je samo poznato da je debljina veoma često familijarna, i da se prenosi sa roditelja na potomke. Za one koji iz ovog teksta izvedu krivi zaključak, treba podvući da je potrebna umjerenost u svemu, pa tako kako i u uzimanju hrane tako i u fizičkom opterećivanju organizma.

“MRAV 2011”

NAJAKTIVNIJA ARHEOLOŠKA LOKACIJA NA SVIJETU

Koja je najaktivnija arheološka lokacija na svijetu?

Više od 500 volontera i 45 arheologa iz 30 zemalja sa šest kontinenata radili su zajedno na jugu Evrope od juna do pocetka oktobra 2010. Premijer ih je posjetio nekoliko puta, ministri, ambasadori, umjetnici,

duhovne vodje i desetine hiljada turista, takodjer.

Volonterima je data šansa da budu ucesnici u uzbudljivom, novom projektu i da u stvarnosti otkrivaju arheološke artifakte koji ce zauvijek promjeniti dosadašnje shvatanje svjetske historije. Od svih zemalja, ovo se dešavalo u maloj Bosni i Hercegovini.

Umjesto prica o ratu, nasilju, korupciji i nemogucnosti politickih dogovora, stotine volontera su iskusili prelijepu zemlju, gostoprimstvo domacina i nedirnute prahistorijske arheološke lokacije. Oni su postali dio projekta istraţivanja Bosanske doline piramida koji je jedinstvena kombinacija nauke, kulture i arheološkog turizma.

Neprofitna fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” je, u saradnji s Opcinom Visoko, omogucila besplatan smještaj i ishranu volonterima u visockom motelu “Piramida sunca”. Zauzvrat, oni su postali ambasadori dobre volje kada su se vratili u Budimpeštu, Miami, Kairo, Amsterdam, Leeds,

Milano, Zagreb, Novi Sad, Kuala Lumpur, Daku, Sidnej i druge gradove.



36

Italijanski arheolozi s volonterima otkrivaju betonske blokove na Bosanskoj piramidi Sunca

(http://www.youtube.com/watch?v=cmEB5Cfz_pI)

Volonteri su radili na gradnji stepenica koje vode ka arheološkim lokacijama

http://www.youtube.com/watch?v=cmEB5Cfz_pI



37

Posebno je bio uzbudljiv rad u podzemnom labirintu „Ravne” odakle su cistili nanose šljunka

Tri podzemne prostorije i prvo podzemno jezero su otkriveni zahvaljujuci volonterima u ljeto 2010. http://www.piramidasunca.ba/en/index.php/VIDEO-CLIPS-FROM-THE-UNDERGROUND-LABYRINTH-

RAVNE.html

http://www.piramidasunca.ba/en/index.php/VIDEO-CLIPS-FROM-THE-UNDERGROUND-LABYRINTH-RAVNE.html

http://www.piramidasunca.ba/en/index.php/VIDEO-CLIPS-FROM-THE-UNDERGROUND-LABYRINTH-RAVNE.html



38

Arheolozi iz Italije, Španije, Hrvatske, Malezije i Madjarske su nadgledali i usmjeravali rad volontera koji su otkrivali i cistili poplocane terase na Bosanskoj piramidi Mjeseca

Šansa da koriste cetkice je data i najmladjim u pratnji roditelja



39

Vodeci arheolog dr. Sara Acconci iz Italije dogovara plan akcije s voditeljem projekta dr. Semirom

Osmanagicem (www.semirosmanagic.com)

Zaintersirani za volontiranje na projektu u ljeto 2011. se mogu prijaviti ispunjavanjem prijave sa web stranice: www.piramidasunca.ba koju šalju na e-mail adresu: [email protected]. Za one koji ne

znaju kako i gdje iskoristiti dio godišnjeg odmora, evo jedinstvene šanse

P.S. Za desetak dana, od objavljivanja javnog poziva za Medjunarodnu radnu akciju volontera “MRAV Bosanske piramide 2011”, prijavili su se zainteresirani iz 21 zemlje svijeta! Bosna i Hercegovina ce u buducnosti biti poznata po bosanskim piramidama, arheološkom turizmu i druţenju volontera iz citavog

svijeta.

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.bihplatform.nl Het Platform - Krovna organizacija zajednice udruzenja i gradjana BiH u Holandiji www.nauk.nl Naucno akademski umjetnicki klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.bpn.ba Bosnian Professional Network (organizacija u 7 zemalja svijeta) www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti

http://www.semirosmanagic.com/

http://www.piramidasunca.ba/


http://www.bihplatform.nl/

http://www.nauk.nl/

http://www.bihbc.nl/

http://www.mladi-bih.nl/

http://www.bpn.ba/

http://www.srebrenica-herdenking.nl/



40

BH KONZULARNI DANI SVAKE POSLJEDNJE SUBOTE U

MJESECU U AMBASADI BOSNE I HERCEGOVINE

U DEN HAGU

KONZULARNE USLUGE GRADJANIMA BiH U

NIZOZEMSKOJ PRUZACE SE I U 2010. GODINI

od 10 do 14.00 casova

SVAKE POSLJEDNJE SUBOTE U MJESECU

U AMBASADI BIH U DEN HAGU

Bezuidenhoutseweg 223

Tel. 070 358 85 05

Nasa Bosna je list gradjana BiH U Nizozemskoj Izlazi kvartalno Glavni urednik: Dz.Kuric Clanovi redakcije: M. Midzic N. Ribic [email protected]

www.bihplatform.nl


http://www.bihplatform.nl/

Documents

NASA BOSNA - platformbih.nl